11. sije nja 2011.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
SUFINANCIRANJE mjese nih u eni kih karata za prijevoz u enika u srednje škole na podru ju Me imurske i Varaždinske županije
Sto kuna u enicima prigradskih naselja Grada Mursko Središ e Grad Mursko Središ e su inancira troškove mjese ne autobusne karte za prijevoz u enika u srednje škole na podru ju Me imurske i Varaždinske županije sa sto kuna po u eniku, što e biti podmireno iz gradskog prora una. U enici s podru ja Grada Mursko Središ e, naselja Peklenica, Križovec, Hlapi ina i Štrukovec, dakle, osim samog naselja Mursko Središ e, u kojem se ne su inancira autobusni prijevoz zbog mogu nosti željezni kog prijevoza, svoj status dokazat e potvrdom koju e Grad izdavati od 10. sije nja 2011. godine, a u enici e navedene potvrde predati odabranom autobusnom prijevozniku. Navedeni na in su inanciranja autobusnog prijevoza dogovoren je kako bi se cijena autobusne karte za sve u enike s cijelog podru ja Grada izjedna ila, s obzirom na to da je u samom naselju Mursko Središ e cijena autobusne karte kod prijevoznika "Jakopi “ d.o.o. Žabnik manja za sto kuna nego u ostalim naseljima, zbog mogu nosti željezni kog prijevoza iz Murskog Središ a. Grad Mursko Središ e željezni ki prijevoz u enika ne su inancira, zbog cijene željezni kih karata koje su ionako niže od cijene autobusnog prijevoza i njihovim bi su inanciranjem u enike koji prometuju s autobusnim prome-
CIJENE KARATA u javnom prijevozu za putnike bez subvencija
Koliko je konkurencija važna, govori slu aj Jakopi koji srednjoškolcima iz Murskog Središ a mjese nu kartu napla uje sto kuna jeftinije, ali je poskupio za jednu kunu dnevno jednosmjernu kartu za ostale putnike zbog dogovora o jedinstvenoj cijeni u linijskom prijevozu svih sudionika
U jednom smjeru za autobus od 10 do 28 kuna Prvog dana prijevoza po novom režimu linijskog prijevoza došlo je i do uskla enja cijena u linijskom prijevozu za ostale putnike kojima cijena prijevoza nije su inancirana. Sada svi prijevoznici koji sudjeluju u linijskom prijevozu putnika voze u svim zonama po istoj cijeni. U prvoj zoni je cijena jednosmjerne karte 10 kuna, u
Vlakom od Murskog Središ a 124, a autobusom 200 kuna Najjeftiniji i dalje ostaje prijevoz u enika vlakom. Bez subvencije karta od Murskog Središ a do akovca košta 224,80 kuna, a sa županijskom subvencijom stoji 124,80 kuna. Ako pak putnici iz Peklenice i Križovca, koja pripadaju Gradu Mursko Središ e, putuju vlakom od željezni ke stanice Vratišinec, tada im je mjese na karta vlakom, uz županijsku subvenciju od sto kuna, još niža i stoji 92,80 kuna. Prijevoz vlakom isklju ivo zbog cijene koriste i pojedina
djeca iz prigradskih naselja, posebice tamo gdje je u obitelji više u enika putnika, unato tome što po nekoliko kilometara zimi putuju biciklima po zale enim cestama u ranim jutarnjim satima. Ali sadašnja cijena od 400 kuna za dva putnika za autobus za mnoge e roditelje biti preveliki trošak, a da ne govorimo o prošlom polugodištu kada su dvije autobusne u eni ke karte koštale roditelje prigradskih naselja 640 kuna! (BMO)
drugoj 12 kuna, tre oj 14 kuna, etvrtoj 16 kuna, petoj 18 kuna, šestoj 20 kuna, sedmoj 22 kune, osmoj 24 kune, devetoj 26 kuna i u desetoj 28 kuna. Na nekim linijama to zna i i poskupljenje. Primjerice, putnici na Jakopi evoj liniji u petoj zoni od Hlapi ine pla aju kunu više, umjesto 15 sada pla aju 16 kuna. No, eš a su smanjenja nego ovakvi
slu ajevi. Prelog je u petoj zoni i unatrag dvije godine autobusna karta do akovca putnike je koštala 24 kune, a sad je pala na 18 kuna u jednom smjeru, što je zna ajan pad. Putnik koji redovito putuje na toj relaciji do akovca kaže da ne pamti kada je zadnji put karta do Preloga bila na toj razini. (BMO)
