Međimurske novine 737

ČAKOVEC priprema nove namete

str. 9

ČAKOVEČKI KIRURZI ne šalju pacijente drugamo

Poskupljuje komunalna naknada

www.mnovine.hr

str. 10

Osamdeset posto operacija odrade sami

Godina XIV. Broj 737.

^akovec, UTORAK, 20. listopada 2009.

Cijena 7 kuna

REZULTATI probne državne mature

str. 18

BAPTISTI u Čakovcu

Otvorili učenički dom i najavili novu srednju školu

TOPNIČKI DNEVNICI: U POTRAZI VLADE RH ISTRAŽITELJI STIGLI I U ČAKOVEC

EKSKLUZIVNO: Kako i zašto je istraga došla do našeg novinara str. 2-3

str. 4

Međimurski srednjoškolci uvjerljivo najbolji

- Josip Šimunko je sve do "Oluje" obavljao dužnost pomoćnika za političko djelovanje 7. gardijske brigade. Tvrdi da topnički dnevnici ne postoje, nego da su politički mit

Sedam moćnih žena

IVO JOSIPOVIĆ, kandidat SDP-a za predsjednika RH, u posjetu Međimurju str. 7

MEĐIMURKE u upravama velikih tvrtki

Tko je jamio - vrati ili plati str. 5

TEPEŠIJA po međimurskim selaj str. 16-17

Brezje: Ljepota krajolika i mir nadomak grada RTAVA FAŠIZMA 2/A 40000 ^AKOVEC tel 040 375 700 fax 040 375 716 E-MAIL: METSS@METSS.HR

ME\IMURSKA TRGOVINA SUVREMENOG STILA

AGROME\IMURJE d.d. ^AKOVEC, R. BO[KOVI]A 10 Tel: 040 / 390-822

str. 71

2

Aktualno

UREDNI KI osvrt

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

IZ TJEDNA u tjedan

Može li naš obrazovni bum jednog dana iznjedriti Me imurca - premijera?!

U ovoj godini jedina dobra vijest kad su u pitanju veliki naslovi dnevnih novina i Me imurja jest ona vezana uz školstvo. Tako je i prošli tjedan bilo lijepo pro itati da su jedino me imurski srednjoškolci probnu državnu maturu riješili - za odli an. Ve ini njihovih vršnjaka iz ostatka Hrvatske generalna proba nije uspjela. Ne znam ho e li možda za kojih deset - dvadeset godina ovaj obrazovni bum koji je de initivno preplavio našu županiju dati dalekosežnije rezultate. Npr. ho e li netko od tih o ito “najhrvatskijih” srednjoškolaca postati kona no - hrvatski premijer ili ministar barem, odnosno do i na elo neke najve e hrvatske kompanije.

Trenuta no tako nešto o ito nije mogu e, jer vode im funkcijama u hrvatskoj politici i gospodarstvu Me imurci ne mogu ni blizu. Prije svega potrebno je riješiti se našega dobro poznatog jala, kao i kompleksa provincije i isto takvog ponašanja po emu smo poznati u Zagrebu. I kona no bi trebalo prestati govoriti izlizanu loskulu da su Me imurci isklju ivo poznati po marljivosti i radišnosti (i na taj na in odmah nas strpaju u ladicu po kojoj smo “prepoznatljivi”, molim bez zamjere, tom ina e dobro pla enom poslu “ izikalca na baušteli”), te po eti govoriti o našim potencijalima, kvalitetama i sposobnostima kako bi nas posvuda u Hrvatskoj i izvan nje op enito ozbiljnije shva ali. Druga iji imidž me imurskog ovjeka i te kako je važan za našu budu nost i ukupnu perspektivu. Bez obzira na trenuta no poraznu situaciju kad je u pitanju znanje, koje e kad - tad, a posebice nakon što “divljem kapitalizmu” do e kraj, biti sigurno na cijeni.

Naime, za svakoga mladog ovjeka u ovom trenutku pora-

t

Piše: Dejan Zrna urednik@mnovine.hr

zno zvu i injenica da bez obzira na (ne)znanje osnovne op e kulture to nije presudno za npr. bavljenje visokom politikom.

Me utim, još je poraznije ono što nitko ne komentira, a to je da su svi kandidati za predsjednika RH koji su se “usudili” podvr i testu “op e kulture” za HTV prije istog tražili “teme”, a navodno i gotova pitanja. Kakva se to poruka šalje u javnost kad je u pitanju obrazovanje i obrazovanost nacije? Naime, s obzirom na obrazovni program koji moraju znati hrvatski u enici iz gotovo svih predmeta, ne samo danas, ve je to bio slu aj i ranije, koji je ina e apsolutno preširok, netko tko ima ambiciju da bude predsjednik morao bi “kao iz topa usred pola no i” znati odgovoriti kad je po eo prvi ili drugi svjetski rat, jer se zbog takvog neznanja iz povijesti u osnovnoj školi dobiva - jedinica.

Stoga nije ni udno da se hrvatski politi ari sve teže nose s nagomilanim raznoraznim problemima.

Kad vjerojatno više ni žena - politi arka ne e mo i riješiti sve nagomilane probleme, onda e valjda kona no dobiti priliku: kompetentni, sposobni i obrazovani. Tada možda i “mi” do emo na red. Ovo “možda” prvenstveno ovisi o nama samima.

EKSKLUZIVNO:

20. listopada 2009.

KAKO I ZAŠTO je istraga o famoznim topni kim dnevnicima koje traži Haaški sud do

Famozna istraga koju provode sve mogu e hrvatske tajne i javne službe na temu topni kih dnevnika koje pod “mus” od Hrvatske traži Haški sud proteklih dana obuhvatila je i našeg novinara Josipa Šimunka, kolegu iz redakcije Me imurskih novina, koji je dvije i pol godine proveo u Oružanim snagama RH za vrijeme Domovinskog rata, prvenstveno u 7. gardijskoj brigadi koja se najviše spominje zbog toga jer je bila predvodnica hrvatskih postrojbi koje su tijekom “Oluje” osloba ale Knin. Me utim, odmah treba re i da zbog novog zaposlenja i osnivanja Me imurskih novina upravo u vrijeme te sjajne akcije HV-a i policije on nije više bio prisutan na prvoj crti bojišnice kod Knina, ve se u vrijeme “Oluje” nalazio s našim snagama na Baniji.

Nakon što je u etvrtak proveo više sati na ispitivanju Josip Jožica Šimunko objašnjava kako se ipak našao u vrtlogu te istrage oko “Oluje” i postoje li uop e topni ki dnevnici.

- Ve duže vrijeme u našim se medijima problematizira kao hit tema pitanje takozvanih to-

Šimunko: Top ne postoje, o - Moram otvoreno istaknuti da su topni ki dnevnici politi ki mit kojim se zadnjih mjeseci pritiš e Hrvatsku kako bi se ponašala na na in kako nekima odgovara. Oni kao dokument na kojima bi pisalo ‘topni ki dnevnik’ za dan taj i taj ne postoje, rekao je izme u ostalog naš novinar istražiteljima iz Zagreba, koji su ga više od tri sata ispitivali u PU me imurskoj pni kih dnevnika, bez kojih navodno ne bi mogli u EU jer bi tužitelj u Haagu postavio prepreku o nesuradnji Hrvatske. Do sada je o toj temi mnogo napisano i

objavljeno, no još ni izdaleka nije jasno o emu je rije , osim da se traže neki dokumenti i postoje li oni negdje sakriveni. Tako er moram otvoreno istaknuti da su

topni ki dnevnici politi ki mit kojim se zadnjih mjeseci pritiš e Hrvatsku kako bi se ponašala na na in kako nekima odgovara.

Oni kao dokument na kojima bi pisalo ‘topni ki dnevnik’ za dan taj i taj ne postoje, barem nisu postojali sve do završnih operacija u Domovinskom ratu. Javnost je zbunjena baš oko pitanja postoje li oni ili ne. Ustvari, javnosti nije ni jasan na in ratovanja i uporaba topova u Domovinskom ratu, jer se izgleda nitko nije ni sjetio razgovarati sa zapovjednicima topništva, isti e Šimunko.

Nikad nije bilo naputaka da se vode topni ki dnevnici Kao neposredni sudionik Domovinskog rata pozvan je na informativni razgovor na policiju u akovcu o toj temi, a razgovor su vodili istražitelji iz Zagreba. Šimunko, pomalo šokiran, ali i ljutit zbog cijele situacije u kojoj se traži nešto što ne postoji, pokušao je istražiteljima iz Zagreba u postaji PU me imurske objasniti cijelu situaciju u kojoj za vrijeme Domovinskog rata nisu vo eni nikakvi topni ki dnevnici.

Josip Šimunko

Sam predsjednik ne može puno toga promijeniti Anketa “Pod vurom”

Iako do predsjedni kih izbora ima nešto manje od tri mjeseca, utrka oko nasljednika predsjednika Mesi a sve se više zahuktava. Upitali smo naše

Marija Mikolan, akovec - Pomalo pratim situaciju vezanu uz nadolaze e predsjedni ke izbore. Iskreno re eno, ne gledam previše televiziju jer imam druge hobije. Osobno nisam zagriženi politi ar, tako da mogu re i da me politika op enito ne interesira previše. Što se ti e predsjednika, mišljenja sam da on sam ne može previše. Ako nema dobar tim, smatram da nema veliku mo . Treba biti cijeli tim da se nešto postigne i promijeni.

Me imurce koliko su upoznati s trenutnom situacijom te zanima li ih uop e politika.

I dok neki ve imaju svoje favorite, drugi nisu previše upo-

znati s trenutnim stanjem jer, kako kažu, nisu zagriženi politi ari ve imaju druge hobije. No, više - manje svi se slažu da sam predsjednik ne može puno toga

promijeniti, ve da se cjelokupno vodstvo treba izmijeniti kako bi situacija u državi krenula na bolje. Iza predsjednika treba stajati cijeli tim, kažu, kako bi se stvari

Ljiljana Pongrac, Sveta Marija - Zanima me politika iz jednostavnog razloga što živimo u tom vremenu pa moramo znati što i kako. Dok Hrvatska ne sredi zakone, nema šanse ni da izbori budu kako treba. S promjenom samog predsjednika, na žalost, smatram da se situacija ne može bitno promijeniti. Puno više toga se mora promijeniti da bi nekud krenuli.

Vladimir Ciglar, Orehovica - Osobno pratim situaciju oko predsjedni kih izbora jer me interesira tko e pobijediti. Ve imam svog favorita, me utim, smatram da jedan ovjek, u ovom slu aju sam predsjednik, ne može previše utjecati na trenutnu situaciju, odnosno ne može sam dovesti do promjene. Iza njega ipak treba stajati cijeli tim da bi se nešto promijenilo.

Josip Žarkovi , Nedeliš e Slabo pratim trenutnu situaciju oko nadolaze ih izbora. Op enito, politika me ne zanima previše. Što e ti e predsjedni kih izbora, osobno smatram da se trenutna situacija u državi ne e previše promijeniti nakon njih.

Mislim da bi se trebala cijela Vlada izmijeniti i tek bi u tom slu aju moglo do i do promjena i poboljšanja.

Mirjana Cilar, akovec - Zanima me politika i stoga povremeno pratim situaciju oko predsjedni kih izbora. Osobno smatram da predsjednik sam nema tolike ovlasti da bi se njegovom izmjenom situacija u državi mogla drasti no promijeniti. Me utim, neke bi se stvari ipak možda mogle poboljšati i promijeniti na bolje. Barem se nadam.

poboljšale. Me utim, ima i onih koji smatraju da, sve dok Hrvatska ne sredi zakone, nema šanse ni da izbori budu kako treba. (hz) Denis Murk, Strahoninec Osobno me ne interesira politika op enito, pa stoga ne pratim situaciju oko predsjedni kih izbora. Smatram da se promjenom predsjednika situacija u državi ne bi previše promijenila na bolje. Predsjednik nema previše utjecaja na to. Kada bi se cijelo vodstvo promijenilo, tek tada postoji mogu nost da se neke stvari poboljšaju. (hz, foto: Vrzan)

20. listopada 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

3

ošla do našeg novinara - Josipa Šimunka, koji je sve do neposredno prije “Oluje” obavljao dužnost pomo nika za politi ko djelovanje 7. gardijske brigade

pni ki dnevnici ni su politi ki mit - Mogu re i da sam imao u najmanju ruku skroman uvid u ratno djelovanje brigade i više - manje sve doga aje, a kao pomo nik za politi ko djelovanje 7. gardijske brigade i jedno vrijeme kao politi ki savjetnik.

U Domovinskom ratu nigdje nije bilo naputaka da se pišu takozvani topni ki dnevnici, niti ih je itko tražio. Nisu se ni vodili u tom smislu. Da je druga ije, znalo bi se, rezolutno kaže Šimunko.

Za vrijeme “Oluje”, kada naš novinar više nije bio pripadnik 7. gardijske brigade, (za “Oluje” se pridružio hrvatskim snagama iz Varaždina i akovca koje su napredovale od Dubice prema Hrvatskoj Kostajnici), na podru ju Zbornog podru ja Split, zapovjednik je bio general Ante

Operativni dnevnik brigade nije dnevnik topništva Na razini 7. gardijske brigade vo en je operativni dnevnik za brigadu, vodio ga je operativni asnik. No, on ne sadrži cjelovita topni ka djelovanja, osim u prvim danima djelovanja u Dalmaciji u vrijeme primirja koja su esto bila prekršena, pa je najve i dnevni doga aj za brigadu bilo nekoliko topni kih granata s te i te kote, ili kakav neprijateljski rafal.

Ratni “bri inzi”, odnosno sastanak zapovjedništva brigade sa svim zapovjednicima bojni i susjednim pridodatim postrojbama (domobranskim) bio je naj eš e u ve ernjim satima. Na tim su se sastancima analizirali u inci dana, a veoma esto koristila se formulacija “zada a izvršena prema planu napada ili obrane”, tako da je i u tim zapisnicima teško ponešto prona i o djelovanju topništva.

Jedini barem op i uvid mogao bi se danas dogoditi u razgovorima sa zapovjednicima topni kih bitnica koji mogu e imaju doma za uspomenu koji manji zapis ili fragment zapisa ako je ostao sa uvan svih ovih godina.

No, isto je tako sigurno da je u “Oluji” bilo ispaljeno više granata nego u nekim manjim akcijama, što se može provjeriti uvidom u logisti ke potrebe topni kih bitnica koje tužiteljstvo sigurno ve ima, no, to opet mnogo ne govori o prekomjernom granatiranju. (jš)

Gotovina kojemu je pravac na Dinari i Livanjskom polju prema Kninu bio presudni pravac vojnog djelovanja, hrvatskim teškim topništvom zapovijedao je stoženi brigadir Marko Raj i (danas u mirovini).

On je nedavno na isto pitanje o postojanju topni kih dnevnika odgovorio rije ima: - Ni tematski, ni strukturno, a ni sadržajno takvi dokumenti koje tužitelji nazivaju ‘topni kim dnevnicima’ ne postoje.

Da su topni ki dnevnici postojali, on bi to prvi morao znati.

Isto tvrdi i Ante Kotromanovi , zapovjednik Operativne grupe Sinj, koji kaže da nisu postojali topni ki dnevnici te navodi da Haag od Hrvatske zahtijeva “klju ne dokumente o topništvu”, ali ne topništva srednjeg nego dalekog dometa. On tvrdi: - Netko ih je o ito krivo uputio da je HV na po etku Oluje dalekometnim topništvom zasuo Knin ne biraju i ciljeve. Ne znam tko je tu tvrdnju podmetnuo Haagu, ali to je izmišljotina. Me u navodna 23 klju na dokumenta, ije je postojanje Hrvatska potvrdila, trebao bi biti i dokument Operativne grupe Sinj kojom sam ja zapovijedao, no on ne postoji, kaže on, a prema izjavi u medijima.

Što zapravo traže istražitelji?

- Topni ki dnevnici kao službeni dokumenti ne postoje, no postojali su, me utim, drugi dokumenti vezani za topništvo.

U svakoj zapovijedi za obranu ili napad postojali su prilozi o uporabi topništva, ovisno o potrebi i ciljevima i to je bio sastavni dio svake vojne zapovjedi. Vjerujem da su te zapovjedi poznate Haagu i da tu ništa nije sporno.

Tako er se zna da su se na razini topni kih diviziona u brigadama i topni kih bitnica vodili popisi

ciljeva, što tako er ne bi trebalo biti sporno. To je važno zbog toga što su zapovijedi i popisi topni -

kih ciljeva sadržavali popise vojnih neprijateljskih ciljeva, kaže Šimunko.

Traganje za žrtvenim jarcima?!

U našim se medijima navodi da je za uništenje takozvanih topni kih dnevnika bio osu en J. Šare iz Varaždina, prije e biti da je rije o osobnim zabilješkama, budu i da službenih topni kih dnevnika nije bilo, a da se vodi postupak protiv još nekih.

Na žalost, taj postupak protiv pojedinca nalik je na traganje za žrtvenim jarcima, uz uvjeravanje me unarodne javnosti da smo prevrnuli nebo i zemlju da prona emo službene topni ke dnevnike koji ne postoje.

Krunski pak dokaz da nije bilo pretjeranog granatiranja Knina u “Oluji” jest taj što je od - U Domovinskom ratu nikad nije bilo dovoljno granata. Tek na kraju rata bilo ih je relativno dovoljno. Bilo bi suludo od zapovjednika da skupe granate troši na civilne ili neke druge ciljeve, a da pusti da mu neprijatelj zato što on nije upotrijebio svoje topove kako treba uništi njegove, tako da takvih zapovijedi nije ni bilo. Zna i, uvidom u koli inu potrošenih granata u logistici, mogu e je to no izra unati koliko je i kakvih granata potrošeno, vjerujem da se to tako er zna jer ti podaci postoje. Kona no, u svakoj vojnoj zapovijedi za akciju zapovjednik odobrava odre enu koli inu streljiva.

Imam dojam da istražitelji ne traže topni ke dnevnike, ne-

Za vrijeme ratovanja nije bilo vremena za “administriranje”!

Takti ki bi se djelovalo na sljede i na in: prema vojnim topografskim kartama i podacima bespilotnih letjelica (ta je tehnika tada bila u za etku), te podacima vojnih obavještajaca i, što je najvažnije, brigadnih izvidnika i topni kih izvidnika koji su navodili topove, sastavio bi se prije same akcije popis ciljeva, koji se u slu aju nekih novih pojava na bojištu mogao dijelom i promijeniti. Promjena je, me utim, bilo malo, jer tenk ili top, bilo naš ili neprijateljski, za svoje djelovanje treba debeli zaklon, kao i posada, osim kad se juriša.

Sli no je radio i neprijatelj, a ratni dan nerijetko su zapo injale topni ke bitke. Cilj je bio da se uništi neprijateljski top ili tenk, top je išao na top, puškom se na top ne može. Naše su posade topova, me utim, koristile onih nekoliko sekundi dragocjenog vremena koje im je dalo ra unalo prije nego pobjegnu u zakon da svojim topom granatom “uhvate” i onesposobe neprijateljsku posadu u vrijeme dok ona puni top ili puca, bilo je uzaludno trošiti granate ako je posada u zaklonu. Veoma se esto doga alo da je neprijatelj promašivao naše topništvo, dok su naši topnici esto poga ali, upravo zbog brzine reakcije.

Naš izvidnik topni ke bitnice, sakriven negdje u šumama i visovima Dinare, javio bi: - Ne-

prijateljska posada na položaju 132 izašla je van zaklona (ovo je samo primjer i pojašnjenje).

U svega nekoliko sekundi naši bi topnici naciljali kotu 132 ve unaprijed zadanim elementima i opalili. Neprijatelj u stalnoj topni koj bitci nije znao da se ga a baš kota 132 dok granate nisu po ele padati, dovoljna je bila i jedna ako je pogodila i to je bila ona mala prednost. U bitkama su i naši zapovjednici bojni zbog brzine doga anja mogli zatražiti pomo topništva i tako dalje.

Gotovo svakodnevno bilo je djelovanje topništva, usput bi se ponešto zapisivalo u kakav notezi ili papiri ako bi se stiglo.

Tražiti sad da postoje zapisi o svakoj ispaljenoj granati te njezinom u inku na neprijateljski cilj jedva da je dostojno pameti onih koji to traže, to je nemogu a misija. Isto vrijedi za “Oluju”, kad

su se dešavali najve i i najbrži pokreti postrojbi, koje su djelovale više dana.

Za brzi odgovor našeg topništva nabavljena su od 1994. i u proljetnim mjesecima 1995. godine mala džepna ra unala, tako da su se ciljevi (kojih je po jednoj akciji mogli biti i nekoliko stotina) i njihove koordinate i elementi upisivali u ra unalo.

Ona su našim topnicima dala nekoliko sekundi dragocjenog vremena, tako da su esto bili veoma uspješni. Neprijatelj je na potezu oko Bosanskog Grahova i Knina raspolagao s najmanje dva topni ka diviziona, ali i drugim teškim oružjem, što je bila respektabilna snaga.

Mala ra unala nabavljena su donacijama koje sam osobno prikupio u Me imurju, pa ovdje zahvaljujem pojedincima i tvrtkama koje su pomogle. Tada se

Josip Šimunko (desno) na Dinari

granatiranja poginula samo jedna osoba, s tim da je ve ina zgrada ostala cijela, a ga ani su vojni ciljevi, uz neke o ite promašaje. Sve je to ve sigurno poznato tužiteljima koji, ini se, nemaju dovoljno dokaza pa pokušavaju prona i nove. No, Hrvatska vojska nije u Domovinskom ratu ratovala kako neki danas zamišljaju, iz dvorane s velikim ekranima i kompjutorima u kojima sve piše. Da je Knin bio razoren kao Vukovar, mnogi ne bi mogli drugog ili tre eg dana nakon “Oluje” u Knin na kavu, što je tih dana bila gotovo “moda.” (jš) go neformalne zapise topnika, zapovjednika bitnica ili topni kih diviziona, kako bi utvrdili postoji li razlika izme u zapovijedi i postupanja na svoju ruku od strane podre enih. Na taj bi se na in onda moglo govoriti o neposlušnosti i sli no, a s te pozicije onda i krivici zapovjednika zato što nije kontrolirao svoju vojsku.

Takvih postupanja na svoju ruku od strane vojnika ili zapovjednika topni kih bitnica, koliko mi je poznato, nije bilo. Danas to istraživati, nakon godina od rata, jalov je posao. Ti su se neformalni zapisi ciljeva mogli voditi i ne voditi, ovisno o na inu postupanja s topništvom, zaklju io je cijelu pri u naš novinar. (R)

naravno nije smjelo znati što se i kako nabavlja, to je tada bila tajna operacija.

Mnogima e danas izgledati udno što su tako zna ajna sredstva (nisu bila jedina) nabavljana donacijama. Rije je o tome da je Glavni stožer opremao naše gardijske brigade podjednako, odnosno svima isto, kad bi za to bilo sredstava.

Zapovjednik 7. gardijske brigade i posebno naši obavještajci, što je opet jedna posebna pri a koja e jednog dana biti ispri ana, htjeli su me utim biti korak ispred svih drugih brigada i prvi u i u Knin, što se na kraju stjecajem okolnosti i dogodilo.

Tako ispada da su se, najmanje u nekoliko navrata, tada važne stvari nabavljale obi nim donacijama. Dakako da to nije smio znati nitko, vjerujem da to nisu znali ni logisti ari Hrvatske vojske u Zagrebu, a o svemu je više znalo samo zapovjedništvo 7. gardijske brigade i pojedini asnici, u ovom slu aju naši topnici.

Ta prva mala džepna ra unala na baterije nisu mogla izdržati tako dug vijek, ipak je prošlo gotovo petnaestak godina, tehnika se kvari, ona su možda ve nakon godinu ili dvije nakon uporabe zastarjela, pokvarila se i sli no. Zato smatram da je traganje za tim i takvim podacima nemogu a misija.

Službene karte borbenih djelovanja s topni kim ciljevima na njima postoje, to nitko ne spori, i to je svima, pa i tužiteljstvu, sigurno poznato. (jš)

4

Aktualno

GDQD u Me imurju Na probnoj maturi me imurski srednjoškolci uvjerljivo najbolji Na probnoj državnoj maturi me imurski srednjoškolci pokazali su najviše znanja i nadvisili u enike iz svih drugih županija, objavio je prošli tjedan Jutarnji list.

- Me imurski u enici svojim rezultatima pokazali su kako naši nastavnici rade kvalitetno i odgovorno svoj posao, te kako su se postavili prema ovom projektu, rekla je ravnateljica akove ke Gimnazije Tea Dragi - Runjak za prije navedene dnevne novine kad su joj htjeli spo itnuti da su se me imurski srednjoškolci ciljano i namjenski spremali za ovu probnu maturu, te da su zato postigli najbolje rezultate. - To nije naš stil rada, zaklju ila je Dragi - Runjak.

Na žalost, podaci koje je donio Jutarnji uglavnom spominje one loše na ovom testu, dok rezultati koji su me imurskim srednjoškolcima donijeli status najboljih u državi ovim povodom ne spominje. Me utim, o ito je da su naši srednjoškolci sve testove riješili iznadprosje no, što je u kona nici donijelo najbolji plasman.

Iako možda dobivamo manje nego drugi u državi i po pitanju državnih dotacija i potpora u podizanju svekolikog standarda u našim školama, bez obzira što se taj trend posljednjih godina ipak donekle mijenja, o ito je obrazovni proces u svim me imurskim školama na visokom nivou. Ina e, daleko najgore rezultate postigli su u enici iz Zadarske županije. Oni su ak 10

testova riješili ispod prosjeka.

Ina e, ak 32 posto u enika nije uspjelo riješiti test iz matematike ni na osnovnoj razini. Uzme li se da je na ispit izašlo 32.970 u enika, proizlazi da na probnoj maturi svaki tre i ovogodišnji maturant nije zadovoljio samo iz matematike. Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja ovih je dana obradio sve rezultate probne mature, a podaci do kojih su došli više su nego šokantni. Posebno je kriti na matematika, iz koje gotovo svaki drugi u enik, od njih 15 tisu a koji su pisali test na višoj razini, nije uspio skupiti ni 12 od mogu ih 60 bodova, koliko je bilo dovoljno za dvojku.

Rezultati u enika strukovnih škola još su gori: ak 68,86 posto u enika strukovnih škola, koji su pristupili testu iz matematike na višoj razini, palo je na ispitu, njih 21,36 posto iz testa je dobilo dvojku, 6,3 trojku, a 3,12 etvorku. Za peticu u strukovnim školama test nije riješio apsolutno nitko, dok je u gimnazijama takvih ipak bilo 5,94 posto. U enici strukovnih škola i na nižoj su razini potpuno podbacili: ak ih je 42,49 posto iz matematike dobilo jedinicu, a 35,62 posto dvojku.

Me utim, kako saznajemo iz naše strukovne škole akove kog TIOŠ-a, njihovi su u enici sve testove riješili tako er (iznad) prosje no, a u nekim su podru jima - briljirali, što je tako er donijelo kona an izvrstan dojam za me imurske srednjoškolce.

Službeno zatraženo da Romi u u u Ustav Predsjednik Udruge Roma Bajaša Me imurske županije Juraj Oršuš na konferenciji za novinare, održanoj u petak, zatražio je da u tekst promjene Ustava Republike Hrvatske u e i nabrajanje Roma kao nacionalne manjine, a ne da se Romi spominju formulacijom “i drugi”. U priop enju se dalje kaže da bi to dalo odre eni dignitet

20. listopada 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

romskoj zajednici u Hrvatskoj, tim više što se Romi u Hrvatskoj nalaze stolje ima i nemaju mati ne države u današnjem smislu.

Na konferenciji za novinare bilo je rije i i o prvom romskom muzeju u Piškorovcu, te o posjetu Sloveniji gdje je održan miting “Europski putovi romske kulture i povijesti”. (JŠ)

Tajnik Mirko Leich Cici i predsjednik Roma Bajaša Me imurske županije Juraj Oršuš

U Ministarstvu gospodarstva po eli razmišljati “sjevernja ki” Darka Horvata, ravnatelja Uprave za obrt u Ministarstvu gospodarstva, na dodjeli Zlatnih plaketa Županijske gospodarske komore krasilo je novo, Me imurcima toliko potrebno, probu eno samopouzdanje.

Okupljenima u hotelu Golfer kazao je: - Mogu vam re i da smo u Ministarstvu gospodarstva po eli razmišljati ‘sjevernja ki’, a ne ‘južnja ki’, i siguran sam da e to ‘sjevernja ko’ razmišljanje

dati pozitivne efekte i na makroekonomskom i na mikroekonomskom planu. Najbolje to pokazuju broj ani pokazatelji, jer je pove an broj poticaja i bespovratnih sredstava za ovo podru je. (BMO)

Me imurskom konju nacionalna zaštita Me imurski konj je autohtona pasmina konja koji je sve ugroženiji, te mu je nužna zaštita od propadanja. Stoga je u sklopu Eko - etno sajma, održanog u Zagrebu od 14. do 18. listopada, pokrenuta velika nacionalna akcija za spašavanje me imurskog konja. Akciju su organizirali Hrvatski farmer, MI Dukat i Hrvatska lutrija, koji su ždrijebad Eko, Etno i Dukatica predstavili javnosti na ovom sajmu kako bi je upoznali s dijelom hrvatskog naslje a koje se jednostavno ne smije prepustiti propadanju i zaboravu.

Nakon sajma ždrijebad dobiva najbolju njegu i obuku, o emu e brinuti Hrvatski centar za konjogojstvo, odnosno Državna ergela u Lipiku.

im se ustroji ergela u akovcu, ovo troje mladih konja zajedno sa svim grlima bit e preseljeno u ovu novu ergelu i bit e po etno stado ergele i nada da e Hrvatska o uvati ovu autohtonu pasminu

Pandemijski virus gripe miruje, caruju prehlade Pripreme za cijepljenje protiv sezonske i pandemijske gripe u tijeku su. Ove se godine o ekuje “solidna” epidemija sastavljena od dviju gripa, jer jedna preboljena ne jam i imunost od druge, pa se predvi a puno više zaraženih nego ranijih godina Ako ste ovih dana prehla eni, vjerojatno ste pokupili uzro nike parain luence, adenovirusa, rinovirusa ili nešto sli nog roda i soja, ali ne i gripu, osim ako niste bili u kontaktu s donosiocem pandemijske gripe A (svinjske) H1N1.

To ete znati prema simptomima ili - kako kažu lije nici - klini koj slici, vru ici, bolovima u kostima i miši ima, mu nini i malaksalosti, glavobolji i drugim karakteristi nim pojavama za gripu. Do sad je registrirano nešto više od 800 slu ajeva pandemijske gripe, od ega je nešto više od 200 i virusološki dokazano. Za ostale se pretpo-

stavlja da imaju istu bolest, jer su bili u grupi ili kontaktu s oboljelim.

Epidemiolog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Borislav Aleraj kaže da nema na ina da se ta gripa po klini kim pokazateljima razlikuje od “redovne”, osim po razdoblju kada se o ekuje: “obi na” dolazi naj eš e u velja i i traje do travnja, a pandemijska trenuta no miruje, odnosno broj novo zaraženih ne raste kao kada su se maturanti vra ali s putovanja po Španjolskoj i unato tomu što škola traje ve mjesec dana. No, Aleraj isti e da bismo ove sezone po broju mogli imati “solidnu” epidemiju sastavljenu od dviju gripa.

O brojevima ne može govoriti, ali e zasigurno biti puno više zaraženih nego ranijih godina.

U tijeku su pripreme za cijepljenje, što je sada ponajprije organizacijski problem jer ih eka dvostruki posao.

Klju predstavio art book i kalendar s me imurskim pilovima Nakon predstavljanja na izložbi u Londonu, me imurski pilovi svoje su mjesto pronašli i u knjizi te na kalendarima. Sve ovo nastavak je projekta fotografa Damira Klai a Klju a, koji umjetni kim fotogra ijama ovih me imurskih krajputaša pokušava ukazati na njihovu vrijednost i pozvati na o uvanje ovih vrijednih kulturnih dobara.

Pilovi od 17. do 20. stolje a u sjevernoj Hrvatskoj primjer su umjetnosti koja polako nestaje, a autor je u knjizi i kalendaru, predstavljenima prošli tjedan u ugodnom ambijentu restorana “Mamica”, predstavio upravo neke od najzanimljivijih primjera. Ono što je interesantno je da je knjiga kožnatog uveza i veli ine 300x 400 milimetara tiskana samo u 50 primjeraka. - Mala je naklada zbog ekskluzivnosti.

Namijenjena je poklonima poslovnim partnerima koji odlaze u svijet gdje mogu dalje pokazivati naše pilove, kako bi i drugi vidjeli kakvo neiskorišteno blago imamo ovdje u Me imurju, kazao je Klai , prvi me imurski fotograf koji je postao lan ULUPUH-a, jedine strukovne udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti u Hrvatskoj.

Ina e knjiga sadrži 32 fotogra ije u boji, a cijena je 4.000 kuna. Kalendar je puno pristupa niji me imurskom puku i može ga se nabaviti za 40 kuna.

Predstavljanje knjige i kalendara Klai u su pomogli predstaviti slikar Nenad Opa i i Boris Lisjak iz Studija “Dvije lije”, koji je oblikovao kalendar. Pomo u izdavanju pružili su i Fotostudio “Fotofan” akovec i Tiskara “Zrinski”.

konja. Me imurski konj je izvorna pasmina koja konstantno opada, premda je skromnih zahtjeva za održavanje. S ekonomskog stajališta uzgoj je neisplativ te sve ovisi o entuzijazmu i ljubavi prema ovoj

pasmini i, naravno, potpora drugih subjekata, kao što su u ovom slu aju Hrvatski farmer, MI Dukat i Hrvatska lutrija koji su akciju uzdigli na nacionalnu razinu.

S obzirom na to da je pasmina kriti no ugrožena, obavljeno je niz razgovora i sastanaka u koje su uklju eni Me imurska županija, Grad akovec i Udruga uzgajiva a me imurskog konja “Me imurec”, dobivene su potpore i pomo i za utemeljenje ergele u akovcu. Prema izvješ u iz 2008. godine, broj grla me imurskog konja nije u porastu, nego je u odnosu na prethodnu godinu ostao isti. U Hrvatskoj je trenutno 41 grlo me imurskog konja koja se nalaze na tri razli ita privatna obiteljska gospodarstva.

(S. Mesari )

Knjiga Dragice Kemeter promovirana na Pravnom fakultetu U vije nici Pravnog fakulteta u Zagrebu promovirana je knjiga “Komunalne djelatnosti” mr. sc. Dragice Kemeter, pro elnice Upravnog odjela za upravne, op e, zajedni ke i stru ne poslove Grada akovca. Knjiga je objavljena u izdanju Društvenog veleu ilišta u Zagrebu. Na promociji knjige bilo je 80-ak gostiju iz podru ja javne uprave, gospodarstva, politike. Zahvaljuju i autorici, Me imurje je ovaj put u metropolu izvezlo svoju pamet i iskustvo na podru ju komunalne djelatnosti.

Knjiga Dragice Kemeter pruža gradovima, op inama, županijama sve što im je potrebno za obavljanje komunalne djelatnosti koja obuhva a 70 posto poslova kojima se oni bave, a gra anima uvid u sve što treba u tom podru ju initi njihova op ina ili grad te im je korisna

kako bi lakše sura ivali sa svojom op inom ili gradom. Knjiga komparativno prikazuje koliko je Grad akovec otišao daleko u komunalnim djelatnostima u usporedbi sa slovenskom i nizozemskom op inom, ali daje na znanje i gdje smo i što još moramo u initi. Knjiga e biti jedan od izvora iz kojeg e u iti studenti Upravnog prava Društvenog veleu ilišta u Zagrebu.

Recenzent knjige je jedan od vode ih stru njaka javne uprave Republike Hrvatske prof. dr. upravne znanosti Željko Pavi , koji je ujedno predstavio spomenutu knjigu.

Urednik knjige je prof. dr. sc.

Ivan Kopri , vode i stru njak upravne znanosti u Republici Hrvatskoj i dekan Društvenog veleu ilišta u Zagrebu, Pravni fakultet Zagreb.

(BMO)

20. listopada 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

ZAVRŠENI unutarstrana ki izbori u HNS-u

Matija Posavec predsjednik bez protukandidata

- Kraj velikim turbulencijama u stranci?

Završeni su unutarstrana ki izbori u HNS-u Me imurske županije koji su iznjedrili Matiju Posavca za predsjednika stranke. Premda nije imao protukandidata, novinarima na konferenciji u utorak kazao je da je imao apsolutnu podršku lanstva. Njegovi su potpredsjednici Dragutin Glavina i Nenad Hranilovi . lanovi su predsjedništva Romano Bogdan, Ivan Ferlin, Željko Kacun, Vladimir Mihalic, Branko Sušec, Zdravko Mlinari , Nikola Oto, Branko Pani , Dejan Posavec, Zoran Šari , Zvonimir Taradi i Mario Topoljnjak. U

središnji odbor ušli su Štefanija Damjanovi , Sandra Herman, Željko Kacun, Branko Sušec, Marijan Varga, Dragutin Glavina, Nenad Hranilovi , Josip Kobal, Zdravko Mlinari i Zoran Šari . Tom procesu prethodili su izbori skupštine u svim ograncima i podružnicama HNS-a, kazao je Matija Posavec, predsjednik županijske organizacije HNS-a, što nije malo jer imamo gotovo 80 ogranaka i 25 podružnica.

- Bilo je doista velikih problema i turbulencija koje su se doga ale u HNS-u zadnje tri godine, posebno zadnjih godi-

Matija Posavec, predsjednik me imurskog HNS-a

nu dana. Me utim, mi smo s tim razdobljem završili, kazao je Matija Posavec. Dodao je da su turbulencija imali i u izbornoj kampanji, pa se nisu mogli pripremati kao ostale stranke, ali da sre a prati hrabre, jer se bez njih ne može formirati ve ina u Županijskoj skupštini. - Nadam se da je pred HNS-om po etak jednoga lijepog razdoblja, koje formalno može zapo eti nakon ove izborne skupštine, kazao je Matija Posavec, koji se nada da e nakon nekoliko izvanrednih ova potrajati do kraja etverogodišnjeg mandata. (BMO)

5

Marijan Vukši : Zdušno u se zalagati da Matija bude župan Na konferenciji za novinare predstavljen je i novi lan HNS-a, Marijan Vukši , nekadašnji predsjednik HSS-a i zamjenik župana u dva mandata županijske vlasti. Po silasku s vlasti izašao je iz HSS-a i bio nezavisni vije nik u prošlom sazivu Županijske skupštine.

Sada pak se u lanio u HNS kako bi svojim iskustvom pomagao predsjedniku HNS-a Matiji Posavcu, koji je i sam bio lan HSS-a u vrijeme kada je Vukši bio predsjednik te stranke u Me imurju.

Marijan Vukši , kao novi lan HNS-a, pohvalio se da je rijetko tko u Hrvatskoj u dva mandata bio zamjenik župana. - Zdušno u se zalagati da

Marijan Vukši , friški lan HNS-a Matija Posavec ne slijedi moje stope, nego da u sljede em mandatu bude župan, kazao je Vukši . (BMO)

IVO JOSIPOVI , kandidat SDP-a za predsjednika, posjetio Me imurje

Umjesto tko je jamio, ili vrati ili plati...

- Predsjedni ku kampanju temelji na borbi protiv korupcije

zine posljedice. Mislim da ovdašnje ljude ne e biti teško uvjeriti u potrebu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Dapa e, ja mislim da su ljudi toga svjesni.

Stvar je u tome da treba pobuditi gra ansku hrabrost da se udari po korupciji. Korupcija i organizirani kriminal koštaju Hrvatsku dvanaest i pol milijardi kuna. Možemo samo zamisliti što se s tim novcem može napraviti. Uvjeren sam da e naši ljudi i ovdje u Me imurju na neki na in podržati borbu protiv korupcije i stvoriti jaku frontu protiv korupcije.

Ivo Josipovi , kandidat SDP-a za predsjednika U etvrtak je u predizbornom posjetu Me imurju bio Ivo Josipovi , SDP-ov kandidat za predsjednika, s kojim smo razgovarali prije konferencije za novinare koja je održana u predsjedni kom ozra ju u najsve anijoj dvorani u Starom gradu, u narodu znanoj kao vjen aona.

Zaštitni znak kampanje Ive Josipovi a je borba protiv korupcije i za novu pravednost.

Predizborna kampanja u Me imurju za ovog kandidata trebala bi biti lakši dio posla, jer su na lokalnim izborima upravo njegovi socijaldemokrati osvo-

jili ve inski dio vlasti u županiji i Gradu akovcu. Me utim, Me imurci oduvijek drugim o ima gledaju središnju vlast, zbog povijesnih okolnosti, pri emu se na tu vlast nisu mogli previše oslanjati, pa e tako i Josipovi a, kao i druge kandidate, pažljivo odmjeriti. Zatražili smo od njega da pokuša uvjeriti bira e kako bi se on to borio protiv korupcije.

- Pa, zar vi isto ne želite borbu protiv korupcije, uzvratio je protupitanjem Ivo Josipovi , te dodao: - Što biste vi dali da se ova koruptivna kriminalna privatizacija MT -a razriješi i saniraju nje-

Politi ka volja i pritisak gra ana • Recite Vi meni kako, jer, podsje am, i kada su socijaldemokrati bili vode a snaga u koalicijskoj vladi, zalagali ste se za reviziju pretvorbe i privatizacije. Me utim, ili nije bilo dovoljno politi ne snage ...

— Ili nije bilo dovoljno vremena, prekinu me je Ivo Josipovi .

• Ovo je onda na neki na in ponavljanje?

— Ne, to je na neki na in nastavak, zato jer je donesen zakon o reviziji i pretvorbi te privatizaciji. Revidirano je negdje oko pola subjekata, otkriveno je što

Raspalio bi korupciju kao zmijurinu batinom Ivo Josipovi , kandidat SDPa za predsjednika Republike Hrvatske, održao je i konferenciju za novinare. Moto njegove kampanje je borba protiv korupcije koju bi on raspalio kao zmiju batinom. - Javna su poduze a ona koja najviše sudjeluju u korupciji, kazao je Josipovi . - Javni natje aji su nešto što se mora promijeniti, jer upravo tu novac u slapovima bježi, i predsjednik,

koji je nadležan za sigurnosne službe, o ito može i mora kreirati politi ku volju da se odnos prema korupciji promijeni i ja to namjeravam u initi, kazao je Josipovi .

Budu i predsjednik, a Josipovi je uvjeren u svoju pobjedu, ne smije dozvoliti situacije kao što je u MT -u i drugim tvrtkama. - Nije dopustivo da gazda svojim autom prolazi ne gleda-

ju i svoje radnike i radnice, a da oni od sedmog mjeseca, a neki i dulje, nisu primili svoje pla e, dok njihovi doprinosi, njihove mirovine nisu upla ene tamo gdje treba. Predsjednik mora potaknuti da se takvi problemi riješe, a da oni koji su sudjelovali u nezakonitim pretvorbama i privatizacijama snose odgovornost, kazao je Josipovi .

(BMO)

se dogodilo. Postoji veliki nalaz državne revizije. Paralelno bi trebalo s tim po onome što je napravljeno naprosto krenuti što je kazneno djelo, što je povrat i ono na elo umjesto tko ‘je jamio je jamio’ uvesti drugo na elo ‘ili vrati ili plati’.

Ako je rije i o tehnici, ona nije upitna. Za to gotovo sve potrebne zakone imamo. Ono što je do sada falilo je politi ka volja. Ja kanim pobuditi i politi ku volju i kod gra ana. Javni pritisak kod medija, uz politi ku volju i volja gra ana i pojedinih institucija, zna i najviše.

• Za koje ete se Vi ostale vrijednosti zalagati postanete li predsjednik?

— Osim same injenice borbe protiv korupcije, moj se program temelji na spoznaji da hrvatski zakoni nisu pravedni. Imamo jako puno propisa i zakona koji ljudima ne daju jednake šanse i na jam e socijalnu sigurnost gra ana te posebno kod mladih ljudi ne otvaraju mogu nost da s jednakim šansama krenu u školovanje.

Nadalje, tu je cijeli kompleks gospodarskih tema. Hrvatska je u recesiji koja je izazvana unutarnjim faktorima, od pretvorbe i privatizacije do lošeg gospodarenja. Želim potaknuti razmišljanja o novoj strukturu hrvatske ekonomije, da se ne temelji na prodaji i uvozu jeftine i loše robe, nego na doma oj proizvodnji. Hrvatska ima jedan od najvažnijih resursa 21. stolje a, vodu koja e uskoro biti skuplja od nafte. I to Hrvatska mora iskoristiti, da ne doživi sudbinu drugih resursa kako je to bilo u pretvorbi i privatizaciji. Želim vratiti moral u politiku, odgovornost za rad. Rad mora postati glavni kriterij vrjednovanja. Predsjednik ima ovlasti u vanjskoj politici. Uz to što nam je ulazak u EU glavna zada a, mora-

mo ja ati dobre odnose sa svim svojim susjedima jer to jam i mir i sigurnost svih nas i otvara nove gospodarske perspektive.

• Vratimo se na po etak razgovora i bira ima u Me imurju. Nismo dobro doživljavali kada je iz državne blagajne jako puno odlazilo za brodogradnju, što smo vidjeli i kao regionalnu pomo . Ne znam ni jednog kooperanta brodogradnje iz ovog kraja, a djelatnosti zastupljene na našem podru ju nisu toliko potpomagane.

— Perspektiva Me imurja ili drugih krajeva nije u takvoj usporedbi, ve se treba inzistirati na decentralizaciji, da puno više izvornih prihoda pripadne županijama, gradovima, op i-

nama i onda e Me imurje koje ima jako dobre resurse imati puno više prihoda nego ih sada ima. Mislim da se treba napraviti i ozbiljna preraspodjela izme u onog što vi zovete centralne vlasti i izme u pojedinih lokalnih jedinica. No, treba vidjeti i koje su to lokalne jedinice te funkcije sposobne ostvarivati. Po mapi imamo jako decentraliziranu a po novcu centraliziranu zemlju.

Hrvatsku s obzirom na ulazak u EU i na vlastitu e ikasnost eka rede inicija nadležnosti izme u centralne vlasti i lokalnih jedinica, rede inicija izvora prihoda i poslova na lokalnu razinu, kao i rede inicija mreže lokalnih jedinica.

(Božena Malekoci - Oleti )

Do Staroga grada gdje se održavala pressica bilo je i zaustavljanja s gra anima

6

Gospodarstvo

NEZAPOSLENOST u rujnu u Me imurju

Sre om stagnacija!

Rujan u stanju na tržištu rada nije donio nikakve promjene. Nije došlo ni do pove anja ni smanjenja broja nezaposlenih. Taj broj je ostao na razni stanja iz kolovoza. Na burzi rada evidentirano je 6.001 nezaposlen. No, kada se stanje pogleda godinu dana unatrag, tada je broj nezaposlenih u Me imurju za 22,7 posto ve i od onoga u rujnu prošle godine.

Zadržavanje nezaposlenosti na istoj razini kao i mjesec dana ranije rezultat je zna ajnijeg broja zapošljavanja u rujnu u odnosu na prethodne mjesece. Iz evidencija zbog zapošljavanja u rujnu je brisano 347 nezaposlenih. Na državnoj razini u rujnu je u odnosu na kolovoz evidentiran

rast nezaposlenosti od 3,3 posto, a prosje no tijekom devet mjesecu 8 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Iako trenuta no Me imurska županija bilježi manji pad nezaposlenosti, ako se uzme pregled što se doga alo u proteklih devet mjeseci, tada su stvari lošije, prosje no je u Me imurju bilježen rast nezaposlenosti od 13 posto mjese no.

U rujnu je nov anu naknadu koristilo 2.107 nezaposlenih osoba, što je 35 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Broj korisnika nov ane naknade u odnosu na isto razdoblje lani pove an je za 37,5 posto, a korisnicima nov ane naknade bilo je ispla eno 3,1 milijun kuna. (BMO)

EKONOMSKI BREVIJAR

Smijehom i humorom iz krize Smijeh je jedna od najzdravijih ljudskih aktivnosti. Smijeh je svojstven samo ovjeku i ubraja se u nagonske uro ene reakcije.

Pretpostavlja se da se pojavio u prvim skupinama praljudi zbog otklanjanja napetosti i agresivnosti.

Tome, na sre u, služi još i danas.

Iako je sve manje stvari kojima se možemo smijati, dok je sve više onih koje nas brinu i plaše, treba znati da život nije samo borba, konkurencija, kuknjava o financijama i prometima.

Smijeh i humor mogu i u poslu pomo i da se prebrode teška vremena te da se neke stvari relativiziraju. Humor podiže moral, olakšava komunikaciju i zbližava ljude, pa ak i kada nam nije do smijeha, ne trebamo drugima uskra ivati to zadovoljstvo. Smijeh na hodnicima, uredima i pogonima znak je zdravije klime i ne treba ga gledati kao zabavu i nasmijavanje, ve prije svega kao vedrinu duha. Smijeh na poslu ne mora zna iti nonšalanciju i omalovažavanje problema, ve prije svega opušteniji i još iskreniji odnos prema zadacima.

Zašto ne bi otkrili komi nu stranu onoga što obi no držimo vrlo ozbiljnim? Smijeh i humor ne daju direktne odgovore, ali uvijek pomažu u iznalaženju rješenja.

Prastara izreka kaže da je smijeh najbolji lijek, ima preventivno i terapijsko djelovanje, pa se i smijeh odavno koristi u medicini.

Postoji ak i znanost koja

prou ava smijanje, a naziva se gelotologija.

Smijeh je djelotvoran i on je vrsta unutarnjeg jogginga. Minuta smijanja vrijedi kao 45 minuta meditacije.

Smijeh opušta, omogu ava promjenu perspektive, vodi prema pozitivnom raspoloženju, smanjuje napetost i strah, a pomaže i u kontroli stresa i emocija.

Smijeh je deficitarna pojava, ali to nije razlog da bude usiljen ili nametnut.

No, postoje i jednostavne metode kojima svatko može inicirati smijeh.

Kada nam je teško i treba nam osmijeh, treba staviti olovku me u zube (ili bar to zamisliti) i kutovi usana e se podi i, a to je po etak osmjeha! Vježba može biti i akusti na, pokušajte izgovarati HO, HO, HA, HA, i po et ete se smijati!

Sa smijehom se postiže više. Racionalna psihologija potvr uje da je i u poslovnom životu humor sve važniji. Humor je najviša socijalna vještina i kompetencija, i vrijedan je kao dopuna stru nim znanjima.

Kona no, i po smijehu se razlikuje ovjek od ovjeka. U poslovnoj okolini smijeh i humor utje u na poboljšanje odnosa u timu, pove anje zadovoljstva, poticanje kreativnosti i druga ije rješavanje problema, pa ak i pove anje produktivnosti.

I za kraj, znate li zašto je gospodarstvo na koljenima? Uvjeravaju nas da je to zato što se sprema sko iti!

Zlatko Boži , dipl.oec. zlatko.bozic@ck.t-com.hr

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. listopada 2009.

DOBITNICI plakete “Zlatna kuna” Županijske gospodarske komore

Perutnina Pipo, Heplast - pipe i MCS - Dobitnici nagrada nadilaze hrvatsko tržište i okvire. Izvoze pile e meso i prera evine, termoplasti ne cijevi, a MCS je izradio informati ke programe popisa bira a, zemljišnih knjiga, OIB povezao mati ne urede u Hrvatskoj Prošli utorak u hotelu Gol er u Toplicama Sveti Martin održana je sve ana sjednica Gospodarskog vije a Županijske komore na kojoj su podijeljena priznanja najuspješnijim tvrtkama za poslovanje u prošloj godini.

Zlatna plaketa s likom zlatne kune u kategoriji najuspješnijih velikih poduze a dodijeljena je Perutnini Ptuj Pipo iz akovca. U kategoriji srednjih trgova kih društva nagra ena je tvrtka Heplast - pipe iz Preloga, a u kategoriji malih tvrtki MCS iz Strahoninca.

Tko su najbolji u 2009.?

Perutnina Ptuj Pipo akovec lanica je Skupine Perutnine Ptuj, i ve više od 30 godina nastavlja bogatu tradiciju uzgoja i prerade pile eg mesa u Me imurju. Tijekom tih godina poduze e je prošlo brojne razvojne aze, me u kojima su posebno zna ajne kooperacijski uzgoj piletine na obiteljskim armama i gradnja nove tehnološke linije za preradu pile eg mesa, koje uvelike pove avaju kapacitet proizvodnje kona nih proizvoda.

Ukupni prihodi Perutnine Ptuj Pipo akovec u 2008. godini iznosili su 41,623.674 eura, a ostvarilo ga je 586 zaposlenih s 86 kooperanata, mahom obiteljskih gospodarstava.

U 2008. godini investicije Perutnine Ptuj Pipo akovec vrijedne su 2,637.000 eura. Ovakvo postignu e rezultat je kontinuiranog rada i nagrada svim zaposlenicima. Od 1998. godine, kada je bio 151 zaposlen,

Nagrade su uru ene elnim ljudima nagra enih firmi, Predragu Šegovi u, direktoru Perutnine Ptuj Pipo akovec, Vladimiru Matja i u, suvlasniku i predsjedniku NO-a Hepalst – pipe, i Zvonku Novaku, direktoru MCS-a sada se došlo na 700 zaposlenih, s 1.500 tona došlo se na 16 tisu a tona proizvodnje, a s 3 milijuna eura na 42 milijuna eura prihoda. U tom razdoblju kontinuirano se ulagalo, te su se i otvorili prema tržištima Austrije, Švedske, Njema ke. S dva proizvoda imaju u Europi ekskluzivu u sljede e tri godine.

Perutnina Ptuj Pipo akovec, umjesto velike koncentracije na jednom mjestu, ustraje na uzgoju životinja na za njih ugodnijim, disperziranim zatvorenim objektima kod kooperanata. Disperzira-

ni uzgoj mnogo manje optere uje prirodni okoliš i omogu ava ve u zdravstvenu sigurnost životinja.

Sudjelovanjem velikog broja kooperanata u procesu uzgoja, ljudima na širem podru ju Me imurja nudi se mogu nost zapošljavanja u doma em okruženju te socijalna sigurnost.

Heplast - pipe iz Preloga vode i je hrvatski proizvo a termoplasti nih cijevi i prate e opreme za plinske, vodoopskrbne i kanalizacijske sustave, a proizvodnju je otpo eo 1994. godine. Konti-

Nagrade najboljima u najboljem hotelu U utorak 13. listopada u hotelu Gol er u Toplicama Sveti Martin održana je sve ana sjednica Gospodarskog vije a Županijske komore na kojoj su podijeljena priznanja najuspješnijim tvrtkama za poslovanje u prošloj godini.

Nagrade najboljim gospodarstvenicima uru ene su u hotelu koji je otvoren u godini recesije kao najve a greenfield investicija ne samo u Me imurju, ve i u kontinentalnom turizmu Hrvatske.

Hotel s etiri zvjezdice istinska je okosnica razvoja turizma u našem kraju. Zbog toga je lokacija dodjele ovih nagrada ujedno i poruka naših gospodarstvenika da

je malodušnosti došao kraj, a da samo samouvjereni i jaki izlaze na kraj sa svakim izazovom.

Zlatna plaketa s likom zlatne kune u kategoriji najuspješnijih velikih poduze a dodijeljena je Perutnini Ptuj Pipo iz akovca.

U kategoriji srednjih trgova kih društva nagra ena je tvrtka Heplast - pipe iz Preloga, a u kategoriji malih tvrtki MCS iz Strahoninca. Nagrade dobitnicima uru ili su me imurski župan Ivica Perho , Darko Horvat, ravnatelj Uprave za obrt pri Ministarstvu gospodarstva, i Rajko Šari , predsjednik Županijske komore akovec. (BMO)

Zlato za zlatne uspjehe

nuirana modernizacija i zna ajna ulaganja u nova znanja, tehnologije i proizvode osigurala su društvu mjesto vode eg proizvo a a plasti nih cijevi u Hrvatskoj. U 2008. godini društvo je ostvarilo ukupni prihod od 138 milijuna kuna u zaradu prije kamata, poreza i amortizacije 24 milijuna kuna. Izvoz je u 2008. godini ostvaren u iznosu od 29 milijuna kuna, što je pove anje za 305 posto u odnosu na godinu dana ranije. Više od 60 posto izvoza odnosi se na zemlje EU-a. Tvrtka zapošljava 75 djelatnika.

MCS, privatno in ormati ko poduze e iz Strahoninca, posluje 18 godina. Na ponos Me imurske županije jest to što su djelatnici te firme izradili središnju bazu popisa bira a, internetski uvid i SMS provjeru popisa. Državne matice i knjige državljana drugi je njihov veliki projekt za Ministarstvo uprave. Time je gra anima omogu eno dobivanje mati nih dokumenata u bilo kojem matri nom uredu, neovisno o tome gdje su upisani, te internetska provjera podataka prilikom upisa djece u školu. MCS je odigrao važnu ulogu prilikom uvo enja osobnoga identifikacijskog broja u in ormati ki sustav Hrvatske. Za potrebe Državne geodetske uprave izra en je Katastar zemljišta, pri emu gotova polovica katastara u Hrvatskoj koristi katastarsko rješenje MCS-a. Uz to, izra uju in ormati ka rješenja za poduze a i trgovine. (BMO)

POGLED ODOZDO

Kamo odlaze me imurski odlikaši Nije vrijeme obljetnica matura da se sada radi rezime gdje je tko i što radi. Ali izgleda bi i to trebalo. Hrvatska ne zna raspolagati svojim resursima, a najmanje pak ljudskim resursima. O rasprodaji obiteljskog srebra kao što su telekomunikacije, nacionalna na tna kompanija, nekada armaceutski ponos Pliva itd. mnogo se pisalo, ali o tome kakvim ljudskim resursima raspolažemo, a još više tko su oni, što mogu, gdje su i što rade, u Hrvatskoj se ni ne razmišlja. Ljude se kod nas uop e ne doživljava kao aktore gospodarskog i društvenog razvoja. Danas izrada baze podataka više nije nikakav naporan fizi ki posao. Više se to ne radi, kako se to nekada govorilo, pješke, ve elegantno, unosom u ra unalo. Pitam se je li ikada našim brojnim i dobro pla enim državnim agencijama palo na pamet da naprave

bazu podataka onih stanovnika ove zemlje koji su svojevrsni odlikaši iz svojih podru ja. Po nemo li od škole. Prati li itko što se doga a s onom djecom koja su odlikaši i gdje završavaju. Dobro, kazat ete da imamo inflaciju odlikaša. I s tim se dijelom mogu složiti. Ali se taj izbor može suziti na one koji od najranijih nogu iskazuju posebne talente i vještine, pobje uju na raznim natjecanjima znanja, ili rade nešto što je izvan uobi ajenoga školskog gradiva, koji pobje uju na državnim ili internacionalnim natjecanjima. Imamo li mi registar takve djece. Ra unamo li mi na tu djecu kao budu e lidere na svojim podru jima zbog prosperiteta nacionalne ekonomije, zdravstva, školstva, umjetnosti, kulture?

Možda jedino u sportu to donekle unkcionira. Da imamo registre takve djece iz osnov-

nih, a potom iz srednjih škola i akulteta, ve bismo dobili impozantnu piramidu pametnih ljudi koji bi mogli biti na ponos svoje zemlje.

Na žalost, u stvarnom životu ne vrijede školska, ve sasvim druga pravila, ona kako uspjeti u stvarnom životu.

A to su vještine uspješnog dodvoravanja, produciranja, prakticiranja prava ja ega, gaženja preko tu ih leševa, u lanjenja zbog podobnosti u probita nije politi ke stranke kako bi se preko ro a ko - podobni kih veza došlo do vladaju ih pozicija. Na takvom putu propadaju mnogi iskreni talenti i odlikaši, a isplivaju oni ijih se ljudskih vrlina s gnušanjem prisje ate iz školskih dana. Žalosno je da su oni kasnije ti koji odlu uju o sudbini odlikaša, koji bi mogli svojim talentima trebali i mogli vu i razvoj cijele zajednice.

