15. prosinca 2009.
Gospodarstvo
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
GOSPODARSKO SOCIJALNO vije e Me imurske županije
7
STRUKOVNA GRUPA tekstilne i obu arske industrije
Podržali županijski prora un, ali Tekstilci kao gospodarstvo o ekuje ve u potporu Pepeljuga, a vlast Gospodarsko socijalno vije e Me imurske županije, tripartitno tijelo sastavljeno od poslodavaca, sindikata i politike, kojim trenuta no predsjedava Ivan Sen ar iz redova poslodavaca, sastalo se u srijedu 9. prosinca kako bi raspravilo prora un Me imurske županije prije njegova donošenja na Skupštini u petak 11. prosinca. Socijalni partneri jednoglasno su podržali prijedlog prora una koji im je na sjednici predstavio Ivica Perho , me imurski župan, i takav zaklju ak uputili Skupštini. U raspravi oko prora una Franjo Veble, predstavnik sindikata, kazao je da e se prora un teško ostvariti zbog toga što se pla e u gospodarstvu smanjuju. Naveo je svježi primjer tvrtke u podru je gra evinske djelatnosti izvozno orijentirane, koja je dan ranije donijela odluku o smanjenju pla a za 18 posto. Gospo-
darstvenici su ukazali na to da se i državni službenici moraju suo iti s takvim ograni enjima. Ivica Perho , me imurski župan, složio se s tim da su ti službenici najzašti eniji.
Ivan Sen ar, predsjednik GSV-a, kazao je da je milijun kuna podrške gospodarstvu iz prora una premalo. Gospodarsko socijalno vije e donijelo je na sjednici pro-
Milijun kuna gospodarstvu premalo
Ivan Sen ar, predsjednik GSV-a
Socijalni partneri prora un su podržali, no Ivan Sen ar kazao je da je milijun kuna podrške gospodarstvu iz prora una premalo. Gospodarstvenici uz to upozoravaju da se državni i javni službenici moraju suo iti sa situacijom gledano na stanje u gospodarstvu koje ne e mo i puniti prora un s obzirom na smanjenje narudžbi, otkaze i sve ve i broj nezaposlenih. (BMO)
gram rada za idu u godinu. U narednoj godini raspravljat e o stanju u svim segmentima gospodarstva prema veli ini tvrtki, gospodarskim kretanjima i utjecaju gospodarske politike na životni standarda gra ana, stanju zaposlenosti, sivoj ekonomiji, radu na crno te njihovom sprje avanju, pra enju stanja u pojedinim gospodarskim granama, pri emu je dnevni red programa rada dopunjen i pra enjem stanja u turizmu koji se pojavljuje kao sve zna ajnija nova gospodarska grana u Me imurju, kao i visokog školstva u segmentu obrazovanja. U socijalnoj s eri pratit e stanje sigurnosti i romsku problematiku, stanje u kulturi, rad inspekcijskih službi, a krajem idu e godine raspravljat e i o prora unu Me imurske županije. (BMO)
REDEA I TIC Me imurje na konferenciji o suradnji dviju zemalja
Hrvatska i Njema ka mogu zajedno U organizaciji me imurske razvojne agencije REDEA i Tehnološko - inovacijskog centra akovec, te Poslovno - inovacijskog centra BICRO, a u suradnji s njema kim partnerom INI Novation GmBH, u Toplicama Sveti Martin prošli je utorak održana kon erencija na temu “Inovativne tehnologije kao temelj za širenje suradnje izme u Hrvatske i Njema ke”. Kon erencija je okupila preko sto zainteresiranih iz svih krajeva Hrvatske. Direktor REDEA-e Matija Derk i direktor INI - Novation GmBH agencije iz Njema ke Wol gang Kniejski te Ivan Pla ko, stru ni suradnik na projektu, upravo u odazivu ovako velikog broja ljudi vide uspjeh kon erencije i kvalitetu projekta koji e donijeti obostrane koristi dvjema državama, odnosno njihovim poslovnim subjektima. - Fokus kon erencije je na inovativnim ICT rješenjima iz Njema ke i Hrvatske koja mogu biti temelj za širenje suradnje na obostranu korist. Odabrani klju ni tehnološki sektori jesu ICT za turizam i logistiku te obnovljivi izvori energije i
