Pipe iz roda Pissodes produljena su tijela, pokrivenog ljuskavim dlačicama, smeđe boje sa svijetlijim prugama na pokrilju i vratnom štitu. Ima razvijena donja krila koja služe za letenje. Po načinu oštećivanja slične su velikoj borovoj pipi, ali su kod ovih ličinke puno štetnije: žive pod korom dubećih stabala i svojim nagrizanjem uzrokuju konačno sušenje već oslabjelih stabala. Imaga također nagrizaju koru ali u puno manjoj mjeri nego što to recimo čini velika borova pipa. Ženka odlaže jaja na koru najradije na mjestima mehaničkih ozljeda, ličinke se ubušuju ispod kore sve do bijeli, a na kraju hodnika, većim dijelom u kori formiraju zipku ograđenu piljevinom i grizotinama. Hodnici su nepravilni, vijugavo zvjezdasti, nalik zvjezdastim hodnicima potkornjaka samo što su od njih dulji i širiji. Imaju brži razvoj od Hylobius vrsta budući da ponekad daju i dvije generacije godišnje. Ženke također odlažu jaja od proljeća do jeseni. Iz jaja položenih u jesen imaga se razvijaju za cca 4 i pol mjeseca, a ljeti čak i za mjesec i pol. Normalan razvoj inače traje od sedam do jedanaest mjeseci. Imaga žive i do 3 godine tako da i kod ovog roda imamo jedinki različite starosti. Pod korom napadnutog drveta možemo u pojedino godišnje doba naći štetnika u svim stadijima razvoja. Pretežno su sekundarni štetnici i po tome slični potkornjacima. Kod eventulane masovne pojave mogu postati i primarni. Prirodni neprijatelji su u velikoj mjeri ose najeznice. Suzbijanje je usmjereno na redukciju mehaničkih oštećenja kod sječe i izvlačenja te uklanjanje zaraženih stabala. Pissodes notatus - mala borova pipa kornjaš je 5-7 mm duljine, s dvije svijetlo-žute pjege na gornjem dijelu pokrilja. Dolazi na starijim stablima smreke i ariša, a borove napada u dobi 3-15 godina. Ženka odlaže jaja u pršljenu grana, a ličinke se zavlače pod koru, provlače do vrata korijena i tamo se kukulje. Kornjaš izgriza izbojke, grane i koru. Ličinka nanosi puno veće štete, jer može prouzročiti sušenje stabla. Pissodes piniphilus također je štetnik bora ali se rjeđe pojavljuje. Napada bor u stadiju letvika. Ženka odlaže jaja pojedinačno pa su takvi i hodnici, duljine 10-15 cm. Napada uglavnom oslabljela stabla, a njen je napad teže primijetiti nego kod male borove pipe. Pissodes pini je crveno ili tamno-smeđa borova pipa sa svijetlim žućkastim točkama na pokrilju. Duljine je 7-10 mm. Napada stare borove, a ustanovljena je na smreci i borovcu. Napada samo stara stabla tako da štete nisu ozbiljne. Pissodes harcyniae - smrekina smeđa pipa grubog je i punktiranog pokrilja, duljine 4-7 mm. Napada odrasle, 50-100 godina stare smreke. Ženka na jednom mjestu odlaže po 5 jaja, a ličinke prave hodnike redovito u kori. Napadnuto stablo prepoznaje se po jakom lučenju smole. Tipičan je sekundarni štetnik. Pissodes piceae - jelina smeđa pipa. Ima na pokrilju dvije svijetlo-žute široke pruge. Dugačka je 7-10 mm. Česta se javlja u našim jelovim sastojinama, a ako se pojavi u većoj mjeri može počiniti i veće štete. Ženka polaže jaja u skupinama, najčešće uz rub kore n amjestu mehaničke ozljede (pridanak i donje partije dubećih jela). Ličinke buše zrakaste hodnike kojih zna biti i po dvadesetak u skupini, a hodnici mogu biti dugi i do 60 cm i nalaze se pretežno u liku. Može prouzročiti sušenje stabla. Napada jele 40-80 godina starosti. Pissodes validirostris - pipa borova češera. Kod nas je rasprostranjena u Dalmaciji. Napada alepski, crni i primorski bor u čije češere ulaže jaja i iz kojih se iz okruglih izlaznih otvora pojavljuju njena imaga nakon što je unutrašnjost češera uništena. Cossonus spp. vrste su tipa tehničkih štetnika. Rhyncolus truncorum po načinu života sličan je Cossonus vrstama i napada jelovu građu u kućama. Rhyncolus culinaris dolazi u drvnim stupovima i može ih rastočiti do te mjere da se uruše. Plodotočci ili žirotoči iz roda Curculio (prije: Balaninus) kornjaši su ovalna tijela, jače sužena prema zatku. Ističu se dugačkim rilom, najduljim među pipama općenito (kod ženki dugo je kao prsište i zadak zajedno). Vratni štit širi je nego duži, sprijeda znatno uži nego otraga. Pokrilje je trokutasto, sa strane zaokruženo i prema kraju jako suženo, redovito pokriveno ljuskama. Poznati su kao štetnici plodova hrasta, cera, bukve, pitomog kestena, oraha, lijeske, johe, trešnje, a neke vrste čak dolaze i u šiškama osa šiškarica.
31