Eto, na takvim poljima propa-

Piše: Božena Malekoci-Oleti bozena.malekoci@mnovine.hr

daju i me imurski odlikaši. Mnogi su ipak dovoljno pametni da umjesto vlastite propasti sudbinu traže tamo gdje cijene odlikaše, gdje se uspješnost, talent i znanje cijene i nagra uje, a nama prepuštaju da nas vode mediokriteti.

Kada jednom u ovoj zemlji prepoznamo važnost raspolaganja ljudskim resursima prema njihovoj kvaliteti, umjesto negativne selekcije, mnogo e se toga posložiti druga ije.

20. listopada 2009.

Gospodarstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Maja urkin, lanica uprave tvrtke urkin

Željka Jesenovi , predsjednica uprave istoimene tvrtke Jesenovi

Ljiljana Horvat, lanica uprave Me imurske banke

Zlata Gašpari , predsjednica uprave Agrome imurja

7

Sanja Beli , lanica uprave Me imurje Graditeljstva

ME IMURKE koje sjede u upravama velikih me imurskih tvrtki

Sedam mo nih žena - Mnoge firme u Me imurju bez tih nevidljivih i vidljivih ženskih konaca u upravljanju ne bi bile tako uspješne kao što jesu

Martina Cvjeti anin, lanica uprave Eko Me imurja Krizne situacije eš e nego godine blagostanja izbace na svjetlo dana ženski pristup rješavanju problema.

Moglo bi se re i, kad muški svojim pristupom do u do zida, kormilo prepuštaju ženama, misle i, što se god dogodilo, gore ne može biti. Sli no onome što s dogodilo s dolaskom Jadranke Kosor za premijerku. Sje ate se kako

su je svi do ekali s podcjenjivanjem. U povoljnijim okolnostima teško bi došla do izražaja, no, kad su stvari došle do dna, muškarci su joj drage volje prepustili mjesto. No, budite uvjereni, im stvari krenu na bolje, ve e oni biti spremni zauzeti položaje, jer e “znati” još bolje. Do tada e ovo biti sjajna prilika svim ženama da pokažu svoj princip u rješavanju problema. Žene u Hrvatskoj, ali i drugdje, teško se probijaju do vode ih položaja, dijelom zato što i same u balansiranju izme u karijere i obitelji teško preuzimaju liderske položaje.

Pa, ipak, mnoge irme u Me imurju bez tih nevidljivih i vidljivih ženskih konaca u upravljanju ne bi bile tako uspješne kao što jesu. Sli no kao i kod nas, tako

je u svijetu, pa se sada naveliko pridaje pažnja zna aju Angele Merkel i Hillary Clinton na svjetsku gospodarsku i politi ku situaciju.

Ljestvica tjednika “Lider” Spustimo se mi na našu regionalnu razinu. Ugledni hrvatski poslovni tjednik “Lider” objavio je na tom novom trendu - mo i žena listu 100 najmo nijih predsjednica uprava gdje su upravo dvije Me imurke, a na listi 150 najmo nijih lanica uprava još njih pet. Tu mo usporedili su s veli inom kapitala kojim upravljaju kao predsjednice, odnosno lanice uprava tvrtki u kojima rade.

Po tom kriteriju, najviše rangirane Me imurke, predsjednice uprava irmi,

jesu Željka Jasenovi koja je rangirana na 47. mjesto, upravlja ka mo joj je procijenjena na 19 milijuna eura, i Zlata Gašpari iz Agrome imurja na 77. mjestu, a upravlja kapitalom vrijednim 11 milijuna eura. Na listi 150 najmo nijih lanica uprava u Hrvatskoj najviše je rangirana Sanja Beli iz Me imurje Graditeljstva na 99. mjestu i ima upravlja ku mo nad 43 milijuna eura. Ljiljana Horvat iz Me imurske banke je na 125. mjestu i ima upravlja ku mo nad 31 milijunom eura. Dragica Talan iz Vajde rangirana je na 131. mjesto, njezina upravlja ka mo procjenjuje se na 29 milijuna eura. Maja urkin je nova na toj rang listi, locirana je na 133. mjesto.

Najmla a je iz me imurske garniture

POSLOVNI forum MESAP-a

Gost predava mr. Neven Mimica

elnici Op ine Ljubuški u posjetu Obrtni koj komori Me imurja

ELNICI Op ine Ljubuški u Me imurju

Razmijenili iskustva i potencijal gospodarske suradnje U sklopu dvodnevnog posjeta Me imurju, izaslanstvo Op ine Ljubuški u etvrtak je službeni posjet otpo elo u Gradu akovcu prijemom kod akove kog gradona elnika kojemu se pridružio i me imurski župan. Nakon toga posjetili su Me imursko veleu ilište te Obrtni ku komoru. Posebnu pozornost obratili su na naše iskustvo u zbrinjavanju otpada te su tim povodom posjetili akom, odlagalište otpada u Totovcu, Me imurske vode, vodocrpilište u Nedeliš u. U petak su posjetili Grad Prelog, tvrtku Tehnix u Donjem Kraljevcu.

U Obrtni koj komori Me imurske županije goste iz Ljubuškog primio je Slavko Faltak, predsjednik Komore, i An elko Crn ec, tajnik Obrtni ke komore Me imurske

županije, koji su gostima predstavili aktualnu gospodarsku situaciju i potencijalne mogu nosti gospodarske suradnje s obrtnicima našeg kraja. Pri alo se o problemima s obrazovanjem i pronalaženjem kvalitetnih radnika, posljedicama globalne recesije, te su sagledane mogu nosti suradnje s me imurskim drvoprera iva ima, metalcima i gra evinarima.

Nevenko Barbari , na elnik Op ine Ljubuški, bio je ugodno iznena en koli inom aktivnosti koje Obrtni ka komora Me imurske županije provodi u obrazovanju nau nika, edukaciji i promociji me imurskog obrtništva, te iskazanim interesom za suradnjom u svim gospodarskim branšama. Predstavljaju i gospodarske mogu nosti Op ine Ljubuški

koje e, nada se gospodin Barbari , zaživjeti izgradnjom koridora 5C, odnosno autoceste Budimpešta Osijek - Sarajevo - Plo e, istaknuta je važnost produbljivanja gospodarske suradnje, s ime su se složili doma ini, te predložili vrlo konkretne oblike suradnje koji se mogu provesti ve po etkom idu e godine.

U pratnji na elnika Op ine Ljubuški bili su i Ivan Bebek, predsjednik Op inskog vije a, Goran Bradvica, direktor komunalnog poduze a, i Davor Medi , predsjednik KUD-a “Ljubuško silo”. Uz predstavnike Obrtni ke komore Me imurske županije, sastanku su nazo ili i Matija Posavec, zamjenik me imurskog župana, predstavnici Odsjeka za europske integracije, te predstavnici Grada akovca. (BMO)

Organizacija poslovnih foruma nastavlja se na MESAP-u s vrhunskim stru njacima iz pojedinih poslovnih podru ja, a u cilju poboljšanja poduzetni ke klime i boljeg razumijevanja procesa koji nas okružuju. Tako e u multimedijskoj dvorani MESAP-a u petak 23. listopada u 19 sati gost predava biti mr. Neven Mimica. Tema predavanja je “Europska perspektiva i hrvatsko poduzetništvo”, pozvani su svi koji odlu e do i, a posebno poduzetnici jer je u nastavku predvi eno vrijeme za pitanja i raspravu. (J)

Dragica Talan, lanica uprave Vajde mo nih žena. Njezina upravlja ka mo procijenjena je na 28 milijuna eura. Martina Cvjeti anin iz Eko Me imurja locirana je na 136. mjesto i njezina upravlja ka mo procjenjuje se na 26 milijuna eura.

(BMO)

GOSPODARSTVENICI središnje Bosne posjetili Me imursku županiju

Traže modele ja ega gospodarskog povezivanja S koje god strane granice gledali, s hrvatske ili bosansko hercegova ke, gospodarstvenici uvijek traže ja e povezivanje i mogu nosti suradnje. To je bio i osnovni cilj posjeta skupine poduzetnika iz središnje Bosne Me imurskoj županiji. Pojedini me u njima ve sura uju s me imurskim tvrtkama, ali suradnja se uvijek može pove ati i unaprijediti. Na susret u Me imurje došli su poduzetnici s podru ja Viteza i Travnika, koji se bave metalskom, gra evinskom, drvnom industrijom te trgovinom, a neki od njih sura uju ve s Centrometalom i Tehnixom. Bosanskim poduzetnicima posebno je zanimljiv ulazak Hrvatske u EU. Posebno ih interesiraju pregovara ka iskustva vezana uz gospodarstvo, jer BIH sve

to tako er eka u bliskoj budu nosti. Poduzetnici s podru ja središnje Bosne ve inski su vlasnici Otvorenog univerziteta Apeiron iz Travnika pa su tijekom posjeta Me imurskoj županiji posjetili i Me imursko veleu ilište. U Me imurskoj županiji primilo ih je najviše vodstvo Me imurske županije, župan Ivica Perho , njegov zamjenik Matija Posavec, Petar Nova ki, predsjednik Skupštine, Željko Knok, voditelj studijskih programa Me imurskog veleu ilišta, i Silverije Petriš, stru ni suradnik Županijske komore akovec. Posjet gospodarstvenika iz središnje Bosne organizirao je HKD “Napredak” iz Varaždina i njihov predsjednik Ivan Bošnjak, predava na Ekonomskoj i trgova koj školi u akovcu. (BMO)

8

Crna kronika

" #

$

%& %%%

UHI ENI dileri sinteti ke droge

POLICIJA: Ne nasjedajte!

Uhva en s 362 Kupovala zlato, tablete ecstasyja dobila biĹžuteriju Ne upravljajte traktorima kada ste pod UPOZORENJE traktoristima utjecajem alkohola

Na cestu samo ispravnim i registriranim vozilima ~ "

W

" X

X

[ "X

Q X

X YX

Y

W ΠQ

YX X " "X Q

[ " "X W X

W X &q q q‹q &q q_

ƒ

Y " /

" X

X Y

& ‘% Y "X

Q YX X [ X

"

^ W

W " X X "X

"

' Q X

" W

[ W

X Y

'

"X

W [ " " W [ q

Y "

Q { W " ^

"X

Q ˆ W

X

"

"X q

X

YX "

[ ^

"

W[ Y " YX q

XY X X Xq

X " "X

Q

X

X " " q

X " > X Â’ q

Y Y ~| X Q

…_ ˆ †

Potukli se zaĹĄtitar i gost ispred “Dijaneâ€?

AKOVEC Q < " W "

YX " X

^ W [ " ]QY ^ " W

/ X X [X

"

W ^

Â&#x2030;_ Â&#x201D;

Q ^ X

X[ Â&#x2030;_ " Â&#x201D; X

X _ X [ " ^ X Q " "X X"X

$ ]

Â&#x2C6;

"

X " "

Â&#x2026; q &

Y} YÂ&#x2020;

" % Q

Y ^ " Y W ^ q

Y

" ^

YX "

X "

X "X X

X "X

[ Q q "

\q

XY & Q Y ^ " q

" W ^ |

X " " W "

% QY ^ "

W ^ ~ Yq

Q

Â&#x2030;_ " Â&#x201D; Y

" ^

" X^ " " Y

q W " " "

MURSKO SREDIĹ E Q ~ "

X{[ ~| { "

`QY ^ " " Y "

[ Â&#x2030; Â&#x201C;Â&#x201D; "

" q

" X q [ W[ Y

" " "

$QY ^ " W

Â&#x2C6;X Y / ^ _ " " Q

{ " " " X

X "

" X{[

~| X q

X " Q Y Â&#x201A;X " Y X X + { X

W ^ Y X

XY

" "

W Â&#x2C6;X Y / ^ q

"

`QY ^ " q " W ' ^ q

XY W ' Y / = > Q

W Â&#x2C6;X Y / ^

X %` [ Â&#x201C;"

X X

Y Â&#x2030;Â&#x2039; Â&#x201D;q

[ Q

X "

"X

~ Y

W

' ^

" " [

X X Y Â&#x2030;Â&#x2039; Â&#x201D;

%%

" " Q " ~ Y

W ' Y

/ = X

W "

~ X^ [ W Â&#x2C6;X Y / Q ^

' ^ [

Q W " Â&#x201A;_*QX X + { X W

" W " W X [

" Y W

&\% > W Q Y W q

X{ " W

W[ Y " " ^ " W Â&#x2022;

XW[ " "X W X [ " Q Y ~ ^ " X X X X *

X

{ X X Â&#x201A;X Q " Y X X + { X " " $Q Y ^ " X

`QY ^ " X

W { " X " "X

$Â&#x2018;

AKOVEC Q Â&#x201A;

` Y Q

W Â&#x2039; " " " Q " X{[ ~ "

"

" { "

" X X Y X X

> " q " " "

&$

X"X X %

" " X X Â&#x152;

Â&#x2C6; Â&#x201C; X W

X^ * "

" Y X W X Y Q X

" " " X

"X

' Y Y " q

" q W " " q

Q

W X^ X W

NE NAPUĹ TAJTE mjesto prometne nesre e

Kazne do 7 tisu a kuna, do 3 kaznena boda i do 5 godina zatvora Â&#x160;

" [ ^

" q

X "

W

" X "

Q W " X^ "X " Q

~

W " Wq " q

& W X Q

" " &\q

X "

W " " ^ Y / Y W ~| X

X W "X W

"

"

X X "X [ " Q Y

"

Q /X

" X " Y "

X " " " Q

WYX[ {

" W " q

"

[ " Q

" X X X

"X

W ^

[ " [ " q Q W

W X

W X

%

\ X X q

X

W W ^ "

W [ X " "

W

Y "

& "

" ^ "X W

X

% Y Q

^ " [ /X

" X " Y "

X " " " Q

" ^ q

XY X

W " Q

[

X

^ ;X W " ^

Q "

X

" X

W

XY ^

X

[

W X " " XW

X Xq W

W X W X

] X X q

X

W W ^ " W [

X " "

W

POLICIJA PODU AVALA roditelje polaznika vrti a u Murskom SrediĹĄ u

Djeca oponaĹĄaju roditelje u prometu | _" " X Â&#x2030;Â&#x2C6; Â&#x2030; X

Â&#x2C6;X / ^ X " X{Q [ W X ~ "

X X Â&#x160; Â&#x2039; Q

{ " " " Q

X Â&#x2030;/ YX { " "

X XÂ&#x2030;

Q | " " "

[ " Q "[ X WXW W " X Q Y " "X " W

" "

X _" X

W " "

X{ "X "

= " X XW " " "

" ^ Y

^

q

X X ' Q X "

" " Y q

XY "X

X"X ^ q

^ XY _" Q ^ "X

" [ q

{ q

^

" " ' X

{ " X W X W Q

X " q W

" Q

" X

^ "

Y ^ X Xq "

"

^ "

Y ^ X Xq

" X{Q [ Â&#x2039;

Ne poĹžurujte dijete = " X X X

"

[ W Y X " " "

X

W " | W

X

" X X ^ X

W "

XY

X

YX

W "[ " X

X X "

^ X X

Q

[

Q ~ W

^ X Q Xq " " ^ "X ^ Q X + ^ ^ " X X

W X "

[X X

^ " q W ^ X" Q

YX

' X X

{X X" " q "

"

" "q ^ [ {

W X ^ Xq

{ "

" Y X { "X

W X X

Â&#x160;

W[" Y " [X

"

{X W ^ ' Q W

"

W[ Y Q YX Y ^ " " X ^ X

X X

X Â&#x160;W[" Y " " " Q

XY "

q W "

" q " [

W X W ^

Y W

~ ^ " X "Q

"

^ "X X Xq

X W " Y

"

X " X X ~ "Q

" X W

YX

X " " X X Â&#x152; [

[" X " ^ Y " W q

X "

X YX Q " ~

[X X q

" ~ X" " X ^

X W Â&#x160;Y "

Y W

| X "X ^

" Y q "[ " "

"

[ Xq " ^ [

"X"

Y Y q

^ { [

"

X X

X X " Q

" " q "

X " "X " Xq

[ Y

X X X ^ " Q

> [

" {

Q

"X

_" X

X [X

"X Q

Â&#x2026; " Â&#x2020;

" X

X " " |

$

X '

" X W X

"

W Q X

[ {X " ~ "

^ Y X^

Y

]

Y q

&Â&#x2018;

q

q XY Y

Â&#x2039; " " X Q X W X " X Â&#x160;W ~ "

X X X W Q "X Y

" "X

" q

X X^ " "

W " "X

[ "

Policijska sluĹžbenica u vrti u u Murskom SrediĹĄ u " X" "X "

Â&#x2026; Â&#x2020; q "

YX

"

X

Y

' X^ " " X X

[ X

" X X ^ X "

^

Y _" X

[ Q

&$ Y

X^ "

"

^ / "

Y Q

W

X

W X

X " Â&#x2013;

X q Y ^ q W

Y q "

W

Â&#x2C6; X " X X X

" " [ W W q

" X X X YX

X^ "X "

W XY " * "

[

X " " Q

Y "

X

Q q " " "

X{[

Ne inite prometne prekrĹĄaje kad vozite djecu Â&#x152; " " X

W " X X [ Q

^ "X

| W " "

^ "

" "

" X W X "

" ^ X

W X " ' Y

"

" X

[ [ W Q

W YX " X

X

Y

{ " Q q

{ " " Q Y

X ' X

"

" [ YX { "

W

" "

{ "

[

Q Â&#x152; [ X "

W Â&#x2DC;W YX

" Â&#x161; XY X { "

| "X ^ Y q

W "X "Xq

" " YX

"Q

Â&#x152;

W[" Y Q YX Y "

" " q ["

" Â&#x152; " X W "

X^ "X "

" W X

" " Q Â&#x152; " q

{ q q

WXW

{ " | X "X Y Y "

X q "

"

"X

[ q

" Â&#x2039;

' X "

X "X "

"X W

" X W

"

" X Q | X "X q X q

X W " " W " "

X " Xq

" X X X Q X X

" " [

' Y

W { X

X ' W " [

X[ W " q

X q [" " q

W

XY

" Â&#x2026;_ Â&#x2C6; Â&#x2020;

Y "

` " Q

" ^ "X

W

X

Y Q ^ " [ q X W > X Q

Â&#x2019; q Y Y ~|

X ~

[ W

^ W Q " Y X

Q q { [ X

W W

"

Y

Q Y q

q

W W

^ "

Y Â&#x2026;_ Â&#x2C6; Â&#x2020;

Stradao biciklist '*+* /;<* =*> Q '

W X

' Y / =

/ X X[ X

&\

& %

Y Q

X " "

"

] QY ^ " [ W

< ' " Y " X [ Q

Y W > %&&Q __

`QY ^ " W /

"

" " "

" X

[

* " W ^

^ "

W " q W[ Y " " W {

" "X X " [ |

X X

[ "

X " Q "

X

&q \ Y} Y ~ W X [ [

W "

Od posljedica nesre e preminuo motociklist >*+;Â Q / * " W

[ Â&#x201A;X " [

W " X ~| X X

"

X " " &

X

X " Â&#x192;XW" Â&#x2026;% Â&#x2020; W

Â&#x2021; q W

" "

X "

X"Q q X Xq

{"X X _

/

> Â&#x2C6;

*[ " [ X " X Â&#x201A;X "Q " [

X "

X XW

W " " "

W [ X "

20. listopada 2009.

Aktualno

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

9

KIRURZI akove ke bolnice - svake godine sve je manja potreba za odlaskom u druge specijalizirane bolnice

Godišnje 4.800 operacija i osamdeset posto operativno zbrinutih me imurskih pacijenata Operacija karcinoma debelog crijeva, operacija kuka, ugradnja premosnica na nogama, operacije natkoljenica, zglobnih prijeloma, ramena, koljena, žu nih kamenaca, bruha i slijepog crijeva naj eš e su operacije koje izvode me imurski kirurzi. Više od 80 posto pacijenata kojima je potreban operativni zahvat u postupku lije enja operiraju upravo kirurzi Županijske bolnice u akovcu. Oni su lani izveli 4.800 što velikih operacija, što ambulantnih zahvata, te su uz to pregledali 45 tisu a pacijenata i obavili 92 tisu e raznih drugih lije ni kih postupaka. Kada se te brojke podijele na 11 kirurga, 3 ortopeda i 2 urologa akove ke bolnice, ispada da svatko od njih godišnje obavi oko 150 operacija te uz to pregleda do 3 tisu e pacijenata. Ove brojke govore o velikom angažmanu lije nika, ak i njihovoj preoptere enosti, ali i ogromnom povjerenju Me imuraca u svoje kirurge.

- Hitna kirurška služba ima najviše posla, a najoptere eniji je odjel traumatologije i abdominalne kirurgije. Me imurci zaista imaju veliko povjerenje u nas jer se velika ve ina njih odlu uje operirati u našoj bolnici. Tome u prilog govore brojke, ali i injenica da iz godine u godinu izvodimo sve ve i broj operacija. U prosjeku obavimo do 200 operativnih zahvata i do 2 tisu e pregleda više.

Da pacijenti zaista cijene naš rad, da su puni povjerenja i smatraju nas kompetentnima, govori i injenica da u sve ve em broju k nama na operacije dolaze i pacijenti iz drugih sredina. Istina, me u svim tim uglavnom zadovoljnim pacijentima ima i onih koji su nama nezadovoljni. No, takvi su rijetki.

Uglavnom nam se prigovara što se u dovoljnoj mjeri ne posvetimo komunikaciji s pacijentom nakon operativnog zahvata, što im se ne objasni podrobno red postupaka rehabilitacije. To, me utim, nije zato što se ne bismo htjeli posvetiti pacijentu. Zbog preoptere enosti poslom ne stignemo se pacijentima dati u mjeri koju oni o ekuju, otkriva nam dr. med. Robert Grudi , spec. kirurg na odjelu traumatologije, odnedavno novi rukovoditelj djelatnosti kirurgije Županijske bolnice akovec.

U procesu pomla ivanja U ovom trenutku Hrvatskoj nedostaje 300 kirurga, a akove ka kirurgija jedna je od onih koja nema dovoljno lije nika.

Stotinu kirurga u Me imurju Stotinjak hrvatskih lije nika kirurga okupilo se ovaj vikend u Me imurju na stru nom skupu Hrvatskoga kirurškog društva, prvom ovog zna aja održanom u našem kraju u minulih 15 godina. Organizacija skupa na kojemu se razgovaralo o najnovijim dosezima u kirurgiji, ali i o operativnim zahvatima koji se rje e izvode, povjerena je me imurskim kirurzima.

Time im je, kažu oni, ukazana velika ast i odano priznanje za njihov rad. (D.M.)

- 11 kirurga, 3 ortopeda i 2 urologa godišnje obavi oko 150 operacija te pregleda do 3 tisu e pacijenata

Za prioritetne operacije nema liste ekanja

- Mi smo danas u situaciji da nam iskusni, stariji kirurzi odlaze u zaslužene mirovine, a mladi koje imamo u ovom trenutku još ih ne mogu adekvatno zamijeniti.

Trenutno imamo tri specijalizanta kirurgije i jednog specijalizanta urologije na edukaciji u Zagrebu. To za nas zna i dobru perspektivu, makar bi bilo dobro kada bismo imali još pokojeg specijalizanta. Ipak, zadovoljni smo zato što je op e poznato da je zanimanje za medicinu me u mladima strahovito palo, a osobito za kirurgiju jer, kad mladi ljudi vide koliki je obim posla koji imaju kirurzi, kada vide koliko se puno radi u dežurstvima, radije se odlu uju odabrati neku drugu specijalizaciju.

Po europskom standardu kirurzi ne bi trebali imati više od etiri dežurstva mjese no, a naši lije nici imaju šest do sedam dežurstava, što ispada oko 240 sati mjese no.

Zbog toga su vrlo optere eni, no, na žalost, jedino tako možemo zbrinuti sve naše pacijente i biti im na usluzi 24 sata 365 dana u godini, kazuje dr. Grudi .

Puno sati dežurstva, velika odgovornost i ogroman stres, ali i relativno kratak životni vijek kirurga, koji, izra unato je, u prosjeku dožive tek 55 godina, razlog su zbog kojeg se mladi lije nici ne odlu uju postati kirurzima.

- Kirurgija je speci i na, druga ija od ostalih grana medicine.

Odgovornost je ogromna. Tu ne

postoje tzv. sive zone. One su svedene na minimum. Operacija ili da ili ne, nema izme u, nema sivog prostora. O tim našim odlukama esto ovisi ljudski život, a s druge strane tu su razne komplikacije pa i invalidnost koja se može dogoditi ako pacijenta ne zbrinemo na vrijeme. U medicini nema matematike. Uvijek treba napraviti najbolje za pacijenta. Na žalost, ishod esto nije uvijek adekvatan kvaliteti, da se tako izrazim, posla koji smo obavili. Teško je prihvatiti kada napravite najbolje mogu e za pacijenta, a postoperativni tok krene u nekom drugom smjeru.

Uvijek se suo avamo s onim što bi bilo da nismo obavili posao najbolje što smo mogli pa nam je onda lakše prihvatiti loš ishod ako smo u inili sve što smo mogli i trebali.

I u najboljim bolnicama i najboljim lije nicima doga aju se komplikacije i to treba prihvatiti. Neko to zove višom silom, netko statistikom, kazuje dr. Grudi .

Me imurci odbijaju donaciju organa

Kirurzi na djelu: naj eš e operiraju rak debelog crijeva

Kada viša sila ili u što ve vjerujete odlu i da je neki od pacijenata na kraju životnog puta, a pogodan je donor, kirurzi akove ke bolnice spremni su izvesti eksplantaciju organa. Tijekom minulih godina u akove koj bolnici izvedeno je tek nekoliko takvih operacija.

- Tu ima više problema pa se takve operacije rijetko izvode.

Morate imati pacijenta kod kojeg je utvr ena moždana smrt i koji mora biti u dobi i sa ozljedama kod kojih se eksplantacija organa može izvesti. Dosta esto nam se doga a da roditelji ili bliska rodbina ne žele da unesre eni bude donor organa. Potencijalnih donora ima, no pokazalo se da Me imurci nisu dovoljno osviješteni vezano uz donaciju organa. Jedne godine imali smo ak tri donora, lani ni jednog, a u ovoj godini imali smo jednu eksplantaciju, otkriva dr. Grudi .

Donori su naj eš e mladi ljudi stradali u promet, a takvih je u Me imurju sve više.

- Na žalost, ove godine imali smo veliki broj motorista koji su stradali u prometu. U pravilu su teže ozlije eni. Na jednom smo pacijentu u jednom danu izveli ak osam operativnih zahvata. Takve velike traume koje zahtijevaju velike operacije na nas ostavljaju osobit dojam. Baš kao i prostrijeli nastali u obra unu vatrenim oružjem, ega tako er ima u Me imurju, doznajemo od dr. Grudi a.

Plan za budu nost: proširiti operativni program Me imurski kirurzi naj eš e izvode uglavnom operacije s po etka teksta, no, ako zatreba i situacija naloži, spremni su izvesti

DOBAR POZNAVATELJ povijesti akove ke bolnice i kirurgije dr. Komar i otkriva:

Prva operacija u Me imurju izvedena 1922. godine Kirurg s Odjela traumatologije dr. Mirko Komar i dobro poznaje povijest akove ke bolnice i kirurgije. Još prije dvije godine prikupio je vrijednu dokumentaciju i injenice koje su trebale biti iznijete u knjizi o akove koj kirurgiji, no to djelo zbog raznih okolnosti još nije ugledalo svjetlo dana. Stru ni skup Hrvatskoga kirurškog društva bila je prigoda da kolege kirurge upozna s nekim od tih vrijednih podataka.

Dr. Komar i u akove koj bolnici kao kirurg radi još od 1973. godine.

Bila je to godina uo i preseljenja kirurgije iz Fešteti eva dvorca, gdje je sve i po elo, u tada novu akove ku bolnicu koju su, kao što je poznato, Me imurci izgradili samodoprinosom. – Bolnicu, kojoj su Me imurci težili još od kraja 19. stolje a, no zbog politi kih i povijesnih okolnosti nisu je dobili sve do 1922. godine, u Fešteti evu dvorcu organizirao je

dr. Albin Blaši , njen prvi ravnatelj. On je za nas bitan jer je bio i prvi me imurski kirurg. Uo i sve anog otvorenja bolnice u mjesecu rujnu, on je izveo prvu operaciju u novoutemeljenoj bolnici u kojoj su pored njega radila još dva lije nika, jedan bolni ar i jedna bolni arka. Operirao je 22-godišnjaka zbog gnojne upale šake. Operacija je uspjela, a u injena bez anestezije. Prvih godina u akove koj bolnici izvodili su tek desetak operacija godišnje jer su svi ve i zahvati bili izvo eni u Varaždinu.

Zanimljivo je da su ponovnom ma arskom okupacijom Me imurja 1941. godine svi lije nici i zdravstveni djelatnici koji nisu bili ro eni u Me imurju protjerani iz ovoga kraja, pa tako i dr.

Blaši . Od 1955. godine kirurgija je odvojena od poro ajnog odjela, jednog od etiri koje je tada imala akove ka bolnica, te je po ela samostalno djelovati i dalje se razvijati, otkriva zanimljive podatke dr. Komar i . Kada je 1973.

Dr. Komar i dobro poznaje povijest akove ke bolnice godine otvorena nova bolni ka zgrada, kirurgija je dobila svoj prostor, gdje se i danas nalazi. Slovila je kao ogledni primjer prostorno visokoga bolni kog standarda u Hrvatskoj. Pacijenti su bili

smješteni u trokrevetnim sobama, a na dvije sobe dolazio je sanitarni vor, što je za tadašnje prilike bila revolucija. Tih godina došlo je i do podjele kirurgije na tri odjela, a kirurgija je tada bolje ekipirana lije ni kim timovima. U akove koj bolnici radili su mnogi u zemlji poznati kirurzi, primjerice, dr. Deban, dr. Golen, dr. Vrdoljak i niz drugih lije nika pa nije pretenciozno ako se kaže da je zapravo akove ka kirurgija rasadnik vrhunskih lije nika.

Od 1922. godine do danas kirurgijom u akove koj bolnici upravljalo je deset lije nika. Aktualni šef kirurgije koji je to postao po etkom ove godine je dr. Robert Grudi , kirurg iz Nedeliš a. Danas kirurgija ima 5 odjela i 19 lije nika. Najve i je dio lije nika iz Me imurja, a dio iz drugih uglavnom primorskih krajeva Splita, Zadra, Sinja i Rijeke (D.M.)

Na operacije u akove koj bolnici može se ekati i do godinu dana, ali ako nisu u pitanju prioriteti. Naime, liste ekanja postoje ovisno o tome o kojoj se operaciji radi. Radi li se, primjerice, o operaciji karcinoma dojke ili debelog crijeva, što je sve u estalija i zabrinjavaju a pojava, ili, primjerice, o operaciji želuca, lista ekanja ne postoji.

Takvi pacijenti unutar sedam dana idu na operativni zahvat.

Postoji lista ekanja za tzv. hladne operacije. To su operacije koje nisu hitne, poput operacije bruha, žu i, koljena. Lista ekanja za takve operacije je duga do mjesec, mjesec i pol dana. Najduža je lista ekanja kod ortopeda za protezu kuka i koljena. Na takvu se operaciju eka do godinu dana. Na urološke operacije eka se do mjesec dana. (D.M.)

Šef kirurgije po etkom ove godine postao je dr. Robert Grudi , kirurg iz Nedeliš a i operacije koje ina e rje e izvode, kao što su operacije na srcu i sli no. Znanja imaju, a kažu da je akove ka kirurgija dobro opremljena.

- Trenutno smo odgovaraju e opremljeni, no, kako se na tržištu svake godine pojavljuje nešto boje i kvalitetnije, stalno u suradnji s upravom bolnice pokušavamo namaknuti sredstva kako bismo opremom pratili razvoj kirurgije.

Budu i da je medicina danas doslovce timski rad, paralelno valja opremati i druge odjele. Bitno je da cijela bolnica funkcionira na suvremenim principima kako bi se pacijentima dalo najviše. Uvijek postoji na in da se do e do onoga što je potrebno kako bi se dalo pacijentima. Važno je na initi kompromis izme u želja i mogu nosti, optimisti an je dr. Grudi , koji hvali upravu bolnice koja, kako kaže, ima puno razumijevanja za potrebe kirurgije, ali i drugih odjela.

Sa sadašnjom lije ni kom ekipom i mladima koji dolaze akove koj kirurgiji predstoji svijetla budu nost.

- S novom boljom opremom i dodatnom edukacijom lije nika u budu nosti želimo dodatno proširiti operativni program i na one operacije koje u ovoj bolnici rje e izvodimo ili ne izvodimo, otkriva šef akove ke kirurgije.

(Danijela Mihoci)

10

Kroz Međimurje

Zašto kod nas ni demokracija ne uspijeva? udna smo mi nacija. Nekako kao da smo vje i eksperiment. Hrvatska nikako da zagazi u neko normalno društveno ure enje u kojem se zna gdje je kome mjesto. To nije, što se na kojem mjestu radi. Kad smo bili u Kraljevini SHS ili Jugoslaviji, to no smo znali tko nam je kriv za neda e koje snalaze naš narod. Kad je bila Paveli eva NDH, opet nam je to bilo nametnuto (tako kažu, ali nije me briga jer je Me imurje bilo prodano Ma arima). Uglavnom, to je bio militantni režim koji su povijesni vjetrovi pomeli, pa se mi, hvalabogu, me nismo morali mu i . Ušli smo u socijalizam, u kojem je bilo bolje, kako sada kažu. I mogao je kras svatko, od direktora do ista ice. Tako, ujem, pri aju. I onda smo se odlu ili za demokraciju, da nam bude još bolje. Ali, vidi vraga, nama je još gore. Pa u emu je taj vjekovni hrvatski problem s vlaš u.

O i mi je otvorila akcija Jutarnjeg lista “Moja Hrvatska - Kampanja za druga iju Hrvatsku”, koja mi je manje korisna od one ljetne Ve ernjakove, ali ini mi se da je mnogo pou nija. Ideja kampanje je da gra ani kažu što ih mu i i na neki na in javno za to traže pravicu.

Samo u spomenu nekoliko parola: Smanjite broj bolnica; Pove ajte sigurnost u prometu; Zašto se u srednjim školama u e nepotrebni predme ?

Smanjiti broj bolnica? Može.

Ukinite bolnice u Zagrebu. Osim što je promet užasan, tamo je takva gužva da ovjek kod specijalista jednostavno ne može do i na red. A ako se i do e na red, prodat e vam foru da im ure aj ne radi, pa e vam dati “brzi” termin za mjesec dana. A ustvari ure aj radi, ali im je prebukiran od ljudi koji su došli preko veze. ak i ako vam je ista ica veza, u boljoj ste poziciji da do ete na

Piše: Tomislav Novak tomicanovak@gmail.com

red, nego da ste došli “bez veze”. A ta e ista ica sama ima pregršt zamjerki pro v države i ideja za poboljšanje života u Hrvatskoj i borbu protiv korupcije. Za poboljšanje života u Hrvatskoj, da neko cjelovito razmišlja, bilo bi bolje da su bolnice van centra zemlje.

Pa, autoceste postoje. Kad pak do ete na periferiju, nema automobilske gužve, a ista ica u akovcu ipak nema toliko rodbine i znanaca kao ona u Zagrebu. Dakle, prije ete do i na red.

Eto, sasvim novi pogled, koji otvara nove vidike.

Problem Hrvata je u tome što su nau ili slijedi parole. Ni eg nije bilo osim parola pri promjeni svakoga našeg sustava. Revolucijom smo mijenjali svaki naš sustav, pa revolucijom želimo promijeni i sadašnje stanje. Na žalost, za neke je stvari potrebna evolucija ili barem znanstveni pristup, bez ge u džepu. A mi smo to sustavno izbjegavali. Parole su crvena krpa pred masama, idealna za pos zanje brzih promjena, no barem smo se mi uvjerili da ne donose ništa dobro.

Psovke i nasrtaji hvala za Piše: Danijela Mihoci pruženu pomo danijela.mihoci@mnovine.hr Kada sam prije nekoliko godina u povodu proslave nekog velikog jubileja djelovanja Hitne pomo i akove kog Doma zdravlja radila reportažu o ljudima koji su danono no na usluzi gra anima, svjedo ila sam u svega nekoliko sa mnogim primjerima, u najmanju ruku, nekulturnog ponašanja pacijenata i njihove pratnje prema lije nicima i medicinskom osoblju. Rekla bih ak da se tu radilo o nasilju, uglavnom verbalnom, a onda i zi kom. Doživjela sam da su oni koji su došli po pomo psovali lije nike i druge zdravstvene djelatnike, ak se sje am i da je jedan pijani pacijent pljuvao po lije nici koja mu je željela pomo i i nasrtao na nju prijete i joj premla ivanjem. Verbalni napadi, vrije anja, psovanje, objasnili su mi tada, redovita su pojava kojoj su izloženi ne samo oni, ve i lije nici specijalis i osoblje cijele akove ke bolnice. Oni na Hitnoj tek su nešto izloženiji, i to zato što su, kako se izrazio jedan od mojih tadašnjih sugovornika, na prvoj liniji bojišnice.

Bogu hvala, ja sam rijetki gost akove ke bolnice, ali kada sam nedavno trebala njihovu pomo ekaju i na hitni pregled, doživjela sam “de ja vu”.

Baš kao i prije toliko godina proživjela sam ve vi eno psovanje lije nika i nasrtaje jedne obi ne pijane budale kojoj je trebala pomo medicinskog osoblja.

Dan kasnije policija je izvijes la kako je jedan mještanin Piškorovca nakon što je izvrije ao sve redom razbio staklo na ulaznim vra ma u akove ku bolnicu.

U inio je to bez razloga pod utjecajem maligana. Eto, to je bio epilog onoga emu sam ja u po etku svjedo ila.

Ovakvi inciden doga aju se u sitne no ne sate, naj eš e u danima vikenda. I druge pojave tada osobito dolaze do izražaja. Meni osobno jako su zanimljivi oni pacijen koji sami sebi postavljaju dijagnozu i odre uju pretrage,

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

GRAD AKOVEC priprema nova poskupljenja za gra ane i poduzetnike

Novi nameti kako bi se napunio prora un Od idu e godine gra ane, ali i gospodarstvenike s podru ja akovca, ekaju, po svemu sude i, novi, viši nameti koji su u nadležnosti Grada akovca. Priprema se poskupljenje komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Ne o ekuje se poboljšanje gospodarske situacije, da bi Grad mogao puniti prora un s drugih osnova, pa poseže za novim nametima za njegovo punjenje, ne žele i manje trošenje.

Gra ani e tako dobiti ve e ra une za komunalnu naknadu, a poduzetnici e biti dodatno destimulirani za gradnju novih poslovnih i proizvodnih objekata.

Pove avaju se komunalni doprinos i naknada Grad akovec podijeljen je u etiri gra evinske zone prema

visini komunalnog doprinosa.

U prvoj zoni, prema prijedlogu, komunalni doprinos poskupio bi s 34 na 40 kuna po metru kubi nom gra evine. Naime, komunalni se doprinos ra una po volumenu gra evine. U drugoj zoni komunalni doprinos poskupio bi s 30 na 36 kuna po metru kubi nom.

U tre oj zoni s 25 na 30 kuna, a u etvrtoj zoni s 20 na 24 kune po metru kubi nom.

U prvu gra evinsku zonu spada akovec, u drugu Mihovljan, Ma kovec, Ivanovec, Savska Ves i Novo Selo Rok. U tre u zonu Žiškovec, Slemenice, Krištanovec, Totovec, Kuršanec, Šandorovec i Novo Selo na Dravi. U etvrtoj su zone koje su prostornim planovima utvr ene kao gospodarske zone.

Grad priprema i poskupljenje komunalne naknade, koja se razlikuje po zonama i za vrstu objekata. Pla a se za stambene prostore i garaže, na proizvodne i poslovne prostore, te ostale prostore, gra evinsko zemljište u službi obavljanja djelatnosti te neizgra eno gra evinsko zemljište. Cijena komunalne naknade obra unava se po zonama po metru etvornom i razli ita je u svakoj do tri zone.

Za ilustraciju, u prvoj zoni naknada za stambeni prostor i garažu s 24 lipe po metru etvornom raste na 33 lipe po metru etvornom, u drugoj zoni s 19,2 lipe na 26 lipa po metru etvornom, a u tre oj zoni s 14,4 lipe na 19 lipa po metru etvornom.

Poskupljenje za proizvodne i poslovne prostore u prvoj zoni

AKOVE KI TIOŠ dobio 155.000 kuna od Ministarstva gospodarstva

Opremljeni novi laboratoriji i CNC obradni centar TIOŠ je od Ministarstva gospodarstva uo i po etka nove školske godine dobio 155 tisu a kuna za projekt koji su kandidirali u kategoriji programa nazvanog “Cjeloživotno obrazovanje obrtnika”.

- Zahvaljuju i Darku Horvatu, ravnatelju Uprave za obrt Ministarstva gospodarstva, koji nam je sugerirao da apliciramo svoj projekt u ovoj kategoriji, što nam je neizmjerno pomoglo, naša je škola ve drugu godinu za redom dobila financijsku potporu za programe koje smo aplicirali. Lani smo dobili sredstva za naš projekt u programu ‘Razvoj strukovnih škola’,

TIOŠ postaje Tehni ka škola akovec

inzis raju i na njima, a zanemaruju i pritom godine školovanja, ste eno znanje i u kona nici iskustvo lije nika.

Jasno mi je da je bolestan ovjek u velikom strahu i da misli kako se za njega ne ini dovoljno, no, ako netko nema povjerenja u lije nike, zašto onda traži njihovu pomo ? Na stranu s m. Kada sam jednu lije nicu pitala kako se nosi s verbalnim napadima, kazala mi je da je na nasilje ve oguglala, da ga propus kroz jedno uho unutra, a drugo van, a da je na takve pacijente ve navikla.

Ipak, kada se ono dogodi, redovito joj se digne tlak i najradije bi takvog pacijenta proslijedila policiji. Naravno, to ne ini, ve mu pomaže. I tako prolaze smjene i dežurstva, dolaze novi dani u kojima nema takvih ekscesa, pa se oni zaborave. I krene sve iz po etka, sve do nove uvrede i psovke. Pitam se možemo li onda mi sljede i pacijen od lije nika koji je verbalno napadnut ili isprovociran vrije anjem o ekiva otvorenost, ljubaznost, strpljenje i razumijevanje? I baš me zanima dokle e lije nici trpje takvo ponašanje, kada e se pobuni i o njemu javno progovori , kada e za sebe zatraži zaš tu.

Ne bi me udilo da u skoroj budu nos , nastavi li se stupnjeva nasilje nad lije nicima i osobljem, zaš tari postanu dio svakoga medicinskog ma.

20. listopada 2009.

Tehni ka, industrijska i obrtni ka škola akovec TIOŠ uskoro e promijeniti ime u Tehni ka škola akovec. Županijska vlast treba potvrditi promjenu naziva škole, što e se, o ekuju u TIOŠ-u dogoditi ovih dana.

- Promjenom naziva škole želimo potaknuti ljude da po inju druga ije percipirati našu školu. Želimo da je doživljavaju kao školu u kojoj se stje u kvalitetna tehni ka znanja i da se tu školuju u enici za zanimanja koja im garantiraju posao u budu nosti, obznanio je Dražen Blažeka, ravnatelj ove srednje škole. (D.M.)

Ravnatelj škole poveo je Darka Horvata, ravnatelja Uprave za obrt Ministarstva gospodarstva u obilazak novoopremljenih laboratorija pojasnio je ravnatelj škole Dražen Blažeka.

Ovo ljeto dobiveni novac uložen je u temeljitu obnovu još jednog laboratorija za CNC tehnologije.

Jedan takav laboratorij škola ve ima. Dio novca uložen je u kupnju alata za CNC obradni centar koji je utemeljen lani, a dio novca uložen je u novi otolaboratorij. Pored toga, dobivenim novcem opremili su jednu u ionicu novim ra unalima na kojima se u enike podu ava ra unalnoj grafici. Nabavljena su i nova ulazna vrata u školu, što je jednako vrijedno ulaganje ako se zna da ova strukovna škola ima velikih problema s grijanjem.

- Na našem primjeru pokazalo se da Me imurci na položajima u Zagrebu u raznim ministarstvima i te kako mogu pomo i svome kraju.

Naša je škola zasluženo dobila sredstva, zahvaljuju i kvalitetnom programu, no ravnatelj Horvat bio je taj koji nam je pomogao in ormacijom i sugestijom te nas usmjerio gdje da

uložimo svoje napore i na tome mu hvala. Želim naglasiti da Županija, koja je naš osniva u ovom projektu, nije imala nikakav trošak, kazao je Blažeka.

Škola se uklju uje i u IPA projekte Ravnatelj Blažeka obznanio je da e škola u okviru projekta IPA 4 do sredine prosinca aplicirati jedan svoj novi projekt iz podru ja Implementacija novih kurikuluma.

- Želja nam je da pokrenemo nove kurikulume. Imamo pripremljene dvije teme, no s njima za sad ne želimo u javnost jer konkurencija bi to mogla zloupotrijebiti. Nadam se da emo i u ovom slu aju biti uspješni, komentirao je Blažeka.

Na kon erenciji za novinare osvrnuo se i na pitanje pro esionalnog orijentiranja mladih. Kaže kako TIOŠ nastoji u enicima koji pokazuju afinitet za tehniku pružiti in ormacije o prednostima školovanja u tehni kim školama u kojima se

Pove anje oko 17 posto Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika, poskupljenje opravdava višim cijenama u drugim gradovima te injenicom da Grad pet godina nije mijenjao te cijene. Prijedlog pove anja iznosi oko 17 posto.

Taj je iznos definiran za prvu zonu i proporcionalno se prenosi na ostale zone. - Grad zbog gospodarske krize mora voditi ra una o svojim prihodima.

Mislim da emo na taj na in nešto oprihodovati, kazao je Vidovi .

(BMO) iznosi s 48 lipa na 75 lipa po metru etvornom. U drugoj zoni 38,4 lipe na 60 lipa, a u tre oj zoni s 28,8 lipa na 45 lipa po metru etvornom.

Odluku o poskupljenju mora prihvatiti i Gradsko vije e najkasnije do kraja listopada kako bi se moglo primjenjivati od 1. sije nja 2010. godine.

(BMO)

TIOŠ zna kako izraditi kvalitetne projekte Jer je jedna od pet najboljih strukovnih škola u Hrvatskoj, Ministarstvo gospodarstva je TIOŠ-u u 2008. godini u sklopu programa “Obrazovanje u obrtništvu” dodijelilo 139 tisu a kuna za opremanje CNC laboratorija. Kako je TIOŠ zadržao svoj status jedne od najboljih škola u strukovnom obrazovanju, a nije mu mogla biti dodijeljena ista nagrada dvije godine uzastopce, ravnatelj Uprave za obrt Ministarstva gospodarstva predložio je školi da se javi na jednu drugu projektnu aktivnost Ministarstva pa je škola ponovno dobila dobro došla sredstva.

- U TIOŠ-u su nau ili kvalitetno aplicirati na sustav bespovratnih potpora Ministarstva i nadam se da emo i u idu oj godini na i odgovaraju i program i mogu nost da se škola svojim kvalitetnim projektom kandidira za sredstva koja dodjeljuje Ministarstvo, rekao je Darko Horvat. (D.M.)

dobivaju i kvalitetna znanja i dobra podloga za upise na akultete.

- Uvo enjem državne mature pojavila se bojazan da u enik koji poha a tehni ke škole gubi predispozicije da nastavi školovanje, me utim, to nije to no, tvrdi Blažeka, koji je najavio skoro hodo aš e po me imurskim osnovnim školama ne bi li roditelje, ali i u enike, uvjerio u suprotno. Da se u TIOŠ-u dobiva kvalitetno znanje ne samo iz strukovnih predmeta, potkrjepljuje injenica da je na državnoj maturi jedan njihov u enik iz engleskog jezika ostvario vrhunski rezultat te je jedan od 110 ponajboljih u enika u zemlji po postignutim rezultatima.

Valja spomenuti i to da je upravo TIOŠ jedna od pet najboljih strukovnih škola u Hrvatskoj. (D.Mihoci)

ŠTEDLJIVIJA javna rasvjeta u akovcu

Zamjena 1.900 žarulja manje rastrošnima U ponedjeljak 19. listopada u Ulici ZAVHOH-a u akovcu otpo ela je zamjena rasvjetnih tijela i stupova energetski u inkovitijim, štedljivijim i ekološki prihvatljivijim žaruljama. Obilježavanjem zamjene prve žarulje onom štedljivijom, na po etku ulice ZAVNOH-a otpo eo je velik posao zamjene 1.900 žarulja i 400 stupova javne rasvjete na podru ju akovca i pripadaju ih mjesnih odbora. Tom obimnom poslu koji e trajati sedam do osam mjeseci prišlo

se temeljem projekta energetske u inkovitosti koji je u akovcu zapo et prije dvije godine izradom studije izvodljivosti, kojom je utvr ena opravdanost i isplativost projekta, kazao je Zoran Vidovi , zamjenik gradona elnika akovca. Istaknuo je: - Nakon toga proveden je postupak javne nabave. itava investicija pripremljena je u suradnji s firmom HEP ESCO, a izvo a radova je Elektra akovec. Osim oko 1.900 rasvjetnih tijela, zamijenit e se i oko 400 stu-

pova javne rasvjete na podru ju akovca i mjesnih odbora. Kompletna investicija vrijedna je oko 7,5 milijuna kuna. Najbitnije je da ta investicija ne optere uje dodatno gradski prora un, ve e nova štedljivija rasvjetna tijela koja e zamijeniti postoje a uštedjeti oko 30 posto elektri ne energije koja se troši na javnu rasvjetu. Uz to, nova rasvjetna tijela i ekološki su prihvatljivija jer stvaraju manje svjetlosno zaga enje u odnosu na stara rasvjetna tijela. (BMO)

Zamjena prve od 1.900 žarulja javne rasvjete, koja e zamijeniti svoju rastrošniju prethodnicu

20. listopada 2009.

Kroz Međimurje 11

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

MURSKO SREDIŠ E u suradnji s TEAM-om šetnicu produžava do Cimpera

Budi li se Grad iz svoje dvadesetogodišnje uspavanosti?

Grad Mursko Središ e najmanji je od tri me imurska grada i, uz neke druge ograni avaju e okolnosti, njegovoj stagnaciji posljednjih skoro dvadeset godina doprinijela je injenica da se našao direktno na granici, zbog ega, za razliku od drugih gradova, nema radijus za širenje. No, upravo bi ulazak Hrvatske u Europsku uniju ovom Gradu mogao donijeti najve e pozitivne impulse, jer bi se grani na brklja u skoroj budu nosti maknula iz njegova središta i omogu ila slobodniju cirkulaciju ljudi s obje strane granice. Ta cirkulacija ljudi u Murskom Središ u do devedesetih je bila jako živa. U Mursko Središ e je do postavljanja grani ne brklje gravitirao zna ajan broj gra ana od Podturna do Lendave dalje u ma arska pograni na mjesta. U Mursko Središ e dolazilo se u velikom broju na kinopredstave, te u kafi e i ugostiteljske lokale. Mursko Središe je prije akovca imalo urbanu naviku njegovih gra ana da sjede i druže se po terasama, te živu trgova ku djelatnost u središtu mjesta. Devedesetih i dvije tisu itih sve je to izgubljeno.

S terasa na Muru Danas Mursko Središ e kao grad nema ni dom kulture, jer je nekadašnja kinodvorana, koje je služila i kao dom kulture, zbog derutnosti i urušavanja zatvorena, a doslovno grani i s grani nim prijelazom. Slabljenju ekonomske mo i tog grada doprinijelo je urušavanjem nekadašnjih gospodarskih subjekata koji su zapošljavali velik broj radnika iz okolice. Ve i trgova ki centri u a-

kovcu, ali i preko granice u Sloveniji i Ma arskoj, umanjili su Murskom Središ u i njegov trgova ki zna aj.

Odjednom je ovaj grad marginaliziran, prakti ki preko no i.

Sada je ponovno na po etku, za što je potrebno stvoriti odre ene pretpostavke za njegovo ponovno bu enje. Uz gospodarsko bu enje, Grad svojim gra anima treba stvoriti i odre ene pretpostavke zbog kojih e ponovno postati zanimljiv prije svega svojim gra anima, kako bi se zaustavili procesi iseljavanja, a nakon toga može svojom novom živoš u privla iti i druge. Ure enjem šetnice uz Muru gra ani su ponovno dobili prostor kamo mogu iza i, a da se ne sudaraju s kamionima i osobnim automobilima u središtu

omiljen terase za druženje, a da ih pri tom ne udari vozilo koje eka na prijelaz granice.

U Cimper s obitelji

Šetnica na terenu Cimpera eka nastavak izgradnje prema Muri grada, vrebaju i priliku da sigurno nedjeljom prije u glavnu cestu do

Po inje izgradnja šetnice na Muri do Cimpera Izgradnja šetnice od lu ice na Muri u središtu Murskog Središ a do Cimpera na izlazu iz mjesta prema Peklenici na lokaciji nekadašnje separacije ugljena i u budu nosti muzeja rudarstva uskoro e postati stvarnost.

- TEAM želi što prije realizirati ideju da se kompleks CIMPER-a poveže sa šetnicom na rijeci Muri. Staza je ve izgra ena na dijelu terenu, koji je u vlasništvu TEAM-a, u ijem sklopu posluje Cimper, kazala je Sandra Majsan, voditeljica Cimpera. Šetnica e se nastaviti uz željezni ku prugu sve do željezni kog mosta na Muri, gdje e se spustiti na šetnicu uz Muru. Time e se povezati ove dvije zanimljive destinacije u Murskom

Središ u, tisu u dvjesto metara dugom šetnicom. Na taj e na in gra ani šeta i dobiti sigurnu i lijepu šetnicu za popodnevnu ili vikend šetnju radi rekreacije ili zdravlja. U ure enje dijela šetnice uz željezni ku prugu trebale bi se uklju iti i Hrvatske željeznice, s kojima se dogovaraju da one obave svoj dio posla, s obzirom na to da su oni vlasnici terena oko pruge.

A preostali dio na spajanju šetnice je na Gradu Mursko Središ e i Cimpera koji je u vlasništvu tvrtke TEAM. U krugu Cimpera nalazi se turisti ko - ugostiteljski kompleks te je Grad zainteresiran da s ovom tvrtkom na e zajedni ke dodirne to ke za pružanje novih zanimljivih sadržaja gra anima. (S. Mesari )

Šetnica i budu i park rudarstva u sklopu Cimpera bili bi odredište gdje bi nedjeljom mogli povesti svoju djecu ili goste i pokazati im dio svoje zanimljive, ne tako daleke prošlosti rudarstva. U svakoj obitelji u Murskom Središ u ili okolici postoji djed ak i baka koji su radili u rudniku. Djedovi su kopali pod zemljom, a bake na separaciji. Bude li dovoljno vizije i odlu nosti, u budu nosti bi Mursko Središ e moglo šetnicu dovesti ne samo uz Muru do Peklenice i Križovca. U Peklenici se ve godinama želi, ali za sada ne uspijeva realizirati na tni park, i to na bogomdanoj lokaciji gdje na ta probija na površinu zemlje. Planovi o tome da na toj lokaciji izgradi nekadašnje na tno naselje ve dugo postoji u idejnom rješenju. U Križovcu je u staroj školi napravljen zametak prirodoslovnog muzeja.

Ulaskom u Europsku uniju otvaraju nam se strukturni ondovi.

Grad Mursko Središ e samo treba na i partnere koji e mu stru no pomo i da ove ideje uobli i u projekte i time posredno potakne zapošljavanje svojih gra ana kroz o uvanje svoje baštine. A tu baštinu onda samo treba nadograditi svim onim vrijednostima koje je ovaj Grad ponudio u nedavnoj televizijskoj prezentaciji Hrvatske televizije kada su se predstavljala mala mjesta u Hrvatskoj.

(Božena Malekoci - Oleti )

Središ anke Ljerka Tišljar, Miljenka Župan i Roberta Barat sudjelovale su u radu okruglog stola

OKRUGLI STOL o diskriminaciji u Hrvatskoj održan u M. Središ u

Provedba antidiskriminacijskih mjesta na lokalnom nivou U gradskoj vije nici Grada Mursko Središ e u etvrtak je održan okrugli stol na temu “Provedba antidiskriminacijskih propisa na lokalnoj i nacionalnoj razini” koji su organizirale grupa žena za ljudska prava “B.a.B.e.” i Udruga žena Romkinja Hrvatske “Bolja budu nost”.

Skupu je nazo io i Nazi Memedi, saborski zastupnik iz redova nacionalnih manjina, te predstavnici Centra za socijalnu skrb, Me imurske županije, Grada akovca, VMO-a Sitnice, Policijske postaje Mursko Središ e,

OŠ Mursko Središ e i Podturen, te drugi.

Sanja Sarnavka, koordinatorica, rekla je kako se radi zapravo o projektu koji se financira sredstvima EU-a, a aktivnosti projekta umjerene su na uspostavljanje aktivnog sudjelovanja gra ana tijekom provedbe antidiskriminacijskih mjera u konkretnim lokalnim zajednicama, me u kojima je i Mursko Središ e.

Na skupu je re eno da su Romi populacija koja najviše osje a diskriminaciju na svim razinama, ponegdje i vrlo žestoko. (S. Mesari )

TEAM donirao Masla ak

Ra unalo za dje je igre Predstavnici poduze a TEAM iz akovca, predvo eni voditeljem in ormatike i marketinga Igorom Hoblajem, predali su nadasve potrebnu i korisnu donaciju Dje jem vrti u “Masla ak” u Murskom Središ u. Ravnateljici Spomenki Cilar uru eno

je novo ra unalo vrijedno oko pet tisu a kuna. Ravnateljica Cilar, zahvaljuju i na donaciji, rekla je kako e ra unalo biti instalirano za potrebe vrti ke djece koja e raznim igricama obogatiti svoja saznanja i spoznaje. (sm)

EUROPARLAMENTARKA Doris Pack posjetila Me imurje

Sveti Martin na Muri i Štrigova žive europski - Ono što sam vidjela i što sam ula te od prije doznala od gospodina Petera Cervija mogu re i da Sveti Martin na Muri i Štrigova dišu, žive i razmišljaju europski, o emu u izvijestiti lanove parlamenta u Njema koj i Europi, rekla je Doris Pack, lanica Europskog parlamenta Njema ka poslanica i lanica Europarlamenta Doris Pack u petak je posjetila Me imursku županiju, to nije, njezin briježni dio.

Prvo je boravila u Štrigovi gdje ju je sa štrigovskim znamenitostima i posebnostima upoznao Josip Mikec, predsjednik TZ-a op ine Štrigova, a primio ju je i op inski na elnik Stanislav Rebernik.

Poslanica Doris Pack posjetila je i razgledala Vinsku hižu “Cmre njak” u Svetom Urbanu, prilikom ega je izrekla niz pohvala na ra un kvalitete vina i jela, te procesa proizvodnje vina, s ime ju je upoznao Rajko Cmre njak, vlasnik vinarije.

U poslijepodnevnim satima europarlamentarka Pack boravila je u op ini Sveti Martin na Muri, gdje ju je sa stanjem, poviješ u i planovima upoznao op inski na elnik Franjo Makovec. Kod Starog mlina na Muri kod Žabnika za Pack i njezine prijatelje lanove njema kog parlamenta i poslovne ljude uprili en je domje-

nak, te kulturno - umjetni ki program. U subotu je Pack otputovala u Zagreb, a njezini pratitelji ostali su na zabavi u restoranu “Terbotz” u Železnoj Gori, koju za njih priredio Peter Cervi, poslovni ovjek i prijatelj Hrvatske, koji živi i radi u Moselu, mjestu blizu njema ko - rancuske granice i koji je organizirao dolazak Pack i poslovnih ljudi u naš kraj.

Op inski na elnici Rebernik i Makovec kažu da im je posjet Doris Pack vrlo zna ajan za promociju op ine i da o ekuju dolazak njezinih prijatelja i poznanika, te posebno poslovnih ljudi koji mogu pokrenuti odre ene projekte, posebno one vezane uz turizam i ugostiteljstvo.

