2
27. listopada 2009.
www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333
IZLOŽBA me imurskog karikaturista Ivana Haramije Hansa
akov anci dobili Prst u oko “Prst u oko 2” naziv je izložbe karikatura Ivana Haramije Hansa, otvorene prošli tjedan u Muzeju Me imurja. Ina e, radi se o istom nazivu koji je nosila prva Haramijina knjiga karikatura objavljena još 1981. godine, a do danas najzna ajniji me imur-
ski karikaturist nije izgubio na oštrini i britkom humoru koji ga krasi. Prve karikature objavljene su mu ‘67. godine u varaždinskim novinama Grabancijaš, a bio je glavni i odgovorni urednik humoristi ko - satiri kih listova Pika i Feferon. Od onda do da-
Izložba je privukla brojne štovatelje života i djela Ivana Haramije Hansa
nas objavljivao je u brojnim hrvatskim i inozemnim asopisima i novinama. Karikature je izlagao na brojnim hrvatskim i inozemnim izložbama, na kojima je nagra ivan gotovo stotinu puta. Do sad je objavio etiri knjige karikatura, a u ovih etrdesetak godina nikad mu se nije dogodilo da mu ponestane inspiracije za karikature. ak mi se ni u šok sobi to nije dogodilo. To je bilo divno, ne što se ti e boravka, jer je ipak najbolje biti zdrav, ali je bilo sjajno što se ti e ideja. Pa zahvaljuju i tome ja sam cijelu knjigu izdao na tu temu, kazao je Haramija na izložbi. I dok se karikatura nekako sve više gubi kod nas, do ega je dovelo ukidanje humora u mnogim dnevnim i tjednim listovima, Haramija ne brine za budu nost karikature. - Uvijek se i iz svakakvih problema, i kao država i društvo, izvu emo. Ja se ne sje am kad je u našoj državi sve štimalo, ali uvijek smo se ili privikli ili izvukli.
CENTAR za posjetitelje zašti ene me imurske prirode Križovec
Izložba fotografija - rijeke Hrvatske u Križovcu Ljepota rijeka Drave i Mure koje nas okružuju, baš zato što su nam dnevno na oku, nismo svjesni onoliko koliko njihovu ljepotu i zna aj vide drugi koji ih dolaze vidjeti sa strane. No, Hrvatska ima zalog za budu nost, bogat i lijep rije ni fond kojim se može podi iti u svjetskim razmjerima. Potvrdila je to i izložba fotogra ija Gorana Šafareka i Tomislava Šoli a koja je na svom putu kroz Hrvatsku sve do New Yorka u petak otvorena u Križovcu u Centru za posjetitelje zašti ene me imurske prirode. Dogodilo se to zahvaljuju i poznanstvu Siniše Goluba, ravnatelja Javne ustanove u sklopu koje djeluje Centar za posjetitelje, i jednog od autora izložbe, Gorana Šafareka, koji je došao na otvorenje. Goran Šafarek je ina e svjetski putnik i istraživa koji je prošao i amazonsku prašumu i vidio najve e svjetske rijeke, autor dokumentaraca o prirodi prikazanih i na nacionalnoj televiziji, koji iz te perspektive može procijeniti ljepotu rijeka u Hrvatskoj. Na fotogra ijama koje su snimili on i njegov kolega Tomislav Šoli rijeke Hrvatske izgledaju kao dragulji svjetske prirodne baštine.
Mura ima sa uvane prirodne meandre, kakvih u Europi više nema Goran Šafarek ro eni je Podravec. Za sebe je kazao da je kao mlad sanjao da se iz “provincije” otisne u svijet. Sada kada je proputovao taj svijet shvatio je kakva ga priroda zapravo okružuje doma uz rodnu Podravinu, uz Dravu i Muru, ali i diljem Hrvatske. No, puno puta potrebno se odmaknuti od ku e
da bismo iz druge perspektive sagledali ono što imamo kod ku e. Izložba je otvorena do po etka studenoga, u Centru za posjetitelje u Križovcu, nekadašnjoj staroj školi u središtu sela, u uredovnom vremenu Javne ustanove. (BMO)
DRUŠTVENI dom Ma kovec, 6. studenoga u 15 sati
PREDSTAVLJENA knjiga “Prožimanja” Ilije Peji a
ne “Lucija” organizira promociju knjige “Moja baština” Lucije Krnjak. Predstavljanje e biti uprili eno u petak 6. studenoga s po etkom u 15 sati u Društvenom domu u Ma kovcu. Rije je o opsežnoj knjizi, bogato opremljenoj i posve enoj etnobaštini, zbirci me imurskih narodnih oprava koje autorica s posebnom ljubavlju i pažnjom njeguje i obnavlja ve dugi niz godina. U Ma kovcu e knjigu predstaviti prof. dr. sc. Stjepan Hranjec, predsjednik ogranka Matice hrvatske u akovcu, prof. Josip Barlek, viši kustos Etnografskog muzeja u Zagrebu, prof. Ivan Ivan an, voditelj ansambla Lado iz Zagreba, urednik knjige prof. Vlado Mihaljevi Kantor, te sama autorica. Uz promociju planiran je i umjetni ki program u kojem e nastupiti mnogi autori ini prijatelji. O knjizi je prof. dr. Hranjec napisao: - ‘Moja baština’ jedan je od važnijih doprinosa me imurskoj etnogra iji. Tekst ine dva osnovna dijela, onaj o me imurskoj opravi i o nekim najvažnijim godišnjim i životnim obi ajima. Ispisan je rukom izvrsne poznavateljice toga dijela baštine te je stoga vjerodostojan i zato izuzetno vrijedan. Detaljno i vjerno opisani su pojedini dijelovi oprave, što je vrlo uporabivo u prakti ne svrhe. A u tekst je uvrstila i svoje stihove o pojedinim obi ajima ili opravi, što rukopisu daje dodatnu draž.
