poslovna očekivanja 2016
Dijana Bojčeta Markoja, direktorica Udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava
Potrebne su strukturne promjene U mirovinsku reformu krenulo se među ostalim i zbog loše demografske slike koja ukazuje da je sustav međugeneracijske solidarnosti sve teže održiv
Z
a mirovinske fondove 2015. godina je značajna po prilagodbi na nova pravila poslovanja sukladno novom zakonu o Obveznim mirovinskim fondovima i uvođenjem potportfelja A, B i C kategorije. Uvođenjem potportfelja obvezni mirovinski fondovi su svojim članovima omogućili izbor ulagačkog miksa sukladno individualnom izboru i planovima koje imaju, ali i preferenciju rizika koji su spremni preuzeti, a sukladno tome i očekivani prinos. Osim prilagodbi novom načinu poslovanja pozornost se posvetila i edukaciji članova te informiranju o prednostima koje su takve promjene donijele. Godina 2015. je značajna i po tome što su obvezni mirovinski fondovi opet ostvarili dobre prosječne prinose, te možemo reći kako su fondovi ustvrdili dobre prosječne rezultate. Potkraj listopada u obveznim mirovinskim fondovima imali smo 1.727.909 osiguranika, na čije je račune uplaćeno 55,123 milijarde kuna, a imovina povezana s njihovim računima vrijedi 73,317 milijardi. Prema statističkim podacima, u 10 mjeseci 2014. godine umjereni fondovi, odnosno fondovi B kategorije ostvarili su prinos od 5,80 posto, a za zadnjih 12 mjeseci taj podatak iznosi 6,70 posto dok je prosječan godišnji prinos od početka rada 5,92 posto.
Očekujemo pozitivne trendove
Rezultati od početka ulaganja u prosjeku su bolji od očekivanih, jer se na početku reforme isticalo da bi bilo dobro da fondovi ostvaruju prinose od oko dva posto iznad inflacije. Izuzetno raduje činjenica da je odličan prinos iz 2014. godine mirovinske fondove smjestio na sam vrh ljestvice europskih fondova po ostvarenim realnim prinosima, a u sklopu istraživanja koje provodi OECD Global Pension Statistics. Što se tiče poslovanja dobrovoljnih mirovinskih fondova u ovoj godini značajno je otvorena mogućnost da se manji iznosi, oni do
50.000 kuna isplaćuju izravno, bez povlačenja sredstava u mirovinska osiguravajuća društva (MOD). O promjeni ekonomske politike, u ovom trenutku je teško govoriti obzirom na to da je proces formiranja vlade još u tijeku, a ukoliko se uspješno ne završi postoji mogućnost ponovljenih izbora. Bez obzira na ishod, određene mjere u ekonomskoj politici su potrebne. Očekujemo nastavak pozitivnih trendova u izvozu i ostalim gospodarskim pokazateljima koji su počeli potkraj prošle godine. Hrvatskoj su potrebne strukturne promjene i pojačavanje mjera za poticanje poduzetništva. Monetarna politika je vrlo korektna obzirom na to da su ograničenja postavljena s visokim udjelom eura u sustavu, dok bi fiskalna politika mogla biti odgovornija budući da ovakva razina deficita nije dugoročno održiva. Ukoliko gledamo investicijske prilike kroz hrvatsko tržište kapitala, možemo reći da postoji određeni nedostatak izbora financijskih instrumenata. Razvoj domaćeg tržišta kapitala i dalje mora ostati prioritet, jer ima iznimnu važnost za hrvatsko gospodarstvo. U mirovinsku reformu čiji je cilj bio stvaranje osobne imovine na osnovu koje bi se isplaćivale buduće mirovine, krenulo se među ostalim, i zbog loše demografske slike koja ukazuje da je sustav međugeneracijske solidarnosti sve teže održiv. Uloga II. mirovinskog stupa postaje sve značajnija, jer bi II. mirovinski stup u srednjem i dužem roku trebao preuzeti sve veći teret mirovinskog sustava, kako bi se s vremenom smanjivao pritisak na proračun. Zbog svega navedenog nužno je nastaviti razvijati II. mirovinski stup i jačati III. stup.
Razvoj domaćeg tržišta kapitala i dalje mora ostati prioritet.
4. siječnja 2016. | broj 3909 | Privredni vjesnik | 115