(Stjepan Mesari )

KOMUNALNO PODUZE E MURS-EKOM iz Murskog Središ a

Nagrada povodom sakupljenoga milijuntog kilograma otpada Kod Mlina u Žabniku Pack je govorila o impresijama o našem kraju

TURISTI KA ZAJEDNICA Sveti Martin na Muri

Ivana Živ ec nova tajnica Nakon što je dosadašnja tajnica Turisti ke zajednice Patricija Sobo an otišla na usavršavanje njema kog jezika u Njema ku, zaposlena je njezina nasljednica.

Rije je o mladoj Ivani Živ ec iz Svetog Martina na Muri, koja je izabrana izme u 50-ak kandi-

datkinja prijavljenih na raspisani natje aj. Živ ec je apsolventica prava, a, osim što ima kvalifikacije, djevojka je koja puno zna o op ini, svojoj Turisti koj zajednici te o doma em i svjetskom turizmu.

(S. Mesari )

Komunalno poduze e MURS-EKOM iz Murskog Središ a na prigodnoj je sve anosti nagradilo Osnovnu školu Sveti Martin na Muri s pet tisu a kuna. Nagradu su dodijelili povodom sakupljenoga milijuntog kilograma korisnih sirovina iz komunalnog otpada. Za Osnovnu školu Sveti Martin na Muri odlu ili su se zbog toga što nosi naziv me unarodne ekoškole i dobro provodi selekciju otpada.

Murs-ekom iz Murskog Središ a od svibnja 2007. godine poti e selektiranje otpada u doma instvima. Od tada do sada sakupljeno je ak 998.883 kilograma otpada, korisnih sirovina, što papira, plastike,

tetrapaka i metalne ambalaže.

Selekcija otpada radi se u besplatnim vre ama i, ako gledamo mjesto u hrvatskim razmjerima, Me imurje je i opet lider, i po svakom se doma instvu u prosjeku odvaja preko šest kilograma korisnih sirovina.

Doma in ove sve anosti bio je OŠ Sveti Martin na Muri, iji su u enici priredili lijep kulturno - umjetni ki program.

Prisutnima se obratio Juraj Zadravec, direktor Murs-ekoma, koji je izrazio zadovoljstvo do sada u injenim, ali i obvezu za daljnjim razvojem, kao i Franjo Makovec, na elnik op ine Sveti Martin na Muri, koji je istaknuo poseban zna aj upravo za njihovu op inu,

kojoj je glavna orijentacija turizam. Nagradu je predao Ivica Perho , župan me imurski, jednom od vizionara koji je u Me imurju pomaknuo granice osvješ ivanja i prvi pokrenuo edukaciju pod geslom “Kam se koje sme e me e” Tomislavu Paljaku, ravnatelju škole.

Teo olan, ispred hrvatskog Fonda za zaštitu i energetsku u inkovitost, i ovom je prigodom pohvalio Me imurce kao prve koji su shvatili da trebaju svoj okoliš ostaviti budu im generacijama, tim više što je upravo u Me imurju najguš a naseljenost.

Ugodno druženje nastavljeno je u Toplicama Sveti Martin. (SZ)

12

Kroz Međimurje

KOMUNALNA infrastruktura u Donjem Hraš anu

Uskoro rekonstrukcija elektri ne mreže, kanalizacija na ekanju do prolje a Dok je u Donjem Pustakovcu i Svetom Jurju u Trnju kanalizacija završena, eka se samo po etak rada pro ista a otpadnih voda pa da se kanalizacija stavi u funkciju, dotle e na prolje e idu e godine tek zapo eti radovi na kanalizaciji u Donjem Hraš anu. Projekti su mijenjani zbog visokih voda. Uz postavljanje kanalizacije, u tom mjestu rekonstruirat e se i cesta iz pravca Hodošana i u Donjem Hraš anu. U me uvremenu, do kraja ove godine zapo et e radovi na rekonstrukciji niskonaponske mreže u Donjem Hraš anu, a nastavit e se u prolje e.

Od manjih radova, u ovom se trenutku ure uje dom kod trgovine u središtu mjesta, koji koriste

vatrogasci Donjeg Hraš ana, uvodi se plin i drugo.

Na elnik op ine Zlatko Horvat napominje, govore i o problemima u op ini Donji Kraljevec i o radovima u Donjem Hraš anu: Kanalizacija nam je ukupno pojela znatan dio prora una, tako da je mnogo manje sredstava za ostale namjene.

Problem je u tome što u projektima kanalizacije nisu bila predvi ene i rekonstrukcije cesta, pa je to naša škola. Zbog toga savjetujem svima da provjere je li u kanalizacijskim projektima predvi ena i sanacija cesta Ako nije, provest e se isto kao i mi, manjak sredstava bit e znatan u prora unu. (JŠ)

Radovi postavljanja kanalizacije u Palinovcu na potezu od raskrš a prema Tur iš u, pa prema akovcu

PALINOVEC je tako er veliko gradilište

Prioritet je dovršetak kanalizacije na izlasku prema akovcu Palinovec je tako er veliko gradilište, no ima tu sre u da su mu ulice dovoljno široke, pogotovo u gornjem kraju prema akovcu, pa s iskopima za kanalizaciju u režiji Me imurskih voda nije bilo velikih problema. No, sve s može promijeniti s jesenskim kišama.

O ekuje se da e radovi na kanalizacijskoj mreži do kraja godine biti dovršeni na cijelom potezu prema akovcu, do izlaza iz sela.

Sigurno je da e mještani ove zime imati dosta prometnih problema.

Ure enje i sanacija glavne ceste u Palinovcu o ekuje se idu e godine, a isto tako i svih ulica koje nisu asfaltirane.

Istovremeno se ure uje društveni dom u Palinovcu koji je dobio nova vrata, a dobit e i spušteni strop. Rekonstrukcija je u tijeku, a od sredstava ovisi koji e sve radovi biti izvedeni ove godine. (JŠ)

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. listopada 2009.

URE ENJE Glavne ulice u Hodošanu privodi se kraju

Radovi bi trebali biti završeni za dvadesetak dana Hodošan je ove jeseni jedno od najve ih gradilišta u Me imurju. Izvode se dvije vrste radova.

Najvažniji radovi na kanalizaciji trebali bi biti dovršeni do kraja godine, o ekuje se da tako i bude, no, ipak odlu uje vrijeme koje je do sada bilo lijepo, osim zadnjih tjedana kad je zahladilo.

Do kraja ove godine trebali bi biti završeni radovi na kanalizaciji u Ulici palih boraca, zatim Uskoj ulici te Cvjetnoj ulici u Hodošanu. Rije je o pokrajnjim ulicama prema Gori anu, koje su dosta uske, što otežava kretanje mehanizacije i ljudi.

No, daleko najvažniji radovi za sam Hodošan i gra ane koji se i vide (kanalizacija se ispod zemlje ne vidi) jest ure enje Glavne ulice. Glavna ulica u Hodošanu ure uje se po svoj svojoj dužini, od mosta u južnom dijelu Hodošana pa do središta mjesta i dalje prema grani nom prijelazu Gori an i autocesti.

Ovaj doista veliki zahvat, iji se kraj ve nazire za dvadesetak dana, ako vrijeme bude lijepo, u mnogome e uljepšati sliku Hodošana. Glavna e ulica s obje strane dobiti rubnike i nogostupe, te novi asfaltni pokrov ceste po cijeloj dužini. Kad radovi koje izvodi “Tegra” budu dovršeni, kona no e prestati mnoge muke mještana Hodošana, kako prometne, tako i one zbog buke, visinskih razlika ulaza i izlaza na cestu i drugi problemi.

Na elnik op ine Donji Kraljevec Zlatko Horvat, koji ili sam ili s predstavnicima Hodošana esto obilazi gradilište u Hodošanu, na naš upit kaže da su svi problemi s gra anima kojih je bilo rješavani u hodu i na terenu. On kaže: - Do sad nije bilo ve ih primjedbi gra ana koje nismo mogli riješiti, dio

Hodošan e uskoro dobiti nogostupe od mosta u južnom dijelu (na slici), pa po cijeloj Glavnoj ulici, što e u mnogome promijeniti sliku mjesta primjedbi rješavan je dogovorno na zadovoljstvo mještana, a naj eš e je bila rije o rubnicima koji su bili malo više postavljeni.

Najprije e se urediti pješa ke staze u Glavnoj ulici, kako bi

se gra anima omogu ila komunikacija, uz cestu, a tek potom e Glavna ulica dobiti asfaltni pokrov, u svakom slu aju, do ove zime, odnosno do kraja godine.

(JŠ)

Radovi na kanalizaciji u ulicama prema Gori anu, desno od Glavne ulice

Vinogradska i Tiha ulica dobit e asfalt do kraja godine Do kraja godine u Hodošanu bi tako er trebale biti asfaltirane Vinogradska ulica, na pravcu prema Palinovcu (Prode) te Tiha ulica.

Pomicanje termina može se dogoditi samo ako zima do e prerano, no o tome nitko ne razmišlja, o ekuje se da e radovi biti završeni do kraja godine. Radovi u Hodošanu nastavit e se na prolje e u ulici Bra e Radi a prema Donjem Hraš anu. Ulici je nužna sanacija, a sredstva e se osigurati novim prora unom op ine.

(JŠ)

ZAHVALJUJU I CARITASU u Gori anu se okupili osamdesetogodišnjaci

Slavljenike razveselila djeca iz vrti a Caritas župe Sv. Leonarda u Gori anu ve po uvriježenom obi aju i ove je godine organizirao susret sumještana koji su imali sre e navršiti osam desetlje a života. Važan jubilej obilježili su 11. listopada misom zahvalnicom i ru kom u prostorima vjerona-

Za djecu su bile pripremljene razli ite sportske i vatrogasne igre

TRADICIONALAN susret lanova DVD-a Nedeliš e

Cjelodnevno druženje uz sport, pjesmu i ples Na poligonu DVD-a Nedeliš e održan je tradicionalni susret kao zahvala svim lanovima na uspješno odra enoj natjecateljskoj sezoni.

Prilika je to da se okupe svi lanovi DVD-a Nedeliš e, od onih najmla ih pa do najstarijih, kao i njihove obitelji.

Uz cjelodnevno druženje te razmjenu ste enih iskustava i rezimiranje postignutih rezultata, koji ove godine nisu izostali, dan je proveden u razli itim sportskim aktivnostima. Za djecu su pripremljene razli ite sportske i vatrogasne igre te su im na

kraju podijeljeni slatki pokloni. Stariji lanovi pak su dan proveli igraju i nogomet, stolni tenis, vise u kuglanu i belu.

Kako nitko ne bi bio gladan, na licu mjesta pripremao se i kuhao grah, a druženje je uz pjesmu i ples potrajalo dugo u no .

u ne dvorane. Susret je bio osobito radostan i vedar jer su djeca iz Dje jeg vrti a “Ružica” za ovu priliku uvježbala i izvela prigodan program. Nadahnula su staru gospodu i dame da i sami zapjevaju te im se pridruže u plesu unato boljkama koje ih mu e. Svoje go-

dine jedan od slavljenika opisao je klepaju i stihove ovako: - Mi smo stari, betežni, težak nam je život taj. Za život takav kakav je dragi Bog nam snage daj.

Nemre se opisati, knjiga je premala. Za se naj bo najve a dragom Bogu hvala. (D.Mihoci)

20. listopada 2009.

Kroz Međimurje 13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

BROJNE primjedbe u donjem Me imurju na prostorni plan Me imurske županije

Ekološka pitanja, cestovna povezanost i ko enje turisti kog razvoja Na podru ju Me imurja do 19. listopada trajala je javna rasprava vezano uz izmjene i dopune prostornog plana MŽ-a. Uvid je održan u vije nici Op ine Kotoriba na kojem su se okupili elnici donjome imurskih op ina i brojni mještani koje zanima taj važan dokument.

O prijedlogu prostornog plana prisutne je upoznala ravnateljica Zavoda za prostorno ure enje Mirjana Pintar. U trosatnoj raspravi najviše primjedaba bilo je na podru ja zašti enog krajobraza uz rijeke Mura i Drava, na planiranje posebnog rezervata na rijeci Muri, cestovnu povezanost, posebno što u planu nema ceste Kotoriba - Gori an koja ide uz murski nasip i

Na prostorni plan upu ene su brojne primjedbe koje se što prije u pismenom obliku moraju uputiti u Upravni odjel za prostorno ure enje MŽ

prekategorizirana je u županijsku cestu, bušotinu kod Donjeg Mihaljevca, te ko enje turisti -

ZBRINJAVANJE otpada u etiri donjome imurske op ine

kog razvoja. elnici donjome imurskih op ina smatraju da im se takvim prostornim planom

ko i svekoliki razvoj ovog kraja i na taj na in šikanira donje Me imurje. Mještane je zanimalo ho e li mo i obavljati lov i ribolov te sje u drva na svojim posjedima unutar posebnog rezervata. Konkretan odgovor od stru njaka nisu dobili. Izra iva i prostornog plana napominju da plan nije dokument kojim se nešto može zaštiti ve samo predložiti, a oni samo prepoznaju speci i nosti i bogatstva pojedinog kraja. - Mi svoj posao radimo stru no i savjesno, a svoja mišljena i prijedloge pismeno pošaljite Upravnom odjelu za prostorno ure enje te e se o njima razmatrati, poru ili su izra iva i plana. (af)

ŽUPANIJSKI elnici u posjetu Op ini D. Vidovec

Poduzimanje mjera nakon Upoznati s op inskim planovima i željama inspekcijskog nadzora Na prijedlog Siniše Radikovi a, direktora PREKOM-a iz Preloga, održan je sastanak s op inskim na elnikom i Brankom Horvatom, zajedni kim komunalnim redarom op ina Donja Dubrava, Donji Vidovec, Kotoriba i Sveta Marija. Tema

sastanka bila je poduzimanje mjera vezano uz nedavni posjet inspekcije te naloženo provo enje Zakona o komunalnom gospodarstvu, uz zbrinjavanje otpada i obaveznu upotrebu kanti za sme e. (af)

Na poziv na elnika op ine Donji Vidovec Josipa Grivca, župan Me imurske županije Ivica Perho sa svojim zamjenikom An elkom Horvatom posjetio je Donji Vidovec. Na elnik Grivec, njegov zamjenik Dražen Lukša i predsjednik Op inskog vije a Tomislav Horvat županijske el-

nike detaljno su upoznali s nizom planova i projekata, obišli su prostor poduzetni ke zone te prostor vezan uz planirane turisti ke sadržaje op ina Sveta Marija, Donja Dubrava i Donji Vidovec. Iskazano je razumijevanje za iznesene prijedloge, projekte i planove te je dogovorena potpora za iste. (af)

IN MEMORIAM – Zvonimir Vojvoda

Bio je humanist, domoljub i jedan od osniva a Radio Me imurja Nakon teške bolesti u 68. godini preminuo je Zvonimir Vojvoda, Kotorip anin koji je živio i radio u Njema koj. Bio je veliki humanist i domoljub, pomagao je Kotoribi na razne na ine, a svoj veliki doprinos dao je za vrijeme Domovinskog rata u nabavci i dostavi lijekova. Bio je jedan od osniva a Radio Me imurja.

U Op inskoj vije nici u organizaciji HDZ-a Kotoriba održana je komemoracija za Zvonimira Vojvodu. O njegovom životu i radu govorio je Zoran Radmani .

- Skupili smo se u ovom tužnom asu da mu iskažemo poštovanje i zahvalu za sve što je bio i u inio. Po aš eni smo njegovim prijateljstvom, a uspomena i sje anje na njega neka dugo traje i neka

ne izblijedi. Bio je ovjek vrlo jednostavan, a veliki duhom. Prošao je mnoge životne kalvarije, koje su ga uvijek ja ale, hrabrile i tjerale naprijed. U jesen 1969. upisuje medicinski fakultet u Homburgu, na kojem je diplomirao 1976. Kasnije je specijalizirao anesteziologiju i radio do 2006. kada je umirovljen.

Tamo je zasnovao i obitelj sa suprugom Erikom. Dobili su troje djece: Katarinu, Gabrijelu i sina Marija.

U neizvjesnim i teškim danima za Hrvatsku iskazao se kao veliki domoljub i Hrvat, bez busanja u prsa radio je samozatajno i mnogo.

U ljeto 1991. po elo se u Njema koj sa skupljanjem pomo i, kako inancijske, tako i materijalne za mladu hrvatsku vojsku. Kupovao

je vojnu odje u i obu u, dalekozore i šljemove, te ih dovozio u akovec zbog daljnje distribucije. Sanitetski materijal i lijekove pla ao je vlastitim novcem. Svaka pošiljka bila je vrijedna 50 tisu a DEM, a u etiri godine rata bilo ih je 16. Skupio je i

novac za vozilo hitne pomo i i darovao ga Županijskoj bolnici akovec, od koje je dobio zahvalu i Plaketu op ine Kotoriba, rekao je izme u ostalog Radmani . Zvonimir Vojvoda pokopan je u Njema koj. (af)

UKOVEC

Žireki obilježili Dan kruha Udruga žena “Žireki” iz ukovca drugu godinu za redom organizirala je obilježavanje Dana kruha i zahvale za plodove zemlje. lanice Udruge tih su povodnom izložile doma e kola e koje su ponudile i na prodaju. Djelo ruku petnaestak lanica naveliko se hvalilo, a kola i su brzo nestali.

Osim kola a, izložena su bila i jela naših starih ukrašena plodovima

iz povrtnjaka. Bilo je tu doma ih proizvoda od mlijeka, doma ih kobasica, salama i drugih jela, ali i starina. Tako je bio izložen namještaj i alat kojim se, kako je u pozdravnom govoru rekla predsjednica Žireka Mirjana Habuš, obra ivala me imurska zemlja.

Udruga žena “Žireki” danas okuplja 35 lanica, a uspješno djeluje ve 3 godine. (D.M.; Maja Naran a)

SMOTRA malog me imurskog pasa Me ija održana u D. Dubravi

ina i Jero najbolji U subotu 11. listopada u Donjoj Dubravi održana je šesta smotra maloga me imurskog psa i 2. CUP natjecanje za najljepšeg Me ija.

Uzgoj maloga me imurskog psa Me ija pod stru nim je nadzorom i selekcijom od 2003. godine kada je grupa entuzijasta s podru ja donjeg Me imurja pod vodstvom Vladimira ižmešije pokrenula projekt determiniranja i de iniranja nove hrvatske pasmine. Radni standard ove pasmine govori o malom psu, vrste gra e, lupoidnog tipa, koji na prostorima Me imurja i Podravine obitava od pamtivijeka.

Smotru je organizirao Športski ki-

nološki klub Me imurje, sekcija za uzgoj malog pasa Me ija. Stru na komisija u sastavu Danijel Klemen i , Dragutin Matulic i Zlatko Kralji odabrali su najbolje u ženskoj i muškoj konkurenciji. Kod ženki prvo mjesto osvojila je kujica ina, vlasnika Matije evizovi a iz Donjeg Kraljevca, a kod mužjaka prvi je bio Jero, vlasnice Martine Ladi iz Bogdanovca. Jero je ujedno pobjednik i II. Cup natjecanja. Sekciju za uzgoj maloga me imurskog psa vodi Dragutin Matulic, voditelj uzgoja je Vladimir ižmešija, dok je za administraciju zadužen Branko Horvat. (af)

PREDAVANJE povodom Dana umirovljenika u Kotoribi

Prevencija i rano otkrivanje raka dojke Podružnica umirovljenika Kotoriba 14. listopada obilježava svoj dan. Prema rije ima predsjednice Irene Maltar, svake se godine taj dan želi dostojno obilježiti. Ove godine organizirali su u kotoripskom Domu kulture zanimljivo i edukativno predavanje “Prevencija i rano otkrivanje raka dojke kod žena i muškaraca”. U svom izlaganju dr.

Renata Kutnjak Kiš istaknula je da se 15. listopada obilježava kao Dan zdravih dojki. Rekla je da se rak dojke može izlije iti u više od 90% slu ajeva, ako se rano otkrije. Svaka 11. žena u Hrvatskoj ima

šansu da tijekom života oboli od raka dojke. Broj oboljelih iz godine u godinu raste, a od 2006. godine pokrenut je program ranog otkrivanja raka dojke. Do sad je mamogra iju u Me imurju obavilo 11.359 žena starosti od 50 do 69 godina, a odaziv je najbolji u državi, 81%. Dr. Hussein Sagir govorio je o pregledima ultrazvukom, mamogra iji i samom lije enju raka dojke.

Nakon predavanja, uz pomo lanica Društva žena i KLA-a “Nada” iz Kotoribe, uprili en je domjenak za pedesetak zainteresiranih koji su se odazvali na predavanje. (af)

14

Mozaik

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Priznanje za perivoj u Gardinovcu

20. listopada 2009.

Predstavnici akovca dobili su najviše priznanja

PROGLAŠENI I NAGRA ENI najbolji u akciji “Zeleni cvijet 2009.” za Me imursku županiju

Potencijal i sposobnost DA, ali traži se finalni turisti ki proizvod!

- Ovdje što vidimo i ujemo, ali znamo i od prije, pokazuje kakav ogroman potencijal i sposobnosti ima me imurski ovjek, naglasio je me imurski župan Ivica Perho na proglašenju najbolje ocijenjenih u akciji “Zeleni cvijet” za Me imursku županiju 2009. u SPA Golfer hotelu Toplica Sveti Martin. Sa županom su se složili i ostali govornici i gosti na prigodnoj sve anosti održanoj u srijedu, kojoj je bilo nazo no oko dvjesto osoba koji se bave turizmom i drugim srodnim djelatnostima

u našem kraju, me u kojima su i gotovo svi nagra eni.

Mi bismo dodali da ono što se govori i radi u ovoj akciji treba novi korak dalje, a to je inalni turisti ki proizvod koji treba najprije prezentirati a zatim i “prodati” na turisti kom tržištu. Za tako nešto potrebna je koordinirana djelatnost svih onih koji su bili prisutni u ovoj akciji, kao i mnogih drugih koji bi trebali biti uklju eni u formiranje kona noga me imurskog turisti kog proizvoda. Toga, na žalost, još uvijek nema, dok,

osim deklarativne podrške, “politika” vrlo jasno i brzo mora odrediti koji su gospodarski prioriteti u razvoju našeg kraja i kako e ih podržati. Turizam bi svakako trebao biti prioritet, ali on traži akciju, danas i sada.

Rije i nisu dovoljne.

Najbolji u 2009. godini U kategoriji naselja od 20 do 40 tisu a stanovnika laureat je Grad akovec, a u kategoriji do 20 tisu a stanovnika Grad Prelog, ispred Kotoribe i Nedeliš a.

Rudi Grula turisti ki je djelatnik godine Najure eniji i najljepši u kategoriji parkova je Perivoj Zrinskih u akovcu, a slijede parkovi u Trnovcu i Gardinovcu.

Nedeliš e tik do akovca

Me u benzinskim postajama pobjednik je OMV akovec, ispred INA Mursko Središ e i Formula V. Nedeliš e.

Najure eniji poštanski ured je Poštanski ured akovec, ispred Štrigove i Donjeg Kraljevca.

Marina Hoblaj iz Šenkovca ima najljepšu oku nicu, a slijede Goranka Horvat iz Nedeliš a i Dragica Vugrinec iz Pleškovca.

TZG Grada akovca najljepši je turisti ki informativni centar, a do njega su Štrigova i Prelog. Gradski bazeni akovec prvi su u konkurenciji javnih plaža i kupališta. Horvatova kova nica u Gornjem Hraš anu u kategoriji turisti kih zanimljivosti i ponuda prva je ispred Me imurske juhe i ribnjaka “Zaleš e” Mursko Središ e. Žganica Zrinske garde, OPG Petkovi iz Šenkovca najbolji je me imurski suvenir, a slijede je Obleka i škrlok od luš ija KUU-

a “Selja ka sloga” Nedeliš e i Me imursko seosko dvorište Josipa Farkaša.

Proglašeno je i deset djelatnika godine po vrstama zanimanja.

Sun ica Dokleja iz akovca najbolja je turisti ka djelatnica, Željka Posavec iz akovca hortikulturna djelatnica, Dragutin Sedlar iz akovca djelatnik u uslužnim djelatnostima, METSS-ova djelatnica Jasminka Remenar iz Domašinca najbolja je prodava ica, a Dražen Ha ek iz GKP-a akom naj ista .

Sla ana Herman iz akovca najbolja je kuharica, Laura Vinkovi iz Pretetinca najbolja recepcijska djelatnica, dok je Snježana Hrušoci iz Nedeliš a najbolja konobarica.

Najbolja šalterska djelatnica je Katarina Me imurec, zaposlena u FINA-i u Prelogu, dok je Rudi Grula iz akovca najdjelatnik u turizmu.

(Dejan Zrna, Stjepan Mesari )

DESET GODINA Turisti ke zajednice Me imurske županije

Ulaganje u potpore turizmu donosi sve zna ajnije rezultate Turisti ka zajednica Me imurske županije u srijedu je obilježila i proslavila svoj 10. ro endan. Na sve anosti u SPA Golfer hotelu Toplica Sveti Martin njezina predsjednica Sandra Herman naglasila je da je TZ Me imurske županije me u najbo-

ljima u kontinentalnoj Hrvatskoj, s godišnjim prora unom od 1,5 milijuna kuna. Herman je naglasila kako je zahvaljuju i dodatnom naporu svih koji se bave i djeluju u turizmu, usprkos inancijskoj krizi i recesiji u injen novi korak unaprijed, te da me imur-

ski turizam ima sve uvjete da se razvija i ide naprijed. Herman je nazo ne na sve anosti podsjetila da je TZ Me imurske županije osnovan 30. rujna 1999. godine i da je prvi predsjednik bio Josip Mov an, koji je u ime TZ-a mogao raspolagati sa svega 300 tisu a

prora unskih kuna. Turisti koj zajednici obljetnicu je estitao i me imurski župan Ivica Perho , rekavši kako ona pod sobom drži i uva svekoliku baštinu. Turisti ku, gastronomsku i kulturnu, te da je zna ajan subjekt u Me imurskoj županiji. (S. Mesari )

Ro endansku tortu razrezali su predsjednica Sandra Herman i župan Ivica Perho

20. listopada 2009.

Mozaik 15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOTEL Golfer ugostio 5. natjecanje u seriji Hrvatskoga kuharskog kupa i ZLATNI GROZD Me imurja

Najbolje glavno jelo priredila me imurska kuharica Sla ana Herman Sla ana Herman, predvodnica najboljih kuhara glavnog jela

je Zlatnog grozda, drugo mjesto pripalo je Grozdani Bohro iz restorana “Fantasy” u Ludbregu, a tre e Deanu Todorovi u iz hotela “Zora” u Primoštenu. Me imurska predstavnica Sla ana Herman iz restorana “Herman” na grani nom prijelazu Gori an pobijedila je u disciplini “topla jela”. Iz Me imurja na natjecanju

je sudjelovala i Božica Hanc, kuharica SPA Golfer hotela Toplica Sveti Martin. Priznanja i pokale najboljima je u suradnji sa suorganizatorima uru io Dalibor Kova i , predsjednik Udruge kuhara Me imurske županije, koja je i bila doma in i organizator natjecanja.

(S. Mesari )

Konzumiranje najboljih jela Sla ana Herman iz restorana “Herman” koji se nalazi na starom GP-u Gori an još jednom je pokazala sjajnu kuharsku formu i ideju, te je na petom ovogodišnjem natjecanju Hrvatskoga kuharskog kupa (posljednje je u Zagrebu) slavila pobjedu u disciplini “topla jela”. U ukupnom poretku Hrvatskoga kuharskog kupa Sla ana se nalazi na izvrsnom tre em mjestu koje bi trebala zadržati do kraja natjecanja. Natjecanje je ina e održano po etkom prošlog tjedna u hotelu SPA Golfer Toplica Sveti Martin pod nazivom “Zlatni

grozd Me imurja”, a organizirala ga je u suradnji sa suorganizatorima i sponzorima - Udruga me imurskih kuhara.

Pripremala su se “martinjska jela” Nastupilo je 50-ak ponajboljih hrvatskih kuhara. Kuhari su jela pripremali na tematiku Martinja. Za predjelo ili hladno jelo patku, za glavno jelo svinjski kare i vino te za desert svježi kravlji sir, mak i okoladu.

An elko Levani iz varaždinskog Hotela “Turist” pobjednik

Svi sudionici natjecanja za Zlatni grozd Me imurja

SLA ANA HERMAN, pobjednica u ovogodišnjoj akciji “Djelatnik godine” u kategoriji - kuhar, izvrsno se natje e i u Hrvatskom kuharskom kupu

Me imurskom kuhinjom me u najbolje hrvatske kuhare Sla ana tre a Hrvatski kuharski savez obznanio je trenutni poredak u natjecanju za Kuharski kup Hrvatske 2009., koji je pri samom kraju. Preostaje još samo jedno natjecanje u zagreba kom hotelu “Westin”.

U vodstvu je Dean Todorovi iz hotela “Zora” u Primoštenu s 1.180 bodova, drugi je Tomislav Karamarko iz restorana “Maraschino” u Zadru s 1.160 bodova, a tre a je Sla ana Herman iz restorana “Herman” na grani nom prijelazu Gori an s ukupno 800 bodova.

Herman etvrtom Dariju Denacu iz hotela “Minerva” Varaždinske Toplice bježi za 110 bodova i, bude li od njega bolja u Westinu, kao što je bila u SPA Golfer hotelu, sigurno e na kraju zadržati tre e mjesto. (sm)

Sla ana s uratkom na Zlatnom grozdu Me imurja Petnaestak se godina Sla ana Herman bavi kulinarstvom, preferiraju i me imursku kuhinju u obiteljskom restoranu “Herman” na grani nom prijelazu Gori an, ali i na svim natjecanjima Hrvatskoga kuharskog kupa, gdje ostvaruje zapažene rezultate. Specijaliteti koje sprema u restoranu te izvrsni rezultati na natjecanjima dovoljan su razlog za njezino proglašenje pobjednicom u akciji Turisti ke zajednice Me imurske županije “Dje-

latnik godine u turizmu” u kategoriji kuhar.

- Kulinarstvom, odnosno kuhanjem bavim se iz ljubavi prema poslu i poštovanju hrane koja je svakodnevna potreba ljudi. Osobito, gotovo potpuno, predajem se pripremanju me imurskih tradicionalnih jela, jer smatram da su ona vrlo kvalitetna, ukusna, ali i izazovna. Tvrdim odgovorno da je me imurska kuhinja me u vode ima u državi i regiji, osobito autohtona koja sadrži elemente koji

se ne nalaze kod drugih, naglašava Sla ana.

- Na natjecanjima poput Kuharskog kupa Hrvatske treba dati više nego samo spremiti hranu po odre enom receptu. To nije, svaki put jelo treba biti druga ije, nadopunjeno sitnicama, koje kod ocjenjivanja donose bodove. Lijepo je biti najbolji, pobjednik na nekom natjecanju, ali više od toga je zadovoljan gost koji se vra a u restoran i traži jelo po kojem je upamtio gdje je blagovao,

zadovoljno veli Sla ana Herman, najbolja me imurska kuharica i jedna od najboljih u Hrvatskoj kada su u pitanju natjecanja za Kuharski kup Hrvatske. To nije, pred kuharima je još samo jedno natjecanje u zagreba kom Westinu i, ponovi li Sla ana rezultat s natjecanja za Zlatni grozd Me imurja, gdje je u spremanju glavnog (toplog) jela osvojila 1. mjesto, sigurno e osvojiti Kristalnu kuha u Hrvatskoga kuharskog saveza.

(Stjepan Mesari , foto: Z. Vrzan)

POBJEDNI KI RECEPT sa Zlatnog grozda Me imurja 2009. - glavno toplo jelo za etrnaest osoba

Kotlet na doma i na in Sastojci za pripremu • 2 kg kotleta bez kostiju • 0,02 kg soli • 0,02 kg papra • 0,30 kg svinjskog mozga • 0,30 kg svježih kopriva • 0,10 kg šampinjona • 1 kg krumpira • 0,20 l vrhnja za kuhanje miniparadajz • 0,10 kg maslaca • 0,10 kg gauda sira • 1 kg svinjske mrežice • 0,10 kg doma eg špeka

POSTUPAK za 1. jelo Svinjski mozak o istiti od žilica, blanširati, pirjati na luku, za initi sa soli i paprom.

Od svinjskog karea napraviti šniclu, posložiti pirjani svinjski mozak, zarolati, zamotati u foliju i 45 minuta pe i na 180 C stupnjeva.

POSTUPAK za 2. jelo Svinjski kotlet narezati, a koprive blanširati. Dio kotleta izmiksati u multipraktiku, dodati sitno sjeckani paradajz, svježe šampinjone, vrhnje za kuhanje, papar i sol. Svinjsku mrežicu obraditi, na nju položiti blanširane koprive, na koprive tanki sloj izmiksane mase kotleta, ponovno sloj koprive. Kotlet ispe i naglo, ohladiti, staviti sloj mrežice, koprive i mesa, zarolati i ispe i. Rolice od kotleta i mljeveni kare pomiješati s paradajzom i gljivama

Punom parom prema naslovu najbolje kuharice

ispanirati u mrvicama i maku u obliku kuglica.

PRILOG: Zape eni krumpir Cijeli krumpir o istiti etkom, staviti u foliju s ešnjakom, lovorom, soli i malo ulja. Zamotati u foliju i pe i jedan sat u pe nici. Pe enom krumpiru skinuti pokožicu i unutrašnjost izdubiti. Izdubljenu masu krumpira pomiješati s maslacom i gaudom.

Tom masom napuniti unutrašnjost krumpira i zape i u pe nici 10 minuta. Svježe oguljeni krumpir narezati na tanke ploške, ispe i u fritezi i poslagati kao dekoraciju na zape eni krumpir.

Središte sela s Kapelicom Srca Isusova izgra enom 1900. godine

Tepe se, bilježi i slika: IVAN LE EK Svako naše selo ima svoje male junake, ljude koji su žrtvovali svoje slobodno vrijeme da nešto naprave za svoje selo ili su po ne emu znani. Ovo je posve eno njima i njihovim selima.

Brezje doista nije teško na i. Od Šenkovca prema bregima nema ni kilometar. I do drugih susjeda Slakov ana i Lopatin ara nije im daleko. A tu su pod nosom i akov anima. Udaljili su se malo od glavne ceste pa uživaju u miru i tišini. Kažu oni pridošli da je upravo to ono što privla i da dolaze živjeti ovdje.

Ljepota krajolika i mir, a nadomak gradu. A došli su sa svih strana, pa i iz Dalmacije i Hercegovine. I brzo se svi navikli da im je i op ina i župa na bregu. Ali ne gledaju na njih s visoka. Zato jer je na elnik iz Brezja.

Kažu da tu može svatko na i sebe.

I za svakoga ima mjesta za život.

Tako oni zdušno “uzdržavaju“ i tri seoske kr me. Jedna nosi naziv konoba. Valjda da vlasnika podsjeti na rodnu Dalmaciju. Ina e, u selo se može do i sa svih strana svijeta.

Tako bar pokazuje putokaz. A i oti i na sve strane. Tako su i oni odlazili za poslom. No, sve je više onih koji tu rade i svoj biznis. Znao je za Brezje i grof Festetics, iako onda nije bilo putokaza. Prolazio bi tuda do svoje lovske ku e i “zverinjaka“ koji je posjedovao. Dugo se po selu pri alo kako je to izgledalo kada su prolazile grofovske ko ije. Danas više nema ni traga od grofovske lovne ku e. Srušena je i od cigle je napravljeno nekoliko ku a u selu.

U tim se vremenima nije mislilo na baštinu. Mislilo se u to vrijeme kako e na “ ajanku“. Bila je to zabava u vatrogasnom domu. aj se nije kuhao, a svirali su Novosel i Okreša.

Plesalo se i bilo veselo. Danas se jedino zabavlja na Brezijadi. Održava se ona sredinom srpnja. Sudjeluju ekipe iz svih ulica u raznim sportovima. Najve a je atrakcija na kraju dana. Povla enje užeta.

Nakon nekoliko ispijenih ba ava piva te brojnih “kištri“ piva ne zna se tko koga povla i. Nije ni važno jer

Stjepan Škrobar prvi je imao u selu traktor i auto te bio u jednom mandatu i zamjenik me imurskog župana. - Naše Brezje ima veliku budu nost i idealno je mjesto za život

MALA TEPEŠIJA po me imurskaj selaj III/2.

Naši de ki tak dobro ciljaju v mete kaj ih zoveju z cele Evrope

Koliko ih se okupi na Brezijadi, ne mogu ni na sliku je pola sela na okupu. I onda poslije ne treba pri ati što je bilo.

Što o e delati, nek dela Hvale se Brezov ani da su si svi jako zdobra. I da razgovara svak sa svakim. I politiku ostavljaju iza vratiju kad pro u izbori. Jer tu je takva tradicija da se gleda samo ono što ovjek napravi. To se onda i cijeni. Vele da ih je tome povijest nau ila. Sve su si morali napraviti sami. Bez i ije pomo i. ak su i šumu morali kr iti da bi došli do gradilišta. Danas se mnogi tome dive. I nitko iz Brezja ne odlazi. To se vidi po ku ama. Natje u se ija e biti ljepša. Ali i da bi selo bilo ljepše.

Jako im je stalo da se o njima lijepo uje. A i po tome kako planiraju nazvati ulice posebni su. Kažu da ne e biti nikakvih imena. Jer ona su sad u modi, pa za nekoliko godi-

Josip Kova i ve je više godina lan VMO-a: Sve kaj napravimo sami sigurno je

na ne. Zato e biti Zelenbor, Glavna, Školska, Dvorska, Ravnice, U iteljska, Sportska, Vrtna, Lon arska, Gospodarska i Martinova. Jedino je ova zadnja posve ena Martinu Petri evi u, ovjeku koji je bio za etnik mnogih akcija u selu. Brezje e valjda jedino u cijelom našem kraju imati i u iteljsku ulicu. Zato što je u njoj živjelo ak etrnaest u itelja. A Lon arska ulica vodi do Lon arskih jama, mjesta gdje su nekada me imurski lon ari vadili glinu. Poslije su i Brezov ani postali znani ciglari. Broj cigli koje su napravili, posebice majstor Škrobar, penje se na desetke milijuna. Kažu da je to tako za one koji žele raditi.

Oni koji ne žele popiju “dva deci“ i posel “se razide“.

Žene vežbaju za snagu Po tradiciji se u Brezju igrao nogomet, a oni drugi su bili vatrogasci

Štefanija Kozar, tajnica Udruge žena: - Ima nas tridesetak u Udruzi jer ve ina je žena mlada, s obvezama u obitelji

ili strijelci. Onda se prije tri godine pojavila Udruga žena. Organiziraju i priredbe, pa radionice za djecu.

Se je to v redu, ali zakaj su po ele “vežbati za snagu“, pitaju se brezov anski muži. Kako izgleda, ženama ipak treba snaga samo zbog brojnih akcija koje provode. Kažu da imaju veliki poticaj. Djece je sve više. A nemaju školu. No nikad se ne zna ovdje u Brezju. Dogovore se i nikne.

Ako su mogle pokrenuti ponovno Martinje i pravu feštu, mogu i sve drugo. Oživjele su i fašni ku povorku. I kao spomen na negdašnji boj s Turcima, Brezov ani obukoše turske halje. U Brezju je po eo bujati život. Brezov ani se ponose i kažu da ni ne znaju ho e li saditi breze.

Jer su njihove žene lijepe kak breze.

A kak onda ne bi bilo i selo lijepo.

Sad se sve eka da žene preuzmu i NK Hajduk. Vele da e odmah dva ranga više u natjecanju. I kako bi

Spomenka i Dragutin Barlek. On je bio zadnji predsjednik MZ-a u bivšoj i prvi u novoj državi, a Spomenka je predsjednica Udruge žena. - Zadovoljstvo je raditi za selo kad vidimo kako napreduje

onda bilo kad ne bi bila prava jagma za mladim Brezov ankama.

Brezov ani kažu da sve razumiju, samo im nije jasno zašto su organizirale te aj bejzbola. I to još nije sve.

Sad se hvale Brezov ani ija je palica tvr a. No, ipak samo bejzbolska.

Ali su prvi koji igraju bejzbol med Murom i Dravom.

Jedino pri nas dinamovci igraju za Hajduk Nogometni klub nosi ime Hajduk. Samo zato što su osniva i bili vatreni hajdukovci. I tako sada vele da imaju klub Hajduk za koji igraju sami dinamovci. Navijaju svi zdušno i raduju se svakoj pobjedi.

Jer su u zadnjoj ligi i nemaju kamo ispasti. Još se sje aju senzacije koju su izazvali prije tridesetak godina u velikom donjome imurskom selu. Na vijest da tamošnji klub igra

s Hajdukom, okupilo se mnoštvo naroda. A onda su se pojavili hajdukovci iz Brezja na biciklima. I još k tome s blatnim biciklima. Jer je onda još u Brezju bilo takvo blato da bi kola zaglibila. Pa ipak, makar bilo blato, na proštenje Srca Isusova u lipnju dolazilo se. I još uvijek se dolazi. Sada svi putovi vode do igrališta. A kako je odmah pored i kapelica, sve ja navija ima oprošteno odmah poslije utakmice. Ali samo do idu e. Onda se sve griješi ispo etka. Ponose se Brezov ani sobom i selom. Kažu da povijest i sadašnjost sela to dopuštaju. A posebice budu nost.

K nam su hodili gledat betonske bandere Sedamdesetih godina radili su rekonstrukciju niskonaponske elektri ne mreže. I onda su postavili prvi u Me imurju betonske

Rozalija Hergoti sa sinom Ivanom. Sa svoje 92 godine ona je najstarija Brezov anka, ima 13 unuka i 22 praunuka

Položilo se Brezje po ravnici naslonjenoj na brege i gleda gore i dolje. No, kad bujice kiše dojure iz Lopatinca, onda ak i dosta vode ostaje jer nema kamo niže. Zanimljivo, ali to nikome ne smeta. Niti kome smeta što je Brezje postalo mondeno predgra e akovca. Udaljeno od buke, s istim zrakom i sa sve više mladih stanovnika. Staro Brezje kraj Fešteti eve šumske ku e.

Došli zetovi i snahe sa svih strana i izmijenili sliku Brezja. Dobilo je Brezje tako i konobu “Leut“. Svašta se dogodilo u selu koje se isprva zvalo Breszie, pa Brezie pa Nyiresfalva i danas Brezje. Ime je dobilo po brezama, ali je više u selu lipa nego breza. Sada planiraju zasaditi drvored da se ipak zna zašto se tako zove selo.

Seoske zanimljivosti

lanovi VMO-a: Dragutin Ladi , Dragutin Barlek, Gordan Slovenc, Dragan Hergoti , Zdravko Kozar i Ivan Barlek (nedostaje Lidija Lepen)

Stjepan Škrobar radi ciglu onako kako se to nekada radilo

lanice Udruge žena na malom odmoru poslije jedne akcije: Marija Miko, Štefanija Kozar, An a Vukovi , Ljiljana Pintari , Julijana Nagrajsalovi , Spomenka Barlek, Danijala Medlobi, Marija Kova i i Nikolina Medlobi

stupove. Bila je to takva senzacija da su i ma arske delegacije dolazile pogledati što je to. Ili su možda došli pogledati što je s njihovom pu kom školom utemeljenom 1942. godine.

Zakasnili su, škola je ve bila zatvorena. Zaboravilo se na školu, ali se nije zaboravilo da se iskr ila šuma da bi se škola gradila. Jedino je još kr ma “Zelenbor“ bila otvorena.

Ali i njezino je ime otišlo u zaborav.

Pojavilo se nešto novo. U školu su došli mali Žibeki. Još malo pa e iz drugih sela dolaziti brojiti koliko se ovdje djece ra a. I da nema napuštenih ku a. Nekada su dolazili zbog zden eka na Hergoti evom gruntu. Bio je izdašan vodom i bio je dovoljan ne samo Brezov anima ve i onima iz brežnih sela. I danas izvire, ali nikomu više ne treba. A ako e nekoga zanimati sve o Brezju, pokazat e mu dokumentarni ilm. Sve o Brezju nekad i sad. I po tomu su Brezov ani posebni. emu rije , ako postoji slika. A ona esto govori više od rije i. Ništa to nije

Nadzorni u Upravnom odboru DVD-a: Josip Kova i , Vjeran Dolen i , Zdravko Kozar, Ivan Magdaleni , Dragutin Ladi , Ivan Vukovi , Marinko Lukman i Kristijan Ivan ok

U spomen na bitku s Turcima izme u Slakovca i Brezja, predsjednik VMO-a Ladi na fašnik postaje - paša

An elko Nagrajsalovi sa suprugom Lidijom Lepen i k erkom Leom. On je ina e na elnik op ine Sveti Juraj na Bregu. Otvorit emo nova gradilišta jer je pritisak za izgradnju jako velik udno. Jer Brezje je imalo svoj kinoklub još sedamdesetih godina prošlog stolje a. Kad u drugim selima nije još ni bilo fotoaparata. Kažu Brezov ani da u svemu moraju biti prvi. Ako je breza prva po ljepoti me u drve em, onda i selo mora biti takvo.

Ulaz u selo od strane Šenkovca Selo Brezje spada u op inu Sveti Juraj na Bregu i istoimenu župu. Jedino je selo u župi koje je smješteno u nizinskom, ravni arskom dijelu. Godine 1638. godine selo se spominje pod imenom Breszie (Brezie). Selo je dobio naziv po brezama koje su tu rasle, a kojih više i nema.

U selu ima jedanaest ulica koje e uskoro dobiti nazive. Najve i dio sela nastao je parcelama koje su stvorene kr enjem šuma prema Šenkovcu i Slakovcu.

Selo je smješteno na površini od 3,2 etvorna kilometra, s gusto om naseljenosti od 243 stanovnika po etvornom kilometru. Prosje na starost stanovnika bila je 34,2 godine te je prema zadnjem popisu bilo 200 stanovnika u dobi do 17 godina. U samo dvadeset godina pove ao se broj ku anstava za 74 posto. Godine 1981. bilo ih je 126, a 2001. godine 219. Prema zadnjem popisu, u selu je živjelo 765 stanovnika.

Prema predvi anjima, 2011. godine selo e imati oko 900 stanovnika.

O ljudima …

Foto - kino klub “Breza“ osnovan je 1977. godine, no više ne postoji. Aktivno su u klubu radili sljede i lanovi: Sre ko i Radovan Crn ec, Dragan Medlobi, Ivan Škrobar, Ivan Vukvi , Franjo Klobu ari , Dragan Domjani , Zlatko i Dragan Hergoti , Miljenko Toplek, Nada Lainer, Josip Šafari , Davor Mekovec, Zlatko Vuk, Zlatko Koruni , Sre ko i Ivan Bistrovi , Dragutin i Vlado BarObitelj predsjednika VMO-a Dragutina Ladi a. Supruga Marija, k eri Mirjana i Marija, zetovi Josip i Damir te unuci Filip, Luka i Nika

Josip Novak radi kao sjeka u Hrvatskim šumama, a sada iz jedne lipe izra uje vrti koj djeci avion

lek, Ljiljana Pintari , Danijela Medlobi i Miljenka Novak.

Udruga žena “Breza“ osnovana ja 2006. godine. Predsjednica je Spomenka Barlek, tajnica je Štefanija Kozar i blagajnica Mirjana Klobu ari .

Dobrovoljno vatrogasno društvo Brezje osnovano je 1953. godine na inicijativu Josipa Medlobija, Martina Petri evi a, Franje Horvata i Stjepana Vida i a. Predsjednik DVD-a je Dragutin Ladi , tajnik je Marinko Lukman, blagajnik Ivan Vukovi , zapovjednik Ivan Magdaleni , i dozapovjednik Zdravko Kozar.

NK Hajduk osnovan je 1962. godine. Prvi predsjednik kluba bio je Martin Petri evi , dok je sadašnji predsjednik Ivan Šprajc.

Ostat e zabilježeno da je prve kopa ke nabavio Ivan Šafari , a prve je dresove sašio Ivan Hergoti .

Zanimljivosti najuspješnija udruga u selu je Strelja ki klub “Zelenbor“ koji je na neki na in i proslavio selo. Natje u se u 1. hrvatskoj ligi, a zaslužni pojedinci jesu: Miroslav Turk, Dragan Turk, Marko Peras, Matija Rambrot, Karlo Vran i , Kristina Medved, Klara Megli , Valentina Novak, Ana Marija Leva i …

Dragan Turk lan je hrvatske reprezentacije u ga anju samostrelom.

Brezje ima i svoj Informativni godišnjak “Brezje“ koji ure uje Željko Kralji .

18

Mozaik

U enici znaju da u itelji ne znaju

Piše: Josip Šimunko josip.simunko@mnovine.hr

Stru njaci i profesori koji su ovih dana proveli testove mature u školama zaprepašteni su: hrvatski u enici imaju slaba znanja, svaki drugi u enik slab je u matematici, a ni znanja iz ostalih predmeta nisu blistava. Usprkos svim pedagoškim standardima, u ilima, modernoj tehnici, takozvanim pametnim plo ama, multimediji i svim udima tehnike, u enici - ne znaju. Mnogi kažu da su preoptere eni. Pa se zadnjih dana pojavljuje teza da umjesto šesnaest treba biti samo osam glavnih predmeta. Kao da e smanjivanje broja glavnih predmeta donijeti nešto dobro u razred samo po sebi.

No, što to u enici ne znaju? Na to pitanje nitko još nije dao suvisli odgovor, a svi dosadašnji odgovori ti u se sasvim odre enih znanja, pa se spominje sva sila programa i sli no. Pitanje što u enici ne znaju, me utim, nije samo hrvatsko ve je epohalno svjetsko pitanje. Jer, ni u enici u drugim zemljama koje su visoko prema socijalnom statusu ne znaju, a u tom posvemašnjem neznanju hrvatski u enici esto ispadaju i ponajbolji.

Prema teoriji društva znanja, moderni ovjek mora biti što leksibilniji (poput kompjutora), kako bi se u njega moglo utiskivati svakovrsno znanje koje treba tržištu.

Ve je Theodor W. Adorno 1959. godine u svojoj Teoriji poluobrazovanosti rekao da, ukoliko humanisti ko obrazovanje postane ciljem ljudima kojima nedostaje prvenstveno dokolica, mora zavladati poluobrazovanost.

Prema zakonima tržišta, netko mora kontrolirati dobivamo li tržišno znanje ili ne, pa su današnje škole kontrolirane škole. Društvo u kojemu živimo tako er je kontrolirano, ne prisilom, ve idejnom prisilom na na in: “nema izbora, moraš to znati”. Kaže se da se mora znati zbog e ikasnosti.

Tako u enicima u našim školama doista nije postavljena mogu nost izbora, ona ne postoji, a škole esto li e na zatvorene duhovne tamnice, a u itelji i profesori silom se školskih programa, htjeli

- ne htjeli, uvaljuju sistematski u ulogu duhovnih tamni ara.

Zbog toga podjela na glavne i manje glavne predmete koja se predlaže spada u idiotizme modernog društva znanja i sasvim je neprikladna. Ako danas modernom tržištu ne trebaju znanja drevnih jezika (starogr ki, latinski i tako dalje), ako tržištu, na primjer, u tih osam glavnih predmeta ne treba glazbeni odgoj ili likovni, toga ne e ni biti. U enici se smatraju kutijama u koje valja utiskivati ono što paše tržištu, i to je sva gola istina koncepta “društva znanja”.

Me utim, za svaki je obrazovni proces klju an zahtjev za spoznajom i zahtjev za istinom, svrha u enja nije znanje samo po sebi, ve povezivanje. Ve je Hegel znao da su obrazovanje, znanstveno znanje, religija i spoznaja istine pojmovi koje treba izu avati zajedno, rije je o onom što zovemo humanisti kim obrazovanjem, koje je ba eno u zape ak. Znanje je danas nešto imperativno što nam treba za snalaženje u društvu moderne ekonomije, a znanje kao motiv unutarnje ljepote i užitka spoznaje i istine odba eno je kao stara krpa.

Današnja škola prestala je biti mjesto promišljanja, kontemplacije, dokolice, ukratko, prestala je biti školom te postala projektnim zavodom. Zbog toga Liessmann, autor knjige Teorija neobrazovanosti o zabludama društva znanja, smatra da je današnje društvo znanja zapravo projekt protuprosvjetiteljstva, odnosno neofeudalni kapitalizam. Zbog toga u enici ne znaju. Zapravo je dobro što ne znaju, možda se nekom prosvijetli.

PŠ PEKLENICA

S roditeljima stvarali jesenske fantazije Dan zahvalnosti za plodove jeseni u enici prvog i tre eg radzreda Podru ne škole Peklenica zajedno sa svojim u iteljima proveli su obilaskom onih mjesta gdje nastaju plodovi. Tako su posjetili vo njak obitelji Tarandek, gdje je predstavljeno obiteljsko vo arstvo, a dan je zapo et vitaminskim doru kom. Kako se pe e kruh u krušnoj pe i, djeca su vidjela kod gospo e Sre nik koja je djeci ispekla kruh u pravoj krušnoj pe i, što im je bila iznimna prilika da vide kako nastaje kruh, a koji je posebnog okusa, za razliku od onog iz velikih pekara.

20. listopada 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Nakon kruha iz krušne pe i, put ih je odveo do farme koza obitelji Škvorc. Tu su u enici kušali pravi kozji sir.

Po povratku u školu u enicima su se u mnogobrojnim radionicama pridružili i njihovi roditelji.

Tako su se pleli vijenci i izra ivali cvjetovi od komušine, mijesilo se tijesto, izra ivale slike od sjemenki, ukrasni predmeti od plodova jeseni, pekle su se tikve, izra ivala vo na salata …

Prepuni dojmova, na kraju su u enici uživali u delicijama koje su najbolje kad ih naprave djeca sama. (BMO)

BAPTISTI u akovcu otvorili moderno opremljeni u eni ki dom

Najavili pokretanje srednje škole u akovcu U akovcu ve godinama djeluje u eni ki dom u susjedstvu Gospodarske škole, a od po etka nove školske godine Me imurje se može pohvaliti novim smještajnim kapacitetima za u enike i studente.

U sklopu Pastoralnog centra baptisti ke crkve u ulici Jakova Gotovca u akovcu ure en je novi u eni ki dom “Svjetionik” koji je prošli tjedan i službeno otvoren. Dom ima dvadeset dvokrevetnih i etiri etverokrevetne sobe, ukupno 56 ležajeva. Podijeljen na ženski i muški paviljon. O visokom smještajnom standardu govori injenica da svaka soba ima svoj sanitarni vor, priklju ak na Internet i druge pogodnosti, a u svakom je paviljonu ure en dnevni boravak. Trenutno je u novom u eni kom domu popunjena polovica smještajnih kapaciteta, doznajemo od njegovog ravnatelja Josipa Šipeka.

U domu stanuju u enici akove kih srednjih škola, a ima i studenata. Ve inom dolaze iz Podravine i rubnih dijelova Me imurja, a najviše ih je iz gornjome imurskog kraja.

Smještaj u domu za ve inu besplatan Prema odluci Ministarstva obrazovanja, u enici prvih, drugih i tre ih razreda ne pla aju smještaj u domu, ve taj trošak namiruje Ministarstvo. Me utim, Ministarstvo namiruje tek polovicu troška boravka u domu za u enike 4. razreda. Tako roditelji za smještaj djeteta u domu mjese no izdvajaju 630 kuna. Studenti pla aju punu cijenu, dakle, 1.260 kuna. O stanarima U eni kog doma pored ravnatelja brinu dva odgojitelja, a imaju i no nog pazitelja. Djelatnike u eni kog doma inancira Ministarstvo prosvjete. U sklopu doma u skoroj budu -

Visoki standard u sobama za u enike nosti planira se otvoriti u eni ki klub otvorenog tipa. - Želja nam je omogu iti onima koji stanuju u našem domu druženje sa svojim prijateljima. Omogu it emo im da se druže uz stolni tenis i sli ne sadržaje, isti e ravnatelj Šipek.

Ljeti hostel U eni ki e dom ljeti biti preobražen u hostel.

- Svoje kapacitete ponudit emo na tržištu. Spremni smo prihvatiti studente i sportaše, ali i druge turiste koji bi dolazili

u Me imurje. Ve sada zato što se nalazimo u blizini sportskih terena imamo upite sportaša za smještajem, tako da vjerujem da emo ljeti svoje kapacitete jednako popuniti, naglašava ravnatelj.

Baptisti namjeravaju nastaviti s ulaganjima u obrazovanje Otvorenjem u eni kog doma baptisti ka crkva ini velik iskorak u javni život, a ovaj korak predstavlja otvaranje nove stranice u društvenom djelovanju crkve,

Bivši ravnatelj škole u Pribislavcu odabrao manje stresan posao Josip Šipek, ravnatelj u eni kog doma “Svjetionik”, na to je radno mjesto došao nakon što je podnio ostavku na radno mjesto ravnatelja škole u Pribislavcu.

Posao je dobio, kako kaže, zbog svoje kompetentnosti.

- Ja sam rimokatolik i to što sam dobio posao nema veze s mojim vjerskim opredjeljenjem, ve s mojim kvalitetama. Posao sam dobio temeljem javnog natje aja, jer sam ispunio tražene zahtjeve.

Uvijek sam nastojao raditi profesionalno. To sam inio na svom bivšem radnom mjestu u školi u

Pribislavcu, a namjeravam i ovdje. Moram, me utim, priznati da je u školi u Pribislavcu na ovoj istoj funkciji bilo daleko teže raditi. To moram iskreno priznati.

U školi je bilo puno više u enika i djelatnika i to je osnovna razlika. Ovaj posao koji sam sada prihvatio puno je manje stresan i zahtjevan. S druge strane, ja ovdje moram biti i menadžer jer kapacitete koje imamo u u eni kom domu moram znati ponuditi i prodati tržištu, što je tako er zahtjevno. Za sada mi dobro ide, optimisti an je Šipek.(D.M.)

OBILJEŽEN Dje ji tjedan pod sloganom “Ljubav djeci prije svega”

Djeca odaslala poruke roditeljima i ostalim gra anima Pod sloganom “Ljubav djeci prije svega” pretprošli je tjedan obilježen Dje ji tjedan, koji je simboli ki zapo eo “krugom mira” na Trgu Republike koji su inila djeca, polaznici dje jih vrti a i osnovnih škola s podru ja Grada akovca.

I dok je nakon toga za djecu osnovnih škola prigodan program priredio dje ji forum OŠ Grada akovca, polaznici dje jih vrti a uživali su u predstavi “Crvenkapica”, koja je za njih bila održana u parku ispred Staroga grada. Bogat program i niz aktivnosti nastavljene su cijeli tjedan. U utorak su djeca uživala u Igrama bez granica, a u srijedu su posjetila Centar za odgoj i obrazovanje, Caritas i dje ji odjel bolnice. Tako er su ih primili župan i gradona elnik kojima su iznijeli svoje prijedloge što u initi za poboljšanje potreba i prava djece.

- Obilježavanjem Dje jeg tjedna želi se potaknuti da malo više

ulo se na sve anosti otvorenja u eni kog doma održanoj u petak.

Baptisti ku crkvu javnost je do sad upoznala kroz humanitarni rad i izdava ku djelatnost, a sada i kroz ovo novo djelovanje.

- Za nas je ovo povijesni dan koji u Hrvatskoj prije samo dva desetlje a nismo mogli ni sanjati. Hvala Bogu, došla su nova vremena. Otvaranje ovog doma velik je iskorak Baptisti ke crkve u društveni prostor.

Vjerujemo da nam je mjesto u društvu kojemu imamo što ponuditi. Baptisti u Hrvatskoj nemaju dugu i zna ajnu povijest, ali u svijetu djeluju ve 400 godina. Prva Baptisti ka crkva osnovana je u Amsterdamu.

Baptisti koj crkvi obrazovanje je od po etka bilo izuzetno bitno i zato snažno djeluje na tom podru ju u svim zemljama gdje baptisti postoje. I zato smo si dali velik trud da bismo ovdje u akovcu uložili u obrazovanje kroz ovaj u eni ki dom, rekao je Toma Magda, predsjednik Saveza baptisti kih crkava Hrvatske.

Kako se ini, baptisti u akovcu namjeravaju i i korak dalje. Željko Mraz, glavni tajnik Saveza baptisti kih crkava Hrvatske, najavio je daljnja ulaganja u dovršetak Pastoralnog centra u akovcu, ali i pokretanje srednje škole u akovcu.

