11. svibnja 2010.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PREDAVANJE o regionalnoj politici Europske unije
Mr. sc. Vedran ulabi : - U nacionalnom nam je interesu da budemo što dulje u nerazvijenom dijelu europskih regija U sklopu obilježavanja Europskog tjedna u srijedu je velikoj vije nici Me imurske županije održano predavanje na temu “Regionalna politika Europske unije – mogu nosti i rizici za Hrvatsku”, kojemu je bilo nazo no vodstvo Me imurske županije. Predava je bio mr. sc. Vedran ulabi s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Tema regionalnog razvoja posebno je zna ajna za planiranje budu nosti županije i šire regije, a Europa svoja pravila tek treba upoznati i djelovati u skladu s njima zbog vlastite koristi, re eno je. Osnovno je pravilo Europske unije, kad je rije o razvoju regija, da postoji to no odre ena granica razvoja, kad regija dosegne 75 posto prosje ne razvijenosti Europske unije ona postupno izlazi iz takozvanog postupka konvergencije, približavanja razvijenim regijama. Politika Europske unije putem kohezijskih i razvojnih fondova takva je da je za razvoj razvijenih regija, kojih u EU ima to no 180, osigurano u fondovima godišnje samo 55 milijardi eura. Za taj se novac razvijene regije natje u putem programa. Me utim, za nerazvijene regije Europe koje imaju manje od 75 posto prosje ne razvijenosti Europske unije vrijede druga pravila kad je rije o koli ini novca. Ukupno je 100 takvih nerazvijenih regija u Europskoj uniji, a ra una se da e se i cijela Hrvatska
U nacionalnom interesu zemlje je da što duže ostane nerazvijenom!?
jednog dana na i u tom nerazvijenom dijelu.
Na raspolaganju vrtoglavih 780 milijardi eura za “nerazvijene” Ukupna sredstva fondova za nerazvijene regije godišnje iznose ogromnih 780 milijardi eura ili oko 80 posto ukupnog budžeta Europske unije namijenjenih razvoju regija. Naravno, ako e ta sredstva
sobziromnaaktualnukrizubitidostupna i ne e biti samo “virtualna”. Zbog toga je nacionalni interes Hrvatske da što duže ostane nerazvijena kao zemlja, odnosno regija, jer je mnogo lakše do i do sredstava uz manje regija i više sredstava, nego uz više regije i manje ponu enih sredstava. Razli ite zemlje nastojale su u pristupu EU iskoristiti najbolja mogu a rješenja, tako je Irska postupila na na in da je cijela zemlja
jedna regija. Stru njaci smatraju da hrvatska europska politika treba biti mudra, tako da nas se percipira kao slabije razvijen dio Europe, (što doista i jesmo), što zna i da je bolje rješenje za Hrvatsku ako imamo manje regija nego ako ih je više. Prema zadnjim potezima doma e politike, sve se više razmatra podjela Hrvatske na tri regije, Slavoniju, centralnu Hrvatsku sa Zagrebom i Dalmaciju. Ho e li tako i ostati, vidjet e se.
Iako statisti ka podjela zemlje na regije nije nimalo jednostavna, mnogo toga ovisi i kapacitetima pojedinih regija da prime sredstva iz EU. Zadnjih godina razvojna politika EU kad je rije o regijama name e i dosta strože uvjete.