Sudionici i gosti konferencije pozorno prate njezin rad energetska u inkovitost. Kon erencija je bila izuzetno kvalitetna, jedna od najboljih održanih u Hr-
vatskoj, a rezultata e zasigurno biti. Ne odmah, danas - sutra, ali u skorijoj budu nosti da, jer ovo
Doživljaj Vinske ceste - Ova kon erencija i misija Tehnološko - inovacijskog centra Me imurje (TIC) najavili su pozitivan trans er tehnologije, koji e potvrditi dobar razvoj gospodarstva. Ve u tijeku kon erencije javile su se nove i kvalitetne ideje za ovu regiju. Nove tehnologije o kojima smo govorili vrlo se dobro mogu
primijeniti na me imurskoj Vinskoj cesti. Ona sada postoji, me utim, posjetitelj - turist treba se o njoj educirati kako bi je mogao kvalitetno doživjeti i znati kako ona nastaje te kako se razvija, smatra Wolgang Kniejski, direktor INI - Novation GmBH iz Njema ke i veliki prijatelj Hrvatske. (sm)
je temelj za ono što predstoji i što se može, rekao nam je Matija Derk, dodavši kako je vrlo razo aran što na po etak skupa nije došao me imurski župan Ivan Perho , premda je to obe ao. O mogu nostima financiranja suradnje u podru ju inovacija i trans era tehnologija govorili su Ivana Nagy, Matija Derk i Wol gang Kniejski, te Dunja Petercol i Goncalo Reis. Bilo je govora o energetskoj u inkovitosti, a prezentirane su mogu nosti in ormacijsko - komunikacijske tehnologije u turizmu te druge tehnološke mogu nosti. (S. Mesari )
kao ma eha Unato recesiji, me imurski su tekstilci u razdoblju od sije nja do rujna ove godine zaposlili 226 radnika više nego u istom razdoblju prošle godine. Broj zaposlenih je s 3.387 porastao na 3.613 zaposlenih. Taj porast broja zaposlenih u tekstilnoj industriji koji je zabilježila statistika bio je i iznena enje za lanove Strukovne grupe tekstilne i obu arske industrije pri Gospodarskoj komori akovec, koji su se sastali prošli utorak. Pokrivenost uvoza izvozom je 130 posto za razliku od lani kada je ta pokrivenost bila 108 posto. Me utim, me imurski tekstilci nisu zadovoljni statisti kim pra enjem uvoza. Uvoz gotovih odjevnih predmeta treba statisti ki pripisati trgovini, a ne tekstilu, jer gotovo tekstilne predmete ne uvozi tekstilna industrija ve trgovina.
Državna sredstva (pre)mali pomak Kada bi se tako poštenije radila statistika. tada bi se vidjelo da tekstilci dva puta više izvoze nego uvoze. I unato tome nisu miljenici politike, koja od njih bježi, a da o potporama koje daje brodogradnji za razliku od njima da se i ne govori. Osamdeset milijuna kuna, koliko su dobili tekstilci, od ega deset milijuna kuna me imurski, jest mali pomak, ali su sredstva raspršena na velik broj firmi u malim iznosima. Ukupni prihodi u obu arskoj industriji ostvareni ove godine ve i su za 17,5 posto nego lani u prvih devet mjeseci. Prosje na pla a po zaposlenom iznosila je 2.758 kuna,
Javni poziv za projektne prijedloge SEP-a zemalja s ukupno približno 270 milijuna stanovnika. Sredstva EU za sufinanciranje projekata iz ovog programa alociraju se iz tri Europskog onda za regionalni razvoj (ERDF) za partnere iz EU, IPA pretpristupnog onda za partnere iz država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja te iz Instrumenta europskog susjedstva i partnerstva (ENPI) za partnere iz Ukrajine i Moldavije.