(Danijela Mihoci)

Polaznici dje jih vrti a uživali su u predstavi “Crvenkapica” razmišljamo o ljubavi prema djeci.

Djeca tim povodom šalju poruke roditeljima i ostalim gra anima pod motom ‘Odrasli, slušajte nas, mi Vas trebamo’. I u vrti ima i u školama mnogo se radi na dje jim pravima, no mi isto tako želimo da djeca znaju i svoje obaveze, a ne samo prava jer jedno iz drugog proizlazi, kazala je Ljubica Želez-

njak, predsjednica Društva “Naša djeca” akovec.

Dje ji tjedan povod je da se pozornost javnosti usmjeri na djecu i njihova prava, potrebe i položaj u društvu i poziv svim odraslima da preispitaju u kolikoj su mjeri odgovorili na potrebe djece u obitelji, lokalnoj zajednici i samom društvu. (hz)

Ravnatelj u eni kog doma Josip Šipek

Djeca u posjetu Me imurskoj županiji Povodom Dje jeg tjedna djeca dje jeg vrti a Cvr ak te Dje jeg foruma I. Osnovne škole akovec posjetila su Me imursku županiju gdje su ih do ekali župan Ivica Perho i dožupani Matija Posavec i An elko Horvat.

Mališani su s elnicima naše Županije razgovarali o pravima djece i problemima s kojima se svakodnevno susre u. Zanimalo ih je kada e krenuti u školu u jednoj smjeni te kada e se završiti dvorana I. OŠ. Djeca su tako er predložila da se napravi više igrališta za njih jer ih nema dovoljno, a i ona koja postoje, poput onog u parku, u lošem su stanju. Djeca vrti a Cvr ak, skupina Žireki došla su u pratnji svojih odgajateljica Suzane Kova i ur ice Golik, dok je Dje ji forum I. OŠ dopratila u iteljica Velimira Vinkovi . (hz)

20. listopada 2009.

Civilno društvo i udruge 19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U AKOVCU održan tradicionalan susret osoba s invaliditetom, s kojeg je poru eno:

ME UNARODNI dan slijepih

Zaposlite invalide

Skrb za slijepe zna ajno je nazadovala

U subotu su se u akovcu na tradicionalnom doga anju “Jesen u Me imurju” okupili distrofi ari i invalidi cerebralne i dje je paralize te ostali tjelesni invalidi ne samo iz Me imurja, ve i iz drugih dijelova Hrvatske.

- Došli su nam gosti iz Varaždina, Koprivnice, Ludbrega, Rijeke, Ivanca, Donje Stubice, kao i gosti iz Murske Sobote. Ima nas preko 150. Svrha ovog okupljanja je druženje, razmjena iskustava i rekreacija, otkriva Ivana Bujan, predsjednica društva distrofi ara i invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida Me imurske županije.

Udruga na razne na ine nastoji olakšati svakodnevnicu invalidima i omogu iti im da što bezbolnije nastave sa svojim životima. U Me imurju su, kaže

Bujan, zadovoljni kako su riješeni prilazi pješa kim prijelazima i javnim ustanovama te objektima.

Na tome su dugo radili. Sada puni entuzijazma kre u rješavati druge ciljeve.

- Radit emo na podru ju školstva i kulture, pogotovo na zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Radimo na tome da poslodavce navedemo na zapošljavanje osoba s invaliditetom, rekla je Bujan.

Udruga koja je osnovana 1986. godine ima 460 lanova, što je iznena uju e velik broj, no, kako se ulo na njihovu druženju invalida u Me imurju, ima ih i puno više.

Bilo bi dobro za njih, kažu, da se uklju e u rad udruge.

Na druženju osoba s invaliditetom bili su predstavnici gradske i županijske vlasti kojima je

Ivana Bujan, predsjednica društva distrofi ara i invalida cerebralne i dje je paralize i ostalih tjelesnih invalida Me imurske županije elništvo udruge zahvalilo na dobroj suradnji. - Dobivamo svu pomo koju tražimo. Zadovoljni smo. Pomažu nam u dovoljnoj mjeri, ne možemo tome prigovarati, rekla je Bujan, pozivaju i in-

valide da se uklju e u rad udruge kako bi mogli aktivno ukazivati na probleme koje imaju i kako bi im se mogla pružiti konkretna potpora i pomo .

(Danijela Mihoci)

ODRŽANA edukacija za zaposlene u Udruzi za pomo osobama s mentalnom retardacijom

Razmijenili iskustva i usvojili nove ideje Za sve zaposlene u Udruzi za pomo osobama s mentalnom retardacijom Me imurske županije pretprošli je tjedan održana cjelodnevna edukacija za ja anje kapaciteta Udruge. Edukaciju su proveli Neda Miš evi , dipl. iur., i Rene Petrovi , radni terapeut, iz zagreba ke Udruge za promicanje Inkluzije.

Svrha edukacije bila je stjecanje znanja i vještina za što kvalitetniji rad s korisnicima stambenih zajednica te razmjena iskustava i usvajanje novih

ODRŽANA predavanja za medicinske sestre i tehni are

Zanimljive i aktualne teme privukle velik broj zainteresiranih “Kako rješavati probleme i konflikte na radnom mjestu medicinske sestre” bilo je prvo od tri predavanja, namijenjeno medicinskim sestrama i tehni arima, a održano pretprošli tjedan u Katoli kom domu u akovcu.

Dobra organizacija te zanimljive i aktualne teme privukle su velik broj medicinskih sestara i tehni ara.

Predavanje na ovu temu održala je mr. sci. Branka Maurovi koja je istaknula da su specifi an posao koji obavljaju medicinske sestre i radno okruženje unutar društvenog sustava od posebnog interesa te zahtijevaju od njih visok stupanj psihofizi ke spremnosti na svaku situaciju tijekom radnog vremena.

Mr. sc. Sonja Kalauz govorila je o upravljanju rizicima u zdravstvenoj njezi, dok je Andrija Stojanovi , voditelj Odjela upravljanja odnosima s klju nim klijentima, održao predavanje na temu “Pretpostavka i postupci za utvr ivanje pro esionalne i kaznene odgovornosti zdravstvenih djelatnika”. (hz)

Svrha edukacije bila je stjecanje znanja za što kvalitetniji rad s korisnicima stambenih zajednica

ideja i spoznaja. Trenutno u sklopu Udruge na podru ju Me imurja postoji šest stambenih zajednica, od kojih je pet na podru ju Grada akovca, dok je jedna u Celinama. Broj od dvadeset stanara, koliko ih trenutno ima, uskoro e se pove ati jer je nekoliko osoba u pripremi za ulazak u stanovanje.

Nakon edukacije za zaposlene održano je savjetovalište za roditelje na kojem su se oni in ormirali i posavjetovati o pravnim i ‘’životnim’’ stvarima.

Skrb za slijepe osobe u Republici Hrvatskoj u prakti noj primjeni zna ajno je nazadovala, stoji u priop enju za javnost koju je objavila Udruga slijepih povodom me unarodnog dana slijepih koji se kao Dan bijelog štapa obilježava i u Hrvatskoj.

Osnivanjem Hrvatskog saveza slijepih, 16. lipnja 1946. godine, slijepi Republike Hrvatske aktivno se uklju uju u kreiranje zakonskih i inih okvira koji e postati vrsta osnova njihovog dostojanstva, ravnopravnosti i integracije u društvenu zajednicu. Tijekom godina podizao se nivo senzibiliziranosti društva za potrebe i mogu nosti slijepih osoba i njihovo uklju ivanje u društvene tijekove kao ravnopravnih gra ana koji mogu preuzeti svoje odgovornosti i zadatke te biti korisni lanovi društva.

Danas, na žalost, kažu iz Udruge, moraju konstatirati da je skrb za slijepe osobe zna ajno nazadovala. Dok su ovakva kretanja bila razumljiva i slijepima prihvatljiva u vrijeme stvaranja nezavisne Republike Hrvatske, a posebice za vrijeme Domovinskog rata i obrane zemlje od agresije, ne mogu se prihvatiti isti, negativni trendovi koji su uslijedili nakon tih teških vremena.

Isklju ivanjem slijepih osoba i drugih osoba s invaliditetom iz Zakona o mirovinskom osiguranju 1999. godine i njihovo uvrštenje u sustav socijalne skrbi drasti no je smanjena participacija države u podmirivanju troškova nastalih s osnova invaliditeta. Osobe s najtežim invaliditetom ostavljene su na skrbi sebi samima ili obitelji. Slijepi pojedinac biva ponižen i posramljen doplatkom za pomo i njegu, ija je vrijednost jednaka milostinji koju udijele dobri ljudi prosjaku za jedan dan.

U situaciji kada je zbog op ih društvenih promjena otežano osiguranje životne egzistencije i osobama

bez invaliditeta, taj problem je za slijepe posebno izražen te ih optere enost dodatnim životnim troškovima stavlja u težak i neravnopravan položaj do nivoa ugrožavanja njihovih elementarnih ljudskih prava.

Položaj slijepih neprihvatljivo je težak i diskriminiran Slijepi žele upozoriti državne institucije i hrvatsku javnost da je njihov položaj u Hrvatskoj neprihvatljivo težak i diskriminiran.

Ovu konstataciju dokazuju injenice da se doplatak za pomo i njegu (namijenjen pokri u troškova prouzro enih invaliditetom) odre uje u svom iznosu prema uzroku nastanka invaliditeta, a ne njegovom težinom, da je iznos koji dobivaju slijepe osobe u Hrvatskoj niži i od iznosa koji slijepi dobivaju u gospodarski manje razvijenim zemljama, da se sve dosadašnje inicijative Hrvatskog saveza slijepih na rješavanju ovog problema, a traju ve više od 10 godina, omalovažavaju i ne uzimaju u obzir kao ozbiljan problem i još mnogo toga.

Slijepi ipak žele izraziti svoju vjeru u novo obe anje Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi da e do lipnja 2010. godine donijeti tako potreban zakon, ali i odlu nost da se i nadalje svim demokratskim sredstvima, pa i poduzimanjem nepopularnih akcija, bore za promjenu sadašnjeg stanja u skrbi za slijepe osobe, pozivaju i pri tome državne institucije da skrb za ovu skupinu shvate kao izazov na kojemu e pokazati svoju sposobnost i dostojnost da urede život u našoj zemlji na na in koji e svakoga njezinog gra anina u initi ponosnim što je njezin pripadnik.

ODRŽANA tribina “Financiranje projekata organizacija civilnog društva iz prora una jedinica lokalne i regionalne samouprave u 2010. godini”

Potrebno je uspostaviti sustav pra enja financiranih projekata U organizaciji Autonomnog centra - ACT, a u sklopu Programa JAKO, održana je javna tribina “Financiranje projekata organizacija civilnog društva (OCD) iz prora una jedinica lokalne i regionalne samouprave u 2010. godini”.

Moderator tribine bio je Teo Petri evi , voditelj Programa JAKO, a kao uvodni ari i izlagatelji sudjelovali su predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave, Mladen Mezga, pro elnik Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu zaštitu i nacionalne manjine Me imurske županije, Matija Posavec, zamjenik župana Me imurske županije, i Igor Mesari , stru ni suradnik za osnovno školstvo

u Gradu akovcu. U prvom su dijelu tribine predstavnici jedinica regionalne i lokalne samouprave, vo eni pitanjima moderatora, iznijeli podatke vezane uz procese i pravila financiranja projekata/programa OCD iz prora una Me imurske županije i Grada akovca. Na taj su na in predstavnici organizacija civilnog društva upoznati i sa samim prora unom, planovima i mogu nostima za 2010. godinu. U drugom dijelu tribine dvadesetak predstavnika organizacija civilnog društva svojim upitima pokušalo je od predstavnika samouprava saznati nešto više o mogu nostima rješavanja njihovih specifi nih problema vezanih

uz (su)financiranje projekata/ programa, ali i problema koji su zajedni ki svim udrugama.

Kao zaklju ak tribine, sudionici su se usuglasili oko nekoliko preporuka jedinicama lokalne i podru ne samouprave: da je potrebno što hitnije pristupiti strateškom planiranju natje aja i javnih poziva uz primjenu Kodeksa pozitivne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje financijske potpore programima i projektima udruga, da je potrebno uspostaviti sustav pra enja i vrjednovanja provedbe financiranih projekata/programa, te da je potrebno raditi na edukaciji zaposlenika samouprava za rad s udrugama.

Matija Posavec i Igor Mesari , vo eni pitanjima Tea Petri evi a, upoznali su predstavnike civilnih udruga s planovima i mogu nostima za 2010. godinu

Na radionice se odazvalo samo etvero polaznika

SLAB ODAZIV romskih vije nika na ACT-ovu radionicu “Edukacija romskih vije nika”

Romi nezainteresirani za vlastitu edukaciju U sklopu svojih godišnjih projekata neprofitna nevladina organizacija Autonomni centar ACT organizirao je prvu radionicu edukacijskog ciklusa u sklopu projekta “The education o Roma councillors” (Edukacija romskih vije nika), no odaziv definitivno nije bio onakav kakav su o ekivali.

Od dvadesetak polaznika romske nacionalnosti (vije nici u lokalnim samoupravama i lanovi Vije a romske nacionalne manjine u Me imurskoj županiji), na predavanju koje je organizirano u suradnji s GONG-om pojavilo se tek njih etvero iz Male Subotice, Podturna, Gori ana i Piškorovca.

Iako su oni polaznici koji su se pojavili rekli kako ih participiranje u vlasti i u enje o tome interesira, o ito to nije slu aj kod ve ine me imurskih Roma. Pa se postavlja pitanje koliko smisla ima organiziranje ovakvih predavanja

koja uklju uju trošenje i vremena i novca.

Ina e cilj ovog projekta, koji e biti realiziran kroz tri poludnevne radionice, jest podizanje razine znanja i sposobnosti predstavnika romske nacionalne manjine iz podru ja upravljanja u lokalnim zajednicama, demokracije i aktivnog gra anstva. Rezultat koji su organizatori o ekivali po završetku projekta bio je educiranih 20-ak vije nika pripadnika romske nacionalne manjine iz podru ja važnih za aktivno i e ektivno sudjelovanje u radu tijela lokalne/regionalne samouprave. No, upitno je kako e sve na kraju ispasti.

Otvaranju i uvodnom dijelu radionice prisustvovao je i predstavnik Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj, donator projekta, Andras Horvai. Svjetska banka osigurala je 13.454 kune za ovaj projekt.

20

Dobro je znati

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

U NEDELIŠ U otvoren kava shop CASA LATINA

Kava je strast U petak je u Nedeliš u na adresiJ.Mar eca2botvorenkava adresi J. Mar eca 2b otvoren kava shop Casa Latina. Me u uzvanicima bili su i elni ljudi op ine i županije, a dožupan Matija Posavec sve ano je otvorio ovaj shop.

Svoju ljubav prema Kolumbiji, iz koje mu potje e supruga, Željko Herceg, direktor ove tvrtke, preto io je i na posao, i otvorio prodavaonicu Casa Latina. U njoj možete kupiti razne vrste kava, cafe aparata, pribora. Zasad nude dvije vrste vrhunske espreso kave, tursku Minas kavu, koju e vam friško samljeti, te onu instant kavu. Ljubitelji cigara, u

ovom shopu mogu kupiti originalne kubanske cigare, ali i razni visokokvalitetni duhan, i prate u opremu od rizli, mašinica, papira, iltera…

Ugostitelji, ali i tvrtke koje imaju potrebe za svoje urede mogu isprobati i kupiti vrhunske švicarske automate za esspreso Jura, uz koje e vam u Casi Latina ponuditi i edukaciju - kako pripremiti i održati kavu boljom.

U shopu, osim kupnje, kavu možete i degustirati, uz zamamne ritmove latino muzike. Informaciju možete dobiti i na telefon 040/821-878. (SZ, NŠ)

20. listopada 2009.

Novo hrvatsko pivo Carlsberg Croatia je s 300 odabranih pivskih znalaca zapo ela razvijati potpuno novo pivo koje e im u potpunosti odgovarati

Zlatko Mileti , direktor Škole espresa, dragi prijatelj i cijenjen gost, te vlasnik Željko sa suprugom Monikom Paulom na otvorenju

Onima koji nisu zadovoljni okusom piva dostupnih u njihovim du anima i omiljenim ka i ima, Carlsberg Croatia ponudila je jedinstveno rješenje. Naime, pivarski su majstori koprivni ke pivovare, poznate po Panu, Kaju, Tuborgu i Carlsbergu, s odabranim pivopijama zapo eli razvijati potpuno novo pivo koje e im u potpunosti odgovarati.

Za sudjelovanje u toj jedinstvenoj pivskoj avanturi prijavi-

lo se tri tisu e pivskih znalaca, a u suradnji s GfK - Centrom za istraživanje tržišta izabrano je njih 300 koji e tijekom sljede a tri mjeseca biti uklju eni u odabir svojeg favorita izme u novih pivskih okusa. Protekla dva dana tih je 300 ljubitelja piva obavilo prvu fazu u razvoju novog hrvatskog piva. Naime, oni su degustiraju i šest novih piva ocjenjivali njihov okus, boju i pjenu, te odabrali tri najbolja. Nakon te prve selekcije

Carlsberg Croatia e za svako od tri odabrana piva osmisliti etiketu i ime, a u drugoj e fazi tristo pivskih znalaca izme u te tri pivske pri e izabrati svoje novo savršeno pivo.

Testiranje je održano u koprivni koj pivovari, pa su odabrane pivopije upoznate i s cijelim procesom proizvodnje piva. Naravno, bili su organizirani i razni dodatni sadržaji, pa nitko sigurno nije zažalio što se upustio u tu pivsku avanturu.

Poli Pate oglas_284x190 HR.indd 1

Y#

$

%& %%%

Dobro je znati 21

9/24/09 4:14:41 PM

22

Poljodjelstvo

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. listopada 2009.

S AKOVE KOG sajma

ŽUPANIJSKI VETERINARSKI INSPEKTOR Ljubomir Kolarek o bjesno i, kugi i trihinelozi

Po ela sezona zelja

Opasno prijeti leptospiroza kod konja

Druga listopadska srijeda na akove kom sajmu bila je u znaku zelja. Proizvo a i iz okolice Varaždina te Prekodravlja kamionima su dopremili svježe i lijepe glavice ovoga zdravog povr a. Kupci su bili spremni i pohrlili su prema kamionima kupuju i na vre e zelenih glav(ic)a, a sezona je tek po ela.

Solidna je bila ponuda krumpira, sto ne repe, žitarica, te razne obu e i odje e. Drva za ogrjev bilo je dovoljno i ljudi su kupovali ili s prodava ima dogovarali dostavu doma tijekom tjedna. Premda ljudi nije bilo

CIJENE NA AKOVE KOM SAJMU

- bijelo zelje 2 do 4 kn/kg - crveno zelje 4 do 6 kn/kg - sto na repa 20 kn/vre a - krumpir 2 kn/kg - pšenica 1,20 kn/kg - je am 1,40 kn/kg - tri cala 1,40 kn/kg - drvene grablje 40 kn/kom - tanjur kotlovina 120 kn/kom - pljeskavice 0 kn/porcija previše, pe enjari se ne mogu potužiti na promet.

(S. Mesari , Z. Vrzan)

- Bormeš bum još jenput došla ...

S AKOVE KOG placa

Nikada ljepše cvije e za grobove Desetak je dana do blagdana Svih svetih kada se na grobove pokojnih lanova obitelji, prijatelja i znanaca donosi cvije e – cvjetni aranžmani. Ali ve i sada ljudi kupuju presadnice ili uzraslo cvije e u posudama i nose ga na grobove prije samog blagdana. Treba re i da su se cvje ari ove godine izuzetno dobro pripremili te nude lijepo i zdravo cvije e.

Prodava ica iz Novog Sela Rok (na slici) prodaje prekrasne sabljice, a kaže da e krizanteme biti božanstvene.

Na placu je solidna ponuda vo a I povr a, a prednja e pa-

CIJENE NA AKOVE KOM PLACU

- sabljice 3 kn/kom - krizanteme 6 kn/kom - ma uhice 2 - 4 kn/kom - erika 10 - 15 k/kom - katalen ice 20 - 30 kn/kom - paprika 5 kn/kg - paradajz 10 kn/kg - šampinjoni 25 kn/kg - kesteni 10 kn/kg - grož e 10 - 12 kn/kg prika, endivija, gljive i grož e.

Dobra je ponuda svije a i lampaša te suhih aranžmana. (SM)

Sabljice su ljepše nego u ljetnoj sezoni

Godina koja e za sedamdesetak dana zaklopiti svoju stranicu povijesti u Me imurskoj županiji bit e upam ena po bjesno i pasa, ma aka i lisica. Po etak godine upravo je bio u znaku bjesno e, i to u gornjem dijelu Me imurja, a prvi zabilježeni slu aj kada je pas ugrizao svog vlasnika. Taj slu aj bio je znak veterinarskim inspektorima i lovcima da krenu u akciju suzbijanja, odnosno uklanjanja prenositelja zaraze, bolesti. O bjesno i, svinjskoj kugi, trihinelozi i leptospirozi govori dr. vet. med. Ljubomir Kolarek, županijski veterinarski inspektor. Kolarek kaže kako se sve ove pa i druge bolesti u najve em broju slu ajeva javljaju u atipi nim oblicima.

- U Me imurskoj županije bilježimo sve ve i broj konja koje imaju škole jahanja, terapijska jahanja i drugi. Po mojoj procjeni, u Me imurju je oko 350 takvih konja koji mogu oboljeti od leptospiroze konja. To je vrlo opasan oblik zaraze konja koja varira od inaparentne do smrtne bolesti.

Bolest se može s konja prenijeti na ovjeka koji ga jaše ili boravi s njim, a posljedice zaista mogu biti i smrtonosne. Stoga pozivam vlasnike konja da ih cijepe kako ne bi bilo neželjenih posljedica. Cijena cijepljenja iznosi 75 kuna po grlu, odnosno to je cijena uzimanja uzorka krvi, dok Ministarstvo poljoprivrede pla a ostali dio usluge, kaže Kolarek, naglasivši da Ministarstvo (su)financira mnoga cijepljenja i druge preventivne zahvate u sto arstvu i poljoprivredi op enito.

su puno angažirani i na suzbijanju, odnosno na preventivi od tularemije, bolesti zeca, a koja se, istina, samo u jednom slu aju pojavila u okolici akovca.

Ne štedjeti na 37 kuna

- Svaka neopreznost može okon ati kobno, kaže inspektor Kolarek

Cijepljeno 11 tisu a pasa - Pojavom bjesno e u gornjem Me imurju mi smo zapo eli i proveli akciju cijepljenja i eutanazije pasa, ma aka i lisica.

Protiv bjesno e na ugroženom i zaraženom podru ju cijepili smo oko 11 tisu a pasa, te velik broj ma aka. Zajedno s lovcima odstrijelili smo ve i broj lisica, od kojih je 13 bilo pozitivno na bjesno u. U romskom naselju Kuršanec cijepili smo 20-ak pa-

sa, 50 smo ih dali udrugama za zaštitu životinja, a one koji nisu imali vlasnika eutanazirali smo i na taj na in uspostavili red kada su u pitanju psi. Tijekom poduzimanja akcija, kao i u vremenu poslije, uvidjeli smo da su se ljudi senzibilizirali i sada je stanje vrlo dobro, kaže Kolarek, dodaju i kako bjesno a nije prouzro ila zna ajne nov ane štete u gospodarstvu. Veterinarima su puno pomogli lovci koji su organizirali i proveli ciljani odstrel lisica. Lovci

Pred nadolaze u svinjokolju, koja osim po lijepom, dobrom, ugodnom i tradicionalnom može biti upam ena i po neugodnostima, ne pridrže li se vlasnici svinja zakonskih propisa, Kolarek kaže: - Svi gra ani koji svinje kolju za vlastite potrebe i u vlastitim dvorištima dužni su komadi mesa odnijeti na trihineloskopski pregled u ovlaštenu veterinarsku stanicu.

Pregled s potvrdom stoji 36,88 kuna + PDV. Smatram da ne treba štedjeti na tih 37 kuna jer ulog je daleko ve i i može biti koban za zdravlje ovjeka. Isto tako upozoravam da svinjski otpad treba pravilno zbrinuti, pozvati koncesionara ili pak ga zakopati duboko u gnoj. Dakle, ne smije se s otpadom ponašati kako kome odgovara i rasipati ga po šumarcima, kanalima i poljima, naglašava Kolarek, te dodaje kako ne postoji nikakva zakonska zabrana klanja svinja u vlastitom dvorištu.

Kolarek navodi da se ispitivanju mogu podvrgnuti suhomesnati proizvodi, za što treba platiti 120 kuna.

Ukratko, veterinarski inspektor Ljubomir Kolarek poziva na ozbiljnost u situacijama kada se radi sa životinjama i mesom, jer svaka neopreznost može okon ati s teškim posljedicama.

(Stjepan Mesari )

HRVATSKO TRŽIŠTE teladi

Nastavljen pad cijena Pad otkupnih cijena teladi, zapo et u kolovozu, nastavljen je i tijekom rujna i u prvoj polovici listopada, premda je potražnja ve a od ponude.

Prosje na cijena teladi iznosi 25,10 kn/kg, što je za 0,28 posto niže u odnosu prema cijeni u kolovozu. Cijene teladi u kontinentalnom dijelu Hrvatske

kre u se izme u 20 i 30 kn/kg, ovisno o kvaliteti. S obzirom na to da je broj simentalskih krava u opadanju, može se o ekivati da e cijene teladi i dalje biti na visokim cjenovnim razinama. Ina e, prosje ne otkupne cijene teladi od lanjskog svibnja najviše su u proteklih dvanaestak godina.

(TISUP,sm)

20. listopada 2009.

BIOINSTITUT D.O.O. AKOVEC

Poljodjelstvo 23

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

VAŠ VRT

VETERINARSKI SAVJETI

Kin iju ga Dravica i Murica, nasred parka maloga Me imurja!

Postupak s dlakavom divlja i nakon odstrela a u cilju poboljšanja održivosti mesa divlja i (I.) Odstrel divlja i predstavlja završnu mjeru uzgojnog rada kojom izuzimamo iz uzgoja nepoželjnu i prekobrojnu divlja , ili pak divlja koja se nalazi na vrhuncu razvoja, a nakon kojeg slijedi opadanje. Prema tome razlikujemo razli ite vrste odstrela poput sanitarnog, uzgojnog, redukcijskog ili redovitog.

Prema zakonu o veterinarstvu ovlaštenik prava lova dužan je obavijestiti nadležnu veterinarsku službu o odstrelu divlja i u roku 12 sati po odstrelu, a u cilju pregleda i kontrole mesa divlja i. Prema tome trupovi divlja i dijelovi trupa i meso podliježu obavezno veterinarskoj sanitarnoj kontroli nakon odstrela.

Divlja i njezini dijelovi mogu se prenositi samo uz potvrdu ovlaštenika prava lova. (zakon o lovu 1994.g) S obzirom da je uspjeh lova neizvjestan, veterinar u pravilu ne prisustvuje samom inu odstrela.

Stoga je bitna provedba odre enog i tradicionalnog ustaljenog skupa postupaka u cilju o uvanja mesa , ali i na-

knadne provjere zdravstvene ispravnosti.

Postupku sa divlja i nakon odstrela prethodi procedura u sklopu lova ke etike koja se prvenstveno odnosi na odavanje po asti odstrijeljenoj divlja i i zahvalu na uspješnom lovu.

Budu i su procesi zrenja i kvarenja u mesu divlja i brži i burniji od istih u mesu doma ih životinja neophodno je navedene postupke skratiti na najmanju mogu u mjeru. Što hitnija obrada , poglavito krupne divlja i nužan je preduvjet za o uvanje mesa , posebice u ljetnim mjesecima. Najvažnije mjere uklju uju evisceraciju (va enje unutarnjih organa) i što brže hla enje trupa.

Upravo se stoga spomenutoj obradi divlja i pristupa odmah na mjestu odstrela ili na najbližem prikladnom mjestu. Pored toga neophodno je navesti da je na mjestu odstrela zabranjeno skidanje kože i rasjecanje trupala. Trup divlja i potrebno je otvoriti cijelom dužinom i izvaditi unutarnje organe. Naime, otvaranje trupla osim uklanja-

nja probavnih organa bogatih bakterijama i enzimima ima za ulogu i pospješivanje hla enja divlja ine.

Pri tom valja paziti da sadržaj , prvenstveno probavnog sustava , ne one isti meso pa je u tu svrhu dobro podvezati jednjak i završno crijevo.

Podvezivanje jednjaka je naro ito bitno u preživa a , poput srna, jelena, divokoze i muflona.

U muških životinja a posebice u veprova naglasak se stavlja na što hitnije otklanjanje spolnih organa a kod jazavca i podrepne mirisne žljezde. Ovaj in nužan je kako divlja ina nebi poprimila neugodan miris sekreta navedenih žljezda.

Prilikom va enja unutarnjih organa valja naglasiti potrebu pohranjivanja srca , plu a, jetre i bubrega a po mogu nosti i slezene za naknadni veterinarski pregled. Tu valja naglasiti kako žu ni mjehur ostaje uz jetru.

Vre ice valja ozna iti kako bismo pouzdano znali od koje divlja i potje u uzorci. Sve to nam govori i o neophodnom obilje-

žavanju trupala odgovaraju im etiketama s podacima o mjestu i vremenu odstrela.

Naravski da se pri otvaranju lešine trebaju uzeti i okolnosti u kojima je odstreljenja pa shodno tome i potražiti makroskopski vidljive promjene. Me u inima je dobro pregledati omentum na eventualne trbušne stadije trakavice. Neiskorišteni dio utrobe potrebno je duboko zakopati ili neškodljivo uništiti. Pri odstrelu divlje svinje medvjeda i jazavca naro itu pozornost treba obratiti na T. spiralis te uzeti uzorke ošita za pregled. Podrazumijeva se da meso treba pohraniti i ne konzumirati do dolaska rezultata pregleda na trihinelu.

Horvat Miljenko, dr. vet. med.

DEŽURNI VETERINARI AKOVEC: BIOINSTITUT d.o.o. (bivša Veterinarska stanica d.o.o. akovec): dežurni veterinar na tel. 390-896, mob.

098/463-464. Specijalisti ka ambulanta za ku ne ljubimce, Rudol a Steinera 7, akovec, tele on 390-859, radi svakim radnim danom od 7 do 19 sati, subotom od 7 do 12 sati, a nedjeljom od 7 do 9. Veterinarska ambulanta JUG

d.o.o. akovec, Nikole Pavi a 1 dežurni veterinar na tel. 363-801 i 091/363-80-10. PRELOG: Specijalizirana ambulanta za male životinje Prelog: radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, etvrtak i petak od 7-14,30, utorak 10-17 i subota 8-12 , hitni slu ajevi na mob 098 491 652. Veterinarska stanica PRELOG: dežurni veterinar na tel.645-422, od 0-24 sata.

MURSKO SREDIŠ¤E: Veterinarska ambulanta Mursko Središ e: dežurni veterinar na mobitel 098/465-473. ŠTRIGOVA: Veterinarska ambulanta Štrigova Gornji Mihaljevec: dežurni veterinar mob. 098/465-470. DONJA DUBRAVA: Ambulanta Donja Dubrava, tel. 688-936, od 0-24, nedjeljom na tel. 645-422. DOMAŠINEC: Ambulanta Domašinec:

dežurni veterinar na tel. 863-110 od 0-24. Švenda Eko Farm Servis d.o.o., poduze e za pružanje veterinarskih i veterinarsko-sanitarnih usluga, dezin ekciju, dezinsekciju, deratizaciju te servis muznih aparata. RADNO VRIJEME: pon.-pet. od 7,00 do 15,00 sati, subotom od 7,00 do 10,00 sati. DEŽURNI TELEFON: 040 645 058.

Kuglaste lipe Bio je mraz. Strugali smo led sa stakala auta koji nemaju sre u preno iti u garaži. Možda smo sebi ni, ali nas to veseli. Po inje sezona op e presadnje drve a.

Ne volite kad Vam je zima? Ni ja.

Naviknut emo se.

Ne treba biti nestrpljiv. Za sve postoji vrijeme. Nemojte samo propustiti u vedra jutra pogledati prema istoku. esto je prizor u tom dijelu neba tako raskošan da nakon tog pogleda cijeli dan možete papati koješta a da ne osjetite gr u želucu.

Do sad smo upoznali kuglaste javore, bagreme, trešnje i jasene. To su, dakle, drveta koja izgledaju ve kod sadnje kao pravo drvo, jer su visoki 2-2.5 m, a nakon sadnje do pune starosti narast e maksimalno 5-7 m, s tim da ih obrezivanjem možemo još dodatno krotiti.

Na ovakav na in uzgojena drveta postoje u ve ini rodova. I rod lipa ima svoje kuglaste kultivare.

Tako su nizozemski uzgajiva i uzgojili kultivare Tilia cordata ‚Lico‘ i T. c. ‚Monto‘ koji nacijepljeni na ravno stablo podloge ne narastu ve i od 3m. Krošnja im je jako zbijena a listovi malo manji od obi ne malolisne lipe s tim da Monto ima manje listove od Lica. Najzna ajnija je razlika izme u ova dva zanimljiva kul-

tivara u boji mladih grana. Lico ima zelenožute mlade grane a Monto tamnosme e. Zimi to zaista zanimljivo izgleda, ta razlika u boji gran ica. Nešto je to kao boja kore mladih izbojaka vrbe.

Naši su stari to znala ki koristili obrezuju i stabla vrbe uvijek do starog drva da bi sljede u zimu imali sve mlade grane sjajne kore i zanimljive boje. Nije to bilo samo radi izgleda, oni su trebali mlade šibe za pletenje košara i sli nog.

Ugodno s korisnim, što volim tu kombinaciju.

Postoji još jedan kultivar kuglaste lipe: T. cordata ‘Green Globe’. Tri kultivara a kod nas se ne sadi ni jedan. To treba pod hitno izmjeniti. Tim više što ovi kultivari nisu izgubili onu krasnu karakteristiku lipe da cvate i miriše ljeti.

Uvjeti uzgoja? Lipe kao lipe.

Vole sve tipove tla samo da nije jako kiselo. Podnose sušu i mogu izdržati i naše i još ja e zime. Ne e se ljutiti ako je tlo oko nje poplo eno pa je pogodna za sadnju u drvoredima u uskim ulicama gdje se esto plo nici moraju poplo iti do uz samu biljku. Dobra i za male predvrtove i za stražnje vrtove obiteljskih ku a u pretrpanim gladovima.

Pozdravi iz IVE!

24

Dobro je znati

Y#

$

%& %%%

20. listopada 2009.

Religija 25

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

DAN ZAHVALNOSTI u župi Selnica

Blagoslovljeni misijski križ i kipovi Varaždinski biskup monsinjor Josip Mrzljak u nedjelju 11. listopada pohodio je župu Selnica, gdje je blagoslovio misijski križ, te kipove Svetog Josipa i Blažene Majke Terezije. Ujedno je sudjelovao i na Danu zahvalnosti za plodove zemlje, ali i zahvalnosti za sva dobra koje je Bog podario župi i župljanima.

Ovo je bio biskupov prvi boravak u Selnici, a u župi je bio prije dvije godine kada je u Merhatovcu posvetio mjesnu kapelu.

Pred sam in blagoslova doma i župnik vele asni Josip Horvat biskupa je izvijestio o radovima koji su obavljeni u proteklom razdoblju. A u injeno je zaista mnogo. Unutarnji su zidovi ožbukani i oslikani ornamentikom, obnovljene su i uvedene elektri ne, plinske i vodovodne instalacije, ugra ena rasvjetna tijela i novi prozori. Ure ena je vanjska asada, postavljeni su tlakovci, te sanirano krovište s novim žljebovima i još drugi detalji.

Ukupno su radovi stajali oko 570 tisu a kuna, a novac su osigurali župljani, donatori, Op ina Selnica, Me imurska županija i Varaždinska biskupija, kojima je župnik zahvalio, te op inskom na elniku An elku Kova i u i biskupu Josipu Mrzljaku na sve anosti uru io zahvalnice.

Biskup blagoslivlja misijski križ Mramorni Misijski križ podsje a na održane svete misije u rujnu 1961. godine, u kolovozu 1985. godine i u kolovozu 2000. jubilejne (milenijske) godine.

Svetom Josipu kip je podignut kao zaštitniku Hrvatske i obitelji, a Majci Tereziji za njezina dobro instva u radu s bolesnim i potrebitim osobama.

Raspelo nije provokacija nego ljubav U propovijedi je biskup Mrzljak govorio o potrebi zahvaljivanja za sva dobro instva, a posebno za dar mudrosti.

- Želim da naša Hrvatska donosi dobre zakone, da politi ari budu mudri. Dar mudrosti je najve i dar koji može lu iti što

je dobro, što nije, što je pravo, a što je krivo. Jer, ako se donose zakoni suprotni Bogu, ne može to biti dobro. Svjedoci smo raznih povika na križeve. Raspelo nije provokacija, nije izazov, nego je znak ljubavi koji nas poti e da budemo s križem i Kristom u životu, naglasio je biskup Mrzljak.

Biskup je pozvao na zahvaljivanje Bogu i na dar obitelji, sretne obitelji.

- Obitelji su stupovi našeg društva i, ako ih se malo pomakne, može se srušiti ljudsko društvo.

Danas nam se pokušava nametnuti da je normalno živjeti muško s muškim, žensko sa ženskim ... A mi kažemo da to nije dobro i suprotno je s Božjim naukom.

Bog koji je stvorio ovjeka nikada ga ne ostavlja i s njime ide kroz život, ali onakav život kakav je dostojan ovjeka, rekao je biskup Mrzljak, pozvavši ljude da žive Deset zapovijedi Božjih kako ne bi lutali u svijetu i životu.

Dan zahvalnosti lijepim su u inili u enici OŠ Selnica sa svojim ravnateljem Brankom Jalšovcom, te polaznici triju dje jih vrti a, a misno slavlje uveli ao je mješoviti pjeva ki zbor pod ravnanjem Julijane Ko ila, uz pratnju na orguljama Leonarda Šardija, doma eg bogoslova.

(Stjepan Mesari )

Zeban arke iz podleska vijenac splele Ispred selni ke župne crkve postavljen je Misijski kip, te kipovi Svetog Josipa i Majke Terezije, koje je druge listopadske nedjelje blagoslovio monsinjor Josip Mrzljak, varaždinski biskup.

- Da bi ovaj nedjeljni veliki i zna ajni doga aj za župu Selnica bio što sve aniji, odnosno da bi misno slavlje i sve anost bili održani u što ljepšem okruženju, pobrinule su se župljanke iz Zebanca.

One su iz podleska (bršljana) splele 15-ak metara dugi vijenac, za što su potrošile nekoliko kilograma ove svježe ubrane šumske biljke ubrane u šumi Cmurek kod dijela naselja Bo kaj.

- Vijenac smo plele oko etiri sata, i to tako da su dvije žene

BOG mojih detalja

Drvosje e sa Salomonskih otoka Salamonske otoke, može se ubrojiti u podru ja nazvana »rajem na zemlji« zbog netaknute prirode daleko od civilizacije. Od 2004. godine u toj državi u južnom dijelu Pacifi kog oceana djeluje lazarist o. Ivica Gregurec. Taj sve enik odrastao je u zagreba kom naselju Vrap e u kojemu se nalazi sjedište hrvatske zajednice Misijske družbe sv. Vinka Paulskoga. Državu Salamonski otoci, ini devet velikih i gotovo 1000 manjih otoka. Za svoje vjernike otac Gregurec kaže: »Vjernici kod nas se brinu jedni za druge i Crkvu shva aju kao zajednicu Kristovih vjernika.

Osje aju se odgovornima jedni za druge. Ako, primjerice, netko ne do e na misu zbog bolesti, oni ga zajedno odlaze posje ivati i moliti krunicu za njegovo ozdravljenje. Kod njih nije slu aj da bi bilo 80% ili 90% katolika, a da ih 10% ili 15% poha a misu. Ako je u župi stotinu katolika, stotinu ih dolazi na misu.

Kaže se: Tko ne ide u crkvu i nije katolik.« Katolika na Salamonskim Otocima, na kojima živi oko 480.000 stanovnika, ima oko 19%. Gregurec isti e kako Katoli ka Crkva ima prednost u odnosu na druge Crkve. »Mi u potpunosti pokušavamo u i u njihovu kulturu ne odbacuju i lokalne obi aje nego traže i ono što je dobro i što je pozitivno u njima. Ono što je dobro valja sa uvati. Ono što nije dobro treba na neki na in pro istiti.« I mi bismo trebali nau iti ponešto iz njihove kulture. Negdje sam pro itao jedan obi aj koji postoji kod njih, a može nam biti važan. Stanovnici jednog sela primjenjuju jedinstvenu tehniku sje e drva. Ako je sta-

Piše: vl . Antun Štefan blo preveliko da bi se oborilo sjekirom, seljani ga sijeku vikom. Drvosje e koji posjeduju tu osobitu mo prikradu se stablu to no u zoru i iznenada stanu vikati na njega iz sve snage. ine to trideset dana. Stablo umre i sruši se. Teorija glasi da vika ubija duh stabla. I seljani tvrde da ta tehnika nikad nije zakazala. A i mi u Europi bome vi emo, i to esto: na svoju ženu (ili obrnuto), na tele on i na kosilicu, na televizor, novine i svoju djecu. Vi emo na automobile, na promet, na nogometne suce, politi are, vi emo na ra une koje treba platiti, banke i strojeve. Na Salomonskim otocima nakon trideset dana vikanja, stablo jednostavno umre i sruši se. Ako je stablu dosta, koliko to mora biti strašno kada vi emo na ljude. Vikati na živo bi e zna i ubijati duh u njemu. Kaže se da su misije svuda. E pa, onda idemo. Ono što je dobro u našem ponašanju, sa uvajmo, a ono što nije, odbacimo. Ne ubijajmo druge u pojam našom vikom. Ne ubijamo im dušu i ne oduzimajmo im želju za životom. Misijsko djelovanje po inje od tvoga doma - krenimo!

DUHOVNI VELIKAN

plele, a tri dodavale podlesek.

Pomalo nas još bole prsti, ali smo radosne da smo ovo napravile.

Osim što smo izradile ukras za našu crkvu, malo smo se vratile u dane kada je pletenje vijenca bilo za svako proštenje ili ve e župne sve anosti, kaže Jelena Ko ila, voditeljica vrijedne ekipe kojoj su kod pakiranja pomogli An elko Kova i , na elnik op ine Selnica, i Melko Gori anec, vije nik i odbornik, koji je pogostio pletilje.

Uz Jelenu, ovaj ukras isplele su Marija Kova i , Marija Gori anec, Bernarda Kova i , Marija u ek i Franciška Kova i . Osim vijenca, Zeban arke su napravile košaricu punu jesenjih plodova u znak zahvalnosti zemlji na kojoj su izrasli. (S. Mesari )

Ivan Kapistranski, 23. listopada Rodio se u talijanskom mjestu Capestrano 1386. godine. Kao najbolji student u Perugi dobio je službu dvorskog suca u Napulju, a potom je u Perugi imenovan kraljevskim namjesnikom. Odlikovao se poštenjem i odlu noš u, stradao je u ratu, od ega je posljedice trpio cijeli život. U tamnici je osjetio poziv za redovni ko zvanje te je 1415. pristupio ranjevcima. Od turskih osvajanja oslobodio je mnoge krajeve,

Jedini ovogodišnji me imurski mladomisnik

Obnova zvonika na kapeli

GORI AN - P. Damir Ko iš iz Gori ana jedini je ovogodišnji mladomisnik iz Gori ana koji je mladu misu služio u dvorištu župne crkve u Gori anu.

Za sve enika akona Ko iša je zaredio zagreba ki nadbiskup kardinal Josip Bozani . P. Damir Ko iš je isusovac i dvanaesti je živu i sve enik iz župe Gori an, župe koja je u povijesti jedna od najbogatijih sve enicima, redovnicima i redovnicama u Me imurju i me u vode ima u Hrvatskoj. (sm)

MIKLAVEC - Na kapeli u Miklavcu obavljaju se radovi na sanaciji zvonika i tornja.

Prema rije ima podturenskog župnika vele asnog Josipa Pivara, kupola zvonika presvla i se bakrenim limom, a usput se zamjenjuje i trula drvena gra a. Vrijednost radova znat e se po njihovom okon anju (tijekom obnove javljaju se razna ošte enja), a isfinancirat e se donacijom Me imurske županije i prilozima vjernika župe. (sm)

IMENDANI I BLAGDANI utorak, 20. listopada Vendelin, Adelina, Irena srijeda, 21. listopada Uršula, Kajo, Hilarion etvrtak, 22. listopada Marko Jeruzalemski, Filip petak, 23. listopada Ivan Kapistranski, Severin subota, 24. listopada Antun Marija Claret, Jaroslav nedjelja, 25. listopada Katarina Kotromani , Darija ponedjeljak, 26. listopada Dimitrije Srijemski, Lucijan a obolio je od zaraze te je umro 23. listopada 1456. godine u samostanu u Iloku. Papa Leon X. proglasio ga je svetim 1690. godine. Njegova slika nalazi se na glavnom oltaru u ilo koj crkvi, gdje je prikazan u ranjeva kom habitu, s razvijenim križarskim barjakom i knjigom u ruci. Zaštitnik je vojnih kapelana. (sm)

RIJE I MUDRE “Deset zapovijedi su kao prometni znakovi kroz život. Ako ih se ne pridržavamo, možemo stradati.” (biskup Josip Mrzljak)

26

Novi život se ra a

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. listopada 2009.

Dražen (28) i Sanja (24) Orehovec iz ukovca dobili su Leonu, ro enu 12. listopada u 5.12 sati. Po seku je došao i Mateo (2,5).

Tomislav (36) i Sanja (35) Lopari iz Lopatinca dobili su Enu, ro enu 11. listopada u 12.10 sati. Po seku je došao i Neo (4).

Vjekoslav Novak (33) i Sanja Hriberšek (27) iz Prhovca dobili su Leonu, ro enu 10. listopada u 11.15 sati.

Bruno (37) i Dijana (31) Šprajc iz Lopatinca dobili su Jakova, ro enog 11. listopada u 5.25 sati. Imaju i Abela (9).

Stjepan (30) i Ivana (29) Januši iz Belice dobili su sina po imenu Fran - Jan, ro enog 12. listopada u 12.50 sati. Imaju Gordanu 8, Jasmina (6) i Svena (2).

MT “Leptiri ” vas daruje Roditelje novoro ene bebe koji se pristanu fotogra irati za našu rubriku “Novi život se ra a”, prigodnim e poklonom obradovati naš fotograf. Darove za male bebe omogu io je vjerni i pažljivi sponzor, tvrtka MT tvornica trikotaže iz Štrigove.

Mario (27) i Sjenka (26) Reich iz Novog Sela Rok dobili su sina po imenu Leonardo, ro enog 12. listopada u 12.45 sati.

Jazz srijedu otvara Funky Town Brass Band ~ X " WW " X

W

ยงX ย ย

ย ย "

"

Y W[ " X "X

X W ^ Y W[ X Q "X X ย Y [X

ย WX |W

W q

" WW q

X q [ q

Y W[ q ยงX ย ย

ย ย " { Q "

X

X ย + ^

[

X YX

ย ;_ย q ย ย + W ย

2

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. listopada 2009.

AKOVEC ugostio 12. po redu susret profesionalnih kazališta za djecu i mlade ASSITEJ

Doma a kazališta velikim se koracima približavaju kvaliteti europskih Sredinom listopada akovec se pretvara u grad mladih kazalištaraca. Iz cijele se Hrvatske i okolnih zemalja na šest dana u akovec slijevaju mladi ljubitelji teatra. Naime, istovremeno se u akovcu održavaju dva festivala – Assitej i Epifest, oba vezana uz mlade i kazalište.

Hrvatski centar Assitej samo je djeli velike obitelji kazališta za djecu i mlade pod okriljem Assitej Internationala koji djeluje u 75 zemalja cijelog svijeta, a sada ve jedanaestu godinu rade kod nas na razvijanju i promociji dje jih kazališta i dje jih predstava. Kroz sve ove godine puno toga se promijenilo u samom kazalištu za djecu i mlade u Hrvatskoj, jer se umjetni ki nivo predstava izuzetno podigao. Za to su dobrim dijelom zaslužni i ovi susreti koji omogu uju cjelokupan uvid u kazalište za djecu i mlade, te razmjenu iskustava i znanja.

S time se slaže i Ivica Šimi , glavni tajnik ASSITEJ-a na svjetskoj razini: - Mislim da se kazalište u Hrvatskoj razvija u pozitivnom smjeru. Vidljivi su pomaci u kvaliteti i što se ti e predstava i što se ti e izbora tekstova i izvedbi. Sve poprima jednu sliku profesionalnog odnosa prema našem vlastitom poslu i, kada to gledamo u kontekstu svjetskog ASSITEJ-a, onda se može vidjeti da se Hrvatska velikim koracima približava upravo toj slici željenog kazališta za djecu kakvo jeste u Europi. Mislim da smo trenutno negdje na pola puta izme u kazališta onog koje znamo iz prošlih vremena i budu ih vremena gdje bi kazalište trebalo biti.

On je dodao i kako ima još puno za napraviti, prije svega u smislu dramskog pisma, u smislu doživljavanja kazališta za djecu kao suvremenog kazališta koje se ti e i komuniciranja s djecom danas. - Nije dovoljno samo davati lijepe pri e i slikice. S djecom treba komunicirati na razini njihovih problema i života, gdje e prepozna-

Najbolje je “Pitanje asti” Gradskog kazališta Sisak Kao i svake godine, i na ovom 12. Assiteju najboljima su pripale nagrade. Žiri u sastavu Zvonko Fes ni, Iva Grui i Katarina Kolega jednoglasno se složio oko nagrada, tako su onu najvrjedniju za najbolju predstavu u cjelini dodijelili predstavi “Pitanje as ” Gradskog kazališta Sisak. Ina e se radi o predstavi koju je akove ka publika imala prilike pogleda na Tribini .

Nagrada za najbolju režiju dodjeljuje se Oliveru Frlji u za “Strah u Ulici lipa” Gradskog kazališta Žar p ca iz Zagreba, a ona za najbolje kos me Ivi Ma ji Bitangi i Leu Vukeli u za predstavu “Pipi Duga arapa” Dje jeg kazališta Branka Mihaljevi a u Osijeku.

Dvije ravnopravne nagrade za žensku ulogu dodjeljuju se: Mariji Kolb za ulogu Pipi u predstavi “Pipi Duga arapa” Dje jeg kazališta Branka Mihaljevi a u Osijeku i Judi Frankovi za ulogu Pascale u predstavi “Superspasiteljice” kazališta Mala scena iz Zagreba.

Isto tako dvije ravnopravne nagrade za mušku ulogu dodjeljuju se Drašku Zidaru i Mladenu Kova i u za uloge u predstavi “Srce boksa a” Kazališta Virovi ca.

I posljednje, ali nikako manje važno, ove godine posebnu nagradu osvojili su naši Pinkleci. Žiri im je dodijelio nagradu za promišljenu naivnost igre.

Gradsko kazalište Sisak za svoje “Pitanje asti” osvojilo je nagradu za najbolju predstavu

LANOVI Fotokluba akovec u izložbi “Grad akovec - prijatelj djece”

Trenuci dje je radosti i tuge u oku fotoobjektiva Fotoklub akovec organizirao je u suradnji s Centrom za kulturu akovec izložbu pod nazivom “Grad akovec - prijatelj djece”. Izložba je postavljena povodom 13. po redu Festivala kazališta za djecu i mlade ASSITEJ, devetog po redu u akovcu.

Na izložbi se lanovi Fotokluba predstavljaju s 44 fotogra ije i tematikom djece s podru ja Grada akovca. Zastupljeni autori na izložbi koja ostaje otvorena dva tjedna jesu: Kristina anadi, Nikola Šimuni , Vjeran Žganec - Rogulja, Zlatko Vrzan i Mario Jakši .

Djeca su uvijek zanimljiv motiv za fotografe, ispri ao je predsjednik Fotokluba Mario Jakši : - Klinci, njihovo veselje, radost, iskrenost, razigranost, ali i tužni momenti uvijek su zanimljivi fotoobjektivu. Djecu je najlakše fotogra irati, pogotovo kad

Pažnju je privukla i predstava “Oro iz bajke” Gradskog pozorišta Podgorica

se u e u njihov svijet, jer su najspontanija, najiskrenija i ne glume. To je kod fotogra ije najbitnije, da nema uko enosti, pretvaranja i namještanja.

Osim spomenutog, cilj izložbe bio je predstaviti da Grad akovec pruža djeci kvalitetniji život kroz kulturu, sport i druge sadržaje. I da pokažemo da klinci uživaju živjeti u akovcu ili ga posje ivati.

Izložba novinske fotografije u etvrtak Idu i tjedan o ekuje nas još jedna izložba fotogra ija. U etvrtak 22. listopada s po etkom u 20 sati u zgradi “Scheier” drugu godinu za redom imat emo priliku pogledati izložbu novinske fotogra ije 2008. Ovaj put me u 130-ak fotogra ija najboljih hrvatskih fotoreportera predstavit e se i Me imurac Vjeran Žganec - Rogulja.

Na izložbi se s 44 fotografije predstavljaju: Zlatko Vrzan, Nikola Šimuni , Mario Jakši , Kristina anadi i Vjeran Žganec - Rogulja

vati svoje probleme i prepoznavati svoj život na pozornici, gdje e na pozornici možda na i i odgovore na neka svoja pitanja, istaknuo je Šimi .

Ove je godine od 18 predstava profesionalnih kazališta za djecu i mlade dramaturginja Magdalena Lupi selektirala 10 najboljih koje smo imali prilike pogledati u akovcu. To su bile: “Pippi Duga arapa“ osje koga Dje jeg kazališta Branka Mihaljevi a, “Crvenkapica“ rije koga Gradskog kazališta lutaka, “Srce boksa a“ Kazališta Virovitica, “Strah u ulici Lipa“ zagreba koga Gradskog kazališta Žar ptica, “Superspisateljice“ zagreba kog kazališta Mala scena, “Šuma Striborova“ velikogori ke Scene Gorica, “Vatroslav Grom“ akove ke Kazališne družine Pinklec, “Pitanje asti“ Gradskog kazališta Sisak, “Povuci - potegni“ Dje jeg kazališta Dubrava te “Guliverova putovanja“ Zagreba kog kazališta mladih.

Uz ovih deset hrvatskih kazališta, u akovec su istovremeno došle i kazališne skupine iz Austrije, Gr ke, Crne Gore i Italije koje su svojim predstavama sudjelovale u tre em me unarodnom festivalu kazališta za mlade i djecu srednje i jugoisto ne Europe - Epifestu.

IZLOŽBENI SALON Muzeja Me imurja akovec

Izložba karikatura Ivana Haramije Hansa U izložbenom salonu Muzeja Me imurja akovec u petak 23. listopada u 19 sati otvorit e se izložba karikatura Ivana Haramije Hansa.

Za ovu izložbu iz mnoštva karikatura odabrano je preko pedeset uradaka nastalih u razdoblju od 1989. do 2009. godine. Tematiku izloženih radova možemo povezati s ideologijom socijalne ekologije. Navedene karikature o ituju Haramijino vi enje suvremenog ovjeka te njegovog odnosa prema okolišu, dostupnoj tehnologiji i napose drugim ljudima.

Iako je u izrazu primjereno funkcionalno reduciran, Hans nam pomno akvareliranim crtežima svojih zrelih ostvarenja otkriva izraziti smisao za ilustraciju i detalj, ime doseže višu razinu likovnog ostvarenja. Autorica koncepcije i postava izložbe je kustosica Erika Na Jerkovi .

Ivan Haramija, poznatiji kao Hans, ro en je 1946. godine u Prelogu.

Pedagošku akademiju smjer likovnih umjetnosti završio je u akovcu 1968. godine. Radio je kao likovni pedagog u Prelogu i Donjoj Dubravi. Od 1980. godine djeluje u koprivni koj “Podravci” kao organizator kulturnih aktivnosti. Prve karikature objavljenje su mu 1967. godine u varaždinskim novinama “Grabancijaš”. Bio je glavni i odgovorni urednik humoristi ko satiri nih listova “Pika ” i “Feferona”.

Objavljuje karikature u hrvatskim i inozemnim asopisima.

Od 1973. godine sudjeluje na brojnim hrvatskim i inozemnim

izložbama na kojima su njegove karikature nagra ivane više od devedeset puta. Samostalno je izlagao više od dvadeset puta (Prelog, Donja Dubrava, akovec, Koprivnica, Varaždin, Sisak, Slavonski Brod, Zagreb, Trento - Italija, Eskisehir - Turska). Jedan je od lanova - utemeljitelja Hrvatskog društva karikaturista i Federacije udruženja karikaturista Europe FECO. Objavio je etiri knjige karikatura: “Prst u oko” 1981., “Na nišanu” 1990., “Zdravlje i medicina” 1998. i “Hans” 2004. Zbirka Haramijinih tekstova pod naslovom “Pisma iz prošlosti” objavljena je 2006. godine uz etrdesetu obljetnicu stvaralaštva.

Ilustrirao je više publikacija za djecu i odrasle. Dobitnik je godišnje nagrade Grada Koprivnice za 2003. godinu. Živi i radi u Koprivnici.

Izložba ostaje otvorena do 15. studenog i može se pogledati svakodnevno od 10 do 12 te od 16 do 18 sati, izuzev državnih blagdana.

20. listopada 2009.

3

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

JAZZ SRIJEDU na Maloj sceni CZK-a otvara Funky Town Brass Band

U novom sastavu do novih pobjeda Kad vas netko zapita na koncertu koje glazbe ste se najbolje proveli, što biste odgovorili?

Rock? Pop? Jazz? Narodnjaci?

R’n’B? Vjerojatno e svatko re i nešto drugo, s obzirom na raznolik ukus ljudske vrste. Nisam sigurna koliko bi ljudi reklo na koncertu limene glazbe, ali, eto, ja slu ajno spadam u kategoriju tih ljudi. Radi se o jednom gypsy brass bendu, no, jednako dobar provod pružaju i bendovi koji su kombinacija brassa i rocka, hip-hopa ili etna. Ovu posljednju kombinaciju upravo emo ove srijede imati prilike uti u akovcu jer e na Maloj sceni Centra za kulturu s po etkom u 20 sati nastupiti odli an bend Funky Town Brass Band.

Ime vam zvu i poznato?

Imate pravo, jer rije je o “novoj” verziji nekadašnjeg Funky Towna. Nakon tragi ne pogibije jednog od lanova benda, ostatak je odlu io nastaviti glazbeni put, i to u poja anom sastavu. Danas bend ine Igor Hrustek (truba), Antonio Baranaši (truba), Mario Jagec (sax), Dejan Vibovi (sax), Ivan Mu i (trombon), Ivan Magdaleni (trombon), Danijel Požgaj (tuba) i Filip Krznar (bubnjevi). S njima e nastupiti i Alen Horvat - Zibe, koji e otpjevati nekoliko stvari.

Radi se o mladim profesionalnim glazbenicima koji studiraju ili su završili glazbenu akademiju u Zagrebu i Grazu (no, dobro, skoro svi), a njihov glazbeni repertoar obuhva a, može se re i, sve pomalo.

“Rastrganost” je još uvijek problem

vjerojatno ne e biti nikakvog nastupa, kazao je Hrustek.

Ako ste bili obožavatelji Funky Towna, sigurno vas zanima što se promijenilo u bendu, a mi smo to upitali Igora Hrusteka: - Osim što nas ima više, pa bolje zvu imo, sada je sve nekako ozbiljnije. I repertoar je zanimljiviji, a aranžmani koje radi Danijel profesionalniji. I dalje nam je repertoar pun razli itih stilova, od jazza, preko popa, do klasike, sve pomiješano s etnom, tako da je svaki koncert zanimljiv.

Sada su im i probe u estalije, iako još uvijek muku mu e s “rastrganoš u” na više strana, s obzirom na to da nekoliko lanova benda studira u Zagrebu, neki su u Grazu, a neki rade.

- Nalazimo se vikendima, kad stignemo. U biti nam je to najve i problem i dalje, ali sad ipak nekako više vremena odvajamo za ovaj bend. Snalazimo se nekako, dodaje saksofonist Dejan Vibovi .

