BANKARSTVO prema kvaliteti poslovnog plana i sagledavanju ukupnog rizika za Banku. Smanjenje potražnje za nenamjenskim kreditima U uvjetima pada gospodarskih aktivnosti koji su prisutni još od četvrtog tromjesečja 2008. godine mijenjaju se sklonosti potencijalnih korisnika kredita. Na početku krize naglo je smanjena potražnja za dugoročnim namjenskim kreditima. Kao posljedica kašnjenja prilagodbe osobne potrošnje smanjenim dohocima jačala je potražnja za kratkoročnim nenamjenskim kreditima stanovništva. Nakon razdoblja prilagodbe osobne potrošnje u prvom polugodištu 2009. godine pojačavaju se negativna kretanja na tržištu rada pa se u drugom polugodištu smanjila i potražnja za nenamjenskim kreditima. U 2010. godinu ušli smo s općom averzijom stanovništva prema zaduživanju, koja će trajati sve dok se ne uoče sigurniji znaci oporavka gospodarstva. Zbog produljene recesije potražnja stanovništva za kreditima se temelji na negativnim očekivanjima u pogledu opstojnosti i razine osobnih prihoda. Budući da prve naznake oporavka gospodarstva ne očekujemo prije trećeg tromjesečja ove godine, tek tada bi mogao početi i porast potražnje za kratkoročnim kreditima. Najprije se očekuje rast nenamjenskog kreditiranja osobne potrošnje, a pozitivan pomak se očekuje i u kartičnom poslovanju. Za povećanje sklonosti prema dugoročnim namjenskim kreditima potencijalnim korisnicima će trebati čvršći dokazi o prevladanoj gospodarskoj krizi. U skladu s potražnjom, kreditna politika Banke će do kraja godine veći naglasak polagati na atraktivnost ponude nenamjenskih kredita, dok se šire akcije za ponudu namjenskih kredita planiraju u sljedećoj godini. Na cijenu kapitala za financiranje kreditnog portfelja domaćih banaka, pored povijesno niskih tržišnih kamatnih stopa na pozajmice u prevladavajućim valutama kod hrvatskih banaka (EURIBOR i ZIBOR), značajno utječe kreditni rizik hrvatskog tržišta uz dodat-
nu cijenu specifične regulacije poslovanja banaka u odnosu na usporedna tržišta. Zbog toga su kamatne stope na depozite u ponudi hrvatskih banaka bitno više nego na području eurozone pa su i kamatne stope na kredite utoliko veće. Međutim, prosječnu visinu kamatnih stopa na kredite u Hrvatskoj najviše podiže rastući kreditni rizik domaćih klijenata, koji je u uvjetima produljene recesije značajno viši nego na usporedivim tržištima kod kojih je gospodarski oporavak počeo potkraj prošle ili početkom ove godine. Zbog toga se razina kamatnih stopa na kredite u odnosu na eurozonu neće bitno sniziti unatoč aktivnostima Vlade na smanjivanju rizika zajmoprimca, dok god se ne ostvari održivi oporavak gospodarstva. Obraniti kvalitetu kreditnog porfelja Zahvaljujući organskom rastu i bržoj ekspanziji kreditnog portfelja u razdoblju prije krize, kreditni portfelj RBA je trenutačno manje opterećen lošim kreditima od prosjeka za bankovni sustav.
U Hrvatskoj su banke značajno pridonijele održavanju makroekonomske stabilnosti privlačenjem inozemnog kapitala u razdoblju oskudice
Međutim, ostvareni trend rasta učešća loših kredita u posljednje dvije godine ne razlikuje se od sustava i nalaže nam jačanje aktivnosti na obrani kvalitete kreditnog portfelja. Kvaliteta upravljanja rizicima je područje na koje smo tijekom 2009. godine usmjerili najviše razvojnih aktivnosti. Razvili smo sustav upravljanja postupkom naplate potraživanja i ranog uočavanja problema u platnoj sposobnosti klijenta, koji nam u kriznim vremenima pruža veću sigurnost pri održavanju kvalitete plasmana. U skladu s bitno drukčijim tržišnim uvjetima, procjenjujemo vrijednost instrumenata
37
drecesijsko doba, a koji će imati lančani učinak na njihova poduzeća - dobavljače te na fizičke osobe ovisne o njihovom poslovanju. Zbog nastavka prilagodbe u realnom sektoru očekujemo ostvarivanje niže stope povrata na kapital Banke nego u prošloj godini.
za osiguranje plasmana koje smo zaprimili od klijenata. Također, jačamo aktivnosti za naplatu dospjelih potraživanja, kao i proces naplate iz preuzetih kolaterala. RBA kontrolira cjelokupan proces naplate i već od rane faze uočenih problema otplate kredita pristupa aktivnom rješavanju poteškoća klijenata. Ostvareni rezultat u 2009. godini smatramo optimalnom prilagodbom Banke na značajne promjene uvjeta poslovanja na financijskom tržištu. Banka se tijekom godine preusmjeravala s akcija za očuvanje likvidnosti na akcije za plasman viškova likvidnosti, gdje rezultat poslovanja nije uvijek bio primarni cilj provedenih aktivnosti. Stoga na ostvarenu dobit Banke prije oporezivanja za 2009. godinu od 498 milijuna kuna uz smanjenje za 17 posto u odnosu na prethodnu godinu gledamo kao na temelj za razvoj
Kreditni portfelj RBA je trenutačno manje opterećen lošim kreditima od prosjeka za bankovni sustav poslovanja Banke na hrvatskom tržištu u predstojećem razdoblju. U 2010. godini izvjestan je nastavak problema u naplati potraživanja od poduzeća koja su razinu zaduženosti formirala prema očekivanom rastu realizacije u pre-
Fiskalna kriza zamijenila financijsku U 2009. godini hrvatsko financijsko tržište suočilo se sa zastojem u priljevu inozemnog kapitala, a prilagodba na nedostupnost inozemnog kapitala odrazila se na pad gospodarskih aktivnosti. Banke su reagirale na oskudnost inozemnih izvora kapitala ponudom više kamatne stope na domaće depozite, a likvidnost su jačale i pozajmicama od inozemnih vlasnika te zadržavanjem dobiti u kapitalu banke. HNB je reagirao na krizu likvidnosti mijenjajući svoju politiku i oslobađajući rezerve likvidnosti u iznosu većem od 1,7 milijardi eura. Dodatno je iz rezervi HNB-a realizirana prodaja deviza na domaćem tržištu u ukupnom iznosu od 450 milijuna eura neto. Time je HNB održao deviznu likvidnost u vrijeme najvećeg udara financijske krize i sačuvao stabilnost financijskog sustava. U ovoj godini se susrećemo s izmijenjenim izazovima jer je fiskalna kriza zamijenila financijsku. HNB nije nadležan za fiskalnu prilagodbu, ali može podržavati proces provođenja aktivnosti na području reformi usmjerenih na oživljavanje gospodarstva, što i čini povećavanjem kunske likvidnosti usmjerene na provođenje Programa kreditiranja obrtnih sredstava poduzeća. Očekujem da će se suradnja HNB-a unutar njegovih ovlasti nastaviti i kod provođenja drugih mjera za potporu gospodarskog oporavka. Hrvatski bankovni sustav je ostao stabilan u doba eskalacije svjetske financijske krize zahvaljujući visokoj razini kapitaliziranosti i značajnim rezervama likvidnosti. Na području eurozone su države morale dodatnim kapitalom, a središnja banka povećanjem likvidnosti spašavati bankovni sustav od insolventnosti. Suprotno tome u Hrvatskoj su banke