Osim kostiju iz ukopa, pokretni arheološki materijal je malobrojan - tipična kasnosrednjovjekovna keramika.
Među rijetkim primjercima pokretnog arheološkog materijala (osim kostiju iz grobnih ukopa i ulomaka arhitekture), treba spomenuti nekoliko ulomaka tipične kasnosrednjovjekovne keramike (lonaca) i jedan ulomak ukrasne posudice od zelenog stakla. Arheološki nadzor na dijelu zaštićenog areala rimskog lokaliteta Kutinska lipa, prilikom iskopa kanalizacije, nije dao pozitivne rezultate u smislu pronalaska arheoloških ostataka što je i razumljivo, jer je iskop vršen na terenu čija je razina već ranije snižena gradnjom ceste (n.v. ceste je 135,42, a reper na lokalitetu 30-ak metara istočnije 138,81).7
Kutinska lipa - djelomični raster temelja nakon arheoloških istraživanja na katastarskoj čestici br. 1987/9
Temelji nakon konzervatorskih radova 2011.g.
7 Arheološki lokalitet iz rimskog razdoblja Kutinska lipa, prema dosadašnjim rezultatima istraživanja može se smjestiti u razdoblje 3. - 5. st. (najranije 2. st.). Poznato je još s kraja 19. stoljeća, od kada datiraju i prvi arheološki nalazi ( koji su završili u Arheološkom muzeju u Zagrebu). Do početka sustavnih arheoloških istraživanja 2004.g. nalazište je devastirano (zbog urbanizacije prostora), no rezultati su dovoljno respektabilni da se planira izrada manjeg tematskog (arheološkog) parka, koji bi služio u edukativne i turističke svrhe. Ovim projektom obuhvaćene su dvije parcele koje je grad Kutina otkupio od prijašnjih vlasnika, a lokalitet je upisan u Registar kulturnih dobara RH.
22