Koncert na Maloj sceni bit e im tek tre i u novom sastavu (nakon Špancirfesta i humanitarnog koncerta za Damjana Kova i a), a što i kako e dalje, ne znaju to no. - Prakti ki sad ponovno po injemo ispo etka.

Dalje nam je želja da se im više nalazimo na probama. ekamo da svi lanovi završe fakultete, da to krene još ozbiljnije, jer za sad još uvijek funkcioniramo ‘od koncerta do koncerta’. Tako vjerojatno nakon ovog koncerta u akovcu do zimskih praznika

Dobra zabava zagarantirana!

KUD KATRUŽA Ivanovec

U nedjelju u Ivanovcu Pesmarica naših mamica Dvorana zadružnog doma u Ivanovcu u nedjelju 25. listopada bit e mjesto održavanja 5. smotre Pesmarica naših mamica, smotre izvornog pjevanja starih me imurskih i sakralnih pjesama.

Organizator smotre je KUD “Katruža” Ivanovec, a nastupit e osamnaest izvo a a (skupno i pojedina no). Po etak je zakazan 16 sati, nakon što se održe nagovori doma ina i uzvanika. (sm)

Govore i o dugoro nijim ciljevima, Vibovi je dodao: - Prvenstveni cilj nam je potaknuti ljude da više slušaju brass glazbu jer je dosta zanemarena. To je glazba koja ima dosta za re i, a ovdje je zapravo ni nema, što je potpuno suprotno od, recimo, Francuske i Engleske gdje su takvi bendovi veoma popularni. Pa, sad, ako uspijemo barem i nekolicinu ‘preobratiti’ da poslušaju ono što mi sviramo i poru ujemo, mi emo biti zadovoljni. Što se ti e repertoara koji emo uti – bit e tu obrada Youngblood Brass Banda (ako ne znate tko su, odmah na Net i njihovu My Space stranicu), a upravo ih je taj bend inspirirao da i oni po nu raditi nešto sli no, otkrio je Hrustek. - Bit e dobre glazbe, to sigurno. Nakon nekoliko stvari Youngblood Brassa, bit e tu i nekoliko jazz standarda kao što su Chameleon i Tequila. Onda e par stvari s nama otpjevati naš gost Alen, dvije rockerske stvari i jednu Jamesa Browna. Onda se selimo na istok, i dvije ili tri etnostvari. Na repertoaru e se obavezno na i i ‘Jedna za Matu’.

S obzirom na o iti trud koji ovi de ki ulažu kako bi svirali ono što vole, veoma je bitna potpora ljudi. Zato – do ite! Vjerujte, ne ete požaliti, dobra zabava je zagarantirana! (mn, foto: Z. Vrzan)

De ki iz Funky Town Brass Banda obe avaju odli an provod na koncertu u srijedu

BUSINA BRASS ORKESTAR održao koncert u crkvi Sv. Antuna Padovanskog

Nakon akovca otputovali na koncert u Atenu PREDSTAVLJENA KNJIGA “Ogledi dje je književnosti“ prof. dr. sc. Stjepana Hranjeca

Knjiga e pomo i u radu studentima i u iteljima Nekoliko dana prije nego što su otputovali na koncert u Atenu, Busina Brass orkestar odlu io nas je po astiti odli nim koncertom. To su i u inili u crkvi Sv. Antuna Padovanskog u akovcu.

Ljubav prema komornoj glazbi spojila je Marka Bobi anca (truba), Krunoslava Zvera (truba), Miru Markuša (rog), Ivana Bošnjaka (tromblon) i Željka Kerteza (tuba) pa su prije dvije godine osnovali sastav Busina Brass. Od tada zajedno nastupaju na hrvatskim pozornicama, ali i vani, oduševljavaju-

i publiku svojim repertoarom koji sadrži klasi na djela i jazz kompozicije.

Ve spomenuti koncert u Ateni kruna je suradnje s gr kim ansamblom Aenaon trio koji je gostovao u Zagrebu u studenom 2008. Busina Brass e oti i ak i put Japana gdje e kao japansku premijeru izvesti djelo E. Ewazena Shadowcatcher za kvintet i puha ki orkestar. Kvintet ima svoj koncertni ciklus – “Brassomania“ na Zrinjevcu, koji obuhva a etiri koncerta na otvorenom godišnje.

Jedan od najve ih stru njaka za dje ju literaturu u Hrvatskoj, prof. dr. sc.

Stjepan Hranjec, predstavio je u prostorijama Matice hrvatske Ogranak akovec svoju nedavno izdanu knjigu “Ogledi dje je književnosti“.

Knjiga predstavlja izbor iz radova, ogleda i rasprava što ih je Hranjec u zadnjih desetak godina objavljivao u asopisima, zbornicima i inim publikacijama.

Dva su poticaja za njihovo zbirno predstavljanje: jedan je primijenjene naravi, drugi poeti ke.

Prvi se javio na temelju iskustva iz nastavne prakse: - Bio sam motiviran težnjom da studentima pružim pomo pri snalaženju u pisanju seminarskih i diplomskih radova, ali i da olakšam posao u iteljima. Drugi poticaj bila je

injenica da je dje ja književnost danas marginalizirana. Ne mislim na književna djela koja se pišu za djecu, tu je zavidna produkcija, ve one stvari i lanke koji se pišu o toj dje joj književnosti, dakle, za jednu kriti ku valorizaciju i za pomo u iteljima, jer toga ima malo, kazao je Hranjec.

Stjepan Hranjec (1946.) stru njak je za hrvatsku dje ju književnost. Napisao je više knjiga, a me u inima i “Hrvatski dje ji roman” i “Krš anska izvorišta hrvatske dje je književnosti” i “Pregled hrvatske dje je književnosti“. Njegovu posljednju objavljenu knjigu “Ogledi dje je književnosti“ u akovcu su predstavili mr. Božidar Petra , prof. dr. sc. Dubravka Težak i gost Pajo Kanižaj.

4

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. listopada 2009.

AKOV ANKA Ivana Bajsi predstavila najnovije trendove frizerstva na X. Slovenskom frizerskom festivalu

Vratio se glamur 80-ih!

Desetu godinu za redom Slovenski frizerski festival frizerima iz regije predstavlja nove boje, nove tehnike šišanja, proizvode i druge novosti iz svijeta frizerstva.

Ve tre u godinu za redom svoje mjesto ondje, kao jedina Hrvatica, ima dvadeset i sedmogodišnja akov anka Ivana Bajsi . Ivana je zaljubljenica u frizerstvo od malih nogu, nije ni udo jer je i njena majka Agica frizerka. Zajedno su stvorile odli nu reputaciju i jedan od najboljih frizerskih salona u Hrvatskoj, Agi Art, u koji ljudima nije teško “potegnuti” ni izvana.

Nakon što je završila srednju frizersku školu, Ivana se od samih po etaka svoje karijere isticala svojim inovativnim i kreativnim frizurama. To ju je odvelo put brojnih natjecanja i showova gdje je uvijek bila veoma zapažena, a unatrag deset godina i u svijet frizerske edukacije.

Do sad je kao edukatorica radila za Wellu i Urban akademiju, a trenutno je ambasadorica za L’Oreal Matrix. Pa da pojasnimo što to uop e zna i. To zna i da je upravo Ivana zadužena za edukaciju i prezentiranje najnovijih tehnika šišanja i svjetskih trendova frizerima iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine. Konstantna želja za vlastitim usavršavanjem stalno je vodi put seminara i treninga diljem Europe, a ona tada nove svjetske kolekcije, trendove i nove tehnike šišanja prezentira ovdje našim edukatorima Vlastite kolekcije radi dva puta godišnje, a lansira ih u rujnu ili listopadu u Ljubljani te Opatiji u velja i ili ožujku. Tako je i ovu posljednju, nazvanu “Secret” (Tajna), predstavila upravo na 10. jubilarnom Slovenskom frizerskom festivalu koji se odr-

žao 11. listopada u Cankarjevom domu u Ljubljani.

Predstavljanje kolekcije popratio je pravi show koji je publika popratila burnim aplauzom, a koji je bio kombinaciju predstavljanja frizura, modne revije, plesa i glume, u emu su joj pomogle dizajnerica Marjeta Masten i koreogra kinja Edita Gorski. Ina e Ivana esto sura uje i s odli nom me imurskom dizajnericom Zdravkom Ganzer (Belezza). Fotosession nove kolekcije koja obuhva a osam

modela odradio je Vjeran Žganec – Rogulja.

Kolekcija “Secret” i jesenski frizerski trendovi Ivana nam je otkrila koje trendove skriva njena posljednja kolekcija, kao i što e se sve nositi u ovoj sezoni jesen/zima. - Za razliku od dosadašnjih trendova, kada smo se svojim frizerskim i odjevnim stilom pokušavali stopiti s masom, spremni smo za

Kolekcija “Secret” temeljena je na bazi retro looka koji možemo sažeti u tri rije i: crno, usko, seksi

modnu sezonu ponovno prona ene osobnosti. Pred nama je svijetla i zabavna jesen, barem što se ti e beauty trendova. Teška vremena zahtijevaju beskompromisan make-up i raskošne frizure. Veli anstven povratak 80-ih vratio nam se na scenu. Od artisti kih modnih eksperimentiranja, do glamuroznih disco, rockerskih raskošnih kreacija, od so isticirane klasike do uli nog celeb stila.

Ovogodišnja kolekcija jesen zima “Secret” temeljena je na bazi retro looka, gdje vladaju rockerice i bikerice, iji stil možemo sažeti u tri rije i - crno, usko, seksi.

Ovosezonsko blještavilo kose budi intenzivan slikovni glamur, gdje naglašeni detalji šišanja u susretu s intenzivnim detaljima boja stvaraju elegantan izgled frizure.

Frizure oživljavaju bob oblike, naglašavaju i geometrijom strogih rezova te ih smekšavamo s tehnikama podšišanja kako bi se dobio dojam dubine i stvorio površinski sjaj ... Boje su pune i odre ene, no prednost imaju plave nijanse, od hladnih tonova, do boje fuksije ili ružinog drva, sve do svijetlocrve-

Frizure oživljavaju bob oblike, naglašavaju i geometrijom strogih rezova

Ivana Bajsi ve se tre i put predstavila na 10. Slovenskom frizerskom festivalu ne, dok brinetama preporu ujemo poja ani zlatni ili crveni sjaj.

Izgleda kako smo u novu sezonu ušli s velikim izborom najmaštovitijih frizura. Usprkos tome, tehnike koje koristimo i dalje nam nude najjednostavnije i najtraže-

nije frizure. Duh asimetri nosti još jednom postaje znak najve e kreativnosti. Vra aju se i dignute kose, kao visoki rep na tjemenu ili za ešljane naglašene šiške u irokeza stilu, otkrila je Ivana Bajsi . (mn)

Ove sezone cilj je izdvojiti se iz mase sli nih frizura

Prednost imaju plave nijanse, od hladnih tonova, do boje fuksije ili ružinog drva

POVODOM Mjeseca hrvatske knjige

ZAJEDNICA HKUU-a Me imurske županije u svoje redove primila KUD “Mura” iz Novakovca

Osmak predstavio svoj posljednji krimi za mlade

Manje novca Zajednici, manje smotri

Zgode etvero mladih koji ljetuju u idili nom okruženju otoka Cresa i Lošinja, upoznaju povijesne znamenitosti, ali i ekološke probleme tog kraja, bili su tema prošlotjednih književnih susreta održanih u Knjižnici “Nikola Zrinski” akovec i Osnovnoj školi Mursko Središ e. Rije je o temi krimiromana za mlade “Ljetovati na Marsu” poznatog pisca i publicista Milana Osmaka, kojeg je sam autor došao predstaviti u Me imurje u sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2009.

Predstavljanje knjige popratio je poseban program – u Knjižnici

su nastupili Borna Benko na gitari i Tihana Novak na sintisajzeru, u Murskom Središ u knjigu je predstavila književnica Ljubica Dui , a ulomak iz knjige i muzi ku to ku interpretirali lanovi knjižni arske grupe.

Milan Osmak je nadasve pripovjeda . Voli re i kako su ga na takvo književno izražavanje “navukli” vrsni pedagozi i osniva i književnog asopisa za mlade ISTARSKI BORAC, uporno objavljuju i njegove dje je uzmorske pri e o Puli. Tada je polazio drugi razred gimnazije jer još nije bila izmišljena današnja osmogodišnja škola. Školovanje je nastavio u Ri-

je koj gimnaziji, što e kasnije bitno odrediti autorove motivske literarne izvore. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu komparativnu književnost i dva svjetska jezika.

Milan Osmak (1940) bio je, ne nužno tim redoslijedom, novinar i urednik na radiju, u novinskoj ku i VJESNIK, pa mornar na trgova kom brodu. Ali i lu ki broja tereta, prodava elektromaterijala, osniva jedne povijesne revije, glasnogovornik u komunalnom poduze u isto a, direktor izdava kog poduze a, nakladnik knjiške produkcije. Uredio je više od stotinu knjiga.

KNJIŽNICA “Nikola Zrinski” povodom Mjeseca knjige

Tjedan pun radionica i predstavljanja knjiga U utorak u 10 sati po et e radionica za osnovnoškolce “Ispeci svoj kruh”, isti dan nave er u 18 sati u Domu sindikata bit e uprili eno predstavljanje knjige “Prožimanja” Ilije Peji a. Sudjeluju dr. sc. Vladimir Strugar, dr. sc. Stjepan Hranjec, Ilija Peji , te u enici akove ke Gimnazije Mladen Medak Gaga, kantautor iz Bjelovara.

U petak 23. listopada na Dje jem odjelu održat e se druženje sa zvijezdom – Bojanom Jambroši em. Dan kasnije u Igraonici Bamblek od 10 sati ujutro održava se Mali sajam sakuplja a salveta, zna ki, razglednica, markica, sli ica životinjskog carstva i ostalog za razmjenu ...

U ponedjeljak od 15 sati u Igraonici Bamblek održava se

literarno - likovna radionica za predškolarce “Jesenja arolija”.

Dan kasnije na istom mjestu u 16 sati bit e organizirana radionica izrade raketa i maketa sun evog sustava kaširanjem za 5. i 6. razrede OŠ (prijave na Dje jem odjelu). Isti dan u 18.30 sati na Op em odjelu predstavljanje knjige Božidara Glavine “Komu to fti eki popevljeju”.

KUD “Mura” iz Novakovca novi je 57. lan Zajednice HKUU-a Me imurske županije, broj ano i po aktivnostima najja e u Hrvatskoj.

Njihovo priklju enje Zajednici prihva eno je prošli tjedan na njenoj redovnoj godišnjoj skupštini.

- Bitno je biti lan Zajednice jer putem nje kulturno - umjetni ko društvo ostvaruje neke svoje programe. Tako, primjerice, sudjeluje na Županijskim smotrama koje su prvi korak prema državnim smotrama, a onda i gostovanjima u zemlji i izvan nje. Bitno je svakome društvu da se prezentira i pokaže za što radi

tijekom godine. Svake godine u Me imurju pove avamo broj smotri.

Trenutno se u Me imurju organizira osam smotri i dvije predsmotre, ukupno deset programa, a sudjelujemo i u organizaciji Susreta državnih folklornih ansambala, isti e Dejan Buva , predsjednik Zajednice HKUU-a Me imurske županije.

Iako je prora un Zajednice, zbog situacije u županijskom prora unu, srezan s 525 na 300 tisu a kuna, koliko je obe ano da e im biti ispla eno do kraja godine predstoje e, posljednje ovogodišnje smotre u Kotoribi i Ivanovcu ipak e biti odr-

žane. Što e se doga ati dogodine ne budu li dobili o ekivana sredstva iz županijskog prora una, u Zajednici nisu posve sigurni. - Iako smo na ovoj skupštini donijeli plan rada za 2010. godinu, bojim se da emo neke naše aktivnosti i smotre biti prisiljeni odgoditi ne dobijemo li za njih planirana a prijeko potrebna sredstva. Može se dogoditi da e se neki programi ipak zadržati ukoliko se svi zajedno složimo da svaki KUD inancira troškove svog nastupa.

Meni se ini da e amateri do kraja ostati amateri, zaklju io je Bogdan.

(D.Mihoci)

20. listopada 2009.

5

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

SVETOMARTINSKE mažoretkinje u Viškovu

Predstavile Me imursku županiju U Viškovu kod Rijeke održana je smotra mažoret timova koja je održana u sklopu priredbe Matejna 2009., a na njoj su nastupile Svetomartinske mažoretkinje iz Svetog Martina na Muri.

One su više nego dobro, uz vrlo zapažen nastup me u dvadeset timova iz cijele Hrvatske, predstavljale Me imursku županiju prilikom razgovora te u razmjeni raznih promidžbenih materi-

jala. Pod vodstvom trenerice Stanke Kutnjak nastupile su velika i srednja skupina, a nastup im je osiguran kroz lanstvo u Hrvatskom savezu mažoretkinja. (sm, DC)

Nakon odli no odra enih nastupa, akova ke su mažoretkinje nagra ene najvišim priznanjem, europskim zlatom

AKOVE KE mažoretkinje osvojile europsko zlato i broncu

Dobile zlatne i bron ane medalje te brojne komplimente akove ke mažoretkinje vratile su se s Europskog prvenstva sa zlatnom i bron anom medaljom koje su osvojile s dvije koreografije u seniorskoj konkurenciji. Dok su u Tradicionalnoj mažoret kategoriji djevojke pokazale da su prave majstorice, u koreografiji s rekvizitima na temu “Rubikova kocka” osvojile su tre e mjesto. Uz obje medalje, akove ke mažoretkinje dobile su i brojne komplimente na na in i tehniku rada, što je najbolji poticaj za daljnji rad.

Kao dio reprezentacije Hrvatske, akov anke su nastup na Europskom prvenstvu izborile antasti nim rezultatima na Državnom prvenstvu i na taj na in uop e dobile priliku

predstaviti se pred Europom.

Uz njih, za Hrvatsku još su nastupale ekipe iz Kaštele, Sinja, Požege, Gori ana, Koprivnice, a najviša zlatna odli ja za Hrvatsku zaradile su ekipe iz akovca, Gori ana i Sinja.

Odli na atmos era u dvorani, pregršt natjecatelja iz jedanaest zemalja, posjetitelji, navija i, sve to samo je dodatno motiviralo da Iva Prprovi , Karolina Blagovi , Iva Graši , Marinela Fran i , Jasmina Bek, Mateja Kr ar, Roberta Zadravec, Barbara Prprovi , Tihana Novak, Ana Varošanec, Valentina Buhanec, Janja Bedi , Maja Mikolaj, Tihana Novak, Helena Balaž, Blanka uri , Leona Posavec i Tamara Srnec ostave srce na parketu.

Sve to ne bi nikako bilo mogu e bez logisti ke potpore koju zahtijevaju takvi projekti kao što je odlazak na Europsko prvenstvo, te, naravno, neizostavne trenerice Smiljane Nedeljko, koja ve godinama sa svojim djevojkama ostvaruje najbolje rezultate i pohvale. Ujedno akove ke mažoretkinje zahvaljuju na podršci Gradu akovcu, Me imurskoj banci akovec, poduze ima Promming d.o.o , Metal dekor d.o.o., Velepromet d.o.o., Vnuk d.o.o., MS d.o.o. te mnogim drugim sponzorima bez kojih odlazak na prvenstvo ne bi mogli realizirati, što bi bila velika šteta, jer bi akovec i Hrvatska ostali zakinuti za ovako dobre uspjehe.

U koreografiji s rekvizitima na temu “Rubikova kocka” osvojile su tre e mjesto

KULTURNA suradnja Narde i Murskog Središ a

Mažoretkinje i Rudarski zbor u Nardi Mažoretkinje i Rudarski zbor Grada Mursko Središ e nastupili su u Nardi, mjestu u ma arskom dijelu Gradiš a na ma arsko - austrijskoj granici, na poziv tamošnje na elnice Kristine Glavani .

Rudarski zbor po prvi put službeno je predstavljen van Hrvatske, a mažoretkinje su otplesale svoju to ku.

Gostovanje mažoretkinja i

Rudarskog zbora popra eno je s velikim zanimanjem mještana i nagra eno bogatim pljeskom, a nakon službenog programa nastavilo se s druženjem i plesom. Mažoretkinje je na gostovanje pratila trenerica Lucija Mutvar, a Grad je na gostovanju predstavljao Dražen Srpak, zamjenik gradona elnika.

(BMO)

MAŽORETKINJE iz Gori ana sjajne na Europskom prvenstvu

Osvojile zlato i broncu Naslov europskih prvakinja na nedavno održanom Europskom prvenstvu mažoretkinja u kategoriji tradicionalni mažoret ples osvojio je mla i juniorski sastav Mažoretkinja iz Gori ana. Zlatom su se okitili Bernard Bara , Sara Lesinger, Josipa Mar etko, Izabel Vadlja, Lana Tisaj, Ines uran, Klara Mesari , Valentina Pongrac, Ilaria Ribi , Josipa Bašnec, Valentina Mikec, Ana Jakši , Katarina Jakši , Patricija Petric, Ivana Horvat, Petra Horvati i Tajana Mati.

Tre e mjesto u Europi osvojili su i mla i juniori u kategoriji grupa s rekvizitima, otplesavši veselu

koreografiju na temu Kaubojski poker.

Duet Ilaria Ribi i Bernard Bara bili su osmi, a Valentina Mikec i Josipa Bašnec dvanaeste u velikoj konkurenciji dueta.

- Ovo je velik uspjeh s obzirom na naše uvjete rada, dobra motivacija za daljnji rad, ali i velika obaveza. Uspjehu svakako pridonose i roditelji djece, kao i jaka logistika - lanovi Upravnog odbora, naro ito uže rukovodstvo na elu s Tatjanom Ribi i Senkom Vraneši .

Mažoretkinje Gori an ponose se brojem osvojenih medalja i pehara, ali postoje i trenuci koji se ne

mogu mjeriti ni im materijalnim.

To su trenuci kad naporni rad iznjedri dobre rezultate. Ovaj uspjeh smatram to vrjednijim što je proizašao iz jednoga lijepog prijateljskog odnosa na treninzima, me usobnog uvažavanja, uzajamnog podupiranja i tolerancije, isklju ivo kao plod marljivog, napornog i sistematskog rada. I s ponosom mogu re i da ovu djecu zlatnim ini ono što iz njih zra i - radost, optimizam, prijateljstvo i velika pozitivna energija, kazala nam je Katarina Vahtari Lovren ak, voditeljica Mažoretkinja Gori an.

(D.Mihoci)

6

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

V.B.Z. poklanja knjigu najbržem itatelju

MUŠKARCI koji mrze žene i Djevojka koja se igrala vatrom

Istinske književne senzacije koje imaju desetke milijuna fanova

Kruh naš Slijede i svoj speci i an stil iz “Mediteranskog brevijara”, Predrag Matvejevi u svojoj najnovijoj knjizi “Kruh naš” nastupa eruditski i akribi no, objektivisti ki superiorno i subjektivisti ki tanahno, reklo bi se kao da znala ki pe e ne samo hljeb nego i brojne hljep i e, žemlje, ki le i panine. Šest tisu a godina povijesti Matvejevi ne prepri ava kronološki, ve prati doga aje, obi aje, istražuje etimološko porijeklo i etnološke fenomene, a sve kombinira s osobnim iskustvom i toplim intimisti kim reminiscencijama.

Knjiga “Kruh naš” nije samo put kroz vrijeme nego je i put kroz civilizacije. U nas je veoma malo sli nih knjiga, radova koji sveobuhvatno obra uju svoju temu, a pandani mogu biti samo rijetki primjeri kao što je Nikola Viskovi sa svojom knjigom o stablima ili Viktor Žmega s knjigom o njema koj kulturi od Bacha do Bauhausa. Na svojoj knjizi o kruhu Matvejevi je radio nekoliko desetlje a. Knjige kao što je Matvejevi eva oplemenjuju nacionalnu kulturu i zauvijek ostaju kao kapitalna

20. listopada 2009.

kulturološka djela. Matvejevi ev pristup na ravnopravnu razinu postavlja potpuno raznorodne pojave jer sve što je u vezi s kruhom jednako je relevantno – i podjela krš ana oko toga ho e li u hostiju stavljati kvas i teške i bolne romske uzre ice o hljebu (u njih esto istodobno i gladi). Nije li, uostalom, naj eš a molitva, ponekad i vapaj – “Kruh naš svagdanji daj nam danas“ – jer rije i “glib“ (kao blato, ali i zemlja), globus (kao zemaljska kugla) i hljeb istog su porijekla ...

akove ka Knjižnica “Nikola Zrinski” preporu uje: Knjige za djecu i mlade:

Knjige za odrasle:

• Annette Wieviorka: Kako objasniti Auschwitz svom djetetu • Jules Verne: Dvorac u karpatima • Lian Hearn: Sjaj mjese ine

• Jon Krakauer: Bez daha • Igor Štiks: Elijahova stolica •Barry Unsworth: U pupku joj rubin

Muškarci koji mrze žene najprodavaniji je europski triler posljednjeg desetlje a i prili no je jasno zašto je tako. Teme koje je Stieg Larsson ušio u svoj roman nisu samo aktualne ve provokativne i uznemiruju e, baš kao i njegovo beskompromisno pisanje koje je klasi ni krimi /triler gurnulo u ponor neistražene ljudske psihe i svih udovišta koja tamo u e u mraku. Roman zapravo obuhva a tri pri e: prva prati novinara Mikaela Blomkvista, poznatog po raskrinkavanju gospodarskih makinacija, koji se profesionalno upropastio objavivši pri u za koju nije imao pouzdan izvor, druga je ona Lisbeth Salander, vrhunske hakerice, pomalo sociopatskog ponašanja, te na kraju tu je i storija o obitelj Venger, superbogatim vlasnicima koncerna Venger, jednog od stupova švedskog gospodarstva.

Kako znamo da su sve obitelji nesretne na svoj na in, za Vengere bi se moglo re i da je nesre a vjerojatno u genima.

Naime, obitelj je svijetu dala tri prili no zagrižena poklonika nacisti ke ideologije, od kojih je jedan dao glavu za Adolfovu stvar i još nekoliko udaka koji žive na otoku na sjeveru Švedske. No, najmra nija obiteljska tajna još uvijek je neotkrivena.

Radi se o nestanku Harriet Venger, ne akinje Henrika Vengera, bivšeg šefa koncerna koji je sada u mirovini, još uvijek opsjednut Harrietinim nestankom. Ve pomiren sa spoznajom da je Harriet najvjerojatnije mrtva, ipak unajmljuje Mikaela Blomkvista da još jednom pro e kroz arhiv koji je osobno sakupio i usput napiše kroniku obitelji Venger. Blomkvist pristaje iz samo jednog razloga: Venger mu na pladnju nudi Wennerstroma, ovjeka zbog kojeg je Blomkvist uništio reputaciju.

Istraga na po etku ne vodi ni-

kamo, no Mikaelovo novinarsko oko primje uje detalje koji e razotkriti monstruoznu istinu, a uz pomo Lisbeth Salander uspjet e iz sve te zbrke izvu i i živu glavu.

Ovaj se politi ki i novinarski triler usprkos svom jednostavnom zapletu ita u dahu, i to ne samo zato jer želite što prije saznati tko je ubojica i ho e li se Blomkvist osvetiti Wennerstromu, ve zato jer je Larsson stvorio realne i intrigantne likove koji postaju važniji od zapleta. Možda se baš zato engleski prijevod ina e šarmantnog naslova Man som hatar kvinnor pretvorio u The girl with the Dragon Tatoo koji zapravo opisuje Lisbeth Salander. Upravo je njen lik Larsson polako izvla io iz sjene jer, naravno, Lisbeth je žena, i to žena na kojoj e autor pokazati kakva i kolika može biti mržnja muškaraca, što uklju uje više scena seksualnog zlostavljanja i analnog silovanja. Iako opisi nisu za sva iji želudac, Larsson

postiže željeni u inak: svra a pozornost na goru i problem nasilja nad ženama i tjera na razmišljanje.

Ukoliko vas ovaj roman zaintrigira u dovoljnoj mjeri, svakako preporu ujemo još jedan Larssonov naslov: Djevojka koja se igrala vatrom. On je drugi dio trilogije Millennium i nastavak romana Muškarci koji mrze žene. Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist ponovno se nalaze u središtu napete, uzbudljive pri e, u kojoj sve po inje okrutnim ubojstvom mladog novinara Millenniuma i njegove djevojke koji se bave istraživanjem traf ickinga. Svi tragovi upu uju da je zlo in po inila Lisbeth Salander te su se itava švedska policija i javnost digle na noge kako bi pronašle neprilago enu djevojku sumnjiva ponašanja s podebljim dosjeom iz psihijatrijske klinike. No ta potraga vodi do mra nih, duboko zakopanih tajni koje otkrivaju kako je i zašto okolina odbacila osamljenu krhku genijalku. Stieg Larsson

O autoru Stieg Larsson, švedski pisac i novinar, ro en 1954. godine, odrastao je u švedskoj provinciji na sjeveru zemlje u mjestaªcu Norsjö. Odgajali su ga baka i djed do djedove smrti 1962. Nakon što je završio školovanje i odslužio vojsku, zaposlio se kao novinar i jedan od prvih zadataka bilo mu je izvještavanje o gra anskom ratu u Eritreji. Nakon povratka iz Afrike, gdje se zarazio malarijom, po eo je raditi kao gra¬ ki dizajner i urednik u novinskoj agenciji Tidningarnas Telegrambyr, gdje je ostao dvadeset godina. Prije književni ke karijere bio je poznat po borbi protiv rasizma i desni arskog ekstremizma. Bio je jedan od

Djevojka koja se igrala vatrom uspio je gotovo nemogu e: napisati nastavak koji je napetiji i kompleksniji od prvog dijela i u njemu iznova na fascinantan na in ogoliti skrivene strane društva. Roman Djevojka koja se igrala vatrom potvrdio je da je trilogija Millennium istinska književna i nakladni ka senzacija koja s pravom ima desetke milijuna fanova.

najboljih svjetskih poznavatelja desni arskih ekstremisti kih skupina i snažno se borio protiv njihova utjecaja. Sredinom osamdesetih pokrenuo je nenasilni program Stop the Racism.

Zakladu Expo utemeljio je 1995. te je postao glavni urednik njezina asopisa Expo. asopis je bio na neprestanu udaru i pod prijetnjama desni arskih ekstremista, kao i sam Larsson.

Prve tri knjige iz serije Millennium, Muškarci koji mrze žene, Djevojka koja se igrala vatrom i Kule u zraku, Stieg Larsson dovršio je neposredno prije iznenadne smrti od sr anog udara 9. studenog 2004., na dan Kristalne no i.

Te tri knjige postale su svjetski fenomen te najpopularnije i najprodavanije europske knjige posljednjeg desetlje a.

Prva knjiga nagra ena je 2005. najprestižnijom nagradom za kriminalisti ke romane u Skandinaviji Glasnyckel, druga knjiga dobila je 2006. nagradu Švedske akademije za detektivske romane, a tre om knjigom Larsson je ponovno osvojio nagradu Glasnyckel, ime je postao tek drugi autor koji ju je osvojio dva puta.

ovo je samo ponovno miksani materijal. Naravno, sam povod je potpuno druga iji pa je ovo druga ije postavljeno od originalnih Beatles pjesama.

Prilago en zahtjevima soundtracka, ovaj album najbolje funkcionira kao cjelina, a ne zbroj pojedinih dijelova kao što je slu aj s originalnim pjesmama.

Promatran tako u svjetlu novih aranžmana, dijelova razli itih pjesama koje su spojene u novu cjelinu, ‘Love’ je iznena uju e dobar miks album, te an i slušljiv. Zapravo, za mene je ve i to iznena enje jer kopanje po ne emu što je mrtvo obi no otkrije smrad koji na kraju ostavi neželjeni trag.

Stieg Larsson, švedski pisac i novinar

ALBUM TJEDNA

The Beatles: Love

WEB preporuka:

www.ballroomdancers.com Volite li ples, ali nikako da se odlu ite da odete na sate plesa? Ili vas je možda sram plesati pred drugima jer smatrate da imate “dvije lijeve noge”? Onda bi stranica www.ballroomdancers.com mogla biti prava stvar za vas. Zaljubljenici u ples, profesionalni plesa i napravili su stranicu koja za cilj ima pomo i

svakome tko voli umjetnost pokreta. Ondje možete nau iti apsolutno sve plesove, od standardnih (valcer, foxtrot, quickstep ...) do latino plesova (cha cha, samba, rumba, paso doble ...).

Naravno, ondje možete nau iti i najvru i ples na svijetu – salsu, a sve to besplatno iz udobnosti vlastitog doma.

Ovaj put predstavljamo album koji de initivno više nije “friški”. Izdan je prije tri godine, no rije je o songovima koji nikad ne zastarijevaju. The Beatles su jedno od rijetkih dobara pop kulture u posljednjih pedeset godina, kojima se teško ne diviti i baš zbog toga ih je teško dirati, ne zato što su njihova djela a priori neponovljiva remek djela, nego zato što im se zapravo nema što dodati ni što re i. Uostalom, ako zanemarimo njihove populisti ke singlove bez kojih ne bi bili to što jesu, jedina rije koju za njih mogu iskopati je - fascinantno.

John, George, Paul i Ringo su, kad bi se dovoljno odlijepili od stvarnosti, stvorili neke od najmaštovitijih pjesama svih vremena.

No, za ovu našu pri u klju an je njihov igra iz sjene, producent George Martin.

O emu se zapravo ovdje radi? ‘Love’ je zapravo soundtrack za predstavu Cirque De Soleila i Martin i njegov sin uzeli su na se-

be poprili no zahtjevan zadatak.

‘Love’ nije ni kompilacija ni miks ni remiks ni mash up ni soundtrack album, ‘Love’ je sve to pomalo. Na papiru se koncept može initi pretjerano radikalnim, no to zapravo nije slu aj. Jedina stvar koja ovdje šokira je zvuk, njegova ispeglanost i modernost, no s druge strane poznavatelju naprednosti Beatlesa ni to ne može do i kao iznena enje.

Na neki na in ovo je mash-up album, no dok je Danger Mouse to radio s ‘White Album’ Beatles i ‘Black Album’ Jay-Z-a, Martini kombiniraju Beatles s njima samima, uzimaju i razli ite pjesme ili razli ite verzije iste pjesme (treba napomenuti da su im arhivi naravno bili dostupni i da im je mogu nost ponovnog miksanja omogu ila ovakav zvuk). U tom smislu je ‘Love’ remiks album u staromodnom zna enju rije i jer nije u pitanju radikalno dodavanje novih elemenata, nadosnimavanja ovdje gotovo i nema,

20. listopada 2009.

7

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

NAGRADNO PITANJE

Kenjac

Slomljeni zagrljaji

drama Režija: Antonio Nui Scenarij: Antonio Nui Uloge: Nebojša Glogovac, Nataša Janji , Roko Rogli , Tonko Lonza, Emir Hadžihafizbegovi , Ljubomir Kapor, Asja Jovanovi

triler Režija: Pedro Almodovar Uloge: Penelope Cruz, Lluis Homar, Blanca Portillo Novi film uglednoga španjolskog redatelja, osk arovca Pedra A lmodóvara, ljubavna je pri a o muškarcu koji, nakon tragi ne nesre e i

gubitka jedine žene koju je volio, ponovno pokušava izgraditi život. Trajanje: 127 minuta. Preporu ujemo starijima od 12 godina.

(tri besplatne posudbe) Film “Ponovno 17” je: 1) triler 2) komedija 3) horor

utorak, 20.10.

18.00 GOLA ISTINA romanti na komedija

20.00 SIRO E DOBITNIK IZ PROŠLOG BROJA: Miran Jalšovec, akovec

Odgovor: ___________________________

Ime i prezime: ______________________ ________ _____________________________

u svemu tome e veliku ulogu odigrati jedan magarac Sinopsis nagra en na Sarajevo film estivalu.

Dobitnik Zlatne Arene za scenarij, kameru i glazbu Dobitnik glavne nagrade “Oktavijan” Hrvatskog društva filmskih kriti ara. Film igra na -u 22. listopada, a gosti u akovcu jesu redatelj filma Antonio Nui i filmski kriti ar Damir Radi .

horor triler

srijeda, 21.10.

KUPON ZA NAGRADNU IGRU

l. br: _______________________________

Potresan i iskren film doti e se mra nih strana obiteljskih i rodbinskih odnosa. Drugi Nui ev igrani film obiteljska je drama smještena u Hercegovini u ljeto 1995. uo i Oluje koja progovara o nerazriješenim odnosima u relaciji oca i sina te muža i žene. Glavni junak Boro u samo dva tjedna razriješit e višegodišnji sukob s ocem, nau it e biti bolji muž i otac, a

CENTAR ZA KULTURU AKOVEC

nema filmskog programa

etvrtak, 22.10.

20.00 Tribina premijera hrvatskog filma

KENJAC drama Režija: Antonio Nui Uloge: Nebojša Glogovac, Nataša Janji , Roko Rogli , Tonko Lonza Gosti: ANTONIO NUI¤, redatelj i DAMIR RADI¤, filmski kriti ar

petak, 23.10.

18.00 KENJAC drama

20.00 SLOMLJENI ZAGRLJAJI LOS ABRAZOS ROTOS

DVD i BLU-RAY IZLOG PONOVNO 17

MARLEY I JA

MILIJUNAŠ S ULICE

HRVA

Tko god vam je rekao kako mladost ne treba potratiti na ‘sex, drugs, alcohol & rock’n’roll’, lagao je jer ovaj film dokazuje da ete dobiti drugu priliku.

Godina je 1989., Mike O’Donnell (Zac E ron) je zvijezda školskoga košarkaškog tima, njegovu igru s tribina prati skaut za koledž i ispred njega je blistava budu nost.

Me utim, on sve to odlu uje odbaciti kako bi svoj život podijelio sa svojom djevojkom Scarlett jer je upravo saznao da o ekuju bebu.

G ot ovo d v ade se t godina kasnije Mikeovi (Matthew Perry) dani slave su daleko iza njega.

Njegov se brak sa Scarlett (Leslie Mann) raspao i iz ruku mu je izmaklo unaprje enje na poslu. Da stvari budu bolje, njegova djeca koja su ve tinejdžeri smatraju ga gubitnikom i on trenutno spava kod Neda, svog prijatelja iz srednje škole koji se iz bezveznjaka pretvorio u milijardera ...

Ako niste spremni imati dijete, kako ete zadovoljiti maj inske instinkte? Kupnjom psa, naravno. No, ako je taj pas Marley, onda biste mogli i požaliti.

Dok snijeg uporno pada na no njihovog vjen anja, mladi bra ni par, John (Owen Wilson) i Jenny Grogan (Jenni er Aniston), odlu uje napustiti okrutne zime Michigana i zaputiti se na jug kako bi zapo eli svoj novi život na Floridi. Oboje se zaposle kao novinari u konkurentskim lokalnim novinama, kupuju svoj prvi dom i zajedno kre u u pustolovinu braka, nove karijere i novog života. Ina e se John i Jenny slažu odli no, ali kada je u pitanju ‘proširivanje’ obitelji, njihovi stavovi se razilaze. Nesiguran u vlastitu spremnost na djecu, John svoj strah priznaje prijatelju i kolegi Sebastianu koji mu nudi savršeno rješenje – neka John svojoj dragoj kupi štene. Zvu i kao dobra ideja, ali tada na scenu stupa Marley ...

Može li osamnaestogodišnji mladi s ulica Mumbaia dokazati svoju nevinost i osvojiti glavnu nagradu u indijskom ‘Milijunašu’?

U studiju gdje se snima indijska verzija televizijskog kviza ‘Tko želi biti milijunaš’ upravo je kucnuo najnapetiji trenutak – voditelj se sprema postaviti posljednje pitanje koje nosi glavnu nagradu. Pred utihlom publikom i izložen goru im reflektorima televizijskog studija nalazi se osamnaestogodišnji mladi s ulice Jamal Malik. Voditelj kviza, Prem Kumar, nema nikakvih simpatija prema ovom natjecatelju, potencijalnom instant bogatašu. Probivši se vlastitim snagama s ulice, Premu se ne svi a mogu nost dijeljenja svjetala pozornice ‘Milijunaša’ te odbija vjerovati da bi klinac s ulice mogao znati sve odgovore.

I tako kada istekne vrijeme emisije (baš prije milijunskog pitanja), Prem ve ima policiju spremnu izvan studija kako bi uhitili Jamala, za kojeg je on siguran da vara ...

Randy Robinson na svojoj je koži osjetio što zna i ona stara izreka ‘Tko visoko leti, nisko pada.’ Ho e li imati snage i odlu nosti vratiti se na vrh?

U dobrim, st arim osamdesetima naš Randy (Mickey Rourke) bio je na vrhuncu svoje karijere.

Bio je najpoznatiji i najomiljeniji pro esionalni hrva u SAD-u. Narod je volio gledati njegove borbe te je s vremenom, zbog svoje upornosti, snage i tvrdoglavosti, dobio nadimak ‘Ovan’. No, slava nije vje na i tako je naš Randy ‘Ovan’ Robinson polako ‘izblijedio’ i nestao. Danas, dvadeset godina kasnije, jedva da uspijeva preživjeti, a potraga za boljim i stalnijim poslovima postala je njegova svakodnevnica ...

triler Režija: Pedro Almodovar Uloge: Penelope Cruz, Lluis Homar, Blanca Portillo

1.

PONOVNO 17

2.

U VRTLOGU IGRE

3.

NJEMU BAŠ I NIJE STALO

4.

TI MI LAŽEŠ NAJBOLJE

5.

MILIJUNAŠ S ULICE

6.

GOMORA

7.

HRVA

8.

IZGUBLJENA DUŠA

9.

GOMORA

subota, 24.10. nema filmskog programa

nedjelja, 25.10.

16.00 UDOVIŠTE PROTIV VANZEMALJACA animirani obiteljski film

18.00 KENJAC

10. NO U MUZEJU 2

drama

FILMSKA TOP LISTA “ME IMURSKIH NOVINA” 1.

NEBESA

2.

MAMURLUK

20.00 SLOMLJENI ZAGRLJAJI triler

ponedjeljak, 26.10.

3.

ROCK ‘N’ ROLL BROD

4.

GANGSTERI

5.

DOBRO DOŠLI CH’TIS

6.

PRISILA NA BRAK

7.

POSLJEDNJA KU A NALIJEVO

8.

HARRY POTTER I PRINC ...

9.

ŽENA KOJOJ SAM ITAO

18.00 KENJAC drama

20.00 SLOMLJENI ZAGRLJAJI triler

DOM KULTURE PRELOG

10. MARLEY I JA

US BOX OFFICE 1. THE FINAL DESTINATION 2. ALL ABOUT STEVE

subota, 24.10., nedjelja, 25.10

19.00 PRISILA NA BRAK

3. INGLORIUS BASTERDS

ameri ka romanti na komedija

4. GAMER 5. DISTRICT 9 6. HELLOWEEN 2 7. JULIE & JULIA 8. G.I. JOE: THE RISE OF COBRA 9. THE TIME TRAVELER’S WIFE 10. EXTRACT

NOVO RADNO VRIJEME BLAGAJNE! Radno vrijeme blagajne: ponedjeljak, utorak i petak – od 10 do 12 i od 16 do 20 sa , srijeda i etvrtak – od 10 do 12 i od 18 do 20 sa , subota – od 16 do 20 sa , nedjelja – od 15 do 20 sa .

Blagajna prije podne blagdanom NE radi.

PREBACUJEMO VAŠE VIDEO MATERIJALE (svadbe, ro endane, proslave...)

NA DVD VIDEO DISKOVE, NAJJEFTINIJE U HRVATSKOJ

30 KN - 1 SAT

8

20. listopada 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

XD XENIA DESIGN na Cro – a – Porteru

Zagreba koj publici predstavljena couture kolekcija

Predstavljanje couture kolekcije za injeno je pojavljivanjem Josipe Lisac koja se našla u ulozi modela Samo dva tjedna nakon izlaganja kolekcije prolje e/ ljeto 2010. na Fashion.hr-u na lokaciji Stara tvornica Zagrep anka, dizajnerica Ksenija Vrbani u Zagrebu je predstavila novu couture kolekciju na Cro – a – Porteru na Zagreba kom velesajmu.

Predstavljanje couture kolekcije glamurozno je za injeno pojavljivanjem dugogodišnje inspiracije za XD – Josipe Lisac koja se našla u ulozi modela na pisti nose i avangardnu kreaciju Xenia design. Na po etku revije modeli su stajali okupljeni u krug, le ima okrenuti publici i jedan po jedan iz kruga izlazili i šetali pistom, te nam ujedno i otkrivali Josipu Lisac koja je bila sakrivena iza maske.

Odli an styling manekenki koje su imale frizure oblikovane u tornjeve i maske za o i u rukama savršeno se uklopio u avangardnu kolekciju koju slobodno možemo prozvati jednom od najboljih u dugogodišnjem radu dizajnerice Ksenije Vrbani .

Couture kolekcija Xenia design sadrži tipi ne elemente po kojima je i brend prepoznatljiv - igru konstrukcijom i strukturom, volumenom i predimenzioniranjem. Osim ovih elemenata, u kolekciji su se našli nevjerojatno elegantni i ženstveni modeli haljinica koje su odisale nježnoš u i so isticiranoš u.

Cijela kolekcija koja je u službi volumena i konstrukcije obilježena je crnim tonovima, srebrnom bojom i taftom tamnocrvene boje koji se presijava na crno. Posebno oduševljenje izazvali su crni komadi izra eni od materijala reljefne strukture i predimenzionirane košulje s naglašenim rukavima.

Cjelokupni dojam predstavljanja bio je iznimno glamurozan i teatralan, kako to i prili i jednoj couture reviji, pa je velik broj gledatelja u publici barem na trenutak imao osje aj da gleda reviju na nekom od svjetskih modnih doga anja. (foto: Jelena Bali )

Josipa Lisac dugogodišnja je inspiracija za XD

ZA NJU: etiri zabavna na ina kako inicirati seks s partnerom

Kad žena inicira seks ...

O seksu svi volimo pri ati, itati, neki od nas i pisati. Naravno, volimo ga i upražnjavati.

Ovaj put pozabavit emo se temom interesantnom i ženama i muškarcima – kako žene mogu oživjeti seks u vezi i same ga inicirati.

Ako spadate me u one žene koje imaju problema s iniciranjem seksa, anemojte o ajavati.

Niste jedina. Mnogo žena esto eka da njihov muškarac napravi prvi korak i zapo ne seksualne igrice. No, u današnje vrijeme sve je više žena koje preuzimaju tu ulogu i one to ine bolje i suptilnije od muškaraca. Žene u pravilu nisu takve da svog partnera odmah samo zasko e im ga vide, (naravno, nisu to ni svi muškarci. Iako brzinski strastveni seks nije loš s vremena na vrijeme), ve mu na kreativniji i zanimljiviji na in daju do znanja što to no žele – njega na postelji ili gdje god ve .

Kako to vi možete posti i?

Obucite spava icu bez donjeg rublja. Otuširajte se i obucite svoju najkra u i najseksi spava icu, po mogu nosti prozirnu, i nemojte obu i donje

rublje. Nanesite svoj (i njegov) omiljeni parfem, upalite nekoliko svije a po spava oj i dnevnog sobi i pustite nježnu glazbu.

Nato ite ašu vina. Neka otpije malo, a zatim i vi iz iste aše, pa ga strastveno poljubite. Uzmite njegov dlan i vodite ga po svom bedru prema gore. Nakon što otkrije da ne nosite ga ice, vi ne ete ni morati puno više napraviti. Strastvena no vam je zagarantirana.

Priuštite mu seksi masažu. Što je to seksi masaža?, pitate se.

Pa, seksi masaža je ona u kojoj svoga dragog masirate eteri nim uljima odjevena u svoje

najizazovnije donje rublje (zapamtite, muškarci su izrazito vizualni i obožavaju vas gledati u seksi odje i, spava icama ili donjem rublju). Masažu zapo nite poljupcima duž cijele kralježnice i raspustite svoju kosu da ga lagano škaklja. Uzmite ulje ili losion za masažu i dlanovima mu milujte le a i ruke, nježno i senzualno. Zatim ga okrenite i uz pomo ulja priuštite mu kratki (ali kvalitetni) ru ni rad.

Da vi ne bi ostale uskra ene, tad ga zajašite i zajedno krenite po valovima zadovoljstva.

Probudite ga poljupcima.

Seks u rano jutarnjim satima

je, mnogi e se složiti, bolji od i ega. Probudite ga poljupcima, po vratu, licu, ušnoj resici, prsima, trbuhu ... Uzmite mu dlan, ljubite ga i jezikom milujte zapeš e. Ljubite ga i tijelom se trljajte o njegovo. Ne e vam mo i odoljeti. Brine li vas jutranji zadah - skoknite u kupaonicu oprati zube ili kraj kreveta ostavite žvaka e gume ili mentol bombone. Bombone možete iskoristiti kako biste se jezicima poigrali njima zajedno.

Pridružite mu se u tuširanju. Kad oti e pod tuš prije spavanja (ili ujutro), dajte mu par minuta prednosti. Tad se razodijenite (možete to u initi i u kupaoni pred njim) i pridružite mu se. Nježno ga poljubite i zatim ga rukama okrenute tako da je okrenut s le ima prema vama. Uzmite sapun ili spužvicu i nježno mu sapunajte prvo le a, a zatim u istom položaju i prsa i ostale dijelove tijela. Nemojte mu dozvoliti da se okrene, sve dok ga potpuno ne izludite. Zapamtite, vi ste u kontroli ovaj put. Tek kad ni vi više ne možete izdržati dozvolite strastima da eksplodiraju.

ZDRAVE BILJKE: Nevjerojatna biljka kojom su kožne probleme rješavali i faraoni

Aloe vera pomaže lije iti psorijazu

Cjelokupni dojam predstavljanja bio je iznimno glamurozan i teatralan

Vjerojatno nema te osobe koja nije uli za aloe veru, bilo kao biljku, gel ili kremu, kao i za njene nebrojene dobrobiti u medicini i kozmetici. Aloe vera, ako je nikad niste vidjeli, izgleda otprilike sli no kao kaktus s debelim so nim bodljikavim listovima, a sve je popularnija i kao ku na biljka.

Aloa se koristi za lije enje problema kože još od doba faraona. Da gel aloe vere sadrži preko 240 hranjivih sastojaka, znala je i Kleopatra. Egip anke su koristile gel aloe vere za blagu i dubinsku hidrataciju kože. Koristili su je i afri ki vra evi za zacjeljivanje kože nakon sukoba raznih plemena.

Dobro, ne možemo jam iti koliko je aloa djelotvorna nakon ratova afri kih plemena, ali možemo vam re i da biste mogli probati aloe veru ako patite od psorijaze, kroni ne autoimune bolesti koja uzrokuje crvenilo, ljuštenje i suho u kože.

Bolja od steroida?

Prema nedavnom istraživanju, lije enje aloe verom dovelo je do smanjenja veli ina lezija na tijelu, kao i do ublažavanja simptoma psorijaze. I to više nego kod lije enja steroidnim kremama.

Studija koja je predstavljena na internacionalnom kongresu dermatologije u svibnju ove godine uklju ila je 80 pacijenata, a zaklju ak je da je aloe vera siguran alternativni tretman za blagu do umjerenu psorijazu, kao i pseudopsorijazu.

U studiji volonteri su imali rezultat otprilike 11 na ljestvici PASI (Psoriasis Area and Severity Index - indeks zahva enosti i ozbiljnosti psorijaze), što se smatra zlatnim standardom za procjenu oboljelosti od psorijaze. Indeks mjeri prosje no crvenilo, debljinu i ljuštenje lezija na ljestvici od 0 do 4.

Riba u umaku s bademima Sastojci za 4 osobe - 100 g badema - maslinovo ulje - 1 luk sitno nasjeckani - crvena paprika - 1 režanj ešnjaka - krušne mrvice - malo šafrana - 1 limenka pelata - bijelo vino - 4 leta bijele ribe - peršin

Priprema jela

Odli an styling manekenki koje su imale frizure oblikovane u tornjeve savršeno se uklopio u avangardnu kolekciju

Zagrijte pe nicu na 175 stupnjeva.

Rasporedite bademe na lim za pe enje te ih stavite u zagrijanu pe nicu na 8 10 minuta. Polovinu badema stavite na stranu za ukrašavanje gotovog jela.

Gdje možete prona i aloe veru?

U svim ljekarnama i biljnim ljekarnama, kao i prodavaonicama s kozmetikom možete prona i 70-postotne gelove i kreme aloe vere. A možete nabaviti i biljku pa je direktno koristiti. Samo otrgnite list, razrežite ga nožem i pokupite sok (gel).

Aloe vera je fantasti na ku na biljka i veoma otporna, tako da je mogu uzgajati i oni koji nemaju smisla za vrtlarstvo.

Najbolje uspijevaju u mješavini

vrtnog tla, komposta i pijeska (2:1:1), potrebno im je dosta sunca i ne trebaju previše vode. Pripazite da je ne zalijevate previše jer je to ipak pustinjska biljka.

PRAKTI AN SAVJET

RECEPT tjedna U kolekciji su se našli ženstveni modeli haljinica koje su odisale nježnoš u i sofisticiranoš u

Volonteri su bili nasumi no podijeljeni u dvije grupe. Jednoj su lezije bile lije ene 70-postotnom aloe vera kremom, dok je druga dobila tretman steriodnom kremom (0.1% triamcinolon acetonid). Nakon osam tjedana PASI rezultati su se za aloe grupu smanjili za oko 7.7 bodova, i 6.6 za grupu koja se lije ila steroidima.

Ostatak badema usitnite mlincom. Na tavi zagrijte maslinovo ulje te ispržite luk. Dodajte ešnjak, malo crvene paprike, smrvljene bademe, krušne mrvice i malo šafrana te držite na vatri još 3 minute.

Dodajte pelate i malo bijelog vina.

Prekrijte tavu te držite na vatri 7 - 8 minuta, uz povremeno miješanje. Za inite s malo soli i papra. Podignite temperaturu pe nice na 230 stupnjeva. Riblje lete za inite s obje strane s malo soli i papra i stavite ih u kerami ku posudu za pe nicu. Prelijte umak preko ribe te pecite u pe nici 10 - 12 minuta. Na kraju posipajte s preostalim bademima te malo peršina.

Vrijeme pripreme (min): 50 min; broj kalorija: 415 cal; masno e: 25 g; ugljikohidra : 15 g; bjelan evine: 34 g.

Održavanje parketa i laminata Da bi parket ili laminat ostao lijep, sjajan i uš uvan, potrebno je slijediti nekoliko pravila: ne istite parket vodom! Voda se može zadržati na parketu i trajno oštetiti lak i drvo. Ako morate odstraniti kakvu mrlju ili ostatke hrane ili ne eg sli nog, koristite mekanu vlažnu krpu.

Da bi sprije ili grebanje parketa ili laminata, na dijelove namještaja koji dodiruju parket postavite zaštitne podloge od ilca, pluta ili gume. Ako morate premještati namještaj, nastojte ga podi i u zrak i nositi, a ne vu i ili gurati po parketu.

Još jedan savjet za sprje avanje grebanja je i zabrana hodanja

po parketu u cipelama s tankim i visokim petama ili metalnim potplatima.

Redovito održavajte parket sredstvima za iš enje parketa koja im daju svježinu i sjaj. Kada se nakon odre enog vremena (nekoliko godina) unato iš enju parket ne sjaji, ponovo ga prelakirajte.

---------------

07.15 07.40 --------

06.35 06.50 06.55

04.10 04.40 05.10

02.25 03.10

01.40

21.55 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.55

20.15 20.50

17.35 18.15 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04

15.35 16.10 16.20 17.00 17.30

13.20 14.10 14.19 14.25 14.40

12.00 12.11 12.13 12.15 12.30

11.10

10.00 10.09 10.10 10.15

05.40 05.45 06.15 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.55

01.20

00.30

22.45

21.40 21.52 21.55

19.08 19.30 20.05 21.00

17.05 18.00 18.17 18.20 18.47

16.20

15.35 15.50

---------------

15.00 15.15 --------

13.30 13.55 14.15

12.20 12.35

09.05 09.30 10.00 10.45

arobna plo a 1 Platno, boje, kist: Mozaik Kratki spoj Lagodan život Zacka i Codyja, serija za djecu Paulino ljeto, serija za mlade Vip Music Club Alias 5, serija Polleke, (Uloge: Liv S g, Mamoun Elyounoussi, Halina Reijn, Daan Schuurmans, Frank Lammers, Helmert Woundenberg; Scenaris : Rob Arends i Maarten Lebens, prema knjizi Guusa Kuijera; Redateljica: Ineke Houtman) Fotogra ja u Hrvatskoj Fratar je sa uvao troplet, dok. lm Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kuhajte s Anom TV vr : Sjajni izumi Wallacea i Gromita: Krekerousisava 525 Vitaminix: D vitamin Luckaste pa je pustolovine: Paperje za studen arobna plo a 1 Crna ku ja: Pravo na jednakost Zvjezdane staze: Voyager, serija Na rubu znanos Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Dva i pol muškarca, hum. serija Simpsoni, crtana serija VIP Music Club TV Bingo Show Bitange i princeze, hum. serija (12) Vijes na Drugom Vrijeme Momci s Madisona, serija (12) Veliki užitak, (Uloge: Catherine Deneuve, Michel Serrault, JeanLouis Trin gnant, Michel Auclair, Hyppolite Girardot; Scenaris : Françoise Giroud i Francis Girod; Redatelj: Francis Girod) Šapta ica duhovima, serija (12) Kraj programa

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.25 Pink Panther, crtana serija 06.40 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.05 Punom parom, kulinarski izazov 07.30 Korak po korak, hum. serija 08.00 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 08.50 Astro show, emisija TEST 10.55 Pod is m krovom, hum. serija Najava programa 11.20 Dadilja, hum. serija Vatrogasne pri e, crtana 11.50 Rat u ku i, hum. serija serija 12.20 Exkluziv, magazin Silvester i i i, crtana serija 13.10 Ve era za 5, lifestyle emisija TV vr : 13.35 Tajna okolade, telenovela Sjajni izumi Wallacea i 14.30 Heroji iz stras , dramska Gromita: Krekerousisava 525 serija (dvije epizode) Vitaminix: D vitamin 16.05 Korak po korak, hum. serija Luckaste pa je pustolovine: 16.35 Princ iz Bel-Aira, hum. serija Paperje za studen 17.05 Pod is m krovom, hum. serija 17.30 Dadilja, hum. serija

Najava programa Mir i dobro Drugo mišljenje TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Velegradnja 2: USS Virginia, dok. serija Tre a dob, emisija za umirovljenike Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Normalan život, emisija o osobama s invaliditetom Direkt Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kuhajte s Anom Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Potroša ki kod Heroji Vukovara: Pejton, dok. serija Proces Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Na rubu znanos Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica 3, serija Momci s Madisona, serija (12) Heroji Vukovara: Pejton, dok. serija Proces Potroša ki kod Oprezno s an elom, telenovela

08.00 08.15 08.25 08.40

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); ; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 PARLAFON; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 15.05 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 TOP 20; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; DAVID BOWIE 01.00 NO NI PROGRAM

04:45 Lude 70-e, serija 05:45 Kralj Queensa, serija 06:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:15 Roary, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:45 Nova lova, TV igra 10:15 Rebelde, serija 11:15 Otvori svoje srce, serija 12:20 IN magazin 13:10 Naša mala klinika, serija 14:10 Najbolje godine, serija 15:10 Blankman, igrani lm 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Otok smr , serija (12) 23:00 Vijes 23:15 Zakon brojeva, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Život na sjeveru, serija 01:40 Ezo TV, tarot show 02:40 To je život za tri muškarca, komedija 04:15 IN magazin 04:45 Kraj programa

Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski izazov 20.00 Ozna en za smrt, (akcijski, 1990.; Redatelj: Dwight H. Li le; Uloge: Steven Seagal, Basil Wallace, Keith David, Tom Wright, Joanna Pacula, Elizabeth Gracen, Be e Ford) 21.35 Putnik 57, (akcijski triler, 1992.; Redatelj: Kevin Hooks; Uloge: Wesley Snipes, Bruce Payne, Tom Sizemore, Alex Datcher, Bruce Greenwood, Robert Hooks, Elizabeth Hurley) 23.10 Vijes , informa vna emisija 23.20 Gužva i frka, igrani lm, drama 01.15 Astro show, emisija

18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

NAJAVA PROGRAMA reportaža VEKERICA prijepodnevni program VTV-a 1X2 kontakt emisija o kla enju KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi ŠKOLA ŠAHA VTV TJEDNIK uz komentar za slušno ošte ene osobe VJERA I NADA vjerski program uz komentar za slušno ošte ene osobe VEKERICA SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A

09:58 10:00 11:15 12:00 12:10 13:00

15:00 16:00 17:00

13:30

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Snimka koncerta Slomljeno srce, serijski lm Vijes TV Juxebox ZAMET- MKA*IPC AKOVEC,

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 16:00 17:00 17:10 17:30

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice,

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Cybill, serija 14.20 Nindže surfaju, lm 16.05 Cybill, hum. serija 16.35 Vražje nevjeste, serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Desperado, lm 22.35 Will i Grace, hum. serija 23.05 Seinfeld, hum. serija 0.05 Ozna avanje, lm 1.30 Love TV 2.30 No na p ca

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Mary Poppins, lm 13.05 Zlatne djevojke, serija 14.05 Praksa, serija 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Lijepo je bi susjed, serija 20.55 Farma 21.55 Ku anice, serija 22.50 24 UR 23.10 Dexter, serija 0.15 24UR 1.15 No na panorama

7.30 Vremenska panorama 8.30 Alica (R) 9.00 Videostranice 11.00 Dje ji program 14.45 TV prodaja 15.15 Tjedni izbor 16.00 Videstranice 17.45 Neobi ne zgode Twistovih, serija 18.10 Jasno i glasno 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 Ameri ki lm 21.45 Tempirana bomba, dok. emisija 22.30 Brane Ron el izza odra 23.45 Dnevnik pograni ne TV 0.30 Videostranice ®

6.30 Tjedni izbor 9.00 Videostranice 13.00 Vijes 13.05 Tjedni izbor 16.00 Dobar dan, Koroška 16.45 Vijes 17.00 Crtani lmovi 17.20 Dogodovš ne u veseloj hos , crt. serija 17.30 Dolina na meji, emisija 18.30 LOTO 3x3 PLUS 18.40 Izvla enje Astra 18.45 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Sredozemlje, serija 21.00 Dokumentarna serija 21.55 Odjeci 22.45 Knjiga mene briga 23.00 Skrivnos 23.15 No ni program

PONEDJELJAK 26. listopada 2009.