tom stavili u inancijski nepovoljniji položaj. Grad Mursko Središ e u prvom polugodištu nije su inancirao prijevoz srednjoškolaca, tako su djeca s podru ja Grada bila u razli itim pozicijama što se ti e troškova prijevoza. U najpovoljnijem položaju bili su srednjoškolci iz samog Murskog Središ a, koji su imali na raspolaganju prijevoz vlakom zbog pruge i željezni ke stanice u samom mjestu. No autobusni prijevoznik "Jakopi ", da bi konkurirao prijevozu vlakom i povukao što više djece na prijevoz autobusom, odmah od po etka školske godine snizio je autobusnu katu za sto kuna i time je bio jeftiniji na toj relaciji od drugih prijevoznika, pa i Prese kog ,
po emu se može zaklju iti da se prijevoznicima isplati voziti u enike i po nižim cijenama od onih koje je Županija postigla u postupku javne nabave. Grad je zbog svega toga, što se ti e troškova iz prora una, u inio najracionalniju varijantu, odlu io je usko iti sa subvencijom od sto kuna za u enike prigradskih naselja za autobus kako bi roditeljima s prijašnjih 320 kuna cijena autobusne karte spala na 200 kuna. Naime, Prese ki je cijenu karte s 420 smanjio za 5 posto, na 400 kuna. Županija je ostala u su inanciranju sa 100 kuna, a sada je i Grad Mursko Središ e roditeljima u enika prigradskih naselja usko io sa subvencijom od 100 kuna. (BMO)
Tko je za ukidanje devizne klauzule? Sve više gra ana koji su kreditno zaduženi svaki dan strahuje od rasta ili pada eura ili švicarskog franka. Gotovo da se postotak rasta i pada deviza prati kao nogometna utakmica, no s crnim ishodom. Kad pobijedi neka ekipa u nogometu, navija i jedni drugima estitaju ili zezaju prijatelje koji navijaju za drugu ekipu, dakako, ako su pravi navija i, a ne nešto drugo. Kod kredita nije tako, banke u Hrvatskoj natje u se koja e imati ve u zaradu na le ima klijenata, pa tako kamate rastu i rastu, a velike inancijske grupacije zara uju i na kla enju i svjetskom cimanju valuta, dok stradaju mali.
Prema nekim procjenama, ak 95 posto kredita u Hrvatskoj ima valutnu klauzulu, koja zapravo zna i dužni ko ropstvo. Financijska sudbina zaduženih gra ana na taj na in ovisi o tome ho e li franak rasti kao što sad raste ili euro padati, i o njihovom kolebanjima koje esto zavise od volje i politike najja ih zemalja i inancijskih grupacija. Ra una se da je u dužni kom ropstvu u Hrvatskoj jedna petina gra ana, svaki peti gra anin ili svaka peta obitelj ima problema s rastom rasta kredita. Svojevremeno smo jeftino prodali banke kao zalog da e me unarodne bankarske institucije znati bolje. Sad nam se
to obija o glavu, pa se postavlja pitanje kakva smo mi država kad nam inancijske institucije isisavaju suverenitet. One su, da bi smanjile svoj rizik i živjele lagodnije, uvele devizne klauzule na gotovo sve kredite. inilo se to nevažnim, a možda to i nije toliko važno za manje kredite na godinu ili dvije, no i te kako je važno za višegodišnje kredite ili stambene kredite s rokom vra anja od deset ili dvadeset godina. Banke su na taj na in jednostavno rizik svojeg poslovanja prenijele na gra ane, a u današnjoj ekonomiji ni babe vra are ne znaju što e za dvadeset godina biti s eurom ili nekom drugom valutom. Devizna klau-
zula je obi ajno pravo banaka, naslije eno još iz Jugoslavije iz hiperin lacije 80-ih godina kad su uveli deviznu klauzulu zbog zaštite, a bankama je ona dobro došla. Vide i što se dešava, sve više doma ih ekonomskih stru njaka traži da se ukine devizna klauzula, tako, primjerice, Ljubo Jur i . On kaže da se samo igramo države jer devizna klauzula kod nas kotira kao novac i da nemamo monetarni suverenitet. Njegov je stav da bi svi krediti s valutnom klauzulom trebali biti ništavni. S druge strane, u polemici sa saborskim zastupnikom Dragutinom Lesarom, gu-
7
Država je potrebnija nego ikad, ali ne ovakva Aktualna kriza ne jenjava, a prema svim najavama ova godina koja je tek na za etku ve je najavljena kao još gora. Nezaposlenost e rasti, proizvodnja padati, a bankarski krediti ne e postati "ugodni“ kao u ostatku svijeta. Ipak, prema kraju godine, trebalo bi se nazirati svjetlo na kraju tunela. Doduše, to svjetlo kod nas uvelike ovisi o uspjehu turisti ke sezone, koja pak je ipak tek odraz globalnoga ekonomskog stanja. Na po etku krize nije nedostajalo optimisti nih instant parola kako je kriza ustvari prilika. Prilika za sposobne da isplivaju na površinu, prilika za inovativne, prilika