70
Vremenska prognoza
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana
PREGLED VREMENA od 7. do 14. prosinca
Stiže oštra zima VREMENSKA SLIKA: Sljede ih dana zima e gristi sve ja e, a zubi e joj biti sve oštriji. Sinopti ka situacija nad Europom bit e takva da e nad ve i dio kontinenta dolaziti vrlo hladan zrak sa sjeveroistoka, a po Sredozemlju e nastajati ciklone s oborinama. Neke od njih poslat e vlagu i nad naše podru je što e, u kombinaciji s hladno om, donijeti snježne oborine. No, upravo e naš sjeverni krajevi biti najdalje od središta ciklone pa e i oborina biti manje nego u gorskoj Hrvatskoj i Slavoniji. Temperatura zraka e cijeli tjedan biti ispod nule. Hladno a e biti pra ena povremeno umjerenim sjeveroisto nim vjetrom koji e dodatno poja ati osje aj hladno e. Šalovi, kape i rukavice ovog tjedna svima e nam trebati, a pripremite i automobile za zimu. Ne zaboravite i na ku ne ljubimce, olakšajte im da podnesu debele minuse koji nam se spremaju u drugom dijelu tjedna. VREMENSKA PROGNOZA: Zahla enje i zimski uvjeti nastavit e se i danas. U Sredozemlju e se produbljavati prostrano ciklonalno polje. Tu ciklonu je Crometeo tim nazvao Dolores. Ona usisava jako puno vlage iz još uvijek toplog Sredozemnog mora. Tu vlagu zatim šalje prema nama gdje se doga a sukob hladnog kontinentalnog zraka s toplim i vlažnim sredozemnim. U tom sukobu nastaju oblaci i snijeg koji e zabijeliti cijelu Hrvatsku, a najviša Liku, Kordun, Banovinu i Posavinu – u tim dijelovima ze-
mlje u idu a dva dana ponegdje može pasti i pola metra snijega! U Me imurju e danas biti ve inom obla no. Povremeno e padati snijeg, uglavnom slab do umjeren. Budu i da smo daleko od centra ciklone ne o ekujemo velike koli ine snijega. Puhat e umjeren, povremeno i poja an sjeveroisto ni vjetar. Temperatura zraka cijeli dan u minusu. Tijekom srijede e se nastaviti utjecaj sredozemne ciklone. Vrijeme e i dalje biti obla no, a snijeg bi prolazno mogao poja ati. Po nekim kompjuterskim simulacijama moglo bi tijekom dana pasti i više od 5 ili ak 10 cm snijega, no budimo oprezni jer je dovoljno da se putanja ciklone samo malo promijeni pa da snijeg bude znatno slabiji ili pak ja i. U svakom slu aju snijega e biti, a debljina snježnog pokriva a manje je bitna. Puhat e slab, povremeno umjeren isto ni i sjeveroisto ni vjetar pa e biti
15. prosinca 2009.
hladno – temperatura e i dalje cijeli dan biti ispod nule. U no i na etvrtak ciklona e se odmaknuti dalje od nas pa bi snijeg trebao postupno prestati, a mogu e je i djelomi no razvedravanje tako da bi nam etvrtak donio ve inom suho vrijeme uz mogu a sun ana razdoblja. Ako se tijekom no i razvedri imat emo vrlo nisku temperaturu – možda i blizu -10°C. Vjetar ve inom slab. Krajem dana novo naobla enje. Ovisno o koli ini vedrine u no i na petak ovisit e i temperatura zraka. U slu aju vedrije no i temperatura može pasti i niže od -10 Celzijevih stupnjeva. Ako pak no bude obla na kretat e se oko -5°C. Danju pretežno obla no, povremeno uz mogu nost za slab snijeg. Koli ina snijega nije sigurna jer e znatno ovisiti o kretanju oborinskih oblaka, ali
izgledno je da e snijega biti samo malo. Stoga preporu amo da pratite prognosti ke izvješ a ili nas nazovete na 060 444 444 (1,86 KN+PDV/min) radi detaljnijih informacija. Vikend e biti vrlo hladan. Temperatura e stalno biti niža od nule, a u slu aju snježnog pokriva a na tlu i vedre no i ponegdje bi se temperatura mogla spustiti i niže od navedenih u tablici. U kotlinama Like se može pojaviti temperatura niža od -20 Celzijevih stupnjeva, a i naše podru je bit e vrlo hladno. Danju su mogu a sun ana razdoblja, ali povremeno i slab snijeg, najvjerojatnije bez nekih ve ih koli ina. (prognozu izradila udruga Crometeo 14.12.)