17:30 18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 21:00 21:30 23:00 23:20 ----------------------

17:05 17:25

21:00 21:15 21:18 21:30 22:30

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00

19:00

MALI OGLASI PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom SPORTSKI ZOOM emisija o sportu IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM KOKTEL mozai na emisija REZERVIRANO VRIJEME SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

ponavljanje Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Auto moto nau c vision Sport ponedjeljkom, tjedni sportski pregled Me imurje danas Sport Vrijeme Živa vatra, serijski lm Gile e svijet sporta

8.30 Snooker 10.45 Nogomet, emisije 16.30 Nogomet, prijenos 22.00 Nogomet, emisije nakon utakmica

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 17.30 Bundesliga Hits 17.45 Nogomet, prijenos 20.00 Rukomet, prijenos 23.00 Sportquiz

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Die Kochpro s 21.15 Rach 22.15 Extra 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Die Promi-Singles 22:00 Extra 23:30 30 Minuten Deutschland 0.00 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Die Promi-Singles 21.15 Oliver Lück 22:20 Toto & Harry 22:50 Tv reportaža 23.20 Akte Schicksal 0.15 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance!

17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Lock Up, lm 22.35 Galileo Spezial 23.30 No ni program

serija 17:05 Malcolom u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 Ekipa za o evid,, serija 21:05 Ku anice, serija 21:50 Lips ck Jungle, serija 22:35 Blizu doma, serija 23:20 Las Vegas, serija 0.00 No ni program

od 20.10.2009. do 26.10.2009.

PREGLED

TV

(24.10. u 20.00 h, Nova TV)

Tommy Lee Jones

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.05 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.15 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 20.50 21.50 22.30 23.25 23.40 23.45 23.55 00.50 01.35 02.20 03.05 04.00 04.35 05.05

17.35 18.00 18.30 18.55 19.05 19.35

izazov 20.00 Najve i hrvatski misteriji, zabavni talk show 20.55 Sve što djevojka može poželje , (komedija, 2003.; Redateljica: Dennie Gordon; Uloge: Amanda Bynes, Colin Firth, Kelly Preston, Eileen Atkins, Anna Chancellor, Jonathan Pryce, Chris na Cole, Sylvia Syms) 22.45 Chuck, akcijska serija 23.45 Vijes , informa vna emisija 23.55 Ameri ki ninja, igrani lm, akcijski Astro show, emisija

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12.30 LJUDI I IDEJE; 13.30 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 MOVIE SHOW; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + INFO; 17.03 IZA POZORNICE (BACK STAGE); 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA F-13; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special; PEARL JAM 01.00 NO NI PROGRAM

04:45 Lude 70-e, serija 05:45 Kralj Queensa, serija 06:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:15 Roary, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:35 Nova lova, TV igra 10:05 Rebelde, serija 11:05 Otvori svoje srce, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Prva liga, (1989., SAD, obiteljski; Redatelj: David S. Ward; Glume: Charlie Sheen, Tom Berenger, Corbin Bernsen, Margaret Whi on, Rene Russo, Wesley Snipes) 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 20:40 Liga prvaka - utakmica 22:45 Vijes 23:00 Mr. Bean, serija 23:30 Sažeci Lige prvaka 00:00 Zakon brojeva, serija 01:00 Seinfeld, serija 01:30 Život na sjeveru, serija 02:25 Ezo TV, tarot show 03:25 Strah svake majke, (1998., SAD, drama; Redatelj: Bill L. Norton; Glume: Cheryl Ladd, Jordan Ladd, Robert Wisden, Tom Butler, Blu Mankuma) 04:45 Kraj programa

01.30

11:00 12:00 14:40 14:42 14:45 15:00 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10

09:58 10:00 11:00 12:00 12:10 13:00 15:00 16:00 17:00 17:00 17:05

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a KOKTEL mozai na emisija MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A GLAZBENI INTERMEZZO MALI OGLASI

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Auto moto nau c vision, ponavljanje Gile e svijet sporta, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Sport ponedjeljkom, ponavljanje ATON – Centar izvrsnos , emisija pod pokroviteljstvom

07:55 Baywatch, serija 08:40 Obitelj, serija 09:00 Sabrina, serija 09:25 Hallo Holly 09:45 Malcolm u sredini, hum. serija 10:10 Stažist, hum. serija 10:30 SOKO Kitzbühel 11:15 Die Über ieger 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch 11:55 Moj ujak Charlie, serija 12:15 Baywatch, serija 13:00 Die Schlümpfe 13:25 Der rosarote Panther 13:30 Trollz 13:50 Disneys Hotel Zack & Cody 14:15 Scooter 14:40 H2O 15:05 Sabrina, serija 15:30 Hallo Holly 15:50 ZiB Flash 15:55 Obitelj, hum. serija 16:20 Gilmorice, serija 17:05 Malcolom

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Cybill, serija 14.20 Crveni orao 2, lm 16.05 Cybill, hum. serija 16.35 Vražje nevjeste, serija 18.00 SVET 18.40 Frasier, hum. serija 19.10 Rebelde, serija 20.00 Liga prvaka, prijenos 22.45 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 23.30 Dharma i Greg, hum. serija 0.05 Seinfeld, hum. serija 0.35 Planet tame, lm 2.10 Love TV 3.10 No na p ca

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Povratak Batmana, lm 13.05 Zlatne djevojke, serija 14.05 Praksa, serija 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 18.55 24UR 20.00 Farma 21.15 Provjereno 22.15 Dr. House, serija 23.10 24 UR 0.25 Zaboravljeni slu aj, serija 1.20 Dexter, serija 1.55 24UR 2.55 No na panorama

8.30 Dobar dan, Koroška ® 9.00 Videostranice 15.00 TV prodaja 15.30 Tjedni izbor 17.25 Koncert 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Primorski mozaik 19.00 Videospotovi 19.40 Rije Tima Ricea 20.00 TV igra 20.50 Ameri ka serija 22.20 Dokumentarna emisija 23.20 Ameri ki

m 1.15 Serija 2.15 Dnevnik pograni ne TV 2.35 Videospotovi 3.20 Videostranice

6.35 Videostranice 10.15 Dje ji program 11.55 Tjedni izbor 13.00 Vijes 13.15 Tjedni izbor 15.55 Dokumentarna serija 16.30 Vijes 16.50 Šetnje po prirodi 17.05 Dokumentarna emisija 17.10 Knjiga mene nije briga 17.30 Skrivnos 17.40 Dokumentarna serija 18.45 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Me unarodna obzorja 20.55 Aktualno 22.00 Odjeci 22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program

UTORAK 20. listopada 2009. japanski dok. lm za mlade 08.40 Lagodan život Zacka i Codyja, serija za djecu Najava programa 09.05 Paulino ljeto, serija za Normalan život, emisija o mlade osobama s invaliditetom 09.30 Vip Music Club TV kalendar 10.00 Alias, serija Dobro jutro, Hrvatska 10.45 An ele maleni, razveseli Vijes me, (Uloge: Vova Frank, Dobro jutro, Hrvatska Tania Schreiber, Sasha Vijes Schreiber, Agamurad Dobro jutro, Hrvatska Djanmuhamedov, Lidia Vijes Brestel, Ata Dovletov, Dobro jutro, Hrvatska Murad Annagheldyev; 100% hrvatsko Scenaris : Ludmila Papilova, Dolina sunca, telenovela Usman Saparov; Redatelj: Croa a Osiguranje - prozor u Usman Saparov) svijet 125 12.35 Dokuteka Vijes 13.30 Dragi Johne, hum. serija Vrijeme danas 13.55 Prijatelji, hum. serija Vijes iz kulture 14.15 Ksena - princeza ratnica, Velegradnja 2: Veliki serija bostonski iskop, dok. serija 15.00 Kuhajte s Anom Oprah Show 15.15 TV vr : Dnevnik -------- Danica i miševi Sport -------Spektakl na livadi: Dan Vrijeme podzemlja TV kalendar -------Kajatan i plava lisica: Gavran Oprezno s an elom, dugorep telenovela -------Profesor Baltazar: Figaro McLeodove k eri, serija hop Vijes + prijevod za gluhe 15.45 Koga briga?

Vrijeme sutra 16.20 Zvjezdane staze: Voyager, TV kalendar serija Me u nama: Filozo ja i mediji 17.05 Drugi format Svetomarske špice, emisija 18.00 Vijes na Drugom pu ke i predajne kulture 18.17 Vrijeme Hrvatska uživo - Vijes 18.20 Županijska panorama Hrvatska uživo 18.47 Dva i pol muškarca, hum.

Croa a Osiguranje - prozor u serija svijet 125 19.08 Simpsoni, crtana serija Najslabija karika, kviz 19.30 VIP Music Club Kuhajte s Anom 20.05 arolija, serija Dolina sunca, telenovela 21.00 Zakon i red: Odjel za žrtve, HP - gdje ste vi, tu je i vaša serija (12) pošta 21.50 Vijes na Drugom Dnevnik 22.02 Vrijeme Sport 22.10 Ekstremne mjere, (Uloge: Vrijeme Hugh Grant, Gene Hackman, ZABA - 90 sekundi, emisija Sarah-Jesica Parker, Paul pod pokroviteljstvom Guilfoyle, Debra Monk; Globalno sijelo Scenarist: Tony Gilroy; Pri a o Indiji: Zlatna doba, Redatelj: Michael Apted) dok. serija 00.05 Šapta ica duhovima, serija Poslovni klub (12) Otvoreno 00.55 Kraj programa Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Drugi format Zvjezdane staze: Voyager, 07.15 Pink Panther, crtana serija serija 07.30 SpužvaBob Skockani, crtana Ksena - princeza ratnica, serija serija Zakon i red: Odjel za žrtve, 07.55 Punom parom, kulinarski serija (12) izazov arolija, serija 08.20 Korak po korak, hum. serija Globalno sijelo 08.50 Princ iz Bel-Aira, hum. serija Poslovni klub 09.40 Astro show, emisija Oprezno s an elom, 11.45 Pod is m krovom, hum. telenovela serija 12.10 Dadilja, hum. serija 12.40 Rat u ku i, hum. serija 13.05 Exkluziv, magazin 13.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.45 Tajna okolade, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 crtana serija 07.10 Silvester i i i, crtana serija 07.35 TV vr : -------- Danica i miševi -------- Spektakl na livadi: Dan podzemlja -------- Kajatan i plava lisica: Gavran dugorep -------- Profesor Baltazar: Figaro hop 08.10 Navrh jezika 08.25 Izazovi: Povratak u školu,

u sredini, hum. serija 17:30 Moj ujak Charlie, serija 17:50 ZiB Flash 17:55 Simpsoni, crtana serija 18:45 Stažist, hum. serija 20:15 SOKO Kitzbühel 21.00 ZiB Flash 21.10 Der Bulle von Tölz, lm 22.45 Cobra 11, serija 23.35 No ni program

07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 Deine Chance! 17:00 ta 18:00 Vijes 18:10 Simpsoni 19:10 Galileo 20:15 Simpsoni 21.15 Dva i pol muškarca, hum. serija 22.15 Granaten wie wie 23.15 Tv Total 0.15 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Auf der Suche nach dem G-Punkt, lm 22:20 AKTE 08 23:20 24 Stunden 0.20 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Ekipa za o evid, serija 21.15 Dr. House, serija 22:15 Monk, serija 23.10 No ni program

08:20 Jutarnji program 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Rodney 20:00 Vijes 20:15 Zuhause im Glück 22:15 exklusiv 0.15 No ni program

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Nogomet, prijenos 20.00 Rukomet, prijenos 23.00 Sportquiz

18:25 19:00 19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 23:10 23:25 23:37 23:40 23:45

DOKUMENTARNI PROGRAM ZASTUPNI KI KLUB IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM TV ORDINACIJA DOKUMENTARNI PROGRAM SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Dom 2, emisija o ure enju interijera akove ki kutak Me imurje danas Sport Vrijeme Igrani lm Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

8.30 Eurogoals 11.00 Tenis, prijenos 15.15 Rad 16.15 Tenis 19.00 Snooker 20.15 Boks 23.00 Rallye

17:25 18:00 18:35 18:40 19:00 19:10 20:05 21:30 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

05.55 06.00 06.20 06.45 07.00 07.30 08.00 08.10 09.15 09.45 09.57 10.00 10.09 10.10 10.20 12.00 12.11 12.13 12.15 12.25 13.20 14.00 15.05 15.40 15.50 15.55

17.40 18.35 19.15 19.30 19.56 20.01 20.10 21.15 22.30 22.45 22.55

00.55 02.30 03.00 03.30 04.20 05.10

06.20 06.35 06.40 07.05 07.30

05.00 VIJESTI (HR +ZG);05.05 RADIO DROBILICA;06.30 GLAS AMERIKE;07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI(ZG) + HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.05 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI(HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 12:30 SPORT RAPORT; 13.00 CNN VIJESTI; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONE BOX & SMS BOX; 21.00 MUSIC NEWS - NEW YORK - LONDON; 23.00 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: DIZZEE RASCAL 01.00 NO NI PROGRAM

07:15 Bumba, crtana serija 07:30 Power Rangers, serija 07:55 Superheroj Spiderman, crtana serija 08:20 Graditelj Bob, crtana serija 08:35 Winx, crtana serija 09:00 Dora istražuje, crtana serija 09:25 Ku anice iz visokog društva, serija 10:25 Ulica sje anja, serija 11:25 Automo v, auto-moto magazin 11:55 Magazin Lige prvaka 12:25 Novac, business magazin 12:55 Zbogom, bivši, serija 13:55 Kad bi samo, (SAD, VB, 2004., roman na komedija; Redatelj: Gil Junger; Glume: Jennifer Love Hewi , Paul Nicholls, Tom Wilkinson, Diana Hardcastle, Lucy Davenport) 15:45 Blankman, (SAD, 1994., komedija; Redatelj: Mike Binder; Glume: Damon Wayans, David Alan Grier, Robin Givens, Christopher Lawford, Lynne Thigpen) 17:00 Vijes 17:10 Blankman, igrani lm nastavak lma 17:40 Supertalent, show 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Nad lipom 35, humoris no-glazbeni show 21:00 Idiot u uniformi, (SAD,1994., komedija; Redatelj:Daniel Petrie Jr.; Glume: Pauly Shore, Andy Dick, Lori Pe y, David Alan Grier, Esai Morales) 22:50 Red Carpet , showbiz magazin (15) 00:10 Trenutak is ne, game show (12) 01:10 Televizijska posla, serija 02:10 Cuba Feliz, igrani lm 03:55 Red Carpet , showbiz magazin(15) 04:45 Kraj programa

07.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program 11.15 Školska košarkaška liga 12.15 Provjereno 13.15 Moja Kina, dok. serija 13.50 Diktator se vra a, lm 15.40 Ma ja, serija 16.35 Flipper, lm 18.20 Ljubav kroz želudac 18.55 24 UR 20.00 As tud not padu?! 21.35 Život nije šala, serija 22.30 Trener Carter, lm 0.45 No na panorama

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 19.00 Rukomet, prijenos 22.00 SmackDown 23.00 Sportquiz

8.00 Dje ji program 11:00 Magic A ack 11:15 Doug 12:15 Stanley 12:45 Higglystadt Helden 13.15 Crtani lmovi 14:15 Reprize serija 16:05 Skunk Fu 16:20 Camp Lazlo 16:40 Typisch Andy! 17:45 Hotel Zack & Cody 19:15 Disneys Kuzcos Königsklasse 19:45 Hotel Zack & Cody 20:15 Factotum, lm 22:10 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 23:05 Der Knast, dok. serija 0.10 No ni program

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

8.45 Nogomet 10.30 Snooker 12.30 Nogomet 14.00 Tenis, prijenos 17.30 Nogomet 19.10 Reiten 20.15 Golf 22.20 Segeln

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00

Aktualno, ponavljanje

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija Snimka kovcerta 100% Me imursko, ponavljanje

00:45 01:15

19:00 19:30 23:45

16:15 16:45 17:00 17:30

14:15

Zagrljaj ljepote, ponavljanje Hello Ki y

Bajke Grimm Lolek i Bolek Tjedna kronika Snimka rukometne utakmice ZAMET- MKA*IPC AKOVEC Tjedna kronika Glazba koja srce dira Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija Tjedna kronika Sutra na programu

15:00 16:00

EUROMAXX TV magazin IZ PROŠLOSTI TV kalendar ZOV PRIRODE emisija o lovu i ribolovu VTV TJEDNIK KULTURNI MAGAZIN emisija o kulturi PRESSICA talk show GLAZBENI PROGRAM glazbeni kviz IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

14:13 14:15

15:00 15:30 16:00 17:00

NAJAVA PROGRAMA PEVECOV KUTAK emisija pod pokroviteljstvom VJERA I NADA vjerski program EUROPSKI DNEVNIK TV magazin SERIJSKI FILM REZERVIRANO VRIJEME

18:10 18:55 19:00 19:30 20:00 20:30 21:30 00:10 ---------------

6.10 Jutarnji program 7.25 Program za djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville,

7.45 TV prodaja 8.00 EZO.TV 9.05 Zack and Cody, serija 9.35 Potpuni divljaci, hum. serija 10.00 Sportska srca, hum. serija 10.30 Škola za parove, serija 11.00 Doma i kraj 11.50 Cybill, hum. serija 12.25 Fantas ni poziv 13.55 Velike ideje za mali svijet, dok. serija 14.30 Dokumentarne serije 16.15 Tajni agen , serija 17.20 Kojak, serija 18.15 Pazi, kamera!

18.45 Panika v zraku, hum. serija 19.15 TV Tuba 20.00 Generalova k i, lm 21.30 Žene vojnika, serija 22.50 Psych, serija 23.00 Laži s ljubavlju, serija 23.55 Lažna magija, lm 1.30 Vatreni de ki, serija 2.25 Love Tv

08:00 Princ iz Bel Aira, hum. serija 09:00 Alles was zählt 11:30 Autopro s 12:00 Air Race 14:00 Serije za djecu i mladež 15:40 Mein Garten 16:45 Mario Barth 17:45 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Exclusiv Spezial 20:15 U ime ljubavi, lm 22.15 Spiegel Tv Magazin 23.00 No ni program

serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 8.00 Dje ji program 9.55 Koncert 10.30 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton Divlje živo nje 10.55 Ozare 11.30 Serija za 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Sjena, djecu i mladež 12.00 Ljudi i zemlja 13.00 lm 22.15 ZiB Flash 22.25 Columbo, lm Vijes 13.10 Tjedni izbor 15.00 Videspo- 0.25 No ni program tovi 16.05 Simpsoni 16.30 Vijes 16.50 Ameri ki lm 18.35 Izvla enje lota 18.45 Crtani lm 19.00 Dnevnik 20.00 24, serija 20.45 Dokumentarna emisija 22.00 Vijes 07:45 Stažist, hum. serija 8:40 Cine22.45 Ameri ki lm 0.25 No ni program Tipp08:50 Gülcan und Collien ziehen aufs Land 09:50 Sarah & Marc 10:45 Disney Filmparade 12.10 Crtani lm 12:20 Animirani lm 13.50 Der Job seines Lebens, 7.30 Videostranice 10.30 Glazba 11.00 lm 16.00 Eureka, serija 17.00 4400, serija TV prodaja 11.30 Volim Lucy, serija 12.00 18:00 News me 18:10 Simpsoni, crtana Naša pjesma 12.20 TV prodaja 12.55 Film serija 19:10 Galileo 20:15 Katarina, lm za djecu i mladež 15.00 Sport nedjeljom 22.15 Dvije žene, lm 0.25 No ni program 18.15 Videospotovi 19.30 Vijes 20.00 Ushuia, serija 20.45 Fraiser, serija 21.15 Taj život, serija 21.55 Ve er baleta 22.45 Dnevnik pograni ne TV 23.15 Video- 08:00 Weck Up 10:00 Zack! 10:30 Paare stranice 11:00 Deich TV 11:30 Film za djecu i mladež 13:20 Das weiß doch jedes Kind!

14:20 Grä n gesucht 15:30 Inspektor Rex, serija 16:30 Der Bulle von Tölz, lm 18:30 Vijes 19:05 Grä n gesucht 20:15 Vojna ekipa za o evid, serija 21:15 Mentalist, serija 22:15 Sechserpack 22:45 Planetopia 23:30 Vojna ekipa za o evid, serija 0.30 No ni program

NEDJELJA 25. listopada 2009.

Henningsen; Scenaris : Dorthe Birkedal Andersen, Li Vilstrup; Redatelj: Li Najava programa Vilstrup) Jelovnici izgubljenog 08.35 Prijatelji vremena 09.35 Sölden: Svjetski ski kup Glas domovine (M) - veleslalom, prijenos TV kalendar 1. vožnje Euromagazin 10.55 Osijek: Dan reformacija, Duhovni izazovi prijenos Vijes 12.00 Biblija Schuber jada 12.10 Nora Fora, TV igra za djecu Opera box 12.40 Sölden: Svjetski ski kup TV kalendar (M) - veleslalom, prijenos HP - gdje ste vi, tu je i 2. vožnje vaša pošta 13.55 Božo Paradžik, dok. lm Vijes 14.55 Rukomet, LP (Ž): Leipzig Vrijeme danas Podravka, prijenos Vijes iz kulture 16.30 12. me unarodni judo kup, George Gently, serija reportaža Dnevnik 16.40 Magazin nogometne Lige Sport prvaka Vrijeme 17.10 Garaža 100% hrvatsko 17.45 Hokej na ledu: Olimpija Plodovi zemlje Medveš ak Rijeka: More 20.10 HNL: Dinamo - Cibalia, Nedjeljom u dva prijenos Mir i dobro 22.10 Sportske vijes Vijes 22.20 Dobre namjere, TV serija Vrijeme sutra (12) Tri muškarca i mlada 23.10 Nove avanture stare dama, (Uloge: Tom Chris ne, hum. serija Selleck, Steve Gu enberg, 23.30 Dobro ugo ena ve er Ted Danson, Nancy 00.30 Transfer Travis, Robin Wiesman, 01.00 TV raspored Christopher Cazenove; Scenaris ca: Charlie Peters; Redatelj: Emile Ardolino) 07.25 Zvijezde Ekstra: Forbesovih Lijepom našom: akovo 20 najboga jih zvjezdanih U istom loncu, kulinarski parova, zabavna emisija show 08.15 Skrivene poruke, hum.

LOTO 6/45 serija Dnevnik 08.45 Astro Boy, crtana serija Sport (dvije epizode) Vrijeme 09.30 Ulica Sezame, animirana Tko želi bi milijunaš?, serija kviz 09.50 Bikeri s Marsa, crtana serija Doma a serija 10.15 Kenny, morski pas, crtana Vijes serija Vijes iz kulture 10.40 Ben 10, crtana serija Filmski vikend Roberta 11.05 Discovery: Kako mi je lutrija De Nira: Pri a iz Bronxa, promijenila život, dok. lm (Uloge: Robert De Niro, 12.00 Jedna od de kiju, hum.

Chazz Palminteri, Lillo serija Brancato, Francis Capra, 12.25 Najve i hrvatski misteriji, Taral Hicks; Scenarist: zabavni talk show Chazz Palminteri; 13.20 Johnny English, igrani lm, Redatelj: Robert De Niro) komedija George Gently, serija 14.55 Premier liga: Liverpool Garaža - Manchester United, Transfer prijenos Lijepom našom: akovo 17.00 Jezikova juha, reality show Plodovi zemlje 17.55 Odred za isto u, dok.

Rijeka: More emisija 18.30 Vijes , informa vna emisija 19.05 Exkluziv, magazin 20.00 Telefonska govornica, (triler, 2002.; Redatelj: Joel TEST Schumacher; Uloge: Colin Najava programa Farrell, Kiefer Sutherland, Dje ak i vjeverica, crtana Radha Mitchell, Ka e serija Holmes, Forest Whitaker) Dvostruka zbrka, serija za 21.20 CSI: Miami, krimi serija djecu 22.10 Gužva i frka, (drama, 2005.; Dje ji poslovi, (Uloge: Redatelj: Craig Brewer; Katrina Dauscha, Lise Uloge: Terrence Howard, Ste ensen, Thomas Anthony Anderson, Taryn Bryde Hansen, Teresira Manning, D.J. Qualls, Madeleine Rnne, Ludacris, Taraji P. Henson) Puk Schaufuss, Ulla 00.10 Fletch, igrani lm, komedija TV ku e imaju pravo promjene programa

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.50 Najava programa 05.55 reprizni program 06.15 Svetomarske špice, emisija pu ke i predajne kulture 06.45 TV kalendar 07.00 Znanstvena pe ca 07.30 Iza ekrana 08.00 Vijes 08.15 Kinoteka - ciklus klasi nog vesterna: Union Paci c, ameri ki lm 09.40 Skica za portret 09.55 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Ku ni ljubimci 10.50 Veterani mira, emisija za branitelje 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 Prizma, mul nacionalni magazin 14.05 Duhovni izazovi 14.35 Jelovnici izgubljenog vremena 14.55 Reporteri: Siro nja i milijunaši 16.05 Euromagazin 16.40 Vijes 16.49 Vrijeme sutra 16.55 Kulturna baš na 17.10 In memoriam - Branko Stapar: Portabl muzej, dok. lm 17.40 Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 17.45 Svirci moji, glazbena emisija 18.30 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 18.35 U istom loncu, kulinarski show 19.15 LOTO 7/39 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Zgodna žena, (Uloge: Richard Gere, Julia Roberts, Jason Alexander, Laura San Giacomo, Hector Elizondo, Ralph Bellamy; Scenarist: J. F. Lawton; Redatelj: Garry Marshall) 22.10 Filmski vikend Roberta De Nira : asni ljudi, (Uloge: Robert De Niro, Cuba Gooding, Jr., Aunjanue Ellis, Hal Holbrook, David Keith, Michael Rapaport, Powers Boothe, Charlize Theron, Chris Warren, Jr.; Scenaris : Sco Marshall Smith (prema životu Carla Brasheara); Redatelj: George Tillman, Jr.) 00.20 Vijes 00.35 Vijes iz kulture 00.45 Filmski maraton: Dokaži krivnju, (Uloge: Vin Diesel, Peter Dinklage, Linus Roache, Ron Silver, Annabella Sciorra, Alex Rocco, Jerry Adler, Raúl Esparza, Richard Portnow, Aleksa Palladino; Scenaris : Sydney Lumet, T. J. Mancini, Robert J. McCrea; Redatelj: Sydney Lumet) 02.40 Filmski maraton: The Crow: Wicked Prayer, (Uloge: Edward Furlong, David

20.00

19.05

18.30

17.30

14.05 15.45

12.45

10.40 11.20 12.20

09.50 10.15

09.30

08.40

07.05

Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Astro Boy, crtana serija (dvije epizode) Ulica Sezame, animirana serija Bikeri s Marsa, crtana serija Kenny, morski pas, crtana serija Ben 10, crtana serija Tajna okolade, telenovela Jedna od de kiju, hum. serija Ma ak, ne diraj mu šešir, obiteljski Smrtonosni zavjet, triler Policajac s Beverly Hillsa 3, igrani lm, akcijska komedija Zvijezde Ekstra: Forbesovih 20 najboga jih zvjezdanih parova, zabavna emisija Vijes , informa vna emisija Discovery: Kako mi je lutrija promijenila život, dok. lm Johnny English, (komedija, 2003.; Redatelj: Peter

06.50 TEST 07.05 Najava programa 07.10 Vrijeme je za Disneyja: 101 dalma nac 07.35 Vrijeme je za Disneyja: Legenda o Tarzanu 08.00 Na kraju ulice 08.30 Ninin kutak 08.35 Danica 08.40 Leo, serija za djecu 09.05 Kokice 09.35 Sölden: Svjetski ski kup (Ž) - veleslalom, prijenos 1. vožnje 10.55 Parlaonica 11.50 Briljanteen 12.40 Sölden: Svjetski ski kup (Ž) - veleslalom, prijenos 2. vožnje 13.55 KS automagazin 14.25 4 zida 15.05 Veterinari novog kova, dok. lm 15.55 Košarka, veterani: Zadar Real M, prijenos 17.50 Breaking Away, ameri ki lm 19.30 Garaža 20.05 Volim nogomet 23.00 Sportske vijes 23.10 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 23.15 Dobre namjere, TV serija (12) 00.05 No u kazalištu - Lada Kaštelan: Prije sna 01.40 Vip Music Club LP 03.40 Kraj programa

Ezo TV, tarot show Nova lova, TV igra Bumba, crtana serija Power Rangers , serija Superheroj Spiderman, crtana serija Graditelj Bob, crtana serija Winx, crtana serija Dora istražuje, crtana serija Lude 70 –e, serija U sedmom nebu, serija Smallville, serija Tajanstveni otok 2, mini serija Plava munja, igrani lm Vijes Kod Ane, kulinarski show Bra ne vode, serija Lud, zbunjen, normalan, serija Dnevnik Nove TV Nestale, (SAD, 2003., vestern; Redatelj: Ron Howard; Glume: Tommy Lee Jones, Cate Blanche , Evan Rachel Wood, Aaron Eckhart, Val Kilmer, Eric Schweig) Joe Kidd, (SAD, 1972., vestern; Redatelj: John Sturges ; Glume: Clint Eastwood, Robert Duvall, John Saxon, Don Stroud, Stella Garcia) Kontrola leta, drama Klub boraca, drama Jeza u no i, kriminalis ki lm Lude 70 –e, serija Kraj programa

05.00 RADIO BUDILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.00 HITOVI TJEDNA; 07.30 RECEPTI AKOVE KIH MLINOVA; 08.00 VIJESTI; 08.15 RADOSNA VIJEST; 09.00 EVERGREENCAJG; 10.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 10.05 HALO OLDTIMERI; 11.00 POLJOPRIVREDNA EMISIJA; 12.00 TJEDNIK; 12.45 JA SAM S VAMA U SVE DANE...; 13:00 HR AK INFO; 13.03 A SRCE KUCA; 13.15 ME IMURSKI MINULI CAJTI; 15.30 VIJESTIZA DOBAR TEK - REPRIZA; 16.30 VIJESTI (ZG); 16.35 LIGA 98; 18.30 VIJESTI(ZG); 18.35 FORMULA 13; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 AB POEZIJA; 00.00 Music Special; NORAH JONES 01.00 NO NI PROGRAM

06:25 07:15

00:10 02:20 04:45

22:30

19:15 20:00

15:20 17:10 17:20 18:10 18:40

09:30 09:45 10:10 10:35 11:35 12:35 13:35

06:25 07:25 08:25 08:40 09:05

Howi ; Uloge: Rowan Atkinson, Natalie Imbruglia, Ben Miller, John Malkovich, Tasha de Vasconcelos, Greg Wise, Douglas McFerran) Fletch, (komedija, 1985.; Redatelj: Michael Ritchie; Uloge: Chevy Chase, Tim Matheson, Geena Davis, Joe Don Baker, M. Emmet Walsh) Fargo, (crna komedija, 1996.; Redatelj: Joel Coen; Uloge: William H. Macy, Steve Buscemi, Frances McDormand, Peter Stormare, Kris n Rudrüd) 00.55 Porky’s, igrani lm, komedija (12)

Boreanaz, Tara Reid, Dennis Hopper, Emmanuella Chriqui, Dave L. Or z, Marcus Chong, Tito Or z, Yuji Okumoto, Danny Trejo, Rosemberg Salgado, Macy Gray, Rena Owen; 21.35 Scenaris : Lance Mungia, Je Most i Sean Hood; Redatelj: Lance Mungia) 04.20 Svirci moji, glazbena emisija 05.05 Oprezno s an elom, 23.15 telenovela 07:40 Stromberg 08:50 Dr. Psycho 09:50 Simply the Best 10:45 Elton vs. Simon 11:45 switch 12:15 Family Guy 12:45 Futurama 13:10 American High 13:40 American Campus 14:05 Malcolm u sredini, hum. serija 15:00 Stažist, hum. serija 16:00 Deine Chance! 17:00 U20 18:10 Simpsoni, crtana serija 19:10 talk talk talk 20:15 James Bond, lm 22.40 Pekari, lm 0.15 No ni program

djecu i mladež 12.30 Jamie Oliver 12.55 Moja ljubav i ja 13.20 Kate Fox 14.25 Freddie 14.45 Simpsoni 15.10 Smallville, serija 16:15 Što je sa Brianom?, serija 17:00 Alles Be y! 17:45 Ku anice, serija 18:25 Hitna služba, serija 19.30 Newton 20:00 ZIB 20 20:07 Vrijeme 20:15 Mr. Holland’s Opus, lm 21.50 Crveni mjesec, lm 23.30 No ni program

08:58 09:00 10:00 12:00 12:30 14:00 15:00 16:00 17:00

07:55 07:57 08:00 12:00 13:00 14:00 14:30 15:00

NAJAVA PROGRAMA KOKTEL mozai na emisija DOKUMENTARNI PROGRAM GOSPODARSKI TJEDAN magazin NARODNO VESELJE zabavna emisija GLAZBENI PROGRAM REZERVIRANO VRIJEME SERIJSKI FILM GLAZBENI PROGRAM

Danas pogledajte…

Mali oglasi Dje ja televizija 1x2, emisija o kla enju Snimka koncerta Boja novca, ponavljanje Videostranice Rezervirano vrijeme

19:30 20:00 21:30 22:00 ---------------

18:15 18:35 18:40 19:00

16:00 16:16 16:45 17:00 17:05 18:00 19:15 19:25 19:55 23:45 23:55

VJERA I NADA vjerski program IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A ZLATNA DOLINA emisija o poljoprivredi EUROPSKI DNEVNIK TV magazin REZERVIRANO VRIJEME GLAZBENI PROGRAM NO NA MORA IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIDEOSTRANICE

Hello Ki y, crtani lm Bajke Grimm, crtani lm Lolek i Bolek, crtani lm Vijes Zapisano u zvijezdama, kontakt emisija 100% Me imursko Vijes Aktualno Glazba koja srce dira Vijes Sutra na programu

8.30 Wa s 8.50 Nogomet 14.00 Tenis, prijenos 17.30 Nogomet 20.00 Kamfs6.10 Jutarnji program 7.25 Program za port 23.00 Hrvanje

6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Re10.00 TV vodi + turis ka središta klamni program 14.30 Sportquiz 17.30 Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena Poker 18.30 Bundesliga aktuell 20.15 emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija Poker 23.00 Sportquiz 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

7.30 Videostranice 8.00 TV prodaja 8.30 Tjedni izbor 9.00 TV prodaja 9.30 Tjedni izbor 11.00 Dje ji program 12.30 Film za djecu i mladež 14.00 Videospotovi 15.50 Tv prodaja 16.30 Videostranice 18.00 Gradi Peyton, serija 18.45 Glazba 20.00 Ameri ki lm 21.40 Oliver Twist, serija 22.30 Koncert subotnjih no i 0.50 Dnevnik prekograni ne TV 1.10 Videostranice 08:00 alphateam 11:00 Dobar dan, ujak Doc! 12:00 Deal or no Deal 13:00 Best of Talk 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 7.45 TV prodaja 8.00 Dje ji program Sudac Alexander Hold 17:00 automag11.25 Psi Rudi, serija 12.05 Lonci na azin 17:30 Lenßen & Partner 18:00 Altornado, dok. serija 13.05 Ljubav kroz lesTester im Einsatz 18:30 Vijes 18:40 želudac 13.40 As tud not padu?! Magazin 19:15 K11 20.15 Lady Ven15.20 Lijepi ljudi, serija 16.15 Muškarci u geance, lm 22.15 Salon ljepote, lm krošnjama, serija 17.10 Otkriveni talent, 0.35 No ni program lm 18.55 24 UR 20.00 Farma 21.15 Disturbia, lm 23.30 Producen , lm 1.55 No na panorama 08:45 Exclusiv 08:55 Explosiv 09:25 Dobra, loša vremena 12:00 Crtani lmovi 13:50 Dokumentarni lm 15:20 Die 90er 7.30 Tv prodaja 8.00 Pustolovine, dok. Show 16:45 Unglaublich! 17:45 Die 10 serija 9.00 Svi mrze Chrisa, hum. serija schrägsten Promi-Pärchen 18:45 Vijes 9.25 Blizanci, serija 9.55 Kod Steven- 19:03 Vrijeme 19:05 Explosiv 20:15 Susonima, serija 10.20 Serije za djecu i per talent 21.55 Genial daneben 22.55 mladež 11.20 Cybill, hum. serija 11.45 No ni program Prijatelji s obale, serija 12.25 Sretna linija 13.55 Dokumentarna serija 14.25 Daleko od doma, lm 16.15 Kalifornija, dok. serija 17.10 Mali vraži i, serija 5.30 Jutarnji program 12.35 Grof, lm 18.10 Pazi kamera 18.40 Povratak 14.25 Vertrauen, lm 16.00 Humoris ne u Jericho, dok. serija 19.30 TV Tuba serije 19.00 Das A-Team 20.00 Vijes 20.00 Obitelji plan, lm 21.40 Psych, 20.15 Simpa ni princ, lm 22.35 Buenos serija 22.40 Vatreni de ki, serija 1.20 Aires 1977, lm 0.35 No ni program Love TV

7.00 Tjedni izbor 10.20 Film za djecu i mladež 11.45 Pono ni klub ® 12.55 Vijes 13.30 Tjedni izbor 14.35 Ameri ka humoris na serija 14.55 Caroline u metropoli, serija 15.20 Emisija TV Koper Capodistria 15.50 Alica 16.30 Vijes 16.45 Crtana serija 17.10 Na vrtu, emisija 17.35 Ozare 17.40 Doma e viže 18.10 Slovenski magazin 18.40 Crtani lm 19.00 TV Dnevnik 20.05 Ameri ki lm 21.40 Velika imena maloga ekrana 22.45 Vijes 22.55 Serija 23.40 No ni program

SUBOTA 24. listopada 2009.

TV ku e imaju pravo promjene programa

05.50 Najava programa 05.55 Me u nama: Filozo ja i mediji 06.45 TV kalendar 07.00 Dobro jutro, Hrvatska 07.05 Vijes 07.10 Dobro jutro, Hrvatska 07.35 Vijes 07.40 Dobro jutro, Hrvatska 08.35 Vijes 08.40 Dobro jutro, Hrvatska 09.10 Dolina sunca, telenovela 09.55 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 10.00 Vijes 10.09 Vrijeme danas 10.10 Vijes iz kulture 10.15 Velegradnja 2: Mega-brod Atlanta, dok. serija 11.05 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 11.10 Oprah Show 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar 12.30 Oprezno s an elom, telenovela 13.20 McLeodove k eri, serija 14.10 Vijes + prijevod za gluhe 14.19 Vrijeme sutra 14.25 TV kalendar 14.40 Rije i život, religijski program 15.35 Eko zona 16.10 Hrvatska uživo - Vijes 16.20 Hrvatska uživo 17.25 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 17.30 Najslabija karika, kviz 18.10 Kuhajte s Anom 18.30 Dolina sunca, telenovela 19.15 LOTO 7/39 19.20 HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.04 ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom 20.10 Zaš tnik, (Uloge: Chow Yun-Fat, Seann William Sco , Jaime King, Karel Roden, Victoria Smur t, Marcus Jean Pirae, Mako, Roger Yuan, K. C. Collins; Scenaris : Ethan Rei , Cyrus Voris; Redatelj: Paul Hunter) 21.55 Paralele 22.35 Otvoreno 23.30 Vijes 23.45 Poslovne vijes 23.50 Vijes iz kulture 00.00 e-Hrvatska 00.35 Znanstvene vijes 00.55 Zvjezdane staze: Voyager, serija 01.40 Ksena - princeza ratnica, serija 02.25 Velemajstor, serija 03.10 Skica za portret 03.25 Reprizni program 04.05 Paralele 04.35 Eko zona 05.05 Oprezno s an elom, telenovela

TEST Najava programa crtana serija Silvester i i i, crtana serija TV vr : Ninin kutak: es tke i pozivnice Vitaminix: C vitamin Mali crveni traktor: Skupljanje sijena arobna plo a 1 Glazbeceda: Voda Pro itani Lagodan život Zacka i Codyja, serija za djecu Paulino ljeto, serija za mlade Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kuhajte s Anom TV vr : Ninin kutak: es tke i pozivnice Vitaminix: C vitamin Mali crveni traktor: Skupljanje sijena arobna plo a 1 Koga briga?

Zvjezdane staze: Voyager, serija e-Hrvatska Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Košarka, EL: Cibona Montepaschi, prijenos Nogometna Liga prvaka emisija Nogometna Liga prvaka, 1. poluvrijeme Vijes na Drugom Vrijeme Nogometna Liga prvaka, 2. poluvrijeme Nogometna Liga prvaka emisija i sažeci Velemajstor, serija VIP Music Club Šapta ica duhovima, serija (12) Kraj programa

07.15 Pink Panther, crtana serija 07.30 SpužvaBob Skockani, crtana serija 07.55 Punom parom, kulinarski izazov 08.20 Korak po korak, hum. serija 08.50 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 09.40 Astro show, emisija 11.45 Pod is m krovom, hum. serija 12.10 Dadilja, hum. serija 12.40 Rat u ku i, hum. serija 13.05 Exkluziv, magazin 13.20 Ve era za 5, lifestyle emisija 13.45 Tajna okolade, telenovela 14.40 Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) 16.15 Korak po korak, hum. serija 16.40 Princ iz Bel-Aira, hum. serija 17.10 Pod is m krovom, hum. serija

01.40

23.25 00.15 00.50

22.35

21.30 21.35 21.40

20.40

20.15

17.05 17.45 17.57 18.00 18.20

15.35 15.45 16.20

---------------

14.55 15.10 --------

13.25 13.50 14.10

09.30 10.00

09.05

08.10 08.20 08.30 08.40

---------------

06.40 06.55 07.00 07.20 07.45 --------

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) +HR AK INFO; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 TERENAC; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI (HR + ZG); 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13.00 CNN VIJESTI; 13.03 TUŽIBABA; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 15.00 CNN VIJESTI; 16.00 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 17.00 HIT DANA; 17.03 KULTURNJAK; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.25 CRO TOP 5; 19.00 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 TOP LISTA SVIH VREMENA; 22.30 HITOVI TJEDNA; 00.00 Music Special: PIXIE LOTT 01.00 NO NI PROGRAM

04:45 Lude 70-e, serija 05:45 Kralj Queensa, serija 06:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:15 Roary, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:35 Nova lova, TV igra 10:05 Rebelde, serija 11:05 Otvori svoje srce, serija 12:10 IN magazin 13:00 Naša mala klinika, serija 14:00 Najbolje godine, serija 15:00 Prva liga 2, komedija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Lud, zbunjen, normalan, serija 21:30 Bra ne vode, serija 22:00 Gotov evi, reality serija (12) 23:00 Vijes 23:15 Zakon brojeva, serija 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Život na sjeveru, serija 01:40 Ezo TV, tarot show 02:40 Ne žuri s ljubavlju, roman na komedija 04:15 IN magazin 04:45 Kraj programa

17.35 Dadilja, hum. serija 18.00 Rat u ku i, hum. serija 18.30 Vijes , informa vna emisija 18.55 Exkluziv, magazin 19.05 Ve era za 5, lifestyle emisija 19.35 Punom parom, kulinarski izazov 20.00 CSI, krimi serija 20.50 CSI: NY, krimi serija 21.40 Kos , krimi serija 22.30 Stvorenja, znanstvenofantas na serija 23.30 Vijes , informa vna emisija 23.40 Sve što djevojka može poželje , igrani lm, komedija 01.25 Astro show, emisija

08:20 Informacije 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 YuGi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Sofa, hum. serija 16:30 Puna ku a, hum. serija 17:00 Još stojim, hum. serija 18:00 Freunde und Helfer!, serija 19:00 Big Brother 20:00 Vijes 20:15 Heroji, serija 21.10 Zvjezdana vrata, serija 22.05 Torchwood, serija 23.10 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Super dadilja 21.15 Raus aus den Schulden 22.15 Stern Tv, prijenos 0.00 No ni program

5.15 Jutarnji program 11.00 Sutkinja Barbara Selesch 12.00 Sudar Alexander Hold 13.00 Bri

14.00 Dvoje kod Kallwassa 13.00 Sutkinja Barbara Selesch 16.00 Sudar Alexander Hold 17.00 Niedrig und Kuhnt 18.00 Magazin 18.30 Anna i njezina ljubav 18.00 Lenßen & Partner 19.00 K11 20.15 Nogomet, prijenos 22.20 24 Studen 23.45 No ni program

6.10 Dje ji lmovi 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Ku anice, serija 21.15 Lips ck Jungle 22.15 Harper’s Island, serija 23.10 Tv Total 0.10 No ni program

16.15 Gilmorice, serija 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.55 Stažist, hum. serija 19.30 Moj ujak… 20.00 Vijes 20.15 Nogomet, prijenos 22.35 Cobra 11, serija 23.20 No ni program

11:00 12:00 12:10 13:00 15:00 16:00 17:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a GOSPODARSKI TJEDAN TV magazin MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA OPASNE VEZE talk show VEKERICA SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A

Slomljeno srce, serijski lm Vijes akove ki kutak, ponavljanje TV Jukebox

16:00 17:00 17:10 18:10

09:58 10:00

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Dom2, ponavljanje ATON – centar izvrsnos , ponavljanje

11:00 12:00 14:52 14:55 15:00 15:15 15:45

17:05 17:25 18:35 18:40 19:00 19:10 19:20 20:00 22:00 23:00 23:20 ----------------------

20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:10 23:15 23:30 23:33 23:35 23:40

19:00 19:15 19:18 19:20 19:30

MALI OGLASI TRZALICA glazbena emisija IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM TAJNE USPJEHA KOKTEL SPECIJAL glazbena emisija DOM 2 VIJESTI VTV-A ŠKOLA ŠAHA IZ PROŠLOSTI TV kalendar ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Me imurje danas, informa vna emisija Sport Vrijeme Voice of America Gospodarski magazin, emisija o gospodarstvu Me imurske škole Me imurje danas Sport Vrijeme No na straža, igrani lm (12) Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

9.00 Tenis, prijenos 14.30 Snooker 18.00 Eu8.25 Jutarnji program 9.30 Dje ji program rogoals 18.25 Reiten 19.25 Springreiten 20.25 Polo 14.00 Dokumentarne serije 15.50 Hallo Holly 21.30 Golf 23.00 Segeln

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 6.00 Poker 8.30 Sportquiz 11.30 Reklamni pro15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 gram 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 BundesKoncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena liga aktuell 20.15 DSF Motor 22.15 SmackDown emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 Glazbena emisija 00.10 TEST

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dragi John, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Život na sjeveru, serija 14.25 Pobjesnjeli vlak, lm 16.05 Cybill, hum. serija 16.35 Vražje nevjeste, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.45 Svijet 20.00 Liga prvaka, prijenos 22.30 Dharma i Greg, hum. serija 23.35 Seinfeld, hum. serija 0.05 Zvuk grmljavine, lm 1.45 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Batman za sva vremena, lm 13.05 Zlatne djevojke, serija 14.05 Praksa, serija 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Obra un, lm 22.25 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.35 Opasna igra, serija 0.30 Zaboravljeni slu aj, serija 1.25 No na panorama

07:00 Tv prodaja 08:00 Zlatolaska 09:00 Dje ji program 12.00 Vijes 12.20 Dramski program 14.00 Humoris ne serije 18:00 Vijes 18:05 Kalejdoskop 19:00 Serija 20:00 Ameri ki lm 22:00 Francuska priredba 00:00 Slovenska jazz scena 00:45 Slovenski lm

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 07:00 Vijes 07:05 Dobro jutro 08:00 Vijes 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Sport 09:35 Crtani lmovi 10:20 Zlatko zakladko: regratov sirup, ponovitev 10:35 Knjiga mene briga 11:00 Dokumentarna emisija 11:30 Modro 12:00 Ljudje i zemlja 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:25 Umjetnost igre 13:50 Odpe pesniki 14:00 Dokumentarac mjeseca 15:10 Mostovi - Hidak 15:45 Crtana serija 16:05 Male sive celice, kviz 17:00 Novos , sport, vrijeme 17:35 Z vami 18:30 Loto 18:40 Cratani lmovi 18:55 Vrijeme 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Njema ki lm 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:05 Omizje

SRIJEDA 21. listopada 2009.

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.15 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.35 16.10 16.20 17.30 17.35 18.15 18.35 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10 21.10 22.00 22.35 23.30 23.45 23.50 00.00 00.35 01.20 02.05 02.50 03.35 03.55 04.40 05.05

Najava programa Rije i život, religijski program TV kalendar Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Vijes Dobro jutro, Hrvatska Dolina sunca, telenovela Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Vijes Vrijeme danas Vijes iz kulture Velegradnja 2: Najve i putni ki zrakoplov na svijetu, A-380 dok. serija Oprah Show Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar Oprezno s an elom, telenovela HP - gdje ste vi, tu je i vaša pošta McLeodove k eri, serija Vijes + prijevod za gluhe Vrijeme sutra TV kalendar Trenutak spoznaje Delta, dok. lm Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo Croa a Osiguranje - prozor u svijet 125 Najslabija karika, kviz Kuhajte s Anom Dolina sunca, telenovela Dnevnik Sport Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija pod pokroviteljstvom Tko želi bi milijunaš?, kviz Dossier.hr Pola ure kulture Otvoreno Vijes Poslovne vijes Vijes iz kulture Indeks, emisija o školstvu Zvjezdane staze: Voyager, serija Ksena - princeza ratnica, serija Bez traga, serija (12) Oprah Show Skica za portret Dossier.hr Pola ure kulture Oprezno s an elom, telenovela

TV ku e imaju pravo promjene programa

06.30 TEST 06.45 Najava programa 06.50 crtana serija 07.10 Silvester i i i, crtana serija 07.35 TV vr : -------- Danica i pauk -------- Profesor Baltazar: Tetke pletke -------- Zeko Peko: Kako prevari žabe 07.58 Pri a o Tracy Beaker

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI; 09.00 VIJESTI UREDNIKA; 09.03 KAVICA; 09.30 PROGRAM U BOJI; 10.00 VIJESTI; 11.00 CNN VIJESTI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 PODNEVNA KRONIKA + HR AK INFO; 13:00 CNN VIJESTI; 13.03 MOJ AUTO; 14.00 VIJESTI ZA DOBAR TEK; 14.30 TOP 5 MUSIC NEWS; 15.00 CNN VIJESTI; 16.16 VIJESTI U 16 + HR AK INFO; 18.00 ME IMURSKA KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 18.30 ZLEVANKA REPRIZA; 19.00 HIT DANA; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 PHONEBOX & SMS BOX; 21.00 ELECTRONIC DISCOVERY; 00.00 Music Special; THE BLACK CROWES 01.00 NO NI PROGRAM

sredini, hum. serija 17.40 Simpsoni, crtana serija 18.30 Anna i njezina ljubav 19.00 Stažis , hum. serija 20.00 Vijes 20.15 Dr. House, serija 21.05 Ekipa za o evid, serija 21.45 ZiB Flash 22.40 Otvorena ku a 0.00 No ni program

5.20 Dje ji jutarnji program 10.00 Film za djecu i mladež 12.00 SAM 14.00 Mi smo obitelj! 15.00 Ljubav, dok. serija 16.00 U20 17.00 ta 18.00 Vijes 18.20 Simpsoni, crtana serija 19.10 Galileo 20.15 Popstars 22.15 red! Stars, Lifestyle & More 23.15 Tv Total 0.10 No ni program

05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Nogomet, prijenos 22.20 Navy CIS, serija 23.15 No ni program

08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša vremena 09:00 To no u 9 09:30 Familienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 15:00 Mitten im Leben! 17:00 Einer gegen Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijesti 19:03 Vrijeme 19:05 Alles was zählt 19:40 Dobra, loša vremena 20:15 Cobra 11, serija 21.15 Kosti, serija 22.15 Kosti, serija 0.00 No ni program

5.10 Jutarnji program za djecu 09:00 Frauentausch 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Dragon Ball GT 15:40 Naruto 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvijek stojim, hum. serija 19.00 Big Brother 20:00 Vijes 20.15 Zakon i red, serija 21.10 Frauentausch 23.15 Exklusiv 0.10 No ni program

09:58 10:00 11:00 12:00 12:10 14:30 15:00 16:00 17:00 17:05 17:30

11:00 12:00 15:07 15:10 15:15 15:30 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a REZERVIRANO VRIJEME MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA DOM 2 VEKERICA SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A MALI OGLASI KUTIONICA

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Gospodarski magazin, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Me imurske škole, ponavljanje TV Jukebox Me imurje danas, informa vna emisija

20:00 20:05 21:00 22:00 23:00 -------23:20 ---------------

18:35 18:40 19:00 19:10

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:30 23:35 23:50 23:53 23:55 00:00

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM uživo sa Špancirfesta REZERVIRANO VRIJEME OTVORENI STUDIO kontakt emisija DOKUMENTARNI PROGRAM SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Obzori, emisija o kulturi Pri e iz života Me imurje danas Sport Vrijeme Rent-a-policajci, igrani lm (12) Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of Amerika Videostranice

8.55 Dje ji program 10.35 Film za djecu i mladež 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 14.00 Dokumentarne serije 8.30 Snooker 10.00 Tenis, prijenos 14.30 15.50 Hallo Holly 16.15 Gilmorice, serija Snooker 19.00 Eurogoals 19.10 Rallye 17.00 Humoris na serija 17.20 Malcom u 20.05 Kampfsport 23.00 Hrvanje

10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena 6.00 Poker 11.30 Reklamni program emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 14.30 Sportquiz 17.30 Poker 18.30 DSF Glazbena emisija 00.10 TEST Reportaža 20.15 Poker 22.15 Kampfsport 23.10 Sportquiz

6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Cybill, serija 14.20 Tragedija u Teksasu, lm 16.05 Cybill, hum. serija 16.35 Vražje nevjeste, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, serija 19.30 Dok nas smrt ne rastavi, hum. serija 20.00 Ekipa za o evid, serija 20.55 Crni vitez, lm 22.30 Will i Grace, hum. serija 23.00 Seinfeld, hum. serija 23.40 Ljubavnik, lm 1.15 Love Tv

7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Batman i Robin, lm 13.05 Zlatne djevojke, serija 14.05 Praksa, serija 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 Do posljednjeg daha, serija 16.55 24 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata 20.00 Farma 21.00 Ekipa za o evid, serija 22.00 Zakon i red: Odjel za žrtve, serija 22.55 24 UR 23.15 Dexter, serija 0.10 Zaboravljeni slu aj, serija 1.05 No na panorama

07:30 Tv prodaja 18:00 Vijes 18:05 Glazbeni spomini z borisom kopitarjem 19:00 Z glasbo in s plesom ... 20:00 Dokumentarna serija 20:35 Ameri ki lm 22:35 Emisija nakon utakmice 23:30 Film 01:10 Infokanal

06:10 Kultura 06:15 Odmevi 08:05 Dobro jutro 09:00 Vijes 09:05 Male sive celice 09:50 Crtani lm 09:55 Mi znamo 10:15 Berlin, Berlin, serija 10:40 Z vami 11:35 Omizje 13:00 Vijes , sport, vrijeme 13:15 Vojko Anzeljc 13:45 Piramida 15:00 Vijes 15:10 Mostovi – Hidak 15:40 Crtana serija 16:05 Dokumentarni lm 16:20 Jedanaesta škola 17:00 Novos , slovenska kronika, sport, vrijeme 17:30 Jasno i glasno 18:30 Žrebanje deteljice 18:40 Crtani lm 19:00 Dnevnik 19:35 Vrijeme 19:40 Sport 19:55 Milijunaš z Jonasom 20:55 Tjednik 22:00 Odmevi, kultura, sport, vrijeme 23:00 Knjiga mene briga 23:20 Koncert 00:55 Dnevnik

ETVRTAK 22. listopada 2009.

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin

08.10 Mogu ja!

19.05 Ve era za 5, lifestyle 08.25 Iznad crte emisija 08.40 Lagodan život Zacka i 19.35 Punom parom, kulinarski Codyja, serija za djecu izazov 09.05 Paulino ljeto, serija za 20.00 Jezikova juha, reality show mlade 20.55 Uvod u anatomiju, 09.30 Vip Music Club dramska serija 10.00 Prijenos sjednice 21.50 Ku anice, dramska serija Hrvatskog sabora (dvije epizode) 13.25 Dragi Johne, hum. serija 23.40 Vijes , informa vna 13.50 Prijatelji, hum. serija emisija 14.10 Ksena - princeza ratnica, 23.50 CSI, krimi serija serija 00.40 CSI: NY, krimi serija 14.55 Kuhajte s Anom 01.25 Kos , krimi serija 15.10 TV vr : 02.10 Astro show, emisija -------- Danica i pauk -------- Profesor Baltazar: Tetke pletke -------- Zeko Peko: Kako prevari žabe 15.33 Pri a o Tracy Beaker 04:45 Lude 70-e, serija 15.45 Kokice 05:45 Kralj Queensa, crtana serija 16.10 Zvjezdane staze: Voyager, 06:45 Fi i cvjetno društvo, serija crtana serija 16.55 Indeks, emisija o školstvu 07:15 Roary, crtana serija 17.25 VIP Music Club 07:30 Tomica i prijatelji, crtana 18.00 Vijes na Drugom serija 18.17 Vrijeme 07:40 Jagodica Bobica, crtana 18.20 Županijska panorama serija 18.45 Europska nogometna liga - 08:05 Bumba, crtana serija emisija 08:15 Ezo TV, tarot show 18.55 Europska nogometna liga: 08:40 Nova lova, TV igra Lazio - Villarreal, prijenos 10:10 Rebelde, serija 20.50 Europska nogometna liga - 11:10 Otvori svoje srce, serija emisija 12:15 IN magazin 21.00 Europska nogometna 13:05 Naša mala klinika, serija liga: Ajax - Dinamo, 1.

14:05 Najbolje godine, serija poluvrijeme 15:05 Prva liga 3, (1998., SAD, 21.55 Vijes na Drugom komedija; Redatelj: John 22.00 Vrijeme Warren; Glume: Sco 22.05 Europska nogometna Bakula, Corbin Bernsen, liga: Ajax - Dinamo, 2.