za odumiranje starog i ra anje novog. ini se kako je kriza u Hrvatskoj ostala neiskorištena. Ustvari, možda zato i traje duže kod drugih. U nas se nije izrodio ni neki novi na in razmišljanja, a kamoli djelovanja. U nas se još uvijek vjeruje da e kad kriza pro e sve biti po starom, jedino što e korumpirani politi ari završiti u zatvoru. Na žalost, prilika ini lopova, a prilike se u Hrvatskoj izmijenile nisu. A mogle bi se još pogoršati. Liberalni kapitalizam u nas poprima najgori mogu i oblik. Mnoga radna mjesta koja su desetlje ima postojala nakon krize bi mogla zauvijek nestati. Automatizacija proizvodnje i usluga, pa i na ina života, dovela je do toga da mnoge tvrtke zbog investicija u modernizaciju više nikad ne e imati potrebu zapošljavati tehni ki prevazi ene kadrove. Tvrtke koje prežive recesiju proizvodit e jednako ili više uz manje radne snage. Istina je da e gospodarstvo stati na noge, no što e se doga ati s gra anima? Država bi ih trebala zaštiti. No, naša država i njezine legendarne "institucije“ previše se bave samim sobom, vlastitim opstankom i problemima. Tome doprinosi i politi ki krajolik, prošaran brojnim stran icama i pojedincima u kojima svaki politi ar velike glave osniva vlastitu stranku kad mu dotadašnja više ne odgovara. Na kraju imamo situaciju da mala stranka kao koalicijski partner ucjenjuje veliku za svoje sitne interese, koji su ustvari esto tek osob-
verner Narodne banke Hrvatske Željko Rohatinski kaže da kako bi ukidanjem valutne klauzule došlo do valutne neravnoteže jer su dvije tre ine štednje u devizama te da se ne e mo i sprije iti da gra ani od 1. sije nja ove godine, s obzirom na novi devizni zakon, prenose svoju štednju u devizama u strane banke u inozemstvu, što bi zna ilo odljev štednje novca iz Hrvatske sa svim posljedicama. Zemlje koje su uvele poreze na dobit banaka, tako, na primjer, u Ma arskoj, ne suo avaju se s posljedicama odlaska banaka, što je argument za ukidanja devizne klauzule. Kad se tome doda podatak da je barem petina gra ana Hrvatske u nekoj vrsti dužni kog ropstva, onda ti gra ani sigurno nemaju devize. Sve politi ke garniture u zadnjih desetak godina nisu bile dorasle dobrom gospodarenju državom, vidi se po rezultatima. Ako je za to
Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com
ni interesi. Pitanje što e biti s gra anima ni velike ni male stranke uop e ne postavljaju. Gra ane doživljavaju tek kao bira ko tijelo, koje e nasjesti na ovu ili onu populisti ku loskulu. A neka stranka e biti to bliže vlasti što joj izborni stožer javnosti uspješnije prodaje spinove. Ozbiljne probleme s kojima e u narednom razdoblju biti suo eni gra ani trebala bi rješavati upravo država. Naime, liberalni kapitalizam ne razmišlja o društvenoj odgovornosti, o socijalnoj komponenti poslovanja. Maksimalizacija pro ita racionalizacijom radnih mjesta za njih je normalna pojava, dok e gra ani u ime krize i modernizacije sve eš e završavati na cesti. Kapital i privatno vlasništvo u razvijenim zemljama svetinja je. No tako er je i svetinja iskorištavanje tog kapitala u društveni napredak, a ne isklju ivo boga enje vlasnika "jer je to njihovo vlasništvo“. Tragi no je što je u Hrvatskoj društveno najodgovornija tvrtka iz inozemstva. Lanac drogerija "dm“ primjer je kako bi tvrtke trebale funkcionirati. Njihovi zaposlenici na prvom su im mjestu, a zbog toga je i njihovim mušterijama pravi gušt kupovati kod njih. Vlasnik dm-a jedan je od rijetkih koji je shvatio da nije sam na svijetu i da njegova dobrobit ovisi i o dobrobiti drugih. Kako se ne o ekuje takva svijest od uspješnih kapitalista, ti se odnosi reguliraju zakonima. Naši politi ari i naša država, a time i naši gospodarstvenici, još su daleko od svijesti da sve što imaju zahvaljuju svojim gra anima, kupcima i klijentima. Prema njima se ponašaju tek kao prema "blagu“, koje gazda ima ovisno o tome koliko je bogat.
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
kriva devizna klauzula, ukinimo je, nemamo što izgubiti, banke su ionako u stranom vlasništvu, možda emo tako ste i potrebnu samosvijest.