analitičari predviđaju...
dr. Ljubo Jurčić, ekonomski analitičar, Katedra za međunarodnu ekonomiju, Ekonomski fakultet Zagreb
Ekonomska politika koči rast Uz konstruktivnu politiku hrvatsko gospodarstvo bi moglo u roku od dvije godine premašiti stopu rasta od četiri posto, a u roku od četiri-pet godina i stopu rasta od sedam i više posto
H Stanje u hrvatskom gospodarstvu i na hrvatskom tržištu dominantno ovisi o hrvatskoj vladi i njenoj sposobnosti da organizira, upravlja i vodi državu.
rvatska je 2015. godinu završila s pozitivnom stopom rasta bruto domaćeg proizvoda. Većina zemalja, nakon krizne 2009., već su u 2010. ili 2011. imale pozitivne stope gospodarskog rasta. Isto tako, većina njih su već u 2012. postigle razinu proizvodnje iz pretkrizne, 2008. godine. Hrvatska je jedina zemlja koja je od 2008. do 2014. stalno gospodarski padala. Manji dio tog pada nastao je zbog utjecaja svjetske financijske i ekonomske krize (recimo oko 10 posto), dok je veći dio bio rezultat hrvatskog ekonomsko-političkog modela i ekonomske politike (recimo oko 90 posto). Kriza nije prilika, kako se to obično kaže, nego, kriza nastaje jer su se u prošlosti propustile prilike. Hrvatska je propustila priliku da nakon osamostaljivanja izgradi ekonomsko-politički sustav u skladu s hrvatskim specifičnostima i europskim i svjetskim okruženjem te da vodi ekonomsku politiku s ciljem ostvarivanja nacionalnih ciljeva.
Pogrešan odgovor na krizu
Odgovor hrvatske politike na ekonomsku krizu je bio pogrešan: smanjivanje potrošnje, umjesto politike koja bi povećavala domaću proizvodnju, zaposlenost i izvoz. Pozitivni efekti takve politike doveli bi do povećanja investicija kao nužnog uvjeta dugoročnog gospodarskog rasta. Umjesto toga, Vlada je povećala poreze i cijene energenata, što je bez povećanja dohotka građana dovelo do pada kupovne moći, a samim time, indirektno, preko smanjenja potražnje do smanjenja proizvodnje. Tim mjerama je produbila i produžila krizu. Budući da protekle dvije godine Vlada nije donosila mjere takvog tipa, a prethodne mjere su iscrpile svoj negativni utjecaj, hrvatsko gospodarstvo je krenulo prema svojoj “prirodnoj stopi rasta”. Prirodna stopa rasta hrvatskog gospodar-
188 | Privredni vjesnik | broj 3909 | 4. siječnja 2016.
stva je oko 1,5 do dva posto. Ta bi se stopa ostvarivala uz “neutralnu ekonomsku politiku”, koja nema ni pozitivne niti negativne efekte na gospodarstvo. Uz konstruktivnu politiku hrvatsko gospodarstvo bi moglo u roku od dvije godine premašiti stopu rasta od četiri posto, a u roku od četiri-pet godina i stopu rasta od sedam i više posto. Za to nema objektivnih prepreka (sirovine, energija, tržište, proizvodna, tehnološka, marketinška i upravljačka znanja, financije...). Jedina prepreka je loša politika. Hrvatska bi već 2012. ostvarila stopu rasta veću od jedan posto da to nisu onemogućile, tada usvojene, ekonomsko-političke mjere: dizanje poreza i porezna presija, dizanje cijena energenata... Do promjene ekonomske politike može doći u 2016., što naravno, ovisi o novoj vladi. Međutim, efekti te politike, ako dođe do promjena postojeće, mogu se očekivati tek u prvoj polovini 2017. godine i kasnije. Poslovanje u 2016. bit će rezultat činjenja ili nečinjenja u prethodnim godinama. Budući da nije bilo nekih značajnijih mjera u protekle dvije godine,