15. prosinca 2009.
Aktualno
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
VELIKO ZANIMANJE za novi stru ni studij na Me imurskom veleu ilištu u akovcu
I olimpijac Filip Ude želi biti menadžer turizma i sporta - Stru ni studij Menadžment turizma i sporta upisalo 50 redovnih i preko 60 izvanrednih studenata iz Me imurja, Varaždina, Zagreba, Virovitice, Pitoma e, pa ak i Mostara Za stru ni studij Menadžment turizma i sporta na Me imurskom veleu ilištu u akovcu, koji je prvi takav studij u Hrvatskoj, pokazan je izniman interes ne samo Me imuraca, ve i zainteresiranih iz drugih krajeva Hrvatske, pa i inozemstva. Za mjesto na redovnom studiju interes je pokazalo 135 osoba, a na studij je upisano 30 sretnika kojima e troškove studija pla ati država te još 20 koji e sami pla ati školarinu. Pored njih mjesto na izvanrednom studiju dobilo je preko 60 zainteresiranih, iako je natje ajem bilo objavljeno da na izvanrednom studiju ima mjesta za tek 40 studenata. Me u studentima ima Me imuraca, ali i Varaždinaca, a zanimljivo je da su u akovcu nakanili studirati ak i oni iz Pitoma e, Zagreba, Virovitice i Mostara. Kako doznajemo od dr. sc. Nevenke Breslauer, privremene dekanice Me imurskog veleu ilišta, Ministarstvo je zbog velikog interesa dopustilo upis svih zainteresiranih koji su se javili na natje aj, a spremni su platiti školarinu. Za godinu na stru nom studiju izvanredni studenti morali su kod upisa platiti školarinu od 5.500 kuna, što i nije puno ako se zna da su na nekim drugim studijima školarine zna ajno ve e.
Odli no pogo en studijski program Za studij Menadžment turizma i sporta odlu ila su se i neka javnosti poznata lica, me u kojima i vrhunski me imurski sportaši poput gimnasti ara Filipa Udea i Tijane Tkal ec, tenisa ice Ivane Lisjak i spidvejaša Jurice Pavlica. Ovaj stru ni studij Filip Ude je odabrao ne bi li stekao potrebne kompetencije.
Filipa Udea zatekli smo u referadi prilikom upisa na fakultet - Obrazovanje je izuzetno bitno. Tko zna ime u se baviti poslije karijere, možda u biti trener, možda menadžer. Bitno mi je ste i znanje. Nadam se da u uspjeti nekako uskladiti sve svoje obaveze i u redovnom roku završiti ovaj studij. Kako e mi to uspjeti? Pa ne znam zapravo. arolijom. Dat u sve od sebe. Velika je prednost što mogu studirati tu doma. Blizina je bitna. To je bio jedan od važnih razloga zašto sam odabrao ovaj stru ni studij. Mislim da je ovo jako dobro pogo en program, komentirao je Filip Ude, kojega smo zatekli prilikom upisa na akove ki fakultet.
Potrebe turizma i sporta Me imurske županije, ali i susjednih županija, bile su osnova za organizaciju i pokretanje stru nog studija Menadžmenta, turizma i sporta. Na stru ni studij krenulo se od postavke da studente treba nau iti kako se organizira, vodi i upravlja menadžmentom u turizmu i sportu. Završetkom stru nog studija Menadžmenta turizma i sporta od šest semestara student postaje menadžer turizma i sporta. Glavni zadatak
Uskoro još jedan atraktivan stru ni studij Prodekan za nastavu Me imurskog veleu ilišta dipl. ing. el. Željko Knok objavio je da e studenti sve informacije o stru nom studiju mo i prona i na web adresi www.mev.hr. Vrlo suzdržano i pomalo tajnovito najavio je još zanimljivih stru nih studija na Me imurskom veleu ilištu, od kojih se jedan otvara ve idu e akademske godine. Tako e, pored studija ra unarstva i menandžmenta, ovo Veleu ili-
Muzej na kraju grada Još prije pedeset godina, od 21. prosinca 1954. godine, u Zagrebu je osnovan Muzej suvremene umjetnosti, a svih je ovih desetlje a zapravo djelovao kao gradska galerija. U subotu je otvorenje novog muzeja kona no do ekala naša generacija. Zašto je gradnja muzeja trajala tako dugo i zašto je sad on odjednom postao tako važan? Na našim prostorima umjetnost nikad nije bila najvažnija stvar na svijetu, uvijek je nešto drugo bilo važnije i zna ajnije. Države su se mijenjale, ratovi zapo injali i završavali, ostavljaju i ruševine na ulicama i u ljudima, ideologije kosile sve oko njih. Gradnja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu stoga je bila nešto nestvarno, samo jedna ideja koja za mnoge i nije bila tako važna. Kome još treba suvremena umjetnost kad ionako nemamo za sve drugo. Tako je hrvatska suvre-