METEOROLOŠKI KALENDAR - 15. prosinca 1789. god. K. Mazarovi je prvi put uzle o balonom iznad Zagreba i pritom mjerio tlak zraka - 16. prosinca 1631. god. velika erupcija Vezuva - 18. prosinca 1788. god. velika hladno a i snijeg u Europi – u Baselu u Švicarskoj izmjereno -30°C, a u Parizu -18°C
Okon ana toplina Visoke temperature koje smo mjerili na kraju jedanaestog mjeseca protegnule su se i u prvih desetak dana prosinca. Unato tome što je vrijeme ipak bilo primjerenije prosincu, zbroj temperatura pokazuje da smo bili iznadprosj eno topli. U ve em dijelu Me imurja temperatura je prvih deset dana prosinca bila dva do tri Celzijeva stupnja viša od prosjeka. Jedva da je bilo mraza, a o snijegu da i ne govorimo. No, u drugoj polovici prošlog tjedna po eo nam je dolaziti sve hladniji zrak sa sjevera kontinenta. Bio je to po etak hladnijeg razdoblja iji emo vrhunac tek osjetiti ovog tjedna. Oblaka je bilo
sve više, pojavila se i slaba kiša. Netom završeni vikend donio nam je daljnje zahla enje, a ve su zalepršale i prve pahulje ovog mjeseca. U našoj županiji snijeg se još nije hvatao na tlo jer je bio preslab, a temperatura zraka i tla još uvijek malo previsoka. Snježni pokriva nastao je samo u gorskim dijelovima Hrvatske, ali zima je zamirišala i na našem podru ju. Sjeverni vjetar je dodatno poja avao osje aj hladno e pa se u nedjelju temperatura zraka cijelog dana nije „penjala“ iznad Celzijeve nule. Ve prvi dan ovog tjedna donio nam je snijeg, a zima e nam i sljede ih dana pokazati svoje zube.
Crometeo i zeleni: održan splitski performans protiv klimatskih promjena Iako spada u red država s malom emisijom uglji nog dioksida, hrvatski stakleni ki plinovi jednako pridonose otapanju leda na polovima, uraganima u Americi, sušama u Africi i poplavama u Kini, navodi se u proglasu organizatora subotnje akcije u Splitu “Stop klimatskim promjenama”. Predstavnik Zelene liste Lovro Rumora u ime organizatora akcije izrazio je nezadovoljstvo dosadašnjim rezultatima sastanka na vrhu o klimi koji se održava u Kopenhagenu. “Kopenhaški summit je za sada polufarsa, na njemu se dogovaraju velike sile kako e bolje pro i u ovom trenutku - kupuju i od malih i nerazvijenih zemalja njihove kvote i stavljaju i ih u razvojno ropstvo”, istaknuo je Rumora,
dodaju i kako je to nemoralan i neeti an potez te da razvijene zemlje trebaju izravno smanjiti emisiju ugljikovog dioksida na svojem teritoriju. Sudionici današnje akcije “Stop klimatskim promjenama” upozorili su da je Splitsko-dalmatinska županija na posljednjemu mjestu u Hrvatskoj po postavljenim obnovljivim izvorima sunca i vjetra. U proglasu su posebice istaknuti splitska tvrtka “Cemex” kao najve i proizvo a CO2 i splitsko odlagalište Karepovac, za koji je upozoreno da proizvodi metan - najopasniji stakleni ki plin. Tako er je upozoreno da Dalmacija nema nijednu kompostarnu, to jest sortirnicu za razgradnju biološkog otpada.
