25. svibnja 2012.
Kroz Međimurje 11
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
GRAD AKOVEC i gradona elnik protiv mo vara uz pro ista na ulazu u akovec
i žrtva jeftine tehnologije
uložio u sanaciju odlagališta otpada u kojoj obavlja i sanaciju mulja s pro ista a. Ne želim da sada zbog trenuta ne ekonomske opravdanosti izgradnjom laguna nastane vizualna ili interventna situacija koja bi ugrožavala sve ono što smo do sada postigli. Ne mogu prihvatiti da samo Grad akovec
Me imurske novine na upozorenje gra ana iz Ivanovca i Pribislavca u nekoliko navrata analiti ki su obradile cijeli slu aj proširenja pro ista a i upozorile javnost na ono što se doga a “iza zavjese“ bude žrtva rješavanja mulja i svih drugih op ina koje koriste kanalizaciju. Ako svi pla amo rentu za trpljenje zaštite izvorišta vodocrpilišta Nedeliš u, onda s druge strane postoji i druga ija solucija od toga da Grad akovec trpi pro ista s negativnim utjecajem na okolinu i da zbog toga treba dobiti nekakvu satisfakciju za to. Izgradnjom kanalizacija u gornjem Me imurju pove at emo koli inu otpadnog mulja
u akovcu. Netko to mora platiti ve om cijenom. Grad akovec u svojim rukama ima izdavanje prostorne dokumentacije za izradu laguna, kako e se postaviti prema tome, pitali smo na kraju gradona elnika … - Borit u se rukama i nogama da se to ne dogodi. Studija je, na žalost, prošla. Predstavnik Grada bio je protiv te studije, na žalost predstavnici Županije bili su za tu studiju. Jasno je da emo mi poduzeti sve korake da se prona e bolje rješenje. U ideji zbrinjavanja otpada MBO-T tehnologijom se pitanje mulja može riješiti u roku od 24 sata, koji se potom u roku od mjesec dana može vratiti kao humus za gnojivo. S druge strane, tehnologiji uz pomo laguna s trstikom, koja oponaša prirodne procese razgradnje mulja, treba sedam godina da se mulj razgradi. Kvalitetnija tehnologija jest skuplja, ali ne može Grad akovec biti žrtva jeftinije tehnologije. Slažem se da gospodarski razlozi moraju biti važni, ali zaštita okoliša i standard gra ana tako er su važni. Ne treba mi da me netko u pola no i naziva zbog toga što ne može otvoriti prozor zbog smrada. S te strane želim biti kooperativan, ali ne želim biti žrtva, kazao je završno gradona elnik Šalamon. (BMO)
zamislile Me imurske vode o ito ne e biti ništa
Kandidatkinje za “miss špancera”
ŠPANCEROM okon ani Dani grada Mursko Središ e
Stotine Središ anaca prvi put vidjelo Balaton i Napolitanke U nedjelju je održan drugi dan proslave i obilježavanja Dana grada Mursko Središ e i 15. obljetnice od njegovog statusa grada u novoj hrvatskoj državi. Proslava je zapo ela svetom misom za grad, na kojoj i nije bilo previše gradskih vije nika i dužnosnika, a nastavljena je veselim dje jim igrama na igralištu NK Rudara. Središnji i najljepši dio programa bio je gradski špancer uz zabavni program i vožnju skelom preko Mure.
Skela je prevezla preko 1.300 ljudi
Preko 1.300 ljudi došlo je u Fusek na obalu Mure, odakle se ve ina njih skelom prevezla na lijevu rije nu obalu i potom razgledala Napolitanke i Balaton, ribolovne površine ŠRD-a "Mura". Mnogima je to bio prvi posjet ribi kim destinacijama Balaton i Napolitanke, koje ure uju ribi i ŠRD-a "Mura" Mursko Središ e. Najstariji sudionik koji je prošao itavu stazu je 80godišnji Franjo Leskovec iz Murskog Središ a, a najmla i dvogodišnji Tomo Fran i iz Peklenice.