Projekti s nekoliko razli itih podru ja Na teku i natje aj mogu se prijaviti projekti koji su usmjereni na
stvaranje preduvjeta za inovacije, unaprje ivanje prevencije potencijalnih rizika za okoliš, promicanje suradnje u upravljanju prirodnim dobrima i zašti enim podru jima, promicanje energetske u inkovitosti, unaprje enje koordinacije vezane uz primarne i sekundarne transportne mreže, razvoj strategija za prebro ivanje jaza u digitalnoj razvijenosti, poboljšanje preduvjeta za multimodalne plat orme te promicanje kulturnih vrijednosti u razvojnim procesima. Za ovaj natje aj predvi ena je alokacija IPA sredstava za Republiku Hrvatsku u vrijednosti od
360.000 €. Prihvatljivi korisnici iz IPA zemalja (gdje se ubraja i Hrvatska) jesu neprofitne organizacije kao što su nevladine udruge, pro esionalna udruženja, institucije javnog sektora, trgova ke i obrtni ke komore, jedinice regionalne i lokalne samouprave, razvojne agencije i sli ne organizacije. Iznos bespovratnih sredstava iz IPA-e ograni en je na 85% vrijednosti projekta, dok ostatak osiguravaju potencijalni korisnici sredstava iz vlastitih prora una. Tako er, jedan od uvjeta za financiranje projekta iz IPA-e je da najmanje jedan projektni partner
Damir Vitez predsjednik, Snježana Domini zamjenica Na sjednici Strukovne grupe tekstilne industrije došlo je do promjene u vodstvu. Premda nema vremenskih ograni enja za to, Darko Pintari , predsjednik Strukovne grupe, zahvalio je na dosadašnjoj dužnosti i zamolio da netko drugi preuzme tu dužnost. Za novog predsjednika Strukovne grupe izabran je Damir Vitez, direktor ateksa, a za njegovu zamjenicu Snježana Domini , direktorica Meisa. (BMO)
REDEA
Drugi Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga u sklopu Programa transnacionalne suradnje za Jugoisto nu Europu (Southeast Europe Programme) objavljen je 24. studenoga 2009. Op i cilj programa je oja ati teritorijalnu, gospodarsku i socijalnu integraciju te doprinijeti koheziji, stabilnosti i konkurentnosti šireg regionalnog prostora, a sve putem ja anja transnacionalnih partnerstva i zajedni kih akcija na strateškim podru jima. Podru je na koje se odnosi program suradnje Jugoisto na Europa geogra ski je veliko, a obuhva a 17
dok je lani u istom razdoblju bila 2.499 kuna, što zna i da je pove ana za 10 posto. Obu arska industrija ima još ve u pokrivenost uvoza izvozom od tekstila, ak visokih 141 posto. Obje su grane natprosje ne ne samo u odnosu na državu ve i Me imursku županiju koja ima pokrivenost uvoza izvozom 108 posto. Od ukupno nešto manje od 26 tisu a zaposlenih u me imurskom gospodarstvu, u obu arskoj industriji zaposleno ih je 986, a u tekstili 3.613, dakle, u ovim granama je ukupno zaposleno preko 4.500 djelatnika. Prosje na neto pla a u tekstilu je 2.822 kune, odnosno 4,3 posto viša nego lani u istom razdoblju, i za 22 posto je niža od me imurskog prosjeka pla a.
dolazi iz zemlje lanice EU. Dozvoljeno trajanje provedbe projekta je najduže 36 mjeseci.
Predaplikacijski obrazac mora biti predan do 21. prosinca Bitno je napomenuti da projekti prolaze dva selekcijska postupka - prvi predaplikacijski, odnosno iskaz interesa, te drugi za koji se dostavlja potpuni prijavni obrazac. Obrazac za predaplikacijski postupak ispunjava se u elektronskom obliku i mora biti poslan najkasnije do 21. prosinca
2009. godine do 10 sati preko službene internetske stranice programa i samo e elektronska prijava biti prihva ena. Nakon ocjenjivanja projektne ideje, prijavitelji iji prijedlozi budu ocijenjeni kao uspješni bit e pozvani da ispune službeni aplikacijski obrazac i podnesu ga do travnja 2010. godine. Kriteriji za izbor projekata jesu kvaliteta, transnacionalna dimenzija projekta, uskla enost projekta sa strategijom programa, isplativost financiranja te uskla enost projekta s europskom, nacionalnom i regionalnom politikom te drugim programima zajednice. Potrebna dokumentacija za potpuno upoznavanje s uvjetima natje aja i pripremu projektnog prijedloga nalazi se na službenim stranicama SEE programa www. southeast-europe.net.