cm. Najčešće su zaraze na johi, hrastu, javoru, brezi, četinjačama, katkad i na kruški. Za odlaganje biraju uglavnom oslabljela stabla. Ličinka buši drvo u raznim smjerovima. Razvoj može trajati tri i više godina. Tako se dogodi da zaraza počne u prirodi, a imago se pojavi iz obrađenog i ugrađenog drveta unutar nastamba. Medu njihovim neprijateljima ističu se ose najeznice koje imaju vrlo dugu leglicu, primjerice velika osa najeznica {Rhyssa persuasoria L.). Te ose osjetilom njuha utvrde točno mjesto gdje se nalazi ličinka ose drvarice te u nju ili na nju kroz drvo odlože svoje jaje leglicom dugom više centimetara.
Podred APOCRITA Većinom su paraziti drugih kukaca pa se ubrajaju u prirodne neprijatelje štetnika. Najveća su i najvažnija skupina prirodnih neprijatelja. U ovaj podred ubrajaju se i neki socijalni - društveni kukci, a fitofagna je samo poneka vrsta. Imaju karakterističan oblik tijela - prvi trbušni segment srasao je s prsištem, a drugi je segment poput drške vrlo uzak. Dijele se u Aculeata i Terebrantes. Aculeata imaju uvučen ovipozitor u sedmom segmentu zatka, a Terebrantes imaju ovipozitor izbočen na kraju zatka. U Aculeata ovipozitor je preinačen u žalac pa gubi funkciju ovipozicije i dobiva funkciju uštrcavanja otrova u tijelo žrtve.
Skupina Aculeata U skupinu Aculeata ubrajaju se društveni kukci, i to mravi - Formicidae, ose - Vespidae i pčele - Apidae, te ose kopačice - Sphecidae. MRAVI - FORMICIDAE Osim iznimno, nisu štetnici bilja, a većina vrsta ne ubraja se niti u prirodne neprijatelje štetnika. Njihova prisutnost na bilju često je znak napada lisnim i štitastim ušima koje luče mednu rosu kojom se mravi hrane. No dokazano je da prisutnost mrava može izazvati pojačano lučenje medne rose, za što je potrebna intenzivnija ishrana, pa stoga mravi mogu povećati štetnost štetnika koji luče mednu rosu. Dokazano je da mravi mogu štititi lisne uši od njihovih neprijatelja i da je uspjeh unošenja neprijatelja u zaštićeni prostor gdje ima mrava znatno slabiji, pa prethodno treba spriječiti dolazak mrava. Poznate su štete od mrava na poniku suncokreta i kukuruza, starijim biljkama suncokreta, na vinovoj lozi, lubenicama i dinjama. Štete je najčešće nanosila vrsta Tetramorium caespitum L. Mi smo zabilježili i štete od mrava na zrelim plodovima kruške. Mravi mogu naseliti košnice pa mravinjake u njihovoj blizini treba uništiti. U Italiji se koriste vrste iz grupe Formica rufa L. za biološko suzbijanje nekih vrsta gusjenica. Mravinjaci te vrste prenose se avionima s planina na kojima žive (Alpe) u one planine gdje tih mrava nema (Apenini).
137