Studij koji e stvoriti preduvjete za uspješnije vo enje u sportu i turizmu
mena umjetnost bila getoizirana u galeriju, a suvremeni umjetnici svedeni na udake u raznim podrumima i potkrovljima. Još je kako - tako prolazilo slikarstvo, jer je našlo izlaz u više galerijskih prostora. No, konceptualci i mladi umjetnici jednostavno nisu imali nikakve podrške od društva, a nitko i nije znao što zapravo rade i zašto je to važno. Moralo je pro i više od pola stolje a da bi ideja o gradnji muzeja postala i politi ka ideja. To se napokon dogodilo po etkom ovog tisu lje a, ne slu ajno u ve demokratskoj Hrvatskoj. Ipak, nemojmo se zavaravati, izgradnja MSU-a svakako je važna politi ka odluka, a ne samo kulturna, trebalo je uhvatiti korak s Europom, s gradovima poput Be a i Pariza i drugima. I tako je 2003. godine zapo ela gradnja muzeja koji je godinama bio ni na nebu ni na zemlji. U medi-
šte dobiti još jedan samostalan studij. - Nedostaje nam prostora. Trebamo predavaonicu u koju bismo mogli primiti 150 studenata. Zbog sve ve eg broja studenata iz drugih sredina koji ovdje studiraju, Me imurju je potreban i studentski dom, a valja riješiti i niz drugih pitanja, poput prehrane studenata, komentirao je prodekan Knok, zadovoljan iskazanim interesom za novi studij. (D.M)
jima su nabrajani samo problemi, te Grad Zagreb nema dovoljno novca, te država treba još dati i tako dalje, a gra ani su se ve pomirili da e on postati jedna nova rupa bez dna, kao i famozna sveu ilišna bolnica. Na sre u, mediji su ipak i pomogli, na neki su na in svojim kriti kim stavom obvezali vlast da se muzej kona no završi. Ipak, uvijek je važan jedan ovjek kao nositelj ideje bez kojega se to možda i ne bi dogodilo. Zbog toga treba istaknuti da je on ujedno i vizionarski poduhvat ministra kulture Bože Biškupi a, i to manje kao politi ara, a više kao ljubitelja umjetnosti koji je razumio u emu je problem. Jasno, u odnosu svih nas prema suvremenoj umjetnosti za koju nismo dovoljno obrazovani, ali i zbog nedostatka jednoga središnjeg nacionalnog centra i umjetni kog života u njemu. Tako smo napokon dobili muzej u kojemu e mladi do i na svoje, a one starije generacije prisje at e se svoje mladosti razgledaju i izložbene eksponate.
menadžera takvog pro ila je osiguranje uspješnog funkcioniranja u turisti kim zajednicama u op inama, gradovima i županijama, a ujedno i sportskim klubovima i udrugama te njihovim sustavima natjecanja i organiziranja manifestacija. Zbog zna ajnog udjela ekonomskih obrazovnih sadržaja, ovako obrazovani polaznici studija mogu uspješno obavljati i sve poslove za koje su potrebna znanja i vještine poslovne ekonomije i ekonomske analize. Cilj ovoga stru nog studija usmjeren je na obrazovanje i stjecanje specijaliziranih kompetencija menadžmenta u pravcu turizma i sporta. Njime se polaznici osposobljavaju za prakti an rad u turisti kom gospodarstvu, sportskim organizacijama, odnosno za obavljanje svih vrsta poslova vezanih uz organizaciju i uspješnu realizaciju razli itih turisti kih i sportskih usluga, manifestacija, podre enih željama, potrebama i mogu nostima inozemnih i doma ih korisnika turisti kih i sportskih usluga. Uz to, polaznici ovoga stru nog studija u e se poduzetništvu i menadžmentu u poduze ima i ustanovama koje su izravno ili posredno uklju ene u doma i i me unarodni turisti ki promet i sport. (Danijela Mihoci)
Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr
U ovom je trenutku sigurno najsretniji ovjek na svijetu Tihomir Milovac, kustos MSU-a, ali svojevremeno i vrstan scenograf avangardnih kazališnih predstava. Na i stalno mjesto boravka, koliko - toliko stalni postav novoj umjetnosti bila mu je jedina životna opsesija od mladih studentskih dana. Kona no je jedan ovjek u Hrvatskoj koji se ne bori samo za sebe, ve za hrvatsku umjetnost i kulturu, postao sretan, a to je velika stvar.