ogledi autora Ilije Peji a”. Bjelovarac Ilija Peji autor je ve pet knjiga. “Prožimanja” su nastala u proteklih pet godina i u toj knjizi je po prvi put na jednom mjestu obra en književni život Bjelovara u 20. stolje u (1900. - 1970.). Ve površnim listanjem knjige nije teško zaklju iti da su Prožimanja najmanje knjiga lokalnog karaktera, iako su polazišta, zemljopisne odrednice Bjelovar, bjelovarski književni i kulturni krug prepoznatljiva mjesta u kojima su ro eni i odrasli mnogi od pisaca o kojima govorimo. Neki su napustili rodna mjesta i stvarali u velikim gradovima (Osijek, Zagreb, Varaždin …), ali djelima i mislima stalno su ostali privrženi svome zavi aju. Navedimo one najpoznatije, klasike hrvatske književnosti: Ivan Vitez Trnski, uro Sudeta,
Bogatstvo književnog života Promocija knjige Bjelovara 20. stolje a “Moja baština” U akovcu je održana Vladimir Jur i , Ivan Don epromocija knjige “Prožimanja vi , Mato Lovrak, Slavko KoLucije Krnjak – književno povijesne studije i lar, Milan Selakovi , Branislav Udruga za promicanje i zaštitu me imurske baštiZeljkovi , Krsto Špoljar, Željko Sabol, Mirko Sabolovi , Goran Tribuson … - Neki od njih stekli su popularnost diljem Hrvatske, drugi su otišli dalje i stvarali svoje karijere, dok su tre i ostali vjerni svome rodnome gradu. U izradi ove knjige sudjelovalo je mnogo ljudi i cilj im je bio oživjeti pisce na koje smo zaboravili, odnosno vratiti ono što više nije s nama, ispri ao je autor knjige na promociji. Sljede u knjigu Peji planira napisati u idu ih pet godina, ona e sadržavati 600 – 700 stranica, a knjiga “Prožimanja” poslužit e mu kao uvod. Na predstavljanju u akovcu o knjizi su govorili dr. sc. Vladimir Strugar i dr. sc. Stjepan Hranjec, dok su poseban program izvele u enice akove ke Gimnazije i kantautor Mladen Medak Gaga.
Haramija je najnagra ivaniji me imurski karikaturist Za ovu izložbu, iz mnoštva karikatura, odabrano je preko 50 uradaka nastalih u posljednjih 20 godina. Izloženi radovi podijeljeni su u tri cjeline, a tematski ih povezuje ideologija socijalne ekologije, odnosno najbrojniji su upravo oni radovi koji se referiraju na me uljudske i društvene odnose, kao ishodište mnogih devijantnih pojava koje se re lektiraju u našoj zlouporabi tehnologije i životnog okoliša op enito. Izložba se u Muzeju Me imurja može razgledati do 15. studenoga.
OTVORENA izložba astronomije u II. Osnovnoj školi akovec
Uz astrofotografije, izloženi likovni radovi u enika Povodom Me unarodne godine astronomije, u II. Osnovnoj školi akovec prošli je tjedan otvorena izložba astronomije. Ovom izložbom u enici i u itelji II. OŠ željeli su se uklju iti u obilježavanje godine astronomije. Uz radove u itelja Gordana Bartoli a, dugogodišnjeg astronoma - amatera, koji je izložio svoje astrofotogra ije, izložbu ine i radovi u enika koji su uz pomo u iteljice likovne kulture Monike Vrtari - Vuk izradili radove na temu astronomije i astronomskih tijela. - Bilo je planirano i promatranje nebeskih tijela astronomskim teleskopom, ali, na žalost, zbog vremena nismo uspjeli to realizirati, kazao je Gordan Bartoli , u itelj tehni ke kulture u II. Osnovnoj školi akovec. Me unarodni astronomski savez (IAU) i organizacija UNESCO proglasili su 2009. godinu me unarodnom godinom astronomije (International Year of Astronomy; IYA 2009). To je ujedno i 400. obljetnica prvoga astronomskog promatranja uz pomo teleskopa koji je proveo Galileo Galilei. Dakle, 2009. godina zamišljena je kao godina manifestacija koje e doprinijeti populariziranju astronomije, a upravo se s tim ciljem II. OŠ akovec uklju ila u obilježavanje Me unarodne godine astronomije. (hz)
U enici su napravili radove na temu astronomije i astronomskih tijela