122
FONDOVI
u odnosu na 2013. godinu. Povećanje se odnosi na dva novoosnovana AIF-a posebne vrste s privatnom ponudom, kao i prvi otvoreni AIF s javnom ponudom. Broj AIF-ova rizičnog kapitala s privatnom ponudom ostao je na istoj razini kao i u 2013. godini, kao i broj zatvorenih AIF-ova s javnom ponudom. Pritom je neto imovina AIF-ova iznosila 2,6 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 24,2 posto u odnosu na 2013., a to je prvenstveno posljedica rasta neto imovine alternativnih investicijskih fondova rizičnog kapitala s privatnom ponudom – fondova za gospodarsku suradnju i to za 107,3 posto. Povećanje imovine građana Osobno sam izuzetno ponosan što sam na mjestu u industriji čije intenzivnije doba tek dolazi, kroz štednju građana, kroz raznovrsnije strategije, kroz automatizaciju poslovanja… Investicijski fondovi su usmjereni na povećanje imovine građana te na taj način pridonose i većem financijskom samopouzdanju građana. A to je i jedan od preduvjeta
ostvarivanja gospodarskog rasta. Sa povećanjem bruto domaćeg proizvoda znatno raste i ulaganje u instrumente financijskih tržišta pa tako i investicijskih fondova (prosjek imovine
Ono s čime se cijeli sektor investicijskih fondova mora nositi su regulatorne promjene u fondovima u EU je oko 60 posto BDP, a u Republici Hrvatskoj oko pet posto). S druge strane ono s čime se cijeli sektor investicijskih fondova mora nositi su regulatorne promjene. Samo da spomenemo neke od kratica vrlo poznate svakom u industriji MiFID II, MiFIR, UCITS V, AIFMD, MMF, EMIR, CMU, KYC, FATCA… Regulatorne promjene znatno utječu na poslovne modele i stalno se unapređuju s ciljem da se kompleksni zahtjevi što jednostavnije za ulagatelje implementiraju u proces. Edukacija, edukacija i edukacija. Hrvatski ula-
gatelji na tržištu kapitala su imali nekarakteristično iskustvo, od rasta početkom 2000.-tih do vrhunca potkraj 2007. do znatne korekcije tijekom 2008. Kasnije je uslijedila 2009. s visokim prinosima na novčanim fondovima. Trenutačno iz više razloga očekivanja i način ulaganja na tržištima kapitala je raznovrstan, a u velikoj mjeri je još uvijek prisutan sentiment razočaranja. Edukacijom o financijskim instrumentima na tržištu kapitala, ali i financijskim tržištima općenito se ide u smjeru prudencijalnog ulaganja i korištenja proizvoda i usluga koje se pružaju. Samoprocjena rizika, ciljeva i rokova ulaganja (ali i zaduživanja) je nužna kako bi se zadovoljno i sa željenim učinkom sudjelovalo na financijskim tržištima. Investicijski fondovi su jednostavan i učinkovit financijski instrument za realizaciju
Na kraju 2014. bilo je 28 AIFova čija je neto imovina iznosila 2,6 milijardi kuna vlastitih ciljeva i cijelom našem sektoru je cilj zadovoljan ulagatelj koji je ostvario svoj razuman cilj. Prenesena pravna stečevina EU-a Ulaskom u EU smo prenijeli u hrvatsku regulativu pravnu stečevinu EU-a, u našem konkretnom slučaju to su UCITS IV i AIFM direktiva koje reguliraju poslovanje investicijskih fondova. Također govorimo i o manjim direktivama i podazkonskim aktima koji su preneseni odnosno doneseni. Naglasio bih i veći broj uredbi EU-a koji su izravno primjenjivi u svim državama članicama pa tako i u Republici Hrvatskoj. Sve to stvara jedan „regulatorni tsunami“, ali to vrijedi ne samo za Republiku Hrvatsku nego i za cijeli EU. Regulatorni zahtjevi EU-a su zaista znatni i opterećuju poslovanje cijele industrije. Ekonomija obima je ono na što u EU računaju i s obzirom na imovinu s kojom upravljaju društva u EU znatno im je lakše implementirati zahtjeve. S druge strane, standardizacija regulative daje povjerenje stranim potencijalnim ulagateljima, u prvom redu institucionalnim, u regulatorni okvir Republike Hrvatske. Ne moramo objašnjavati lokalne specifičnosti kada ih nema. UCITS je postao brend unutar EU-a, ali i u svijetu. Unutar UCITS direktive je predviđeno vrlo jednostavno „notificiranje“ fondova u drugoj državi članici kako iz Hrvatske u EU tako i iz EU u Hrvatsku. S tom mogućnošću nam se