poslovna očekivanja 2016
rivatizacije vanju visokog deficita koji je doveo do akumulacije javnog duga, već uspostavljanju pune ravnoteže u javnim financijama. Iako će se mnoge neproduktivne društvene strukture, koje danas imaju velike koristi od centralizirane državne potrošnje, protiviti smanjivanju razine i promjenama u strukturi javnih rashoda, ova će se reforma tijekom naredne godine morati početi provoditi. Pri tome će naravno biti vrlo važan vanjski pritisak – pritisak ugovornih obveza Hrvatske iz procedura smanjivanja prekomjernog proračunskog manjka kao jedne od najvažnijih stabilizacijskih institucija EU-a. Jednako tako će biti važan i unutrašnji pritisak koji će nametnuti samo financijsko tržište i koje Vladinom sektoru više neće omogućavati jednostavno i beskonačno zaduživanje za deficitarno financiranje javne potrošnje.
Odljev ljudskog kapitala
Konsolidacija javnih financija i snižavanje javnog duga će zahtijevati nastavak privatizacije državnih poduzeća. Vlada naime raspolaže relativno vrijednom fizičkom i financijskom imovinom koja se može ponuditi privatnim investitorima. Unatoč očekivanom protivljenju zagovornika kolektivnih ekonomskih struktura i protivnicima ekonomskog sustava u kojem prevladava poduzetnički sektor, tijekom 2016. može se očekivati početak privatizacije dijela državnih poduzeća. Osim očekivanog pozitivnog učinka na smanjivanje javnog duga do razine propisane europskim sporazumima (najviše do 60 posto BDP-a), privatizacija u javnom sektoru bi mogla privući svježi domaći i inozemni kapital u hrvatsku ekonomiju. U ovoj se godini također može očekivati i jačanje potražnje za domaćim proizvodima i uslugama s europskog tržišta. Dio hrvatskog privatnog sektora koji je vrijeme krize iskoristio za prilagođavanje i povećavanje produktivnosti, svoju će konkurentnost na međunarodnom tržištu nastojati povećati dodatnim ulaganjima u nove tehnologije i razvoj tržišta. Ovom će procesu zasigurno pogodovati i nastavak trenda niskih kamatnih stopa, niskih
konsolidacija javnih financija i snižavanje javnog duga će zahtijevati nastavak privatizacije državnih poduzeća. vlada naime raspolaže relativno vrijednom imovinom koju može ponuditi investitorima cijena nafte te otvoren pristup hrvatskim poduzećima razvojnim i investicijskim fondovima EU-a. Ključna će varijabla u funkciji očekivanog rasta, osim ulaganja u fizički kapital, međutim biti ulaganje u ljudski kapital i talente koji već nedostaju hrvatskoj ekonomiji. Odlaganje reformi će dodatno poticati odljev ljudskog kapitala, bez kojeg je ekonomski rast i razvoj u narednim godinama neostvariv. 4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 195