Ništa bez vlastitih sredstava? Prema na elu dodanosti, regija koja traže novac iz europ-
skih fondova za neki projekt treba ra unati s tim da mora osigurati od 25 do 30 posto vlastitih sredstava. To je na elo uvedeno zbog nenamjenskih trošenja iz nekih fondova kod nekih novih lanica EU, ali i zbog toga što se uvidjelo da se razlike u razvijenosti umjesto da se smanjuju pove avaju. Naime, mehani ko prenošenje razvoja iz razvijenih u nerazvijene regije nije dalo rezultate. Bitno je i na elo partnerstva, da se u projekte ne uklju uju samo oni koji imaju samo formalnu odgovornost ve i drugi, tako, na primjer, lokalne vlasti i nevladine organizacije. Tako er se mora poštovati na elo programiranja, da se projekti predlažu na temelju strateškog planiranja razvoja regije, a ne kako kome padne na pamet. Jedna od klju nih mjera u tom pravcu je osposobljavanje javne uprave za strateško i dugoro no planiranje. Smatra se da je najvažnije sagledati dugoro ni razvojni potencijal nekog kraja, kako bi se ostvarile što ve e apsorpcijske mogu nosti za dobivanje sredstava. To zna i da je razvoj infrastrukture, što je samo prvi nužni korak, nešto što se podrazumijeva i ne e biti teško dobiti sredstva za tu namjenu. No infrastruktura e ubrzo biti izgra ena, pa e se tek onda pokazati da nema dovoljno kapaciteta za prihvat sredstava, jer e se nametnuti pitanje u što ulagati. Za sada su prioriteti razvoj malog i srednjeg poduzetništva te op e unaprje enje obrazovanosti, jer su tako rizici manji. Važna je i zaštita prirode u svim segmentima, pa je to podru je tako er na listi prioriteta. (J. Šimunko)
Pitanje za milijardu eura Stru njaci koje se bave pra enjem plasmana sredstava iz europskih fondova kažu da je najteže stvoriti dobar apsorpcijski kapacitet jedne regije. Naime, znalo se dogoditi da su mnoge nerazvijene regije Europe nedovoljno strateški krenule u planiranje programa i kad su iskoristile sredstva za razvoj infrastrukture odjednom su stale jer nisu imale što ponuditi, nisu imale dovoljno jake i kvalitetne programe. Kad je jednom osigurana pitka voda, asfalt, kanalizacija, struja, telefon, te zašti ena priroda,
u što ulagati kad je rije o razvoju? Programi iz socijalnih podru ja po obimu su zapravo dosta skromniji nego kad je rije o infrastrukturi, barem su takva iskustva regija. Zbog toga i nije udno što je stopa iskorištenosti sredstava iz europskog Fonda za regionalni razvoj i Socijalnog fonda samo oko 30 posto. Drugim rije ima, name e se pitanje: gdje potrošiti sredstva koja se nude? Ako se sredstva ne iskoriste, mogu e je da regija više daje u EU nego što od nje dobije. (JŠ)
Strah od budu nosti ili dužni kao Gr ka Neo ekivani strah zavladao je ovih dana. Hrvatski gra ani, obi ni ljudi koji žele mirno živjeti i raditi, zate eni su previranjima u Gr koj i više nego što smo to uop e mogli sanjati. Kad se zna da televizija servira nemire i prosvjede gra ana gotovo svaki dan, tako da ni jedne vijesti ne mogu bez prosvjeda u svijetu, onda je reagiranje gra ana na stanje u Gr koj nešto što se nikako nije moglo o ekivati. Podsjetimo, Gr ka je ve dugo lanica Europske unije i samim tim zašti ena na odre eni na in,
7
što se vidjelo i ovih dana. Sve lanice EU morale su posegnuti duboko u svoj džep kako bi namirile potraživanja i tako spasile gr ku ekonomiju od bankrota. Posebno su ljuti Slovenci, koji za spas gr kih banaka moraju izdvojiti 384 milijuna eura, prera unato, preko dvije milijarde kuna, s tim da pomažu zemlju gdje radnici imaju ve e pla e od slovenskih. No zašto se dogodio psihološki obrat, zašto je odjednom hrvatske gra ane pokosio gr ki uvozni strah kad država nije u EU?
Gra ani Hrvatske ne boje se gr kog scenarija, jer je Hrvatska u mnogo boljem položaju kad je rije o dugovanjima, ve je rije o ne em drugom. Odjednom se shvatilo da nije rije samo o Gr koj, ve o itavoj Europi, da Gr ka za sobom može povu i cijelu Europu u dužni ku krizu ako loše krene. Gra ani su shvatili da je sigurnost u Europi samo lijep san i da ne treba mnogo da ta sigurnost bude teško poljuljana. A kad je nesigurna Europa, što onda ima tu tražiti jedna mala Hrvatska koju
mogu ekonomski vjetrovi i loše vlade odnijeti daleko na valovito more. Ne kaže se uzalud da je kapital najve a kukavica. Budu nost i lagodnu starost gra anima koji su radili gotovo cijeli svoj radni vijek nitko ne jam i kao prije, kad je država bila jaka, a male mirovine kao minijaturni životni kapital još k tome postaju nesigurne. Shvatili su da i država može propasti. Eto, to se dogodilo, pa je gotovo zavladala panika. isto psihološki, gra ani odjednom shvatili da jako ovise
o nekim “drugima”, koje niti poznaju, niti s njima išta imaju osim života u vremenu. Kako umiriti gra ane? Sigurno ne tako da se radnicima ne ispla uju pla e ili da im se natjera na minimalac, svojevrsnu ucjenu koja vodi napuštanju broda koji tone. Vlada je ovih dana u inila korak naprijed i snizila poreze za najpogo eniju skupinu gra ana. Ho e li to staviti ekonomiju u ve u brzinu, vidjet e se. Do tada gra ane e i dalje biti strah budu nosti.
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr