greba. Tečaj je polazilo dvadeset i osam muških polaznika različite životne dobi. Nastava se vršila svaku večer osim nedjelje, a na programu su bile sljedeće teme: 1. Nacionalna ekonomija, smjer poljoprivreda, predavač ing. Luka Kovačević 2. Stočarstvo i mljekarstvo, predavač ing. Ladislav Končar 3. Veterina, predavač dr. Ivan Turk 4. Povijest i matematika, predavač učitelj Ivan Ban 5. Pravo i pravni propisi, predavač kotarski pristav iz Novske. Ćup za mlijeko, Stružec
Narodna vjerovanja Bez obzira na obrazovanje, stari običaji i vjerovanja u nekim seoskim sredinama i obiteljima ostala su prisutna u pojedinim segmentima društvenog života do nedavno. Evo nekoliko primjera: • mlijeko se susjedi nije smjelo nositi po noći, već po danu, malo posoljeno i neotkriveno (da vlasnica ne nagine), tj. da ne umre, Osekovo. • o oduzimanju mlijeka kravama muzarama prisutno je u cijeloj Moslavini i hrvatskoj Posavini. U Strugi Banskoj, Voloderu, Osekovu... to čine coprnice uoči Jurjeva (24. lipnja). Razgolićene djevojke obilaze selom, domu kojem žele nesreću i da krave ostanu bez mlijeka zarezivale su drvenu ogradu, a dio čak nosile sa sobom. U sjevernoj Moslavini postoji slično vjerovanje o oduzimanju mlijeka. To čine coprnice vrlo djelotvorno za vrijeme mlađaka i prije izlaska sunca na urđevo. Za to im je potrebno uže, sol i smotak s coprijama. Ako vještica posoli jednu i drugu stranu puta kojom se krave vraćaju kući s ispaše, presušit će za do tri dana. Pomoću užeta, uvjeravaju kazivači, vještica može dojiti u dojaču. Mora samo zavezati uže za stup ulaznih vrata. Bez mlijeka mogu ostati krave ako gazda na urđevo ne daruje đurđare koji toga dana obilaze selom. Oni tada zarežu stup ograde pa će krave presuštiti. U Voloderu se za povrat mlijeka copralo tako da su coprnice na «Mladu nedelju u štalama prebacivale konopac (štrik) preko jasli i provlačile goredolje, tako se vjerovalo da će mlijeko stići u vime». Da bi davale više mlijeka, pastiri su na urđevo stavljali na kravlje rogove vijenac proljetnog cvijeća. •
•
U Dubrovčaku Lijevom, Kutinskoj Slatini, Kajgani, Tomašici strogo se pazilo da nitko ne ulazi u staju prigodom dojenja, jer se smatralo da će krava biti ureknuta i da će nestati mlijeka, te da će im iz vimena poteći krv. Kada bi se prilikom mužnje mlijeko pomiješalo s krvlju, kaže se da se blago napasalo na pašnjacima gdje su «coprnice kolo vodile». Tada se pozivaju «posebne žene» iz sela da procjeđuju i «očiste» mlijeko na metalnoj cjedilki u koju se prethodno stavio žar.
Sir paprenjak, Voloder
177