Ako je kora debela, može se zadržati samo u njoj ali se većinom probija do lika i bijeli. Hodnici mogu biti dugački i preko pola metra. I kod ove vrste razvoj traje dvije godine, a ličinka zipku za kukuljenje načini u jesen druge ili na proljeće treće godine. Bukov je krasnik također sekundarni štetnik ali može napasti i potpuno zdrava stabla ako su klimatski uvjeti pogodovali njegovom razvoju. Može napasti i sasvim mlada stabla pa čak i sadnice. Mlađa se stabla brzo počinju sušiti (još u godini napada), a kod starijih se simptomi očituju u pucanju i lupljenju kore na mjestu napada ili u sušenju vrhova. Do pojave tih simptoma dolazi tek ujesen druge godine ili još češće na proljeće treće godine. Napadnuta stabla mogu inficirati i gljive koje uzrokuju trulež drveta, u prvom redu ona na osunčanim mjestima južnih ekspozicija. Osim ovih najvažnijih vrsta kod nas još dolaze Agrilus coeruleus, A. angustulus, i A. elongatus na hrastovima i bukvama, te A. sexgutattus i A. suvorovi populneus na topolama.
Por. Elateridae - klišnjaci Klišnjaci, žičnjaci (ovaj se naziv odnosi na njihov larvalni stadij) ili puckari vrlo je raširena porodica kornjaša koje u šumarstvu možemo promatrati podjednako kao korisne ali i štetne. Imaju produljeno, ovalno tijelo, vratni štit je širok, kao i baza pokrilja. Imaju dobro razvijene noge kojima se kreću razmjerno brzo. Također, na donjoj strani prsišta imaju i posebno oblikovan sternum pomoću kojeg skaču uvis kada ih okrenemo na leđnu stranu. Na principu kojem skakač motkom koristi elastičnost same motke i koristi je za odbacivanje uvis prevrnuti klišnjak odskoči uvis i u zraku se okrene, dočeka na noge i odmah krene trčati. Ako odraslog klišnjaka uzmemo sa dva prsta tako da ga u potpunosti obuhvatimo (dorzoventralno) začas ćemo osjetiti nešto poput puckanja (poput limene "žabice") koje se najbolje čuje kada imago odložimo leđno na tvrdu, zvonku podlogu (recimo drveni stol). Ličinke klišnjaka nazivaju se žičnjaci, žičari ili drotari zbog izrazito čvrstog i hitiniziranog tijela. Osim valjkastih, postoji još i grupa ličinki sa spljoštenim tijelom te širokim i urezanim zadnjim segmentom. Najveći broj imaga klišnjaka nalazimo na toplim i osunčanim mjestima gdje se hrane cvjetnim dijelovima ali napadaju i lisne uši čime dolazi do izražaja njihova korisna uloga u šumskom ekosustavu. Kao šumski štetnici dolaze u obzir isključivo njihove ličinke - žičnjaci koji oštećuju biljke nagrizanjem sjemenja i korijenja u rasadnicima. Ovdje ponekad počinjaju značajne štete. Najviše napadaju četinjače kod kojih izgrizaju mlado korijenje i tako upropašćuju biljku. Najviše nagrizaju vrat korijena pa u rasadnicima treba provoditi suzbijanje do negdje pete godine života biljke. Prirodni su im neprijatelji krtica i rovka, zatim poljski miševi, a među pticama vrane, čvorci, pupavac i dr. Među grabežljivim kukcima tamane ih trčkovi, kusokrilci i rovac. Agriotes lineatus - prugasti klišnjak jedna je od najpoznatijih vrsta. Ličinka je česta u rasadnicima gdje oštećuje korijenje raznog kulturnog i šumskog bilja. Brachylacon murinus. Crno-smeđi klišnjak sa sivkastim točkama na hrptu, dugačak 10-16 mm. Također poznati štetnik šumskih rasadnika, pogotovo mladih biljaka. Elater sanguineus - crveni klišnjak vrlo je čest pod korom stabala. Ističe se crvenim pokriljem i sjajnocrnim tijelom. Njegova se ličinka hrani ličinkama cvilidreta. Corymbites aeneus. Ličinke počinjaju štete kako na kulturnom bilju u poljima, tako i u šumskim rasadnicima. Athous subfuscus. Također čini štete u rasadnicima, dok A. niger oštećuje mlade sadnice.
Por. Cantharidae - mekokošci Mekokošci su dobili ime po neobično mekanom pokrilju. Hrane se drugim kukcima i puževima pa napadaju i neke šumske štetnike. Najpoznatije su tri vrste koje su kod nas poznate pod imenom šoštari, a to su: Cantharis obscura. Šoštar crna tijela pokrivenog kratkim sivim dlačicama, obrubljena vratna štita žutom bojom. Cantharis fusca čiji je vratni štit žutocrvene boje, s crnom pjegom na prednjem rubu. Cantharis rustica. Sličan je prethodnim šoštarima samo mu je vratni štit crven, a u sredini ima crnu pjegu.
20