6
Gibanica
(kružni) nemašćeni slažu jedan na drugi na stolu i pokrivaju ubrusom; velikoruski bliny „vrsta omleta“, debelog, od žitkoga uskislog tijesta pečenog u tavi, ukrajinski mlincy, (mlinec), češki blinek „vrsta omleta“.4 A u sadržaju davne slavenske tradicijske prehrane nalazimo i tanki komad tijesta punjen bilo kakvim mekanim nadjevom i zamotan, komad tijesta u obliku kobasice ili oblikovan u spiralu ili drugačije zvan: ukrajinski bhanka (metatezom od hbanka-gibanka), bugarski banica (g`banica), slovenski gibanica, gubanica, 5 hrvatski i srpski gibanica itd.
Žir i palma u ljudskoj ishrani U ljudskoj ishrani upotreba žira veoma je rasprostranjena i jamačno veoma stara, što dokazuju načini pripremanja žira (sušenje, pečenje, drobljenje, mljevenje), kao i sama etimologija općeslavenskog izraza želud kao i izraza žir. Lingvisti su pokazali ne samo da su stari Slaveni jeli žir nego da su ga jeli i stari indoeuropljani. Hrastov i bukov žir (bukovica) djelomično se upotrebljavaju kod balkanskih naroda i danas, bilo da se melje u brašno i jede kao kruh, ili jede pečen, kuhan ili sirov ili se upotrebljava kao surogat za
4
Milovan Gavazzi: Vrela i sudbine narodnih tradicija, Zagreb, 1978. str. 29. 5 V. N o v a k : L j u d s k a prehrana v Prekmurju, Ljubljana, 1947. str. 79.