7
milijardI kuna bila ipak manja nego 2012. godine (-27 posto). Bruto dobit ostvarilo je 19 banaka (tri više nego prethodne godine) u apsolutnoj vrijednosti od 3,3 milijarde kuna, što je čak 70 posto ili 1,37 milijardi kuna više nego prethodne godine. Pritom je najveću dobit (1,5 milijardi kuna), kao i obično, realizirala najveća banka, Zagrebačka banka, s rastom od čak 2,6 puta, čime je ostala banka s daleko najvećim udjelom u dobiti bankarskog sektora, na razini od 44 posto ukupne kumulirane bruto dobiti koju je iskazalo 19 banaka. Pokazatelji profitabilnosti pokazali su se nešto povoljnijima, no ostavši na nižim razinama u odnosu na pretkrizna razdoblja (štoviše, na najnižim od 1998. godine). To je logika srednjoročnih nepovoljnih općih gospodarskih uvjeta uslijed kojih raste kreditni rizik i ispravci vrijednosti imovine, što pojačava oprez i na strani kreditne ponude i na strani kreditne potražnje. Iako su pokazatelji profitabilnosti povoljniji nego u razvijenim europskim zemljama, u usporedbi sa zemljama u regiji Srednje i Jugoistočne Europe, Hrvatska se nalazi pri samom dnu: tek se Mađarska, Rumunjska i Slovenija izdvajaju po lošijoj profitabilnosti. Obilna likvidnost financijskog sustava (usli-
kretale i pasivne kamatne stope, te je kamatni spread ostao stabilan. Poslovanje investicijskih i mirovinskih fondova, osiguranja, faktoring i leasing društava U 2014. je godini poslovalo 25 društava za osiguranje, 34 mirovinska fonda, 111 investicijskih fondova, 23 leasing društva i 17 faktoring društava. Njihova je ukupna imovina iznosila 145,6 milijardi kuna, što je bilo na razini 44,3 posto BDP-a ostvarenog u 2014. godini. Osnovne značajke u 2014. godini Investicijski fondovi: • zaustavljen višegodišnji trend smanjenja imovine • prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova kategorije B iznosio je 11,4 posto, dok su obvezni mirovinski fondovi kategorije A i C, koji su započeli s radom u kolovozu 2014., ostvarili u razdoblju od početka rada do kraja 2014. prosječne prinose od 4,6 posto odnosno 2,9 posto • osnovane su i započele s radom posebne vrste otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondovi) i alternativni investicijski fondovi (AIF-ovi), čije je osnivanje i rad predviđeno novom regu-
ROAA (profitabilnost prosječne mirovine) ROAE (profitabilnost prosječnog kapitala) Imovina po zaposleniku (mil. HRK) Opći troškovi poslovanja/operativni prihod (cost-to-income ratio)
2010. 1,1%
2013. 0,2%
6,5%
0,9%
18,0
19,0
48,1%
52,0%
Izvor: HNB
jed čega je izostala potreba privlačenja domaćih depozita) podržana ekspanzivnom monetarnom politikom, uz olakšane financijske uvjete na međunarodnim tržištima (ekspanzivne monetarne politike u većem dijelu razvijenoga svijeta), rezultirali su padom aktivnih i pasivnih kamatnih stopa poslovnih banaka. Tako su se kamatne stope na novoodobrene kredite tijekom cijele godine kretale opadajućim trendom u svim valutama i ročnostima. Paralelno s njima, istim su se trendom pada
Poslovne su banke i u 2014. godini zadržale visoku likvidnost i kapitaliziranost u okruženju neoporavljene potražnje i niske kreditne aktivnosti
lativom koja je stupila na snagu sredinom 2013. godine Osiguranja • ostvaren gubitak od 136,1 milijuna kuna, za razliku od 2013., kada je ostvarena neto dobit u iznosu od 465,7 milijuna kuna Leasing društva • šestu godinu zaredom smanjenje iznosa ukupne aktive i vrijednosti ugovora • drugu uzastopnu godinu ostvaren gubitak nakon oporezivanja (69,8 milijuna kuna), ali 72 posto niži nego 2013. godine Faktoring društva • smanjenje imovine • rast neto dobiti (215,1 milijun kuna) • 11 posto povećan volumen transakcija (18,8 milijardi kuna)
Zaključno - izazovi bankarskih sektora u Europi U većini se europskih bankarskih sustava financijska stabilnost poboljšava, ali stalni latentni rizici i slaba profitabilnost predstavljaju izazove. Nova će regulacija zahtijevati više razine kapitala, a koja bi dugoročno, putem manjeg rizika i boljeg usklađivanja aktive i pasive, trebala poboljšati performanse bankarskog sektora. Slabi makroekonomski uvjeti i dalje će predstavljati uteg europskomu bankarskom sektoru, a niska ukupna profitabilnost banaka implicira da je europski bankovni sektor i dalje strukturno ranjiv, što znači da će banke i dalje prilagođavati troškove i usmjeravati svoje poslovne modele prema održivijoj strukturi financiranja, osnaženoj likvidnosti i većim kapitalnim rezervama. Europske bi banke trebale imati koristi od pada troškova rezerviranja, ali će troškovi regulacije ostati znatni, stoga ćemo tek vidjeti hoće li moći prenijeti svojim klijentima višu cijenu regulacije. Ekonomije Središnje i Istočne Europe (SIE) i njihovi bankarski sustavi kreću se trendom
Bruto dobit ostvarilo je 19 banaka u apsolutnoj vrijednosti od 3,3 milijarde kuna oporavka, profitabilnost se približava nižim, ali održivijim razinama. Gospodarski oporavak trebao bi dovesti do umjerenog rasta kreditiranja te laganog snižavanja udjela loših kredita. Banke u ovoj regiji (kojoj pripada i Hrvatska) i dalje su profitabilnije od onih u Zapadnoj Europi, ali je primjetno da njihova sposobnost generiranja prihoda usporava prema održivijim razinama. Dok su u godinama velikog rasta prije krize njihove stope povrata na imovinu iznosile oko dva posto, između 2010. i 2014. godine bile su na razini od oko 1,4 posto. U sljedećem kratkoročnom razdoblju bi se, pod utjecajem događanja u Rusiji i Ukrajini, prosjek mogao sniziti i do 0,8 posto, no u regiji bez ovih dviju zemalja trebao bi porasti (s oko 0,8 na jedan posto). Za usporedbu, banke u Njemačkoj, Italiji i Austriji bilježile su u spomenutim razdobljima stope od 0,4 i 0,2 posto, a u sljedećem se kratkoročnom razdoblju očekuje vraćanje do 0,4 posto. Tradicionalno bankarstvo je u ovoj regiji ključno. Na njega otpadaju gotovo dvije trećine ukupnih prihoda, što ostavlja prostor za razvoj alternativnih izvora prihoda, poput naknade i provizije (financiranje koje se ne temelji na kreditiranju, usluge upravljanja imovinom).