Stvarno ne mogu vjerovati da postoji takva ljepota. Tu pod nosom nam je, a još do sad nismo vidjeli ni Napolitanke ni Balaton, komentirali su mnogi “španceraši” na nedjeljnoj šetnji lijevom obalom Mure kod Murskog Središ a
Najmla i sudionik Tomo Fran i s djedom i bakom prolazi krajolikom Fuseka
Društvo žena, predvo eno živahnom Anicom Varaga, primalo je prijavnice sudionika, a najstariji je 82-godišnji Rudolf Vrani ar, a najmla i etverogodišnji David Pahor, no oni nisu prešli itavu stazu. Društvo žena održalo je izbor miss i mistera špancera. Missica je Nasta Crnkovi iz Štrukovca, a mister Martin Nedeljko iz Murskog Središ a. Zabavom, pjesmom, plesom i nagradnim igrama završen je dan, a ujedno i Dani grada, koji su zapo eli još u subotu ujutro. (S. Mesari )
CENTAR Rudolfa Steinera dobiva fasadu i stolariju
Unuk osniva a porschea daje zna ajnu donaciju Kompletnu vanjsku stolariju za Centar Rudolfa Steinera donira Peter Daniel Porsche, unuk osniva a porschea. Na objektu su bili postavljeni takozvani "slijepi okviri“, a da bi se mogla montirati stolarija, potrebno je izvesti radove na vanjskoj izolaciji i fasadi. Za izvo enje spomenutih radova potrebno je prikupiti i dodatna sredstva, zbog ega
traje velika akcija prikupljanja sredstava gotovo u cijeloj Europi, u koju su se uklju ila antropozofska društva iz Italije i Švicarske, te farmaceutska tvrtka "Weleda" i mnogi pojedinci štovatelji djela dr. Rudolfa Steinera. Prema trenutnim informacijama, fasada i vanjska stolarija mogle bi biti gotove do 7. Dana Rudolfa Steinera. (J.Š.)
ESTITKE u eniku SŠ Prelog
Preloški gradona elnik priredio prijam za Luku Mesari a Preloški gradona elnik Dragutin Glavina u ponedjeljak je priredio prijam za u enika Srednje škole Prelog Luku Mesari a i njegovog mentora prof. Mišu Rašana. Podsjetimo, Luka je osvojio srebrnu medalju na ovogodišnjem Me unarodnom natjecanju u eni kih istraživa kih projekata, održanom u Nizozemskoj. U enik je uz pomo svog mentora napravio istraživanje o europskom dabru, na kojem je radio još od prošle školske godine, a o ijoj kvaliteti govori i podatak da je nagra en i zlatnom medaljom na državnom natjecanju. Vrijedi spomenuti i profesore Maju Labaš i Juricu Vugrina koji su Luku pripremili za prezentaciju rada na engleskom jeziku. Gradona elnik je estitao Luki na velikom i zna ajnom uspjehu te mu zaželio uspjeh u daljnjem radu. Luka je zahvalio na estitki i ukratko se osvrnuo na projekt, odnosno same ciljeve istraživanja. Istraži-
vano je podru je europskog dabra na lokaciji Perutnica, na starom rukavcu rijeke Drave, kod naselja Otok, a ciljevi istraživanja bili su analizirati vrstu drve a koju dabar grize, visinu grizotine, procijeniti starost grizotine, promjer i udaljenost grizotine od vode. Istraživanje je zapo eto još prošle školske godine, a ove godine krenulo se u osvajanje "europskih znanstvenih voda“. Naime, projekt je prijavljen za Biološki kongres u Šibeniku te za Me unarodni simpozij o europskom dabru u Ivani - Gradu. Prisutnima se tako er obratio i prof. Miša Rašan te zahvalio na podršci i nov anoj pomo i za kupnju avionske karte, što je olakšalo njihov put u Nizozemsku. Zahvalama su se pridružili i ravnatelj Tomislav Gregur te Lukina majka. Luki je uru ena nov ana nagrada, zlatnik Grada Preloga, te Fotomonogra ija Preloga, a mentoru prof. Miši Rašanu zlatnik Grada i knjiga "Povijest Me imurja". (vk, foto: vipro)
DEKANOVEC
Hrvatski laburisti osnovali ogranak Hrvatski laburisti – Stranka rada osnovali 13. po redu ogranak u Me imurskoj županiji, i to u op ini Dekanovec. Za predsjednika je izabran dosadašnji povjerenik Željko Žerjav, za tajnicu Vera Jambroši , dok izvršni odbor ine Slavko
Strahija, Juraj Pintari i Miroslav Baksa. - Nastavljamo i dalje s osnivanjem novih ogranaka, te novim akcijama kojima želimo pomo i svakom poštenom i podcijenjenom radniku, poru uju Laburisti u priop enju za javnost. (vk)