Dennis Haysbert, Takaaki poluvrijeme Ishibashi, Jensen Dagge , 22.55 Europska nogometna liga Ted McGinley) emisija 17:00 Vijes Nove TV 23.25 Bez traga, serija (12) 17:25 Naša mala klinika, serija 00.15 Vip Music Club LP 18:25 IN magazin 02.15 Kraj programa 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Najbolje godine, serija 21:00 Trenutak is ne, game show (12) 22:00 Provjereno, informa vni 07.20 magazin 07.30 23:00 Vijes 23:15 Zakon brojeva, serija 07.55 00:15 Seinfeld, serija 00:45 Život na sjeveru, serija 08.20 01:40 Vidovi Milan, tarot show (18) 08.50 02:40 Prijevara, roman na drama 04:25 IN magazin 04:45 Kraj programa 09.40 11.45 12.10 12.40 13.05 13.20 13.45 14.40 16.15 16.40 17.10 17.35 18.00 18.30 18.55

05.50 05.55 06.45 07.00 07.05 07.10 07.35 07.40 08.35 08.40 09.10 09.55 10.00 10.09 10.10 10.15 11.10 12.00 12.11 12.13 12.15 12.30 13.20 14.10 14.19 14.25 14.40 15.05 15.35 16.10 16.20 17.35 17.45 18.15 18.35 19.20 19.30 19.56 20.01 20.04 20.10

23.05 00.00 00.15 00.20 00.30 01.25

02.50

04.20 05.05

06.35 Najava programa 06.50 Trenutak spoznaje 06.55 TV kalendar 07.15 Dobro jutro, Hrvatska 07.40 Vijes -------Dobro jutro, Hrvatska -------Vijes -------Dobro jutro, Hrvatska Vijes 08.03 Dobro jutro, Hrvatska Dolina sunca, telenovela 08.15 08.25 Croa a Osiguranje 08.40 prozor u svijet 125 Vijes 09.05 Vrijeme danas 09.30 Vijes iz kulture 10.00 Velegradnja 2: Sea Launch, dok. serija 13.30 Oprah Show 13.55 Dnevnik 14.15 Sport Vrijeme 15.00 TV kalendar 15.15 Oprezno s an elom, -------telenovela McLeodove k eri, serija -------Vijes + prijevod za gluhe -------Vrijeme sutra TV kalendar 15.38 Glas domovine 15.50 Drugo mišljenje 16.05 Znanstvena pe ca Hrvatska uživo - Vijes Hrvatska uživo 16.20 Croa a Osiguranje prozor u svijet 125 17.05 Iza ekrana 18.00 Kuhajte s Anom Dolina sunca, telenovela 18.17 18.20 HP - gdje ste vi, tu je i 18.47 vaša pošta Dnevnik 19.08 Sport 19.30 Vrijeme ZABA - 90 sekundi, emisija 20.05 pod pokroviteljstvom 21.40 Gospodar prstenova: 21.52 Prstenova družina, 21.55 (Uloge: Elijah Wood, Ian McKellen, Ian Holm, Viggo Mortensen, Sean Bean, 23.00 Sean As n, John Rhys23.55 Davies; Scenaris : Peter 00.45 Jackson, Fran Walsh, Philippa Boyens; Redatelj: Peter Jackson) Lica nacije 07.15 Vijes 07.30 Poslovne vijes Vijes iz kulture 07.55 Drugi red partera, emisija o kazalištu 08.20 Filmski maraton: 08.50 Standing S ll, (Uloge: Jon 09.40 Abrahams, Amy Adams, 11.45 Roger Avary, Xander Berkeley, Ethan Embry, 12.10 Adam Garcia, Lauren 12.40 German, Colin Hanks; 13.05 Redatelj: Mathew Cole 13.20 13.45 Weiss) 14.40 Filmski maraton: Zaljubljena, (Uloge: 16.15 Marianne Denicourt, 16.40 Valeria Bruni-Tedeschi, Aurelle Doazan; Redatelj: 17.10 Jacques Doillon) Zvjezdane staze: Voyager, 17.35 18.00 serija 18.30 Oprezno s an elom, 18.55 telenovela 19.05 19.35 TV ku e imaju pravo promjene programa

izazov 20.00 Policajac s Beverly Hillsa 3, (akcijska komedija, 1994.; Redatelj: John Landis; Uloge: Eddie Murphy, Judge Reinhold, Hector Elizondo, Timoty Carhart) 21.45 Odbrojavanje, (triler, 1994.; Redatelj: Stephen Hopkins; Uloge: Je Bridges, Tommy Lee Jones, Suzy Amis, Lloyd Bridges, Forest Whitaker) 00.00 Vijes , informa vna emisija 00.10 Porky’s, (komedija 01.50 Astro Show, emisija

04:45 Lude 70-e, serija 05:45 Kralj Queensa, serija 06:45 Fi i cvjetno društvo, crtana serija 07:15 Roary, crtana serija 07:30 Tomica i prijatelji, crtana serija 07:40 Jagodica Bobica, crtana serija 08:05 Bumba, crtana serija 08:15 Ezo TV, tarot show 08:45 Nova lova, TV igra 10:15 Rebelde, serija 11:15 Otvori svoje srce, serija 12:20 IN magazin 13:10 Naša mala klinika, serija 14:10 Provjereno, informa vni magazin 15:10 Marci X, , komedija 17:00 Vijes Nove TV 17:25 Naša mala klinika, serija 18:25 IN magazin by Bijele udovice 19:15 Dnevnik Nove TV 20:00 Supertalent, talent show 21:30 Plava munja, (SAD/ Njema ka, 1999., akcija/ komedija; Redatelj: Les May eld; Glume: Mar n Lawrence, Luke Wilson, Peter Greene, Dave Chappelle, Nicole Ari Parker) 23:15 13. ratnik, (1999., SAD, akcija; Redatelj: John McTiernan; Glume: Antonio Banderas, Vladimir Kulich, Dennis Storh?i, Daniel Southern, Neil Ma n) 00:55 Namještaljka, akcija 02:35 Vidovi Milan, tarot show (18) 03:35 Tihi vrisak, horor 05:00 Marci X, igrani lm 06:25 Kraj programa

05.00 VIJESTI (HR +ZG); 05.05 RADIO DROBILICA; 06.30 GLAS AMERIKE; 07.10 RADIO PLAC; 08.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 09.00 RECEPTI; 10.00 VIJESTI (HR +ZG); 10.03 PROGRAM U BOJI; 11.42 RADIO PLAC; 11.53 HITOVI TJEDNA; 12.00 VIJESTI (ZG) + HR AK INFO; 12.30 SPORT NAJAVA; 13.00 PHONE BOX & SMS BOX; 14.00 VIJESTI (HR +ZG); 15.00 LATINO PARTY; 16.00 VIJESTI (ZG) + INFO; 18.00 KRONIKA; 18.15 RADIO PLAC; 19.03 RADIO PLANER; 19.30 ZLEVANKA; 20.00 SMS PHONE PARTY; 22.00 HITOVI TJEDNA; 22.07 BEATBOX; 23.00 TEDI SPALATO; 00.00 Music Special; EN FACE 01.00 NO NI PROGRAM

09:58 10:00 11:00 12:00 12:10 12:30 13:00 15:00 16:00 17:00 17:05 17:25

11:00 12:00 14:52 14:55 15:00 15:15 16:00 17:00 17:10 18:10 19:00

NAJAVA PROGRAMA VEKERICA prijepodnevni program VTV-a EUROPSKI DNEVNIK TV magazin MALI OGLASI ŠKOLA ŠAHA ARTS 21 magazin o umjetnos DOKUMENTARNI PROGRAM VEKERICA SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A MALI OGLASI METAL EYE glazbena emisija

1 x 2, emisija o kla enju Videostranice Danas pogledajte...

Mali oglasi Yoga & Pylates Obzori, ponavljanje Slomljeno srce, serijski lm Vijes Pri e iz života, ponavljanje Lola, serijski lm Me imurje danas, informa vna emisija

18:35 18:40 19:00 19:10 20:00 21:00 21:30 23:00 -------23:20 23:58 23:58 ---------------

19:15 19:18 19:20 19:30 20:00 21:00 21:15 21:18 21:30 23:05 23:10 23:25 23:28 23:30 23:35

IZ PROŠLOSTI TV kalendar VIJESTI VTV-A NEWSFLASH - GLASA AMERIKE GLAZBENI PROGRAM KOKTEL mozai na emisija MOJA ISTRA dokumentarna emisija SERIJSKI FILM VIJESTI VTV-A IZ PROŠLOSTI TV kalendar ŠKOLA ŠAHA LOLLIPOP LOLLIPOP ODJAVA PROGRAMA VIDEOSTRANICE

Sport Vrijeme Voice of America Boja novca, gospodarski pregled Rezervirano vrijeme Me imurje danas Sport Vrijeme SARS u Torontu, igrani lm(12) Poslovne vijes Me imurje danas Sport Vrijeme Voice of America Videostranice

hum. serija 20.15 Wiener Blut, lm 21.55 6.55 Tjedni izbor 10.00 Dje ni program ZiB Flash 22.00 Mentalist, serija 22.55 13.00 Vijes 14.00 Tjedni izbor 16.00 No ni program Mostovi - Hidak 16.45 Vijes 17.00 Divlja ma ka, am. serija 17.25 Iz putne torbe 17.55 Dokumentarna serija 18.30 Crtani lm 19.00 Tv dnevnik 20.00 Ameri ki lm 07:55 Dva i pol muškarca, hum. serija 08:20 21.30 Homo turis cus 22.15 Vijes 23.00 Malcolm u sredini, hum. serija 09:15 Stažist, hum. serija 10:10 Charmed 11:00 Uvod u Pono ni klub 0.20 No ni program anatomiju, serija 12:00 SAM 14:00 Mi smo obitelj! 15:00 U20 16:00 U20, dok. serija 17.35 ta 19.25 Galileo 20.15 Der Mann aud 7.30 Videostranice 8.30 Mostovi - Hidak der Pfalz, lm 22.20 Galileo Mystery 23.15 9.00 Videospotovi 11.00 TV prodaja 11.30 Focus Tv 0.15 No ni program Dje ji program 13.00 Videostranice 16.35 TV prodaja 17.05 Dokumentarna serija 18.00 Gradi Peyton, serija 18.30 Vic za Jurja 18.50 Minijature 19.00 Videospotovi 05:30 Jutarnji program 10:00 Dvoje kod 20.00 Ameri ki lm 21.30 Praksa, serija Kallwassa 11:00 Sutkinja Barbara Salesch 22.15 Ameri ki lm 23.15 Jazz u Sloveniji 13:00 Bri 14:00 Dvoje kod Kallwassa 15:00 1.15 Dnevnik prekograni ne TV 3.20 Vid- Sutkinja Barbara Salesch 16:00 Sudac Alexander Hold 17:00 Niedrig und Kuhnt 18:00 eostranice Lenßen & Partner 18:30 K 11 19:30 Magazin 20:00 Vijes 20:15 Da, mi možemo plesa , prijenos 22.15 Sechserpack 23.15 No ni pro7.00 24 UR 8.00 Dje ji program - crtani gram lmovi 10.00 Smijeh nije grijeh 10.25 Tv prodaja 10.55 Viktorija, serija 11.50 Dobrodošli u Mooseport, lm 13.05 Zlatne djevojke, serija 14.05 Praksa, 08:00 Izme u nas 08:30 Dobra, loša serija 15.00 Ukradeno srce, serija 15.55 vremena 09:00 To no u 9 09:30 FamilDo posljednjeg daha, serija 16.55 24 ienhilfe mit Herz 10:30 Moje dijete 11:00 sata 17.05 Jutro je za vje no, serija 18.00 Unsere erste gemeinsame Wohnung 11:30 An eli bez krila, serija 19.00 24 sata Die Kinderärzte von St. Marien 12:00 20.00 Batman: Na po etku, lm 22.30 To no u 12 14:00 Oliver Geissen Show 24 UR 22.50 Nastavak lma 23.45 Osmi 15:00 Mi en im Leben! 17:00 Einer gegen putnik, lm 1.35 Šest modela, serija 2.10 Hundert 17:30 Izme u nas 18:00 Explosiv 18:30 Exclusiv 18:45 Vijes 19:03 Vrijeme No na panorama 19:05 Happy O o! 20.15 5 Super talent 21.00 Mario Bath 23.05 Alles Atze 0.00 No ni program 6.20 Tv prodaja 6.25 Dje ji program 11.20 Dadilja, hum. serija 11.50 Tv prodaja 12.20 Sretna linija 13.25 Cybill, serija 14.20 Pomo nik, lm 16.05 Cybill, hum. serija 16.35 Vražje 08:20 Informacije 09:00 Frauentausch nevjeste, serija 18.00 Svijet 18.55 Rebelde, 11:00 Obitelj 13:00 Kickers 13:25 Pokémon serija 19.45 Svijet 20.00 Ekipa za o evid, serija 14:45 Yu-Gi-Oh! 15:05 Pokito TV 15:15 Drag21.35 Coyote Ugly, lm 23.15 Krvava igra, lm on Ball GT 15:40 Naruto 16:05 16:05 Hintern Sofa an der Front, hum. serija 17.00 Još uvi1.30 Love Tv jek stojim, hum. serija 19.00 Dokumentarna serija 20.00 Vijes 20.15 Komet, lm 22.25 Sive Girls, lm 0.35 No ni program 10.00 TV vodi + turis ka središta Hrvatske 15.25 Koncert 16.05 Glazbena emisija 16.25 Koncert 18.05 Dok. emisija 18.45 Glazbena emisija 20.00 Koncert 21.40 Koncert 23.20 6.00 Motorrad, prijenos 9.45 DSF Reportaža 13.00 Motorrad 14.45 DSF Bike 17.30 Poker Glazbena emisija 00.10 TEST 18.45 Männer Tv 20.00 Poker 22.00 SmackDown 23.00 Formula 1 8.10 Jutarnji program za djecu 12.15 Obalna straža, serija 13.00 Crtani lmovi 15.25 Hallo Holly, serija 16.15 Gilmorice, serija 17.20 Malcom u sredini, hum. serija 17.40 ZiB Flash 17.50 8.30 Nogomet 13.00 Snooker, prijenos 15.00 Simpsoni, crtana serija 19.00 Stažist, Rad, prijenos 17.30 Rukomet, prijenos 19.15 hum. serija 19.30 Moj ujak Charlie, Snooker, prijenos 23.00 Nogomet

PETAK 23. listopada 2009.

TEST Najava programa crtana serija Silvester i i i, crtana serija TV vr : Život u obitelji vodenkonja: P ja mama Nogalo: Udi ar Cipelice lutalice: Zbirka kukaca Pri a o Tracy Beaker Platno, boje, kist Puni krug Lagodan život Zacka i Codyja, serija za djecu Paulino ljeto, serija za mlade Vip Music Club Prijenos sjednice Hrvatskog sabora Dragi Johne, hum. serija Prijatelji, hum. serija Ksena - princeza ratnica, serija Kuhajte s Anom TV vr Život u obitelji vodenkonja: P ja mama Nogalo: Udi ar Cipelice lutalice: Zbirka kukaca Pri a o Tracy Beaker Puni krug Izazovi: Moj otok je moj dom, nizozemski dok. lm za mlade Zvjezdane staze: Voyager, serija Drugi red partera, emisija o kazalištu Vijes na Drugom Vrijeme Županijska panorama Dva i pol muškarca, hum. serija Simpsoni, crtana serija VIP Music Club Turis ki cvijet-kvaliteta za Hrvatsku Vijes na Drugom Vrijeme An Evening with Willie Nelson and Wynton Marsalis Playing the Blues Bu enje mrtvih, serija (12) Bu enje mrtvih, serija (12) Kraj programa

Pink Panther, crtana serija SpužvaBob Skockani, crtana serija Punom parom, kulinarski izazov Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Astro show, emisija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Tajna okolade, telenovela Heroji iz stras , dramska serija (dvije epizode) Korak po korak, hum. serija Princ iz Bel-Aira, hum. serija Pod is m krovom, hum. serija Dadilja, hum. serija Rat u ku i, hum. serija Vijes , informa vna emisija Exkluziv, magazin Ve era za 5, lifestyle emisija Punom parom, kulinarski

20. listopada 2009.

13

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

PARFEM za nju

ZA NJEGA

Muška fascinacija: baloneri U nekim prošlim vremenima, kada su žene bile prvi i posljednji potroša i proizvoda modne industrije, nitko nije mislio kako e tijekom vremena i muškarci postati jedna od ciljanih skupina modernoga potroša kog društva u kojem je moda inkomponirana do neprepoznatljivosti.

Nekako sramežljivi i neskloni modnim novotarijama, muškarci su predstavljali ogromni potroša ki potencijal koji se moralo znati iskoristiti ukoliko se željelo biti uspješnim, ili barem sklonim promjenama.

Danas, devet godina nakon ulaska u famozno 21. stolje e, obilježeno raznim globalizacijskim procesima, možemo konstatirati kako su muškarci modno emancipirani do krajnje granice, koja ak ponekad nadilazi žensku fascinaciju modom.

Uspore ivati Hrvatsku i ostatak “zapadnog” svijeta, koji toliko želimo i prisvajamo, bilo bi nezahvalno. No, promjene se vide i nagovještavaju dolazak nekog drugog vremena koje e biti ispunjenom osobnom slobodom i tolerancijom.

tako er nisu imuni na koketiranje s ital-ki om koji svakodnevno vi amo na našim ulicama. Pa ipak, postoji jedna stvar ica koju svi vole i odobravaju. Ime joj je baloner. Ve desetlje ima ne izlazi iz mode i predstavlja modnu konstantu u ormaru svakog muškarca. Bio on crn ili bež, golublje siv i crven, uvijek e izazvati pozitivnu reakciju.

Naši o evi tako er su voljeli vje ni baloner koji svoje korijene nalazi u Drugom Hrvatski mužjaci prihvatili su ine aute, dobre parfeme, a zadnjih par godina kupuju i kreme za lice. Barem tako tvrde prodava ice u parfumerijama, a mi zaista nemamo razloga sumnjati u njihove rije i. No, što je sa sazrijevanjem u modnom smislu? Polako ali sigurno muškarci postaju modno osviješteni i željni dobre “oblekice”. Dakako, ovo se ne odnosi na kopiranje nekakvoga talijanskog stila koje grani i s modnim neukusom i cirkusom.

Modni stru njaci i ostali koji se guraju u modni svijet

svjetskom ratu kada su ga koristili vojnici. Svojom muževnom notom daje poseban utisak o muškarcu koji ga nosi, pogotovo ako se iza vas širi miris odli nog parfema.

Ovo prolje e je naš omiljeni “trenchy” opet izrazito moderan te ga mnoge modne ku e interpretiraju na novi na in.

Sigurni smo da emo ga vi ati i na hrvatskim ulicama koje e i na taj na in biti bliže onim zapadnoeuropskim.

(Preuzeto: Moda.hr)

Top šest muških sve anih cipela Pravi muškarac zaslužuje i pravu cipelu! U mnoštvu modnih dodataka i odjevnih komada, kojima su muškarci bombardirani na svakodnevnoj razini, is e se jedan statusni simbol koji ve godinama ini konstantu u životu svakog muškarca. Ili bi barem trebao. Naravno, govorimo o dobroj cipeli koja e podignu svaku odjevnu kombinaciju, posebice ako ste osoba koja pazi na detalje. Jer upravo su detalji koji pokazuju ne iji status.

Kod odabira cipela vrlo je važno i podudaranje boja.

Glavni trendovi predstoje e sezone

Hit jeseni – koža!

Sve od kože apsolutni je hit predstoje e sezone. Kožnata jakna jedan je od najomiljenijih odjevnih komada koji se može prilagoditi raznim kombinacijama. Izbor je velik, od klasi ne, crne, kratke i strukirane, do kožnate jakne s dvostrukim kop anjem. Može biti od lakirane kože, moderne su i jakne u žarkim bojama, koje jam e atraktivan izgled.

zone omiljen i baršun, vuna, tvid.

Nezaobilazno je krzno.

Uz vojni ki stil, te odjevne kombinacije s puno kože, kreatori predlažu i modni povratak u 80-e s jarkim bojama i lepršavim kreacijama. Veliki modni povratak balonera, koji je za kišne dane odli an i nezamjenjiv komad odje e.

Tajice su ove jeseni u trendu, bilo da se odlu ite za klasi ne crne ili model koji donosi ovogodišnja sezona - izrezane tajice.

Tajice možete nositi uz haljine, a

PARFEM za njega

Xeryus Rouge Xeryus, nazvan po imenu gr kog boga, u crvenoj je boji dobio dublje i senzualnije zna enje. Ovo je prvi muški orijentalni parfem Givenchyja.

Visoke su note svježe i zelene zahvaljuju i notama kumquata, kaktusa i Tarragona. Toplo parfemsko srce napravljeno je od iglica kedra, crvenog pimenta i Afri ke pelargonije koja unosi za insku, ak ljutu nijansu. Baza je plemenita, stroga i suzdržana: kedrovina, sandalovina, bijeli mošus, sivi amber. Parfem je kreirala Annick Menardo 1995.

ako vam treba elegantnija odjevna kombinacija, nabavite tajice od sjajnog materijala.

izme iznad koljena Jesensko - zimske kolekcije otkrivaju kako e jedan od najve ih hitova biti uske izme, koje dosežu visoko iznad koljena.

Mogu biti od brušene kože ili

MODNI dodaci

TECHNO zona

BLU-RAY nasljednik DVD-a Nakon što je video-kazeta i VHS postao zahvaljuju i DVD-u zastarjela tehnologija posebice kad su u pitanju videoteke i gledanje ilmova u ku nom ambijentu, na velika vrata stiže još jedna nova tehnologija - blu-ray format. Kao medij za distribuciju ilmova smatra se nasljednikom DVD medija i kao takav nudi niz prednosti u odnosu na svog “prethodnika”.

Prvenstveno je u pitanju osjetno bolja kvaliteta slike i zvuka (zbog višestruko pove anog kapaciteta za pohranu

mekane, boje su crna, siva, maslinasta.

I ove su sezone u trendu gležnja e. Gladijatorice s remen i ima u jesenskom su izdanju zatvorenije i više uz gležanj. Nosit e se i kožnate cipele s visokom petom, mogu biti poluotvorene, na vezanje. U trendu su i kratke izmice koje kombinirajte s vunenim šorcom ili vunenom suknjom. (Izvor: Žena.hr)

U trendu su tajice

Ako ho ete biti u trendu, onda vam ove jeseni nije dovoljna samo kožnata jakna. Nose se i uske, kožnate hla e, a dobro e vam do i i suknja ili kratka haljina.

Odjevnim komadima od kože dodajte zakovice, robustan nakit ili sli ne metalne modne detalje za motoristi ki look, koji je popularan ove jeseni. Zakovice, šljokice poželjne su i na cipelama, torbama. Od ostalih materijala svjetskim je dizajnerima ove se-

Lolita Lempicka predstavlja novi miris Si Lolita u prekrasnoj bo ici karakteristi noj po obliku djeteline s etiri lista, i bajkovitom dizajnu prepoznatljivom za Lolita Lempicka brend. Miris je vrlo ženstven, suptilan i eteri an.

Si Lolita, kao miris sre e i eliksir ljubavi, dodira i nježnosti, kreiran je od orijentalno - cvjetnih ritmova oja anih za inskim akordima, uklju uju i bergamot, mandarinu, ruži asti biber, cvjetove slatkog graška, elemi, pa uli, tonku i amber.

Bo ica je oblika djeteline s etiri lista, od stakla sa zlatom na rubovima. Svaki od listova djeteline u obliku je srca, te reprezentira ljubav i ljepotu žene te njena maštanja i emocije ...

Priznajemo kako je najlakše izabra standardan crni model koji možete obu u svim prilikama, no zaista bi bilo sjajno odlu i se za nešto nekonvencionalnije modele.

Možete li zamisliti lijepo tamnoplavo odijelo uz odli ne i sjajne sme e cipele?

Kako da ne! To je zaista jedna od najljepših kombinacija, koja svojom ra niranoš u iska e iz svakodnevnice crnih tupas h cipela koje više ni pravi “seljaci” ne doživljavaju.

(Izvor: Moda.hr)

MODNI TREND

Kre e nova modna sezona, ije su glavne trendove u svojim jesenskim kolekcijama najavili slavni svjetski dizajneri. Za jesenski look trebat e vam nekoliko novih komada odje e, kojima ete osvježiti dnevni, poslovni image ili ve ernji, elegantniji stil. Crna je in, hit boja i ove jeseni. Neizbježna je opet ljubi asta, a popularna je i jarko ruži asta. U jesenskim kreacijama dosta su zastupljene još siva, crvena, bež, tamnoplava, zlatna.

Si Lolita

podataka), a samim time i doživljaj bliži onom kad gledate ilm u kinu.

Videoteka Art akovec “pionir” je u promociji novog medija za distribuciju ilmova u akovcu, te je u svoju ponudu ilmova nedavno proširila i u blu-ray formatu.

Videoteka Art u suradnji sa akove kom tvrtkom Ronis nudi da pogledate prezentaciju blu-ray tehnologije u prostorijama videoteke Art, svaki dana osim nedjelje od 17 do 21 h, na adresi akovec, B. Jela i a 6.

Bedž - malen, ali mo an dodatak stilu

Koliko god bili mali, slatki, šareni i nevini, bedževi nikad nisu bili niti e biti samo obi an dodatak. Ovisno o poruci koju nosi, bilo da je vezan uz humor, glazbu, film, strip ili politiku, bed uvijek odražava životni stav i osobni identitet onoga koji ga nosi, javno pokazuju i njegova uvjerenja, vrednote

i ukuse. Naj eš e se i vezuje uz pojedine subkulturne skupine formirane oko glazbe i ideologije.

Iako su posljednjih godina bedževi pomalo utonuli u zaborav, njihovo vrijeme tek dolazi. Nosite ih na jakni, košulji, starkama, torbi i sigurno ne ete izgledati dosadno! (izvor: break)

14

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. listopada 2009.

Komentari e i i Štef navija ima vra aju vjeru

Piše: Stjepan Mesari stjepan.mesaric@mnovine.hr

I ne samo navija ima, nego i svim prijateljima nogometa u Me imurju, pa i Hrvatskoj, dolazak Sre ka Bogdana - e ija i Stjepana Dveri a - Štefa za trenere NK Me imurja vra a vjeru u dobar nogomet i još bolju atmosferu u jedinom me imurskom prvoligašu i sportu op enito.

Stoga naklon do zemlje i hvala ljudima koji su ovu dvojicu trenera i nadasve ljudi doveli u klub. Vjerujem da s e ijem i Štefom nastaje novo vrijeme i ozra je kakvo mnogi prijatelji nogometa godinama ekaju. Ni malo nisam protiv toga da me imurski klub vode “stranci”, ali oni moraju biti bolji od “doma ih”, u protivnom ne smiju ni primirisati klubu. Može netko re i da Bogdan i Deveri nisu “doma i” treneri, ali to nikako ne stoji. Bogdan kao ro eni Središ anec i Deveri kao Turopoljac godinama su zajedno igrali u zagreba kom Dinamu te dolazili igrati prijateljske utakmice u akovec. Štef jednom i u dresu splitskog Hajduka. A u ono vrijeme Dinamo nije bio strani klub, nego klub za koji u navijali gotovo svi Me imurci. I zato su njegovi igra i postali “naši – doma i”, pa tako i e i i Štef.

A e i i Štef su 80-ih godina bili igra i od formata, ali i mladi i spremni na druženje

Fuj, recesija - živjeli mladenci!

Vje na dilema ... Tko je zapravo romanti niji? Muškarci ili žene? Oba spola tvrde da su upravo oni ti. Ljudi moji, ak postoji i nekoliko istraživanja na tu temu (netko o ito nema pametnijeg posla u životu), i ve ina njih tvrdi da su romanti niji upravo muškarci. I ja se zapravo slažem.

Da vas, moje dame, pitam nešto – kad ste posljednji put u inile nešto spontano romanti no? Pretpostavljam ne baš toliko esto – i tu ne ubrajam držanje za rukice s Markom u tre em osnovne nakon što vam je dao tratin icu. Postoji dobar razlog za ovo – žene su zapravo mnogo manje romanti ne od muškaraca, samo se zavaravaju da je zapravo obratno.

Ustvari, žene su te koje žele romantiku i o ekuju romanti ne geste mnogo više od muškaraca, no oni su ti koji ih ostvaruju. Od muškarca se to o ekuje, od žene to je samo bonus koji taj muškarac mora cijeniti i, naravno, višestruko uzvratiti.

Jedan moj prijatelj je ak išao toliko daleko da je žene usporedio s razmaženim gastro kriti arom. Oni mogu pisati cijele sastavke o tome kako je meso ispe eno i je li umak preslan, ali vjerojatno ih ne bi sami znali napraviti u svojoj kuhinji.

Kaže on meni: - Da mi je vidjeti koja je od vas zasvirala ili zapjevala nekom pod prozorom, ili napravila budalu od sebe pred drugima samo da bi pokazala da joj je stalo. Mi smo ti koji moramo smisliti u koji vas restoran odvesti, koju okoladu ili cvije e vam donijeti, pisati ovakve i onakve poruke.

Bogme, kad ovjek po ne o tome razmišljati, ima ne eg u tome. Daleko od toga da i žene ne planiraju romanti ne trenutke

Imala sam ludu sre u u ovo vrijeme gospodarskog alarma za uzbunu, u dva dana biti gost na dvije razli ite svadbe. Tim smo se inom narugali op em stanju u državi i u sebi viknuli: FUJ, RECESIJA! ŽIVJELI MLADENCI! Obje su svadbe bile u istom hotelu, obje su mladenke iz akovca, dok im mladenci to nisu.

Tek toliko da vidite koju mo mi Me imurke imamo širom svijeta. Mamimo ih da bi ovdje postali jeftina radna snaga, ali i uživali blagodati “male Švicarske“.

Postoje razli ite varijante akove kih “gostuvanja“. Možete birati u širokom dijapazonu nijansi od modernih do tradicijskih. Prvu svadbu kojoj sam bila nazo na nazvala bih modernom. Na samom po etku bio nam je serviran švedski stol, a konobari su nosili bijele rukavice. Mu ile su me te rukavice i moram priznati da mi se dopala elegancija konobara u tom higijenskom modnom dodatku. A možda je to zapravo jedna od karakteristika modernih vjen anja u kojem svaka sitnica mora biti uskla ena s mladencima: bjelina, isto a ...

U subotu na drugoj svadbi stvari su bile tradicijski potpun pogodak. Svadba je imala “starešinu“, koji po našim obi ajima plan i program svadbe mora imati u malom prstu. Kupovanje mladenke izmamilo je grmljavinu smijeha jer je mladenac svojim darom govora obilaze i usput mladenku, cijeloj svadbi objasnio da je to “ona prava“ i da ju je prepoznao zahvaljuju i lijevom naboru na vjen anici, da bi na kraju pun romantike dao komplimente njenim o ima i osmjehu.

AKOVE KI espresso by Bibi

Piše: Bisera Zadravec bisera.zadravec@ck.t-com.hr

Piše : Maja Novosel maja@mnovine.hr

s navija ima, spremni na izlaske i ljudi su ih voljeli.

Na terenu e i poput stijene ispred Vlaka ili Ivkovi a. Štef “turopoljski top”, kako ga je zvao legendarni Ivo Tomi , svakog je trenutka bio opasnost za protivni kog golmana.

Od takvih trenera igra i imaju što nau iti, a navija i ih s pravom moraju poštivati i mogu im vjerovati. Dugo, dugo nisam bio na utakmici akove kog kluba, a sada do em i na trening. Jer, tako mi je lijepo uti trenerovo: “Kaj je de ki, uj, neee, ej kaj je to, kak to možeš fulati, znaš kaj…!” e i i Štef mene vra aju na tribine stadiona Mladosti u akovcu. Možda i ne bude bodova kao što se o ekuje, ali bit e dragog mi “kaja”. Sada na trenerskoj klupi, a uskoro i na igralištu, jer imamo mi nogometaša “kajkavaca”, premda sam uo Eliomara da je upitao jednog suigra a: “Kaj mi to radiš?”

Šiba nije iz raja izašla U posljednje vrijeme svjedoci smo sve ve em broju zlostavljanja djece od strane poreme enih i bolesnih osoba. Slu aj hrvatskog Fritzla zgrozio je, vjerujem, cijelu Hrvatsku. Ve samo ime “hrvatski Fritzl“, kako su ga mnogi prozvali, dokaz je da ovo izopa eno ponašanje luduje suvremenim društvom kako kod nas, tako i u cijelom svijetu.

Nerijetko pod geslom “ne zabadaj nos u tu e stvari“ ostajemo pasivni na svakodnevni pla i viku iz susjedstva. Ne znam jesu li djeca doista sve više predmet obožavanja bolesnih seksualnih umova ili jednostavno danas lakše prijavljuju nasilje i otkrivaju “tajnu“?

No, kako bilo da bilo, svi oblici nasilja nad djecom, kojih esto nismo svjesni i iju težinu ne doživljavamo, ostavljaju neizbrisive tragove u životu svakog djeteta, a osobne traume djeca osje aju cijeli život.

Zanimljiva je injenica da u nekim zapadnim zemljama dijete ima pravo tužiti svoje roditelje samo iz razloga što ono ne prima dovoljan džeparac od njih. No, u Rusiji se pak ide u drugu krajnost. U toj je državi op eprihva eno da se djeca smatraju vlasništvom svojih roditelja. Ve ina ljudi u toj zemlji ima tendenciju vjerovati da je dijete najvjerojatnije zaslužilo kaznu, ako ga roditelji

Zašto ja mislim da su muškarci romanti niji od žena

Piše: Helena Ze ar helena@mnovine.hr

sa svojim dragim, ali to je više kao li enje ku e kad su je ve kupile. A de ki? Oni je dekoriraju još dok je iznajmljuju, i pritom imaju više hrabrosti jer su ti koji ve inu puta sve iniciraju.

Muški su k’o šerpe romanti nog svijeta, vuku prve kave, ve ere i odlaske u kino, probijaju led ponekad totalno bedastim upadima. Nas pak se esto može uti kako zanovijetamo jer to nije tak kak smo si zamislile ili vidle u ilmu. (A, usput budi re eno, ve inu najromanti nijih ilmova Casablanca, Amelie, Legenda o jeseni, Okajanje, Wall, e, Zgodna žena, Notebook, Zapravo ljubav ... – napisali su i režirali muškarci – pa i to ide u tezu da su muškarci romanti niji).

Ne daj Bože da se zaboravi na Valentinovo, godišnjice ili ro endane, onda su tek nagrabusili i u nemilosti mogu biti tjednima. No, ako se uloga zamijeni i žena zaboravi – nema drama, lupanja s vratima i pitanja u stilu: Kako si se mogla pojaviti bez i ega, ni cvijetak mi nisi donijela? Ili draga – mogla bi ovaj put ti platiti ve eru ili natankati meni auto benzinom. A zašto im i ne bi? Moderna su vremena.

K’o kaže da oni moraju biti ti koji sve iniciraju i planiraju. Jesmo se borile za ravnopravnost? Jesmo. Eto nam je sad.

Obi aj “spri avanja“ kitica zaintrigirao je neme imurce koji su se zapitali što li su te kitice skrivile da ih se treba od strane podsnehalje ispri avati. Kolegica pak je svojim govorom i poklanjanjem vjen anog buketa izmamila suze ljepšeg spola.

Plesom mlade ponovno smo se narugali recesiji. Doma i gosti bez problema su ispraznili “buksu“, dok su gosti mladenca najvjerojatnije u sebi razmišljali (ne znaju i za taj obi aj) koliko li košta taj ples mlade i ima li kakvog popusta na gotovinu. Ovo je najbolja “kupovina“ ikad jer si popust odre uješ sam. Potajno poželim da se ovakvi popusti dobiju u trgovini s cipelama. Uzmeš par koji ti se svi a i platiš koliko još imaš (naravno, do nedozvoljenog minusa na teku em).

Fotoshooting koji je obilježio obje svadbe dao je to ku na i. akove ki park nudi prekrasnu “natur“ scenogra iju, i to sasvim besplatno. A ono što na kraju nakon tisu a i tisu a potrošenih eura za moderno ili tradicijsko vjen anje dviju zaljubljenih duša ostaje kao uspomena jesu fotogra ije. Fotogra ije i vje na ljubav na koju se par zakune.

POGLED ISPOD OBRVA

Gorka istina ili slatka laž!? ve tuku. Situacija u Hrvatskoj negdje je izme u dva navedena primjera.

Dobro je rekao jedan doktor da u mnogim krajevima i obiteljima u Hrvatskoj još uvijek vrijedi ona narodna: šiba je iz raja izašla. Sama izreka govori koliko je tjelesno kažnjavanje prisutno u našoj tradiciji odgoja i obrazovanja. Ne tako davno, izi ko kažnjavanje bilo je dio odgojno - obrazovnog sustava.

Me utim, danas se situacija u mnogo emu izmijenila te je bilo koji oblik nasilja postao zakonski kažnjiv. No, kao da mnogi to još uvijek ne shva aju. Žalosna je injenica da su mnoge obitelji, koje u teoriji predstavljaju mjesto sigurnosti i ljubavi, postale nešto sasvim suprotno, mjesto ugroženosti ovjeka i izvor straha.

Ovako stoje stvari: sretoh neki dan starog znanca. Pitam kako je, kaže loše je. Šta? Imao je curu, dva mjeseca, prekinuli, pa pati li ga pati. Ne podcjenjujem tu u bol, ali...Ide razgovor dalje. Uvjeren da cura ro ena za njega, prava, i ne samo to, prava pravcata za njega, da pravija ne može biti.

Pitam; po emu je znao da je ona prava? (To se, tako, baš ilmski zna? Pukne negdje munja?)

Kaže; po tome što su htjeli iste stvari u životu. E, ajde, taman mi pri a po injala dobivati na smislu, kad upitah što je onda ipak pošlo po zlu? Kaže, a eh, mlada je i nije bila više sigurna što želi. Molim?!

Upozorim ga da je u istoj re enici rekao da je ona prava za njega jer žele iste stvari, a onda da ona ne zna što želi! Prosto nevjerojatno, kako si ljudi sve sami ispri aju!

Da ne bi bilo da samo tako besramno raspredam o tome, obe ala sam kolumnu. O mom vi enju pri e. Prvo, mislim da smo dovoljno narasli da znamo

da neke ljude ne možemo znati ni nakon cijelog života. Kamo sre e, u dva mjeseca znati nešto o nekome.

Drugo, ako se ipak u ta dva mjeseca, nakon silne “romantike”, velikih rije i i obe anja, po ne povla iti i izvla iti neke svoje tajne izgovore, a ujte, na dobrom smo tragu da ipak znamo ponešto o toj osobi. Tre e, može biti da ta osoba doista ne zna što želi, a onda je na nama da odlu imo koliko dugo emo ekati da sazna. Ho e li biti dovoljno ovaj život, ili možda sljede i?

Nadalje, ne vjerujem da postoji jedna prava osoba. Postoje manje prave i više prave. Pa koliko je tko spreman uložiti, riskirati, držati se svoje odluke. Kaže G.G. Marquez: “Najgori na in da ti netko nedostaje jest da sjediš pored njega i znaš da nikada ne eš imati.” Sjedi kraj tebe, a ne možeš mu blizu. S time da za neke ljude sumnjam da e ikada ikome biti bliži. Uglavnom, stvar se uvijek svede na to da ništa nema mo da zadrži ljude zajedno ili da ih razdvoji, osim njihove želje- ili ho ete ili ne-

ete. To je dvostrana ulica- mora i i u oba smjera. Najvažnije od svega; uvjerena sam da u opis prave osobe za mene ide i to (da on smatra) da sam ja prava za njega! Što smo stariji ne bismo tako trebali vjerovati svojim zanesenostima. U dva mjeseca i vrag crni izgleda kao an eo. Tek na djelu se poznaju junaci. Doduše, što više vrijeme ide, što više gledam ljude, shva am da zrelost ima malo veze s godinama. O, kako su nas lagali kad smo bili mali! Bila sam uvjerena da odrasli ne “fantaziraju” tako!

Poanta pri e je da ljubav dolazi s vremenom, tek kad nekog upoznaš, a zaljubljenost? Posebno smo tupavi i tvrdoglavi kad nas zaigra.

Zato pamet u glavu! “Bezuvjetna ljubav? Može. Tek kad su ispunjeni neki uvjeti”. Pitali su jednom Oprah koja je najvažnija stvar što ju je nau ila kroz dugogodišnji rad s ljudima i psihijatrima. Odgovorila je: “Kad ti ljudi pokažu tko su, vjeruj im”!

Da, tko smo mi da ih uvjeravamo u suprotno?

Piše: Tihana Babi ck_ hana_babic@yahoo.com

Ili još gore, da sami sebi lažemo? Je li nam draža gorka istina ili slatka laž? Laž je slatka koliko i še erna bolest. Ja bih odabrala trajanje. Makar da traje dvije sekunde stvarnost nego cijeli život lažna idila. Kad te netko ne e- neka mu je! “Ako za te ja ne vridim, ništa ti lipog nimam re , ništa lipog...”

Ljubav koju osje amo je naša žar, nama e ostati. “Iz nje nastajemo, u njoj živimo”. Neka je drugi puta iz nas izvu e netko sretniji, netko pametniji. A ako ne, nema brige, “od nove boli, stara e pro i”!

20. listopada 2009.

est prizor iz Ma arske Nekada ponosna, gotovo najponosnija, europska zemlja Ma arska danas je daleko od tih karakteristika. Premda je lanica Europske unije, Ma arska se nije daleko odmaknula od vremena kada je bila meta turista i kupaca iz bivših socijalisti kih zemalja.

Ma arska je ulaskom u EU izgubila identitet postavši samo lanica, ne i presudnica, kako bi se moglo o ekivati, odnosno kako to zaslužuje zbog mnogih povijesnih injenica. Ne treba obi i itavu ovu za hrvatske prilike veliku zemlju da bi se uvidjelo da je ona silno podijeljena, da su je podijelili i socijalizam i komunizam. Jedinstvena je samo valuta.

No, forint je ostao samo zato da ne stigne, barem ne tako brzo, surovi i realan euro. Naime, Ma arska nije imuna na tajkune kakvih ima i kod nas, a oni su puni forinti ali i eura koji im dospijevaju iz raznih izvora.

S druge strane, takozvani obi ni ljudi nemaju dovoljno forinti, a eure mogu samo gledati na reklamnim panoima ili TV ekranima, ako su bili sre e da ih nisu morali prodati kako bi kupili osnovn(ij)e stvari ili platili kredit koji je u po etku bio manji, a sada osnovni dio mjese ne pla e.

15

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Tajkunska ku a daleko izvan urbanih sredina

PRI A iz Ma arske koju su podijelili socijalizam i kapitalizam

Forint je ostao da euro ne stigne - Primjer Ma arske može pomo i Hrvatskoj da ne postane siromašna i zavisna od drugih. Što dulje ekamo na lanstvo u EU, imamo prigodu upravo na njezinom primjeru ukloniti nedostatke te postati mo niji i bogatiji

Eladö na svakom koraku Ma arska je de initivno podijeljena na siromašne i bogate.

One koji na razne na ine dolaze ili su došli do velikog novca i one koji su na rubu egzistencije. Sredine gotovo i nema. Bogati posjeduju tvrtke, odu uju o velikim poslovima, povezani su s vlastima te nadziru proizvodnju i prodaju.

Ilustrativan primjer vidjeli smo

Ponositi Ma ari otišli su u konjanike

u blizini Budimpešte koja ima veliku destinaciju i samo njoj seljaci mogu prodati svoje vo e.

Naravno, po cijeni koju ona odredi. I tu je kraj. Ili ho eš ili ne eš.

Koji ho e, a zapravo moraju da bi preživjeli ili školovali djecu, rade za malu pla u. Koji ne e, sjede kod ku e i na rubu su ponora.

Mnogi su ve i propali. Naj eš i napisi na ku ama jesu Eladö, što u prijevodu zna i da je na prodaju.

Tajkuni ili banke nemaju milosti i onima koji im nešto duguju ostaju bez vlastite ku e ili neke radionice. Nerijetki su primjeri da ne tako davno ugledni profesori, glazbenici i umjetnici sviranjem u nekom lokalu, na violini ili cimbulama popunjavaju skroman obiteljski ili ku ni budžet.

Puste su oaze za ponosne ljude

Kao u vrijeme komunizma, nigdje zelenila ni cvije a

Nepregledne pustare bez života simbol su nekadašnjeg vremena

I dok mnogi žive u siromaštvu tijela i duha, ima puno onih koji drže do sebe. Posjeduju vlastiti i nacionalni ponos i ne žele da njima upravljaju tajkuni. Takvi su se preselili na nepregledne puste krajeve, daleko od urbane vreve i tajkuna. Najve i broj bavi ih se

konjaništvom i upravo to zanimanje ili opredjeljenje svjedo i o ponosu Ma ara.

Oni za mali novac, ali nezavisno od bogatuna, uzgajaju konje, dresiraju ih te održavaju vježbe i osposobljavanje budu ih jaha a.

Na stotine prekrasnih konja pase pustama od po nekoliko desetina hektara, od kojih su mnoge nastale nakon propasti velikih kolhoza iz nedavne prošlosti. Tisu e posjetitelja godišnje do e na puste i uživa u ljepoti grla i vratolomija ponosnih i stasitih jaha a.

Zapravo konji i konjanici (može i obrnuto) jesu ono zbog ega vrijedi do i u Ma arsku koju su gotovo zaposjeli veliki svjetski koncerni, izgradivši u ne tako davnim žitorodnim poljima ogromne hale, bez prozora i krovova, ali i bez težaka. Radnik je sve manje tražen u Ma arskoj jer japanski i drugi divovski koncerni trebaju samo zemljište na kojem grade hale u kojima se proizvodi nešto o emu obi ni ljudi samo naga aju.

No ta i takva Ma arska zanimljiva je i turistima koji e u njoj sve teže mo i kušati oštar ma arski paprikaš, bogra ili kobasice. Nekada poznata ma aska kuhinja postala je zapadnja ka, slatkasta, bez “šarfa” i boje crvene “horgoške “ paprike. I piroške (crvene) nestale su s izvornom ma arskom kuhinjom. Muškarci o kakvima smo slušali i znali na u se na selu gdje uvaju još malo od “fasa erek”, o ekuju i kucanje eura koji im možda i donese nešto više od osiromašenog forinta.

(Stjepan Mesari )

Vrhunsko sviranje na violini za par forinti, maestru za preživljavanje

16

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. listopada 2009.

VOZILI SMO: Škoda Yeti

www.autostil.info Ure uje: Dalibor Flajpan info@autostil.info Prodaja novih automobila u Me imurskoj županiji 1.1. - 30.9.2009.

Proizvo a

koli ina udio, %

1

Volkswagen 94

2

Opel

85

9,93%

3

Honda

75

8,76%

10,98%

4

Peugeot

68

7,94%

5

Chevrolet

64

7,48%

6

Ford

63

7,36%

7

Renault

57

6,66%

8

Toyota

44

5,14%

9

Hyundai

40

4,67%

10

Mazda

38

4,44%

11

Citroen

32

3,74%

12

Suzuki

31

3,62%

13

Kia

26

3,04%

14

Škoda

24

2,80%

15

Seat

22

2,57%

16

Fiat

19

2,22%

17

Dacia

17

1,99%

18

BMW

14

1,64% 1,52%

19

Nissan

13

20

Audi

8

0,93%

21

Volvo

6

0,70%

22

Mercedes

4

0,47%

23

Mitsubishi

3

0,35%

24

Alfa Romeo

2

0,23%

25

Land Rover

2

0,23%

26

Lexus

2

0,23%

27

Lada

1

0,12%

28

Lancia

1

0,12%

29

Porsche

1

0,12%

856

100%

UKUPNO Izvor: Promocija Plus

Cijene goriva u RH Eurosuper 95

7,45

Super plus 98

7,51

Super 100 BS Eurodizel

7,51

7,79 6,88

Eurodizel BS LPG auto plin

Automobil s imenom snježnog ovjeka oduševljava terenskim sposobnostima

6,88 6,94

4,16

4,16

*BS - bez sumpora Cijene vrijede na dan 16. listopada 2009.

START d.o.o. (ovlašteni zastupnik i serviser Mazda vozila) prodaje sljede a rabljena vozila: Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2006.god., full oprema Mazda 6 CD120 TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 1.8i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. 2.0i TE, 2003.god., full oprema Mazda 6 Sp. CD136 TE, 2005.god., full oprema Renault Scenic 2.0i 16V, PLIN, 2003.god., full oprema Mazda 323 S 1.3i, 1998.god., oprema Mazda 323 S 1.5i, 1999.god., full oprema Mazda 3 Sp. 1.6i TX, PLIN, 2004.god., full oprema Mazda 2 CD68 TE, 2006.god., full oprema Mazda 3 CD110 CE, 2005.god., full oprema Nissan Maxima 3.0i V6, PLIN, 1996.god., full oprema Mazda Demio 1.3i SE, 1999.god., full oprema Mazda Demio 1.4i SE, 1999.god., full oprema Mazda MX-3 1.6i 16V, 1995.god., oprema Mazda 2 1.6i GT, 2006.g., full oprema Povoljni kredi do 7 godina bez jamaca ili leasing do 6 godina bez u eš a.

Za sve dodatne informacije možete upita na broj telefona: 042/200-666, 040/631-200, 040/312-104.

Posje te nas na internet adresi WWW.MAZDA-START.HR ili akovec,Zelena 1, Varaždin, Zagreba ka 53a, te M. Subo ca, B. Radi a 69

Posebna ponuda za BMW 318d BMW 318d Comfort Line Limited Edition s 2.0 turbodiesel motorom i 143 KS te izuzetnom opremom od sada je dostupan za 219.827 kn. U navedenu cijenu uklju ena je i bogata oprema: automatski klima ure aj, radio BMW Professional sa CD playerom, BMW naplatci od lake legure, putno ra unalo, stražnji Park Distance Control senzori, multifunkcijske tipke na upravlja u, senzor za kišu i automatsko uklju ivanje svjetala, sportski kožni upravlja , ABS, DSC, CBC, Alpine bijela ili crna UNI boja...

Mjesec dana testnih vožnji u Citroënu Citroën organizira mjesec dana testnih vožnji od 15. listopada do 15. studenog 2009. godine kod svih ovlaštenih distributera novih vozila Citroën. Za tu prigodu, Citroën je pripremio brojne modele osobnih vozila, od modela Citroën C1, C3 Picasso, C4 do modela C4 Picasso, C5, putni kog modela Nemo, C6 i C-Crosser-a koji su na raspolaganju za testne vožnje. Svi zainteresirani za testne vožnje pozivom na besplatni broj 0800/112012 mogu se predbilježiti za test vožnju kod najbližeg distributera.

Citroën nastavlja s proslavom 90. ro endana Créative Technologie te tijekom 90 dana nudi brojne pogodnosti, za osobna i laka gospodarska vozila Citroën, u svojim servisima te pri kupnji dodatne opreme i rezervnih dijelova. Citroën C1 i C3 imaju extra slavljeni ki popust od 5.000 kn. Tijekom 90 slavljeni kih dana, Citroën uz redovne popuste, nudi i extra slavljeni ke popuste do 10.000 kn prilikom kupnje lakih gospodarskih vozila Citroën, posebne inancijske uvjete uz Citroën Financial Services te radio CD MP3 na svim vozilima.

Tako primjerice, popust za Jumper FURGON 35 u rujnu se penje do primamljivih 55.000 kn.

•Yeti je snažan, spreman za putovanja u teškim uvjetima i pomaže svojim putnicima tamo, gdje drugi moraju odustati. Škodin peti model ponude trebao bi spojiti sve one kvalitete, kojima su se dosada mogli pohvaliti samo razli iti automobili potpuno razli itih kategorija, a ne jedno jedino vozilo.

Ponašanje u vožnji i udobnost putovanja, koji ne zaostaju za konvencionalnim limuzinama srednje klase, u

kombinaciji s neograni enim off-road kvalitetama. injenica da bi takav automobil trebao ujediniti nadprosje nu ponudu prostora, velik kapacitet prtljažnika i ne najmanje važno veliko optere enje prikolice, dodatno je otežalo ovaj zadatak.

Malo je poznato da Yeti nije prvi off-road model Škode. Prvi off-road model vrijedan spomena, a koji je bio jednako dobar na asfaltiranim cestama, bio je prototip Škode Superb 3000 - Kfz 15 (Tip 956). Od 1942. do 1943. proizvodila se Škoda Superb 3000 – limuzina s 3,1-litarskim rednim motorom sa šest cilindara i pogonom na sva etiri kota a. Terensko vozilo Tip 973 proizvodilo se od 1952. do 1956. i ve je tada oduševljavalo i svojim off-road kvalitetama - mogu nost savladavanja dubine vode od 600 milimetara i sposobnost uspinjanja od 85 posto kao i besprijekorno ponašanje u vožnji na cesti.

Yeti ujedinjuje iskustva iz više od 100 godina razvoja automobila, spojenih i oblikovanih u jedan jednako udoban i snažan automobil, koji u segmentu kompaktnih SUV automobila postavlja nove standarde.

Yeti se konkurenciji predstavlja s pet velikih vrata, koja olakšavaju ulaz u unutrašnjost i odlaganje prtljage u prtljažniku, sa stalnim pogonom na sva etiri kota a koji inteligentno raspodjeljuje snagu i razmakom od tla idealnim za off-road od 180 milimetara. Njegova ukupna dužina od 4.223 milimetara omogu ava parkiranje i na ne pretjerano prostranim parkirnim mjestima. Širina vozila od 1.793 milimetara k tome jam i da se vrata i na uskom parkirnom mjestu mogu do kraja otvoriti. A ako teren postane neprohodan i zahtjevniji, vitka struktura Yetija je u svakom slu aju prednost. Visina od 1.691

milimetara, težina praznog vozila s voza em od 1.520 kilograma (1,8 TSI 4×4) i nosivost od najmanje 545 kilograma omogu avaju iskorištavanje kapaciteta prtljažnika od 310 litara do 1760 litara. Optere enje prikolice do 2000 kilograma predodre uje Yeti kao sigurno i vrijedno

vozilo za vu u.

Ponuda motora Yetija uklju uje pet motora s etiri cilindra raspona snage od 105 KS do 170 KS. Sastoji se od dva benzinska i tri dizelska agregata, a svi zadovoljavaju EU 5 normu ispušnih plinova. Osnovni motor je 1,2-litarski TSI-benzinski motor, koji se po prvi puta koristi u Škodi. Ovaj potpuno novi motor razvija 105 KS. U ponudi možete izabrati izme u ru nog šest-stupanjskog mjenja a ili inovativnog sedam-stupanjskog DSG mjenja a. Drugi benzinac u Yetiju je snažni 1,8 TSI-motor s etiri cilindra i 160 KS. Novitet u Yetiju je tako er 2,0 TDI, koji se nudi s tri razine snage i uvijek s direktnim Common-Rail-ubrizgavanjem kao i serijskim iltrom krutih estica.

Osnovna verzija je motor s 110 KS kojega slijedi verzija s 140 KS. Najsnažniji dizelski motor je snage 170 KS i zakretnim momentom od 350 Nm, koji postiže izme u 1.750-2.500 okretaja u minuti.

Vozni postroj Yetija koristi tehniku ve korištenu u Octaviji i Octaviji Scout. Prednja osovina konstruirana je na principu McPherson, dakle kombinira amortizere s opružnim elementima, koji zajedno s popre nim sponama vode kota e. Stražnja

Nissan Note i Micra po atraktivnim cijenama Nissan je za svoje kupce pripremio novu akciju tijekom koje se Nissan Micra i Note mogu nabaviti po iznimno povoljnim cijenama. Uz popust od 10.000 kuna, Micra 1.2 3v Visia, koja od važnije serijske opreme uklju uje klima ure aj, ABS, 2 zra na jastuka, servo upravlja , elektri no otvaranje prednjih stakala i daljinsko središnje zaklju avanje..., tijekom akcije mo i e se nabaviti po cijeni od 66.250 kn.

S novom razinom popusta od 20.000 kuna, Nissan Note 1.4 Visia, u seriji opremljen klima ure ajem, ABS-om, zra nim jastucima za voza a i suvoza a, servo upravlja em, elektri nim otvaranjem prednjih stakala, daljinskim središnjim zaklju avanjem... u akciji se nudi po atraktivnoj cijeni od 82.000 kn.

Svi Nissanovi modeli imaju jamstvo od 5 godina bez ograni enja kilometraže.

osovina s više spona je izmijenjena u usporedbi s Octavijom. Njezin trag je 30 mm širi.

Off-road karakteristike Škode Yeti doslovce su nas ostavile bez daha. Smjelo je i hrabro organizirati promociju SUV vozila na motocross stazi koja je bila dobrano namo ena te još na automobilima ostaviti cestovne gume promjera 17”, što se kosi sa off-road zahtjevima. Yeti uspješno savladava sve prepreke ne samo zbog svog razmaka od tla od 180 mm, ve posebno zahvaljuju i pogonu na sva etiri kota a s Haldexspojkom etvrte generacije. Pogon se bazira na tehnici Octavije Combi 4×4 i Superba 4×4. Elektro-hidrauli ki kontrolirana Haldex-višelamelna spojka postavljena je u zajedni kom ku ištu s osovinskim prijenosnim mehanizmom i diferencijalom stražnje spojke. Kod dobrih uvjeta trakcije – kao na primjer na suhoj cesti – 96 posto momenta motora prenosi se na prednje kota e. Ovisno o situaciji u vožnji elektronsko upravljanje Haldex spojke može do 90 posto snage prenijeti na stražnju osovinu.

Automatska blokada diferencijala ponovno sprje ava, da stražnji kota s manjom trakcijom prokliže. To uvijek osigurava izvrsnu stabilnost na cesti i dobru upravljivost Yetijem na terenu, ali i na glatkoj cesti. Za off-road vožnju Yeti 4×4 mijenja svoj karakter. Pritiskom na tipku s natpi-

sustav pomo i pri vožnji nizbrdo spremni su za brzu primjenu. Sustav pomo i pri vožnji nizbrdo održava s osjetnom intervencijom ko nica na velikim nizbrdicama konstantnu brzinu, voza se može u potpunosti koncentrirati na izbor pravilne vozne trake na teškom terenu.

Jedan od najvažnijih ciljeva kod razvoja Yetija bio je spojiti izvrsne karakteristike SUV-a s najboljim kvalitetama limuzine. A tu se ubrajaju svi relevantni aspekti sigurnosti. Unato njegovoj manjoj težini robustan je i kombinira izvrsno ponašanje u slu aju sudara s najve im mogu im stupnjem sigurnosti u zaštiti pješaka.

Serijska oprema Yetija odgovara razini uobi ajenoj za Škoda vozila.

Ve se Yeti Active može pohvaliti opsežnom komfort opremom. Viša razina linije opreme Ambition nudi prije svega dodatne detalje vezano uz funkciju, a razina opreme Experience podiže vrijednost Yetija pomo u niza rješenja vezano uz dizajn. Naravno

som „Off-Road“ na kontrolnoj plo i u djeli u sekunde se sustavi pomo i poput ABS-a, ASR-a i EDS-a prebacuju u terenski na in rada. Papu ica gasa reagira npr. osjetljivije i omogu uje nježnije pokretanje na grubljem terenu. Sustav pomo i pri kretanju sa smanjivanjem broja okretaja i

da je i popis dodatne opreme poduži te nudi itav niz elemenata koje možete nadoplatiti.

Cijene Škode Yeti kre u se od 125.316 kn za model s 1,2 TSI motorom i Active paketom opreme do 245.780 kn za 2,0 TDI model sa 170 KS i Experience paketom opreme.

20. listopada 2009.

Hyundai u listopadu

EKO KUTAK

Najštedljiviji Golf svih vremena Druga generacija Golfa BlueMotion na startnoj je poziciji: TDI, start-stop sustav i regenerativno ko enje omogu uju vrhunske vrijednosti u njegovoj klasi.