Doga aji Gimnazijalci u Me imurju najbolji na temu:
OVO NISU samo “ribi ke pri e” s rijeke Mure ...
PEKLENICA - Iako je tu a uništila urod grož a ...
“Što je za tebe Europa”
Štuka za pedeset godina ribi ije ...
Nije bilo grož a, ima tikvica
Pobjedni ka ekipa akove ke Gimnazije s mentoricom i lanovima ocjenjiva kog žirija Filmskim uratkom „Do You Speak European? Yes We Do!“ ekipa Gimnazije akovec pobijedila je na drugom po redu natjecanju Skupš ne europskih regija održanom 10. prosinca 2009. u organizaciji Odsjeka za europske integracije u Me imurskoj županiji. Pobjedni ka ekipa sudjelovat e sljede e godine na državnom natjecanju u Sisa ko - moslava koj županiji, a ukoliko se i tamo pokaže kao najbolja tada e sudjelova u velikom nalu u prolje e 2010. koje e se održa u Bruxellesu. Ovim je natjecanjem mladim ljudima pružena prilika da otkriju i pokažu što njima zna i bi dio Europe. Natje u se movi od najviše 5 u enika
od 14 do 18 godina sa svojim radovima na temu „Što je za tebe Europa?“. Radovi mogu biti u bilo kojem formatu u trajanju od 5 do 7 minuta; od gluma ke predstave, plesa do video uratka ili Power Point prezentacije. Natjecanje se provodi diljem Europe u svim lanicama Skupš ne europskih regija na tri razine: županijskoj, državnoj i europskoj. Pobjednici u Bruxellesu bit e predstavljeni u europskim medijima, te e im bi uru ena nagrada Skupš ne europskih regija. Tako er e ima priliku predstavi svoj rad na budu im AER doga ajima poli arima iz raznih dijelova Europe.
Pedeset se godina Zlatko Kelner iz Murskog Središ a aktivno bavi sportskim ribolovom, ali do sada nije imao ulov kao prošle subote. Kelner je ulovio ogromnu štuku koja je odmah proglašena štukom svih štuka jer je najve a ili jedna od najve ih koju je neki lan ŠRD-a “Mura” Mursko Središ e ulovio na rijeci Muri. Ve kod samog ulova bilo je sigurno da e vaga pokazati zavidnu brojku, a na vaganju je utvr eno težina od 9,24 kilograma i dužine 1,12 metra, koja je svojim ogromnim kljunom progutala mamac od mrtvog kedera. Ulov je obavljen DAM-
Kelneru osmijeh zadovoljstva ne silazi s lica ovim štapom i rolom te najlonom od 0,30 mm, a Zlatku je pomogao prijatelj Laslo iz Lendave, jer, kako kaže, sam bi grdosiju teško izvukao iz vode. (Stjepan Mesari )
... i smu Pepsija z Miklavca Zlatko Nedeljko, poznatiji kao Pepsi z Miklavca, nije samo poznati glazbenik i humorist, ljubitelj nogometa i sporta, ve i istinski ribi . Tako mu se prošli mjesec na rijeci Muri dogodio ulov karijere. Zablinkao je smu , za koji svi ljubitelji ribe tvrde da je daleko najukusnija rije na riba. I to ne bilo kakav, ve težine 9,7 kg i dužine 97 cm. Riba je uhva ena na silikonsku
varalicu, a Pepsi ga je konkurirao za Veleulov - zlatna udica 2009. godine.
Kako je ove godine tu a uništila urod grož a na pekleni kim brajdama, to je bilo ve e iznena enje u dvorištu Agate i Stjepana Le eka. Naime, iz tek tako posa enih sjemenki narasla je velika tikvenja a koja je doslovno prekrila cijele brajde. Izraslo je ak
dvadeset velikih tikvica, poznatijih kao “šefova“. Kako su rekli Aga i Štef, svaka tikvica ima svoje ime i vlasnika jer su svi iznena eni kako su velike. I još su dodali, da su tako planirali, sigurno ne bi bilo ovako. (r)