400 najvećih hrvatskog gospodarstva 2007. godine

Page 73

73

ANALIZA

Prosječni srednji godišnji tečaj HRK/EUR

Najniži i najviši dnevni srednji tečaj HRK/EUR po godinama

8,0 kuna

7,0

8,0 kuna

7,56

7,50

7,40

Najniži tečaj

7,32

7,34

6,0

Najviši tečaj

7,5

5,0

4,0

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

7,0

2003.

2004.

2005.

2006.

2007.

Izvor: HNB, HGK

TEČAJ I MEĐUVALUTARNI ODNOSI Kada se govori o kretanju tečaja kune u 2007. godini misli se na kretanje vrijednosti kune u odnosu na zajedničku europsku valutu. Naime, odnos kune prema ostalim značajnijim svjetskim valutama se i u prošloj godini formirao u skladu s kretanjem vrijednosti tih valuta prema euru pa se tečaj kune prema tim valutama mora gledati u kontekstu njihovog odnosa s eurom. S obzirom na tu činjenicu može se ocijeniti da je u prošloj godini nastavljena stabilnost tečaja iz proteklih godina, odnosno, da je čak i nešto povećana. Tu tvrdnju dokazuje mala promjena vrijednosti prosječnog godišnjeg tečaja kune prema euru u odnosu na prethodnu godinu odnosno manji raspon između najnižeg i najvišeg ostvarenog dnevnog tečaja. Prošlu godinu je ipak obilježila blaga nominalna deprecijacija kune za 0,2% uslijed koje je prekinut trend jačanja kune iz prethodne tri godine. Iznos te nominalne

deprecijacije slikovito pokazuje podatak da se u prošloj godini za jedan euro prosječno moglo dobiti samo dvije lipe više nego u 2006. godini. To nije bilo dovoljno da se nadoknadi razlika u porastu cijena između Europske monetarne unije (2,1%) i Hrvatske (2,9%) pa je i u prošloj godini zabilježena realna aprecijacija kune prema euru. Premda ne postoji službeni podatak o njenoj visini, može se izračunati da je iznosila približno 0,6%, odnosno da je bila nešto manja nego u prethodne tri godine u kojima je zabilježen neprekinut trend realne aprecijacije. Za praćenje realnog kretanja tečaja kune koristi se i realni efektivni tečaj koji je službeni pokazatelj realnog kretanja vrijednosti kune prema košarici valuta s obzirom na njihovo sudjelovanje u strukturi deviznog dijela platnog prometa s inozemstvom. U tom kontekstu bilježi se izraženija realna aprecijacija kune od nominalne tijekom prethodnih godina i nešto dulje trajanje neprekinutog trenda njenog realnog jačanja, točnije od 2001. godine. Prošle godine je realna aprecijacija prema

Realna aprecijacija ili deprecijacija kune prema euru* 3,0 %

košarici valuta bila izraženija nego u prethodnoj godini, ali istodobno nije znatnije odstupala od prosjeka razdoblja nakon 2000. godine. Pritom je i na nominalnu i na realnu aprecijaciju kune najviše utjecao znatan pad vrijednosti američkog dolara koji u spomenutoj košarici valuta sudjeluje s približno 27%. Takva kretanja tečaja ukazuju na činjenicu da je i u prošloj godini realno povećana vrijednost kune u odnosu na druge valute odnosno da je uvoz generalno postao jeftiniji dok su robe i usluge u Hrvatskoj za strance bili još skuplji. Tako se u prošloj godini, kao i u većini prethodnih, pokazalo da ponuda i potražnja za devizama i kunama na tržištu u redovnim uvjetima uglavnom potiču jačanje kune što HNB, unatoč aktivnoj monetarnoj politici usmjerenoj održavanju stabilnosti tečaja, nije zaustavio. Ponuda i potražnja za kunama u prošloj godini nije obilježena značajnijim poremećajima osim u slučaju upisa dionica HT-a koji je potkraj rujna povećao potražnju i time povećao pritisak na rast njihove vrijednosti. Stoga je

Indeksi realnih efektivnih tečajeva kune* (prema košarici valuta) 100

2,0 1,0

95,8

2,4

0,0

95,0

-0,6

-0,9

-1,0

-2,4

-2,0

2003.

Izvor: HNB, HGK

2004.

2005.

2006.

90,6

90,0

89,0

86,6

85,0

-2,0 -3,0

92,7

(+) predstavlja deprecijaciju kune, (-) realnu aprecijaciju

2007.

80,0

2003.

Izvor: HNB, HGK

2004. Indeksi 2001.=100

2005.

2006.

* pad indeksa označava realnu aprecijaciju kune

2007.


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.