5
Kako su Me imurci ostali Hrvati U nedjelju je u franjeva kom samostanu akovec održano sve ano zatvaranje jubilarne franjeva ke godine. Naime, u godini kada se slavila 800. obljetnica osnivanja franjeva kog reda akovec je slavio 350. obljetnicu dolazaka franjevaca u akovec. Franjevce je u akovec doveo 1659. godine Nikola Zrinski, isti onaj kojeg e vepar pod nerazjašnjenim okolnostima rastrgati u kuršane kom lugu, iako se sumnja da je bila rije o “nesretnom slu aju” naru enom iz Be kog dvora. Obitelj Zrinski bila je toliko utjecajna i mo na da je to nama danas teško zamisliti, jer vladali su gotovo cijelom Hrvatskom. Oni su, naime, u doslovnom smislu rije i bili europski plemi i s manirama i obi ajima kakve nisu imale ni mnoge danas razvikane svjetske kulture. Nesre a je bila ta što su bili zaduženi zaštititi krš ansku Europu od najezde Turaka, što su godinama i uspješno inili. No, kao nekim urokom, Europa se sjeti Hrvatske samo kada joj se ga e tresu, a kada treba pomagati, onda nas samo tapša po ramenu. Zrinski su bili izigrani od Be a dobivaju i samo rije i ohrabrenja umjesto obe anih ustupaka, željeli su dogovoriti mir na svaki na in, pa makar i s Turcima, nakon što su bili odbijeni od drugih europskih sila. Zbog toga su bili osu eni za veleizdaju, posljednji potomci loze Zrinski Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su u Wiener Neustadtu 30. travnja 1671. Utamni enjem supruge i djece, od kojih posljednji muški potomak Antun Zrinski umire u tamnici u Grazu 1703., Be u je napokon uspjelo zatrti lozu Zrinki, koja je dala 60 banova ili potkraljeva. (Adam Zrinski, ne ak Petra Zrinskog, uspio je preživjeti i biti utjecajan kapetan na Be kom dvoru, no nije imao djece). Zrinski su jednostavno bili premo ni za dekadentnu Europu, s obzirom na svoje korijene.
Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com
Što je nagnalo Nikolu Zrinskog da samo dvanaest godina prije nego se dogodila tragedija njegove obitelji dovede franjevce u akovec? Je li slute i neminovni kraj tražio Božju pomo ili je htio da njegova kulturna ostavština ipak bude u sigurnijim rukama? Možda je mislio da e uz pomo njihovog utjecaja lakše do i do europskih saveznika. Uglavnom, da ne pišem povijest o kojoj drugi znaju kudikamo više. Zbog providnosti Zrinskih, Me imurje je i nakon nestanka njihove loze ostalo unutar Hrvatske, upravo zahvaljuju i franjevcima, koji su uvali akovec unutar Zagreba ke nadbiskupije i franjeva ke provincije Sv. irila i Metoda. Da nije bilo njih, mi bismo sasvim sigurno danas bili Ma ari i znali još manje o svojoj pravoj povijesti nego znamo danas, nakon 300 godina njenoga sustavnog zatiranja. Povodom ovog jubileja, franjeva ki samostan izdao je fotomonogra iju u kojoj povijesni prikaz potpisuje prof. Vladimir Kapun. Knjigu svakome preporu ujem kupiti, ne samo zato jer je jeftina, nego i zato što e svako tko je pro ita ubudu e prije uzeti zraka negoli progovori koju “pametnu” o miješanju Crkve u politiku.
EKOLOŠKA udruga Kneja
Sadnjom drve a protiv zaga enja Ekološka udruga Kneja pridružuje se naporima o uvanja planeta Zemlje, sudjelovanjem u projektu Klimaforum 09, koji zagovara permakulturu i sadnju drve a te pripremom knjižice o permakulturi i sadnji drve a. Knjižicu o permakulturi, koja je nastala u sklopu projekta Pika i prijatelji udruge Kneja, pripremili su: Ivan Gregov, Sun ana Pešak, Ana Marija Unkovi , Nataša Kikanat, Janja Iki , Saša Šopar, Jasenka Pešak, Renata Domazet - Mukica i Igor Lesar - Ajgour. Autor knjižice je Tony Andersen, arhitekt iz Copenhagena s iskustvom u itelja permakulture posljednja dva desetlje a diljem svijeta, jedan od vode ih permakulturnih stru njaka u Europi te vode i predlagatelj strategija bioregionalnog razvoja i urbane ekologije. U trenutku izlaska ove knjižice, na pomolu je velika klimatska konferencija u Copenhagenu, u organizaciji Ujedinjenih Naroda. Projekt je nazvan
Klimaforum 09, i nudi pandan UN-ovoj konferenciji, po mnogima konferenciji iji je ograni en doseg unaprijed zacrtan. Možemo li se protiv klimatskog urušavanja boriti onim što je permakultura radila cijelo vrijeme - sadnjom trajnica? lanovi Udruge Kneja svjesni su da se oceanske struje polako zaustavljaju, da ispuštanje CO2 ima apsolutnu povratnu spregu, da borealne šume (ekvivalent džungle na sjevernoj hemisferi) po inju umirati. U ovom desetlje u znanost je ve nekoliko puta revidirala prognoze klimatskog kolapsa svaki put na gore. Te prognoze pokazuju što e se dogoditi u 21. stolje u, istom onom ije smo prvo desetlje e ve potrošili, ne postižu i apsolutno ništa. Knjižica sadrži i jednostavne te jasne upute sadnje stabala, kao i citate ekoloških aktivista i stru njaka iz cijeloga svijeta stav je prijatelja i lanova Udruge Kneja koje dijele s mladim ekolozima širem planeta. (J)