Novi Golf BlueMotion sadrži paket najrazli itijih hightech komponenti i detalja radi postizanja ekstremno niskih vrijednosti potrošnje i emisije štetnih plinova. S prosje nom potrošnjom od 3,8l na 100km uz CO2 emisiju od samo 99 g/ km na glasu je kao najštedljiviji Golf svih vremena. Pritom je svoj veliki doprinos dao visokou inkoviti 1.6 TDI: novi common-rail agregat razvija snagu od 105 KS i usprkos tome štedljiviji je od Pola BlueMotion prve generacije. Ovom usporedbom postaje jasno koliko intenzivno je Volkswagen

17

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

radio na pove anju u inkovitosti svojih modela. Prijenos snage preuzima 5-stupanjski ru ni mjenja s dužim prijenosnim omjerom, a preporuka za stupanj prijenosa stalno vas podsje a na optimalan stupanj za ekonomi nu vožnju. Ostali dodaci Golfa BlueMotion su

regenerativno ko enje (rekuperacija), start-stop sustav (automatsko isklju ivanje motora kod vozila u mirovanju), optimizirane gume sa smanjenim otporom kotrljanja, izrazito lagani i aerodinami ni naplatci te ina obrada aerodinami ne karoserije.

Hyundai od sredine listopada zapo inje Zimsku servisnu akciju koja obuhva a besplatan servisni pregled vozila u 35 to aka, mogu nost nabavke originalnih rezervnih dijelova i dodatne opreme uz uštedu do

30%, te najpovoljnije uvjete nabavke zimskih guma i eli nih naplataka, akumulatora i sl. Poziv na besplatan servisni pregled odnosi se na sve vlasnike vozila Hyundai iz osobnog i gospodarskog programa bez obzira na

starost vozila.

U tijeku je i prodajna akcija za mjesec listopad u kojoj svakako treba izdvojiti posebnu ponudu iz prve Hyundaijeve Europske tvornice automobila, i30 EU Edicija za 84.900 kn. Radi se o modelu s 1.4 16V motorom snage 109 KS koji u serijskoj opremi ima klima ure aj, audio sustav sa CD MP3, daljinsko središnje zaklju avanje, alarm, servo upravlja , el. podiza e stakala, 6 zra nih jastuka, ABS i dr. Ponuda vozila proširena je i s novim izvedbama i20. U ponudi je i model s tri vrata po cijeni od 72.160 kn, te izvedba s 1.4 CRDi motorom i posebno opremljena i20 Edicija po cijeni od 79.041 kn.

18

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Novi Citroën C3 i Eiffelov toranj svijetu daruju show Creative technologie Marka Citroën i Eiffelov toranj, prva svoj 90., a drugi svoj 120. ro endan, odlu ili su zajedno proslaviti nude i jedinstven spektakl prepun doživljaja na me unarodnoj razini, uz izravan prijenos na internetu. Od 22. listopada 2009. godine pa tijekom tri mjeseca, željezna dama nudit e svjetlosni spektakl u trajanju od 12 minuta. Marka Citroën pridružuje se tom velikom doga aju kao povijesni partner pošto je natpis Citroën bio osvijetljen na Eiffelovom tornju skoro 10 godina, od 1925. do 1934. godine. Taj ‘‘svjetlosni’’ savez nastavlja

se u 2009. godini… Za inauguraciju novog uprizorenja Eiffelovog tornja, Citroën nanovo dokazuje svoju kreativnost s novim C3, najnovijim automobilom Marke. Njegovo vjetrobransko staklo Zenith nudi jedinstvenu vidljivost i doživljaje svim putnicima u automobilu. Idealno je za uživanje u vertikalnom showu!

Deset novih automobila C3 bit e osvijetljeni i raspore eni na op epoznata mjesta u glavnome gradu i okrenuti prema Eiffelovom tornju. Svako vozilo imat e ugra enu kameru za izravan prijenos spektakla na internetu. Tako

FOLIJE ZA STAKLA

gra evine

automobili

sigurnost

zaštita od UV zra enja, temperaturna zaštita (hla enje - grijanje), blještanja, nepoželjnih pogleda, provala i ozlje ivanja, vizualni izgled vozila i objekata

Kompletna usluga, prodaja folija, opreme i postavljanje.

Buzove ka 77 . 40000 akovec . Hrvatska T 040 364 270 . F 040 364 944 . www.eltel.com sign & multimedia

e internetska stranica www. citroën.fr biti jedina koja e uživo prenositi show na sve etiri strane svijeta! Korisnici interneta mo i e izabrati izme u razli itih gledišta i gledati uživo 12-minutni svjetlosni show iz kabine novog C3 zahvaljuju i vjetrobranskom staklu Zenith.

Prijenos e se vršiti u formatu 9/16 kako bi se osigurao vertikalan pogled na novi C3 i spektakl. U etvrtak 22. listopada u 21.00 sat posjetite stranice www.citroën.fr. ili www.citroën.com za prijenos uživo ili pogledajte snimku na www.youtube.fr.

20. listopada 2009.

20. listopada 2009.

F1 poredak nakon 16 od 17 utrka

19

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Lipoš ak 5. na kraju sezone

F1 poredak VN Brazila, Sao Paulo, 18. listopada 2009.

1.

Sebas an Ve el

10

Mark Webber

10

WRC poredak nakon 11 od 12 Rally-a

MotoGP poredak nakon 15 od 17 utrka

Poredak voza a: MotoGP poredak za VN Australije, Phillip Island, 18. listopada 2009.

1.

Casey STONER

25

2.

Robert Kubica

8

3.

Lewis Hamilton

6

2.

Valen no ROSSI

20

4.

Sebas an Ve el

5

3.

Dani PEDROSA

16

1.

Mikko Hirvonen

2.

Sebas en Loeb

84 83

3.

Dani Sordo

58

4.

Jari - Ma Latvala

39

5.

Pe er Solberg

30 29

6.

Henning Solberg

5.

Jenson Bu on

4

4.

Alex DE ANGELIS

13

7.

Ma hew Wilson

25

6.

Kimi Räikkönen

3

5.

Colin EDWARDS

11

8.

Sebas en Ogier

24

7.

Sebas en Buemi

2

6.

Andrea DOVIZIOSO

10

9.

Federico Villagra

16

8.

Rubens Barrichello

1 7.

Marco MELANDRI

9

10. Conrad Rautenbach

8.

Randy DE PUNIET

8

9.

Mika KALLIO

Poredak voza a: 1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

Jenson Bu on Sebas an Ve el Rubens Barrichello Mark Webber Lewis Hamilton Kimi Räikkönen Nico Rosberg Jarno Trulli Fernando Alonso Timo Glock

Poredak konstruktora: 1. Brawn-Mercedes 2. RBR-Renault 3. McLaren-Mercedes 4. Ferrari 5. Toyota 6. Williams-Toyota 7. BMW Sauber 8. Renault 9. Force India-Mercedes 10. STR-Ferrari

89 74 72 61.5 49 48 34.5 30.5 26 24

161 135.5 71 70 54.5 34.5 32 26 13 7

* Jenson Button osvojio je naslov Svjetskog prvaka ** Brawn Mercedes osvojio je konstruktorski naslov Svjetskog prvaka Slijede a utrka: VN Abu Dhabi, Yes Marina Circuit, 1. studenog 2009.

Protek log v ikenda su na Salzburgringu održane posljednje dvije utrke Alpe Adria Clio Cupa u ovoj sezoni. Nastupilo je 17 voza a iz 5 zemalja. Naš predstavnik u ovom internacionalnom kupu, Dan Lipoš ak proživio je vikend ‘iz pakla’. U kvalifikacijama za 1. utrku osvojio je 5. startnu poziciju. Do tre e su ga dijelile samo dvije desetinke sekunde. Utrka je do 9. kruga protekla mirno, a Dan se uspio približiti etvrtoplasiranom Per ettiju. No, talijan je branio svoju poziciju i zatvaraju i ga ko io prerano. Dan nije uspio zako iti, a jednako tako niti Švicarac Vukovi koji je bio odmah iza njega. Došlo je do kontakta izme u Lipoš aka i Vukovi a uslijed ega se Lipoš ak nekoliko puta prevrnuo preko krova, a Vukovi izletio

u izletnu zonu pokraj staze.

Dan je prošao bez ozljeda, ali je njegov automobil u potpunosti uništen.

Za drugu utrku je Lipoš ak uspio posuditi ošte eni automobil od drugog teama, a kojega je njegov team, Composite motorsport uspio tijekom no i pripremiti za nedjelju.

Lipoš ak uspijeva nastupiti na warm upu, no tada je automobil stao zbog kvara na motoru. Kasnije se pokazalo da je kvar na motoru posljedica tog ošte enja koje je imao kada ga je Liopš ak preuzeo.

Tako nije uspio nastupiti na kvalifikacijama za drugu utrku. Automobilu je promijenjen motor do utrke, ali je Lipoš ak morao startati sa posljednje pozicije te potom odustati ve u prvim krugovima utrke, ovaj put zbog kvara elektronike.

Ukupni pobjednik sezone je Giancarlo Lenzotti, drugo mjesto je osvojio Cristian Ricciarini, trenutno vode i u talijanskom Clio Cupu. Tre i u ovoj sezoni bio je Luca Casadei, iako je propustio nastupiti na Hungaroringu i Salzburgringu. etvrto mjesto, kao i pobjedu u kategoriji Junior odnosi Slovenac Luka Bravec. Upravo to etvrto mjesto i pobjedu u kategoriji Junior Lipoš ak je izgubio ovim kaoti nim vikendom i sezonu okon ao na 5. mjestu ukupnog poretka.

Tijekom sezone u kupu je nastupilo preko 40 voza a iz 7 zemalja, stoga je Lipoš akov rezultat svakako pohvalan, stekao je iskustvo, pokazao veliki napredak, a ova sezona prepuna odustajanja i kvarova samo je dobra podloga za sezone koje slijede.

10. Toni ELIAS

8

Poredak Teamova:

7

1.

Citreon Total World Rally Team

151

6

2.

BP Ford Abu Dhabi World Rally Team

130

3.

Stobart VK M-Sport Ford Rally Team

73

1

Valen no ROSSI

270

4.

Citroen Junior Rally Team

42

2

Jorge LORENZO

232

5.

Munchi's Ford World Rally Team

23

3

Casey STONER

195

4

Dani PEDROSA

189

5

Andrea DOVIZIOSO

152

6

Colin EDWARDS

145

7

Alex DE ANGELIS

101

8

Randy DE PUNIET

101

9

Loris CAPIROSSI

Poredak voza a:

10 Marco MELANDRI

101 100

Poredak proizvo a a: 1

Yamaha

350

2

Honda

252

3

Duca

236

4

Suzuki

131

5

Kawasaki

100

Slijede a utrka: VN Malezije, Sepang, 25. listopada 2009.

Sljede i rally: Wales Rally GB, 23.-25. listopada 2009.

U ETVRTAK 22. listopada casting za Miss Universe 2010. u VaraĹždinu

Djevojke, prijavite se za ponajbolji svjetski izbor ljepote

Aktualna Miss Universe Hrvatske 2009. izabrana je uz izravan TV prijenos u Opatiji

Me imurske novine s regionalnim organizatorom iz VaraĹždina medijski su pokrovitelj Miss Universe sjeverozapadne Hrvatske koji e se odrĹžati u velikoj koncertnoj dvorani HNK-a VaraĹždin u ponedjeljak 16. studenoga.

Prije samog izbora odrĹžat e se jedan ili dva castinga na kojem e se birati natjecateljice izbora. Stoga se pozivaju sve zainteresirane djevojke, koje ispunjavaju uvjete na casting koji e se odrĹžati u HNK-u u VaraĹždinu, u Klub Europa Media ovaj etvrtak 22. listopada s po etkom u 19 sati.

Uvjeti sudjelovanja: kandidatkinje moraju imati navrĹĄenih 18 godina i ne biti starije od 27 godina, s datumom 1. 2. 2010.; ne smiju biti udane, niti rastavljene, niti poniĹĄtenog braka; ne smiju biti majke, niti u drugom stanju; moraju biti hrvatske drĹžavljanke sa stalnim prebivaliĹĄtem u Republici Hrvatskoj (bez obzira ĹĄto moĹžda trenutno zbog ĹĄkolovanja Ĺžive negdje drugdje). Na casting je sa sobom potrebno donijeti sliku lica i cijelog stasa.

ZavrĹĄni izbor Miss Universe 2010. slijedi idu e godine, a titulu Miss Universe Hrvatske 2009. nosi Sarah osi .

TOP 20 01. AJME MENI NIJE MI DOBRO - SEXYMOTHERF...

02. OTKAD NEMAM TE

01. NE SUDIM TI - ZDRAVKO Ĺ KENDER

03. BILO GDJE - MASSIMO

02. VLADARICA - DRAŽN ZE I

04. NE PITAJ - NATALI DIZDAR

03.LAŽU O I MOJE - COLONIA

05. DOK RAZMIĹ LJAM O NAMA - SWINGERS

04. HALID BEĹ LI - DVADESETE

06. KADA ME POLJUBIĹ -

05. E.T. - SOBA 202

Ivana Radovnikovi . Kris jan B. 07. KAD ŽENA ZAVOLI - TONY CETINSKI 08. PREVELIKA KAZNA - ANTONIJA ŠOLA 09. PRIJATELJ - DETOUR 10. PARAPAPA - DOGMA

01. I WANT TO KNOW WHAT LOVE IS MARIAH CAREY 03. THE FIXER - PEARL JAM

Do sad najve i odrĹžan casting u ovom dijelu Hrvatske

Morgan

Casie

TJEDNI KALORIFER

06.JACQUES HOUDEK DUŽNA SI 07.ZA ARAN - LANA 08. IVAN ZAK - SVJEDOK OD MILJUN ŽENA 10. HARI I NINA

Sarah osi u najnovijem fotosessionu

VARAŽDINSKA modna udruga Evolution u potrazi za modelima

Brklja , a glavnu je rije vodio poznati voditelj Nenad Hervatin. Casting udruge Evolution najve i je do sad odrĹžani casting u VaraĹždinu.

Slijedi nekoliko dana iĹĄ ekivanja rezultata izbora, a najzanimljiviji pristupnici, odnosno oni s najviĹĄe potencijala bit e odabrani izme u skoro stotinjak kandidata kao modeli udruge Evolution. Od srijede 21. listopada Udruga po inje sa Ĺ kolom za modele te e odabrani modeli imati prilike upisati se u ĹĄkolu te nau iti sve o tajnama lijepog hodanja, kulture opho enja, zdrave prehrane i njege tijela. Ĺ kola e trajati ĹĄest tjedana, nakon ega slijedi revija na kojoj e polaznici pokazati ĹĄto su sve nau ili.

TOP LISTA DOMA IH

09. TONY CETINSKI

FORMULA 13

02. I LOOK TO YOU - WHITNEY HOUSTON

VaraĹždinska modna udruga Evolution odrĹžala je u etvrtak, 15. listopada casting za modele. Mlade djevojke i mladi i, koji su stigli iz cijele sjeverozapadne Hrvatske, a poneki i iz susjedne Slovenije, sjatili su se u velikom broju u varaĹždinski vatrogasni centar.

Mladi puni entuzijazma usijali su atmosferu, koju su podgrijavala poznata imena hrvatske modne scene: u Ĺžiriju su sjedili i pomno motrili potencijalne modele modni stilist Neven Ciganovi , prva pratilja Miss Hrvatske Dora Markoti , zatim modne dizajnerice Dragica Mihajlovi i Ivan ica Pahor, TV voditeljica Andreja Lopari te lanovi udruge Evolution Kristina SvrĹžnjak i Predrag

TOP LISTA DOMA IH

NUĹ KA . JACQUES HOUDEK

NE MOGU TI RE I Ĺ TO JE TUGA

TOP LISTA STRANIH

04. WE WERENâ&#x20AC;&#x2122; T BORN TO FOLLOW

01. USE SOMEBODY -

BON JOVI

KINGS OF LEON

05. BODIES - ROBBIE WILLIAMS

02. INFINITY 2008 - GURU JOSH

06. SHE WOLF - SHAKIRA

LISTA DOMA IH 03. IFTOP HE SHOULD EVER LEAVE YOU -

07. CRYING LIGHTNING - ARCTIC MONKEYS

TOM JONES

08. HEAVY CROSS - GOSSIP

04. HUMAN - KILLERS

09. SEXY CHICK - DAVID GUETTA . AKON

05. HOT â&#x20AC;&#x2DC;N COLD -

10. STRAWBERRY SWING - COLDPLAY

KATY PERRY 06. WARM THIS WINTER GABRIELA CHILMI 07. IF I WERE A BOY - BEYONCE 08. MILES AWAY - MADONNA 09. VIVA LA VIDA - COLDPLAY 10. Iâ&#x20AC;&#x2122;M OUTTA TIME - OASIS

TOP LISTA 01. ROBBIE WILIAMS - Bodies 02. JORDIN SPARKS S.O.S. Let The Music Play

TOP LISTA DOMA IH 03. WALE - Chillinâ&#x20AC;&#x2122; Ft. LADY GAGA 04. PITBULL Hotel Room Service Ft. NICOLE SCHERZINGER

Ava sve viĹĄe Ĺželjna pozornosti!

Nakon ĹĄto ju je policija pustila na slobodu (privedena je bila zbog ucjene), starleta Ava Karabati odlu ila je poĹĄteno proslaviti ili pak joj se dopalo biti nakon crne kronike tema tra rubrika. Tako je dvadeset i jednogodiĹĄnjakinja s druĹĄtvom otiĹĄla u jedan zadarski klub gdje je, nakon viĹĄe aĹĄa alkoholnog pi a, zaplesala u kavezu za striptizete. Prilikom izvo enja svog â&#x20AC;&#x153;performansaâ&#x20AC;? starleta je nekoliko puta pokazala gole grudi. Osim toga, toliko se uĹživjela u ulogu striptizete da je

nepoznate muĹĄkarce pozivala da pleĹĄu s njom. Studentica za zadarskom Filozofskom fakultetu o ito o ajni ki Ĺželi svoj komadi slave. Naime, nakon ĹĄto je svima pri ala o svojoj nepostoje oj aferi s rukometaĹĄem Ivanom Bali em, u medije je doĹĄla zbog ucjene profesora, no to je na sve mogu e na ine pokuĹĄala demantirati prikazuju i se naivnom djevojkom koja nije znala u ĹĄto se upuĹĄta. No, najnovije fotogra ije iz no nog kluba u Zadru pokazuju da djevojka jako dobro zna ĹĄto radi.

05. DAVID GUETTA Sexy Chick Ft. AKON 06. MICHAEL MIND Go a Let You Go 07. MADONNA - Celebra on 08. MIKA - We Are Golden 09. WHITNEY HOUSTON - Million Dollar Bill 10. JAY Z Run This Town Ft. RIHANNA & KANYE WEST

Berlin u znaku erotike i seksa Glavne zvijezde porno industrije sjatile su se u glavni grad Njema ke kako bi uveli ali i obogatili program jednog od najve ih sajmova seksa i erotike.

Jedan od najve ih sajmova erotike Venus odrĹžava se u njema koj prijestolnici. Od 15. do 18. listopada preko 360 izla-

ga a iz 60 zemlja diljem svijeta prezentirati je svoje proizvode.

NaĹĄlo se tu poneĹĄto za sva iji ukus, od prezervativa i vibratora do SM-a, HC-a i brojnih fetiĹĄa, a ljubitelji porno ilmova imali su priliku upoznati svoje omiljene â&#x20AC;&#x153;glumiceâ&#x20AC;? ili â&#x20AC;&#x153;glumceâ&#x20AC;?, te â&#x20AC;&#x153;idoleâ&#x20AC;? iz ilmske porno industrije.

Y#

$

%& %%%

Dobro je znati 47

za velike i male

Svaštice • Svaštice

Pripremila: Katarina Škvorc STVARI KOJE ME NALJUTE

Brotva F era smo bili na brotvi grauzdja.

Z u iteljicom smo išli k Petrini baki i dedijo. Dok smo došli baka nam je dola kaunte f kaj bomo broli grauzdje. Prvo smo broli vu dvoro brojde. Mij deca smo broli dokot smo mogli dose i i pobirali bobice po nokli kaj je scurelo doli, a baka je brola z lojtre. Prau smo nosili grauzdje, tovarili v žrmlo i žrmlali. Dok smo se pobrali i zažrmlali unda smo išli prešat. Preša je velika, drvena i joko stora. Kotec je biu pun grauzdja, a prešpan i uteg su pomalem tiskali i po podo je ve tekeu mošt v kaunto.

Sij smo praubali kak je slatki mošt. Na krajo smo jeli kolo e i pijli soka.

Na brotvi mi je bilo joko lejpo jer sam vijdla prešu štera je stora 70 let.

Rahela Zadravec, 3.r OŠ DR. VINKA ŽGANCA VRATIŠINEC

Moja u iteljica Moja u iteljica zove se Biserka.

Ona ima pune obraze. Ona je visoka, vitka i pametna. Ima guste obrve, bijele zube, duge trepavice, lijepe plavozelene o i, kratku sme u kosu, pr ast nos. Lijepe crvene usne i tanki vrat. Najviše voli nositi crnu torbicu, ljubi astu majicu kratkih rukava, dugu crnu suknju i lakirane crne cipele visokih potpe ca. Ona je dobra i marljiva.

Svaki mjesec nam slaže raspored što emo radi pod nastavom. Kada smo tužni, ona nas razveseli. U i nas mnoge zabavne igre i zanimljive brojalice. ita nam pri e i pomaže nam ra una ili sastavlja . Kad se ozlijedimo pomogne nam. U i nas i vesele pjesmice. Vesela je kao mala maca. Voli kola e i sendvi e.

Lijepa je i brižna. Volim svoju u iteljicu jer svaki mjesec donese novo cvije e i ukrasi razred šarenim bojama.

Moja u iteljica je jako pametna i u i me puno novih stvari. Volim je.

Ivana Sklepi , 3.r OŠ DR. VINKA ŽGANCA VRATIŠINEC

Svijet boja Ja sam boja žuta I glava mi uvijek luta.

Volim biti sve i svašta Ponekad i dje ja mašta!

Ja sam boja plava esto mi se spava, Volim biti nebo Nebo plavo visoko!

Pera Sermek, 2.r PŠ GORNJI KRALJEVEC Ja sam boja crvena Usta su mi rumena, Slatka sam i medena Od svih ljudi ljubljena!

Zelena sam boja Mogu biti tvoja, Želim da znaš Najbolji je KRAŠ!!!

Elena Ben ik, 6.c OŠ MURSKO SREDIŠ E

Plava pjesma Plavo se nebo smiješi plavom moru, Plava ptica pjesmom pozdravlja zoru.

Kraj plavog potoka poto nice plave, Dolazak sunca razdragano slave.

Na plavom kamenu morska sirena spava, Na plavom joj valu blista kosa plava.

Dok plavo nebo grli zadnje sun eve zrake,

Na grobu blista plava svije a moje bake.

Adrijana Višni , 6.a OŠ MURSKO SREDIŠ E

Boje Plavo je nebo, Plavo je more.

Plavi je val I morski žal.

Zelena je trava, Zeleni je cvijet.

Zeleni je cijeli Prekrasni svijet. Žuto je sunce, Žuta je kosa. Žuti je mjesec i Noga bosa.

Sme e su o i, Sme a je kava.

Sme e je tlo Na kojem raste trava.

Martina Kolari , 6.a OŠ MURSKO SREDIŠ E

Mi tinejdžeri smo jako osjetljiva stvorenja… Iako nam je sada to svima smiješno kada itamo, zapravo kada razmislimo to i je tako.

Osjetljivi smo naj eš e na neke sitnice, kao npr. tiha glazba, itanje lektire, u enje, pisanje zada e, nedovoljni boravak na svima nama voljenom „fejsu“…

Zapravo su to stvari koje nas razljute. Žrtve naše loše volje su naši roditelji. Oni ni krivi ni dužni gledaju svoju djecu kako živ ano gledaju na cijeli svijet.

Zamislite kako je onim roditeljima koji imaju dva tinejdžera ili ak i više…

De initivno im nije lako.

Ali vjerujte, oni su naš roditelji i razumiju nas iako smo mi druga ijeg mišljenja. Naravno da mi smatramo da oni nemaju pojma kako je to dane provoditi u dosadnoj školi umjesto na zabavnom „kompu“. No sjetimo se, oni su to prošli prije nas.

Oni znaju kako je to i vjerujte imaju razumijevanja, pa ipak to su naši roditelji!! Ponekad smo ljutiti na cijeli svijet, a oni su uvijek kraj nas. Zato je i logi no da su nam za sve oni krivi. No tad se sjetite što sve rade za nas… Nisu oni krivi za ništa, ve bi se mi morali osje ati krivima što optužujemo naše roditelje, naše najbliže…

Poznate su vam ove stvari ?? Ili sada mislite da ne spadate me u osjetljive tinejdžere??

Raspitala sam se što sve smeta današnju mladež, a evo i rezultata:

Marko David Pa… Ne živciraju me baš neke konkretne stvari. Osim jedne…

A to je NK „Hajduk“!! Ja sam Dinamovac i ljute me splitski navija i. A to je uobi ajeno u sportu.

Trebalo bi se više poštivati protivnika pa neka uvijek pobijedi najbolji, tj. NK „Dinamo“ !!

Još me jako razljuti nepravda. Pogotovo kada je ima u mom društvu. Nisam tip osobe koja probleme rješava putem nepravde. Smatram da se sve može riješiti mirnim i pravilnim putem…

Petra Mlinari

Jelena Šoštari

Ja sam jedna velika spavalica… Stoga me jako ljuti kada me netko probudi zbog neke nevažne stvari, tj. gluposti !!

Još me jako ljute one op enite stvari… Npr. kada me netko ogovara iza le a a onda ja to skužim.

Mogu re i da to zapravo ni nisu prijatelji. Jedna od stvari koja me najviše razljuti jest kada netko ljude sudi po vanjskom izgledu i na prvi dojam…

Hmmm… Moram priznati mene dosta toga može naljutiti. ak i one najmanje sitnice, ali nosim se s posljedicama. Jedna

Ja u priznati da sam jedan jako osje anja tinejdžerica. Mnogo stvari me razveseli, ali me mnogo

Dina Per i

toga može i razljutiti.

Najviše me mogu razljutiti moji prijatelji, dakle osobe do kojih mi je stalo. Ljuti me što mi ponekad lažu, a gledaju me u o i. To ne mogu podnijeti. Ili kada me varaju, tj. nešto skrivaju od mene…

Putovanje u Norvešku Prošle godine sam s tatom posjetio Norvešku. Naj udniji trenutak bio je kad smo ugledali Djeda Boži njaka. Stajao je kraj sobova. To je bilo malo neobi no jer je bilo ljeto, a ne zima. Kad smo došli blizu Djedu Boži njaku, vidjeli smo da je to ovjek s kostimom. Sobovi su bili pravi i to me oduševilo, zato jer te životinje nikad nisam vidio. Sobovi su velike životinje, visoke oko tri metra, a težinu dosegnu i do tisu u kilograma. Dok smo se udaljili, vidjeli smo usput i male ze i e, bijele i sive, kako ska u po livadi. Kasnije sam napisao pismo sa boži nim željama i dao tati da ga idu i put pošalje iz Švedske za Laponiju. Za uspomenu na te predivne životinje, tata mi je kupio igurice sobova.

Leon Horvat, 4.b.

OŠ “V. NAZOR” PRIBISLAVEC

U imo informatiku KREIRANJE BLOGA

Intimno i javno Osim što se koriste za zabavu, blogovi su odli ni komunikacijski alati koji povezuju korisnike interneta, timove ili poslovne ljude. Oni pomažu malim grupama kako bi komunicirali na lakši na in nego putem e-maila ili rasprava na forumima. Drugim rije ima, blog svakome bez tehni kog znanja omogu ava da bude prisutan na mreži svih mreža bez ikakvih ograni enja.

Što je to blog?

Rene Hoblaj, PŠ Zebanec

od stvari koja me zaista razljuti jest moj nered u sobi. Zapravo meni to uop e ne smeta, ve mojoj mami. To me zaista razljuti jer smatram da je to moja soba i da mora biti u onakvom stanju u kakvom ga i ostavim.

Razljuti me sve što se ve inom odnosi na školi. Npr. kada u im za test po nekoliko sati i onda do em na test pa nemam pojma o ni emu. Tada sam ljuta na cijeli svijet i svi su sve krivi osim mene. Umjesto tih sati provedenih kraj knjige mogla sam boraviti na mom omiljenom „kompu“.

Blog (web zabilješka) je nastao kao skra eni oblik web loga koji ustvari predstavlja web stranicu naj eš e pojedinca ili manje grupe ljudi koja služi kao njihovo javno dostupno glasilo.

Naj eš e je posve en nekakvoj temi koja je interesantna širem krugu itatelja, a karakteristi -

no za dobar blog je njegovo svakodnevno nadopunjavanje. Pri tome najnovije informacije dolaze na vrh stranice. Na internetu prevladavaju blogovi pojedinaca, a sadržaj ocrtava osobnost autora i njegove okoline. Ispod samog teksta pojedinog bloga može se na i i komentar nekih itatelja.

Zašto koristiti blog?

Osim što se koriste za zabavu, blogovi su odli ni komunikacijski alati koji povezuju korisnike interneta, timove ili poslovne ljude.

Oni pomažu malim grupama kako bi komunicirali na lakši na in nego putem e-maila ili rasprava na forumima. Drugim rije ima, blog svakome bez tehni kog znanja omogu ava da bude prisutan na mreži svih mreža bez ikakvih ograni enja. Svako može graditi svoju web stranicu i na njoj stvarati sadržaje kakve god želi i na na in koji želi.

Kako kreirati svoj blog?

Blog.hr je besplatan alat za jednostavnu izradu i održavanje vlastite dnevni ke web stranice, odnosno bloga. U samo dvije minute možete otvoriti svoj blog i po eti s unosom sadržaja koji e putem interneta biti dostupan svima. Svaki korisnik dobiva svoju web adresu u obliku ime. blog.hr Prostor za pisanje i unos slika je neograni en, a dizajn web stranice možete odabrati me u nekoliko ponu enih ili ga kasnije prilagoditi prema svojem ukusu.

Kako biste kreirali svoj blog morat e te otvoriti web servis www.blog.hr zatim s gornje lijeve strane (ispod forme za logiranje) imate link Kreiraj svoj blog! Nakon što ste kliknuli na link <kreiraj svoj blog> otvorit e Vam se dio gdje morate pro i tri koraka kako bi uspješno kreirali svoj novi blog.

21. srpnja 2009.

sport@mnovine.hr

MKA*IPC vratio pobjedni ku kolote inu u Premier HRL

Protiv Osijeka bez ve ih problema, Zamet novi izazov Nikako ne bi željeli da ovo ispadne prepotentno, ali pobjedu rukometaša MKA*IPC u 7. kolu Dukat Premijera protiv Osijeka o ekivali smo i nakon izborene subotnje pobjede 35-28 (20-14).

Nekog posebnog slavlja nije bilo. Istina, odigrali su akove ki rukometaši koliko im je trebalo za dva nova boda, možda malo više od toga, ali injenica je da ova mom ad ima snagu i potencijal za više no što je to u subotu tražio Osijek.

Brzo su igra i MKA*IPC-a pokazali u kojem e pravcu oti i utakmica. Ve u šestoj minuti bilo je 6-2 i uz dva smanjenja na dva razlike nastavljeno je s pove anjem razlike. “Jezikova juha“ koju su igra i zbog o ajne igre u obrani pobrali nakon utakmice u Kutini, kao i jedinstveni medijski natpisi, urodili su plodom i Osje ani se nisu mogli šetati kroz obranu doma ih kako im se prohtjelo. Primijetili smo da su dva - tri puta malo zaspali, ali Mario Jelini nije dozvolio kritiku: - Nemojmo sada tražiti dlaku u jajetu. Pa, normalno je da se dogodi neki propust, ali obrana je bila puno bolja no u Kutini.

TABLICA 1. Croa a Osiguranje 2. Nexe 3. MKA*IPC 4. Varteks di Caprio 5. Buzet 6. Bjelovar 7. Siscia 8. Pore 9. Zamet 10. Moslavina 11. Osijek Elektromodul 12. Karlovac 13. Medveš ak Konica M. 14. EMC-Split 15. Metkovi 16. Dubrava

6 6 7 7 7 7 7 7 7 6 7 7 6 7 6 6

+101 +46 +29 +16 +3 -4 +9 +6 -23 -21 -24 -26 -41 -47 -8 -16

12 12 12 9 9 8 6 6 6 4 4 4 4 4 3 3

Teško gostovanje u Rijeci

I tu je u pravu. Kad uz to proradi i napad, onda je jasno da su gosti s 20-14 na poluvremenu još dobro i prošli. U tih prvih 30 minuta treba pohvaliti Josipa Crni a koji je šest puta savladao gostuju eg vratara. Za naglasiti je još jedan podatak. Samo u prvom poluvremenu osam igra a MKA*IPC-a upisalo se u strijelce. Upravo je to snaga ove nove mom adi. Protivniku je teško znati od kuda prijeti najve a opasnost. O tome govori Josip Crni , koji je ukupno sedam puta bio strijelac: - Nije bitno tko postiže pogotke. Na svakoj utakmici netko isko i i potegne za ostale. Jelini je protiv Medveš aka postigao devet pogodaka, Krajner u Pore u šest, ¤avar u Kutini deset. Dodamo li njima i one igra e koji na svakoj utakmici postignu nekoliko pogodaka, poput Hermana ili Pašali a, onda je lako vidjeti gdje je snaga naše mom adi.

Snaga je i u vanjskoj liniji Jelini , Pažin i mladi Herman, sve dvometraši, sjajno se nadopunjuju. Protiv Osijeka je prvi me u jednakima bio Josip Pažin. Veliki posao u obrani i sedam pogodaka u napadu:

- Nije bilo loše. Nekoliko me utakmica nije išlo, ali se protiv moga bivšeg kluba otvorilo.

Dok je Josip standardno skroman, Mario Jelini uska e: - ekali smo ga sve ove utakmice. Bilo je samo pitanje vremena kad e proraditi. Ne znaš gdje je bolji, u obrani ili napadu. Odigrao je sjajnu utakmicu.

Kad je prošle sezone Dario Herman postigao etiri pogotka, slavili smo to kao malu senzaciju. Danas je to ve normalno. Isto kao što je normalno da postiže odlu uju e pogotke, kao protiv Metkovi a i Pore a. Igra u dva pravca, a s 20 godina ima još puno prostora za napredak: - Zasluga je to cijele mom adi.

Pojedinac sam ne bi mogao puno napraviti. Sretan sam da mi trener daje toliku minutažu, i trudim se opravdati to povjerenje. Jesam li napredovao?

To neka prosude drugi. Zadovoljan sam, ali uvijek može bolje A bolje je u subotu bilo po etkom drugog poluvremena kad su spominjani igra i napravili razliku od deset pogodaka (30-20) i definitivno riješili utakmicu.

U sljede em, 8.kolu MKA*IPC ide na teško gostovanje Zametu u Rijeku. Rije ani su sve iznenadili neodlu enim rezultatom u Varaždinu i sigurno je da s puno ambicija do ekuju akov ane. Josip Crni karijeru je po eo upravo u rije kom ligašu i danas još uvijek dobro pozna situaciju: - Zamet je dolaskom Matoševi a, Ivankovi a i Hrvatina posložio vrlo iskusnu mom ad. Kod kuže teško gube bodove, ali usprkos toga mislim da smo kvalitetniji , da igramo brži rukomet , da imamo kvalitetnije pojedince, pa da se i u Rijeci možemo nadati pobjedi.

Dario Herman ponovno e morati pokazati maksimum, kako u obrani tako i u napadu: - Zamet je dobar sastav koji je je Varteksu uzeo bod u Varaždinu. Matoševi na vratima donosi sigurno jedno bitno iskustvo, a imaju i nekoliko mladih koji su osvojili zlato u Tunisu na SP. Dodamo li još doma i teren, sigurno je da e biti jako teško.

No, bilo je tepko i u Pore u, pa smo osovjili dva boda. (do) Malo su nas razo arali oni kojima je trener Borkovi dao priliku, jer su do sada imali manju minutažu. U samo nekoliko minuta, umjesto da dotuku grogiranog suparnika, “vratili“ su prednost MKA*IPC na pet razlike. Naravno da trener Borkovi nije bio zadovoljan: - Zadovoljan sam igrom i pobjedom u cijelosti, ali neki su se igra i malo opustili i nisu ozbiljno shvatili priliku koju sam im ukazao.

Nije bilo druge no opet vratiti nekoliko “pravih“, koji su u par preostalih minuta opet digli prednost na kona nih osam razlike.

(D. Opa i , oto: VŽR)

PRVA HRVATSKA odbojkaška liga

U Osijeku poraz Me imurje Centrometala - Nakon visokog vodstva u prvom setu došlo je do dekoncentracije koja je odnijela set i me Iako su se nadali da bi mogli na gostovanju kod Murse izvu i pozitivan rezultat, odbojkaši Centrometala vratili su se bez boda: “Imali jesmo nade, ali smo otišli u Osijek sa stavom da što bude bit e. Istina je da nam je barem jedan vanjski igra bio na razini prvog susreta sigurno bismo osvojili barem set ili dva”, kazao je trener Centrometala Josip Treska.

Najbolji su naši odbojkaši bili u prvom setu, kad su imali 19:14 i 22:18. Ta-

da, umjesto da zaklju e set i stave ga u džep, me imurskim odbojkašima po eo je štekati prijem, a sme eri nikako nisu prolazili, pa Osje ani okre u rezultat u svoju korist.

U drugom setu glavnu su rije vodili doma i odbojkaši, koji su ohrabreni prvim dijelom krenuli jako dobro. Me imurci su vodstvo sustigli, no uz par suda kih odluka na stranu doma ih nisu mogli do preokreta.

U posljednjem setu ponovno vode Me imurci, imaju solidnih +3 na 17:14, no doma i se i opet dižu te ih sustižu na 19:19. U borbi poen za poen bolji su bili doma i , koji osvajaju potreban tre i set.

“Naša je vanjska linija bila zbilja loša.

Nisam imao Petrana na raspolaganju, pa nisam mogao mijenjati T. Posavca i Vabeca, kojima nije išlo najbolje. Uz ozlje enog M. Posavca jasno je da smo bili

daleko od svog najboljeg izdanja”, kazao je Treska.

U idu em kolu Centrometal u Atonu ugoš uje Mladost KL, koja nije zapo ela prvenstvo baš najbolje. Nakon prvog kola u kojem su poraženi u Varaždinu, Mladostaši su jedva kod ku e izvukli pobjedu, pa se naši odbojkaši nadaju da ni njima ne e biti preteško do i do pobjede.

Susret se igra u subotu u 20 sati.

(Ivana Strahija)

PROMJENA NA KLUPI RK PRELOG

Ku ek umjesto Hozjaka Trebao je do i još pred deset mjeseci, ali tada je izabrao Izvi a iz Ljubuškog.

Od prošlog tjedna Saša Ku ek je ipak u Prelogu. U me uvremenu je Prelog s Dubravko Hozjakom igrao samo s mladom gardom rukometaša i to baš nije do kraja štimalo. De ki su premladi za pravi rukomet, što pokazuje i do sad odigrani jesenski dio sezone. Više tako nije išlo, porazi su bili preveliki, pa je pala odluka da se ipak angažira Saša Ku ek, a njegovim dolaskom u pogon bi se trebali vratiti i neki iskusniji igra i, kako bi spoj mladosti i iskustva pokušao izboriti ostanak u I. HRL. (dz)

PRVA HRL - muški Rezultati 6. kola: akovo - Županja 30:22; Kaštela Adriachem - Zadar-Slad Ice Cream 31:33; Solin - Prelog 33:25; Crikvenica - Umag 35:21; Ivan ica-Ivanec - Gorica 27:36; Trilj-Pršut.Voštane Sla na 35:26; Senj-Wallenborn - Arena Jadrograd 27:27

TABLICA 1. Crikvenica 2. Zadar-Slad Ice Crem 3. Ivan ica Ivanec 4. Senj-Wallenborn 5. Županja 6. Kaštela Adriachem 7. Arena Jadrograd 8. Gorica 9. akovo 10. Umag 11. Sla na 12. Prelog 13. Trilj-Pršut.Voštane 14. Solin

5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5

5 4 4 4 4 3 3 3 1 1 1 1 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 1 0

0 1 1 1 1 2 2 2 3 4 4 4 4 5

168:131 174:124 178:152 150:128 152:135 151:123 149:140 141:138 151:161 131:165 138:176 122:163 117:147 130:165

37 48 26 22 15 28 9 3 -10 -34 -38 -41 -30 -35

10 8 8 8 8 6 6 6 3 2 2 2 1 0

Parovi 7. kola: Arena Jadrograd – akovo; Slatina - Senj-Wallenborn; Gorica - Trilj-Pršut.Voštane; Umag Ivan ica-Ivanec; Prelog – Crikvenica; Zadar-Slad Ice Cream – Solin; Županja - Kaštela Adriachem

DRUGA HRL - žene Rezulta 5. kola: nema pro vnika - Pan akovo; akovec - Darda 22:27; Pitoma a - Petrijevci 28:21; Dragovoljac - Podravka Lino 25:39; Vinkovci - Bjelovar 20:38; Zelina - Brod Gymnasium 27:19 Parovi 6. kola: nema pro vnika - Brod Gymnasium; Bjelovar – Zelina; Podravka Lino – Vinkovci; Petrijevci – Dragovoljac; Darda – Pitoma a; Pan akovo - akovec

TABLICA 1. Podravka-Lino 2. Pitoma a 3. Zelina 4. Bjelovar 5.. Pan akovo 6. Darda 7. Dragovoljac 8. Petrijevci 9. Brod Gymnasium 10. akovec 11. Vinkovci

4 4 3 4 4 3 4 3 4 4 3

4 3 2 2 2 2 2 1 1 1 0

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

0 1 1 2 2 1 2 2 3 3 3

132:94 120:115 98:56 112:94 102:107 75:80 66:89 69:67 85:85 84:109 42:89

38 5 42 18 -5 -5 -23 2 0 -25 -47

8 6 4 4 4 4 4 2 2 2 0

20. listopada 2009.

POZNATI ETVRTFINALISTI Kupa Me imurskog nogometnog saveza

Najzanimljiviji dvoboj u Kotoribi: Grani ar - akovec Odigrana je osmina-finala Me imurskog nogometnog kupa u kojoj su uglavnom postignuti o ekivani rezultati. Pravih iznena enja nije bilo. Naravno, u svakom dvoboju bilo je zanimljivo i neizvjesno. Tako je u derbiju ovog kola kupa u Pribislavcu doma i Polet izgubio od akovca 0:2, iako je propustio nekoliko prilika da zakomplicira cijeli susret nakon po etnog vodstva gostiju.

Na kraju su doma i kažnjeni za propuštene prilike. Prošlog tjedna u prostorijama Me imurskog nogometnog saveza izvu ena su doma instva etvrtfinala, a najzanimljiviji dvoboj zasigurno e biti u Kotoribi gdje igraju Grani ar i akovec.

Parovi etvrtfinala koje se igra 14. ožujka: Ivanovec: MLADOST – SOKOL Kotoriba: GRANI AR – AKOVEC, Mala Subotica: SPARTAK – SLOBODA (Slakovec) i Mali Mihaljevec: MALI MIHALJEVEC – CENTROMETAL .

SOKOL – STRAHONINEC 3:2 (3:0) VRATIŠINEC. Igraliušte Sokol. Suci: Božidar Kolari (NSR), Darko Filip i (Slakovec), Franjo Hergoti (Ž. Gora).

Delegat: Dragu n Horvat (Belica).

Strijelci: 1:0 N. Mun ar (11), 2:0 N. Mun ar (27), 3:0 N. Mun ar (30), 3:1 Fegeš (72), 3:2 S. Vidovi (78).

SOKOL: B. Puh, Lebar, Novak, S. Puh (od 46. G. Drk), Kerovec, T. Lisjak, M. Lisjak, Mikolaj, Šol , N. Drk, N. Mun ar.

Trener: Dražen Fric.

STRAHONINEC: Kralji , Kocijan, Štefulj, Krišto , Horvat, Srnec, Brez, Gyo , Fegeš, M. Vidovi , S. Vidovi . Trener: Ivan Zobec. Žu kartoni: T. Lisjak (Sokol), Gyo (Strahoninec).

BORAC PMP – SLOBODA (S) 2:4 (1:2) TUR IŠ E. Igralište Borac PMP. Suci: Bojan Juras ( akovec), Lidija Kralji (Ivanovec), Josip Novak ( akovec). Delegat: Alojz Kopasi (D. Vidovec).

Strijelci: 0:1 Goricaj (8), 1:1 Rušanec (25), 1:2 Goricaj (26), 2:2 Jan ec (65-11m), 2:3 Katanec (69), 2:4 D. Novak (80).

BORAC PMP: Vlah (od 46. Jesenovi ), Grana r, Blažin i , Mesari , Zrna, Hali , Brumen, Jan ec (od 86. Cika ), Bister, Srpak, Rušanec (od 88. Drvoderi ). Trener: Ivan Zrna.

SLOBODA: Kolar, Borko, Angel, Kamenar, Buhanec, Katanec, S. Novak (od 72.

Vadlja), Tkalec (od 52. Petek), Goricaj, D. Novak, Petek (od 46. Gregorin i ).

Trener: Stjepan Petek. Žu karton: Kamenar (Sloboda).

M. MIHALJEVEC – SLOBODA (M) 1:1 (1:0) M. MIHALJEVEC. Igralište M. Mihaljevec. Suci: Ivica Križai (Štefanec), Tomislav Herman (Belica), Ivica Felker (Strahoninec). Delegat: Rajko Zadravec (M. Središ e).

Strijelci: 1:0 Kova i (31), 1:1 Tremski (53-11m).

M. MIHALJEVEC: Magdaleni (od 88.

Juriši ), N. Bestijani , Peras, Srnec, D. Bes jani , Trupkovi (od 82. D. Mesari ), Vugrinec, Kova i , Posavec, Zadravec, Pušar. Trener: Krunoslav Mezga.

SLOBODA: Horvat, Gori anec (od 83.

Belše), Medved, Dunjko, Plevnjak, Želežnjak, Tremski, D. Lukman, Tisaj, Sovar, Posavec. Trener: Mladen Ku ek. Žu kartoni: D. Bes jani , Magdaleni , Trupkovi (M. Mihaljevec), Tremski, D. Lukman, Dunjko, Sovar (Sloboda).

POLET – AKOVEC 0:2 (0:1) PRIBISLAVEC. Igralište Stadion Petar Perši . Suci: Borut Križari ( akovec),

Saša Fegeš (Nedeliš e), Dragan Rustek (M. Mihaljevec). Delegat: Josip Baksa (Belica).

Strijelac: 0:1 J. Novak (7), 0:2 J. Novak (75).

POLET: Stamenkovi , Lesjak, Bašek, Vrbanec (od 82. Mikuli ), Posavec, Okreša, Kozli , Vukovi (od 70. Magdaleni ), Halilovi , Gajnik, Palfi. Trener: Željko Domjani .

AKOVEC: Ma ari , Se an, Ha i , J. Novak, Treska (od 75. Dasovi ), Horvat, Pintari , Begovi , M. Novak, Murkovi (od 87. Vugrinec), M. Begovi (od 75.

Malovi ). Trener: Mario Kova evi . Žu karton: M. Begovi ( akovec).

MLADOST – ŠENKOVEC 4:3 (5:2) IVANOVEC. Igralište Park mlados .

Suci: Marijan Duman i ( akovec), Ivica Horvat (Vra šinec), Damir Fodor (Slakovec). Delegat: Željko Bacinger ( akovec).

Strijelci: 1:0 N. Horvat (7), 2:0 Belovi (20), 2:1 Kolar (27), 3:1 N. Horvat (30), 3:2 Gori anec (35), 3:3 Korent (47), 4:3 Belovi (49).

MLADOST: Jelen i , Zorkovi , Fran i , N. Novak, N. Horvat, Kerman, Belovi (od 88. Žvorc), Marka (od 80. Fodor), Vrbanec, Leva i , Jaluši . Trener: Robert Taradi.

ŠENKOVEC: G. Novak, Pokriva (od 38. Šegovi ), M. Novak, Se an (od 73.

Mošmondor), Zanjko, Ban, Kolar, Gori anec, Korent, Varga, Kranjec (od 86. F. Horvat). Trener: Mario Zaspan. Žu kartoni: Kolar, Šegovi (Šenkovec).

CENTROMETAL – DUBRAV AN 1:1 (1:1); 3:1-jedanaesterci MACINEC. Suci: Branko Bacinger (Varaždin); Dražen Bubek (Pribislavec), Dražen Sukanec (S. Ves). Delegat: Stjepan Križari .

Strijelci: 0:1 Lovrek (15), 1:1 Vibovec (42).

CENTROMETAL: Serec (od 87. Majsen), Eko Janvier, Novak, Kacun, Majsen, Pani , Rodrigue (od 69. Lastavec), Vincek, Novak (od 52. Fegeš), Vibovec, Dove er. Trener: Dražen Novak.

DUBRAV AN: Cve ni , Hujs, Kardoš (od 70. Smolek), Vu enik, Horvat, Jadan, Špoljar, Horvat, Lovrek, Nes , Brljak.

Trener: Tihomir Nes . Žu kartoni: Rodrigue (Centrometal), Špoljar (Dubrav an).

MURA – SPARTAK 0:2 (0:0) HL API INA. Igralište SRC Oleti Radovan-Ratko. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Robi Radek (Pribislavec), Ti-

homir Kralji (Vularija). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec).

Strijelac: 0:1 Lackovi (47), 0:2 Lackovi (83).

MURA: Novak, Braniša (od 46. Breznik), Lipovi , Jurovi , Vuri, Šagi (od 50.

R. Kralj), Jurovi , Vinko (od 73. Vrhar), D. Stojko, A. Stojko, Na . Trener: Darko Vincek.

SPARTAK: Jalšovec, Bari , Mihalic, G. Križai , Cvetko, D. Križai (od 85. Strnad), Pasler, Vrbanec (od 60. Šegovi ), Hali , Novosel, Lackovi (od 85. E. Šegovi ).

Trener: Tomica Šestan. Žu karton: Pasler (Spartak)

SLOGA – GRANI AR (K) 3:5 (2:1) ŠTRIGOVA. Igralište Sloga. Suci: Marin Horvat (Šenkovec), Igor Križari (Šenkovec), Vlado Soka (Podturen). Delegat: Darko Jambrovi (Štefanec).

Strijelci: 0:1 Paveli (4), 1:1 M. Bistrovi (38), 2:1 Sen ar (44), 2:2 Kos (54), 2:3 F. Kos (55), 2:4 F. Kos (69), 3:4 Bistrovi (75), 3:5 F. Kos (83).

SLOGA: Vugrinec, Brežnjak, Kutnjak, Rob, Jambrovi (od 74. Heric), Bogdan, Rojko, Smolkovi , Kova , Sen ar (od 84.

Klanš ak), Bistrovi (od 85. T. Kova i ).

Trener: Franjo Klobu ari .

GRANI AR: Tropšek, Radmani (od 46. Trstenjak), Fundak, M. Matulin (od 46. La n), Matotek, Habuš, Paveli, Hertelendi, F. Kos, Gorupi (od 85. Horvat), V. Kos.

20. listopada 2009.

NA PREMIJERI u Varaždinu novi trener Me imurja kao i njegovi igra i nisu se iskazali

Bogdanova taktika odmah doživjela krah Katastro alne individualne greške u obrani na kojoj je posebice inzistirao i davao naglasak novi trener Me imurja Sre ko Bogdan donijele su novi visoki poraz Me imurja. Varteks je slavio pobjedu od 3:0. Niti krivi, niti dužni Varaždinci su došli do sva tri pogotka.

Iako je nakon utakmice Sre ko Bogdan sasuo “drvlje i kamenje” na ponašanje igra a na toj utakmici, ini nam se da je i on s taktikom i postavom igra a dobrano “vritnul” kmicu.

Umjesto da novu taktiku prilagodi igra ima, on je nešto zamislio što o ito ne štima. 3-4-3 mogu igrati samo izvrsno izbalansirane mom adi, posebice kad se igra bez libera. Od takve taktike koju je probao igrati Milan i još neki, treneri vrlo brzo odustaju, jer jednostavno je preriskantna.

S druge strane, Bogdan je tražio maksimalno mogu e smanjenje rizika, a dobio je sasvim suprotno. Ako ve možemo preporu iti neku taktiku, onda smo mišljenja da Me imurje ima najbolje izbalansiranu mom ad za sustav: 4-2-3-1 u kojem i najbolje djeluje.

Jedini problem su stoperi, što se pokazuje i u posljednjih nekoliko utakmica, a posebice sad kad su stigle kazne, ozljede...Ina e, Bogdan je i s postavkama igra a “iznenadio”. Iz na talina je izvukao Slunjskog koji sigurno zavrje uje bolji tretman nego ga je imao u dosadašnjem dijelu prvenstva, ali odmah ga staviti “u vatru” to se baš i nije o ekivalo. Tako er je priliku dobio i Markovi koji je izletio iz mom adi nakon dolaska Melnjaka, ali na stoperu, što teško da on može igrati. Kad smo ve spomenuli Melnjaka, njegova

BOGDAN uo i Zagreba:

eka nas puno posla Nakon poraza od 3:0 u Varaždinu, mjesta za zadovoljstvo u redovima Me imurja nema. Vidno razo aran bio je trener Bogdan kojem su crveno-crni momci priredili premijeru iz pakla...

Ovo je ozbiljan posao, a ne šetnjica, moramo poboljšati igru na gostovanjima gdje je svaki bod velik kao ku a”, rekao je poslije utakmice trener Me imurja Sre ko Bogdan.

Dan kasnije bio je kriti ki raspoložen prema svojim igra ima..

O ito nas eka puno posla kako bi posložili stvari. Nismo ispoštovali puno toga u Varaždinu, vezano uz reakcije na odre ene situacije, a postoje i pravila vezano uz opremu za vremenske prilike kojih se nisu igra i pridržavali. Nadam se ipak da emo konsolidirati redove ovaj tjedan i do i do pobjede protiv Zagreba, iako su oni nakon što je mom ad preuzeo Štimac, a posebice s tri boda i pobjedom protiv

Vezni igra Varteksa Hojski kaznio je velike pogreške obrane Me imurja

katastro alno loša intervencija je zapravo otvorila Varteksu put prema pobjedi, koju su Varaždinci pretvorili u visoku pobjedu do koje su došli samo zahvaljuju i

Dinama sigurno u velikom usponu orme i ne e ih biti lako zaustaviti.

Bogdan je najavio i promjene u sastavu...

Bit e promjena sigurno, imamo i kartone i ozljede. Ali, potrebno je prekinuti niz neuspjeha.

Utakmica sa Zagrebom igra se u subotu nave er u izravnom tv-prijenosu od 20.30 h. Termin koji je totalno nepopularan u ovo sada ve zimsko vrijeme, ali tako je ugovoreno s televizijom i satnica se za sad ne mijenja. (dz)

totalno nespretnoj ve eri obrane Me imurja.

Ako je Sinov i rekao da su golovi koje je u petak primao Zadar u Zapreši u u stilu filma:

“Glup gluplji”, a tu je svrstao i poteze svojeg trenera, nažalost nešto sli no dogodilo se i Me imurju u Varaždinu.

(D. Zrna, oto: Ž. Hajdinjak)

Varteksu poklonili sva tri gola Ekipe su krenule dosta oprezno, šuteva prema golovima ima, ali nisu baš nešto opasni. Prvi pokušaj za Me imurje upisao je bivši Varteksovac Melnjak, njegova lopta odlazi pored gola, a odgovara Smrekar s jednakim u inkom.

Od važnijih doga anja u prvih 30-tak minuta moramo još spomenuti prilike Smrekara, Mujanovi a, Žuljevi a i Golubovi a, no rezultat nikako da se promijeni. I dok smo ve pomislili da e utakmica, ili barem prvih 45 minuta, završiti neriješeno bez pogodaka, Varaždinci dižu stadion na noge.

U 27. minu Mumlek je ubacio pred me imurski gol, crveno-crni Melnjak pokušava izbi loptu no nije uspješan u tome, ali je tu Hojski koji je spreman posla je na pravo mjesto za 1:0. Gol svakako ide na dušu nespretnoj me imurskoj obrani, koja se nije iskazala, a o ito je u tjedan da-

na u red nije uspio doves ni novi trener Me imurja Sre ko Bogdan.

Taj gol pokre e goste koliko-toliko, koji u posljednjim minutama prvog dijela pokušavaju stvori pri sak na varaždinski gol, no to im ne uspijeva baš najbolje. Ono što ne znaju gos rade doma ini, a lijepu je priliku za pove anje vodstva stvorio Tkal i , ali mu loptu u zadnji as s noge odnosi vratar Banovi .

U drugom dijelu mnogo rastr anija ekipa gostiju, a nakon kornera ve u 52. minu Me imurci imaju dvostruku šansu za poravnanje. No, Šimek oba puta spašava varaždinski gol. Stao je naime uz Krkleca i svoju mrežu spasio od šuta Aganovi a, a potom i Georgijevskog.

Kazna za promašaje s že nakon svega par minuta, kad s lijeve strane ubacuje odli ni Šimek, vratar Me imurja Banovi

loptu izbija kratko, a spreman je Hojski, koji još jednom poga a na pravo mjesto za 2:0.

Nadaju i se da e nešto promijeni u svojem do tada neu inkovitom napadu, e i Bogdan vadi Žuljevi a, koji se nije proslavio, te uvodi Vuku, a izlazi i Markovi te na njegovo mjesto s že Eliomar.

No, uskoro s že i tre i gol Varteksa.

U nizu doga aja koji je jasno pokazao slabost gostuju e obrane, ali i nesre e koju su Me imurci imali, tako je pao još jedan gol. Vareksov Smrekar puca prema golu, dakako neometan gostuju im brani ima, a prazno radno mjesto istr alog vratara Banovi a pokušava popuni Andre, koji gol brani - rukom. Dobiva direktni crveni karton, Mumlek staje na bijelu to ku i zabija za 3:0. (is)

Made in Germany by

O! NOV

ProtekSan d.o.o.

Zastupnik za Hrvatsku 098 222 323 info@protexx.hr

pro Vigo

Dezinfekcijski ulošci za obuću: u potpunosti isušuju obuću uklanjaju i osvježavaju neugodne mirise u obući dezinficiraju i spriječavaju nastanak bakterija i gljivica u obući.

www.protexx.hr

VARTEKS – ME IMURJE 3:0 VARAŽDIN. Stadion Varteksa. Sudac: Domagoj Vu kov (Rijeka). Pomo nici: Volfi i Kezele. etvrti sudac: Šim i . Delegat: Musta .

Strijelci: 1:0 Hojski (27), 2:0 Hojski (60), 3:0 Mumlek (78-11m).

VARTEKS: Krklec, Tkal i (od 90. Balaji ), Škvorc, Ivan i , Šimek, Hojski (od 61. Conjar), Jaga i , Golubar (od 88. Brezovec), Mumlek, Mujanovi , Smrekar.

Trener: Besek.

ME IMURJE: Banovi , Amauri, Andre Silva, Markovi (od 65. Eliomar), Georgijevski, Darmopil, Slunjski (od 46. Aganovi ), Melnjak, Cicero Lima, Golubovi , Žuljevi (od 61. Vuka). Trener: Bogdan. Žuti kartoni: Markovi , Smrekar.

Crveni kartoni: Andre Silva.

Igra utakmice: Saša Hojski.

Ostali rezulta : Inter – Zadar 4:3; Slaven Belupo – Istra 1961 3:0; Lokomo va – Croa a Sesvete 3:2; Zagreb – Dinamo 1:0; Rijeka – Osijek 1:1.

TABLICA 1. Dinamo 2. Cibalia 3. Karlovac 4. Rijeka 5. Šibenik 6. Osijek 7. Sl. Belupo 8. Lokomo va 9. Hajduk 10. Varteks 11. Zadar 12. Me imurje 13. Inter 14. Istra 1961 15. Cro. Sesvete 16. Zagreb

11 11 11 11 10 11 11 11 10 11 11 11 11 11 11 11

9 6 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 3 2 1 1

1 3 5 3 3 3 2 1 3 2 2 1 2 3 3 1

1 2 1 3 2 3 4 5 3 5 5 6 6 6 7 9

37:5 15:5 12:6 20:13 11:8 21:19 17:18 15:17 11:8 11:15 10:17 15:25 15:17 11:24 13:22 5:20

28 21 20 18 18 18 17 16 15 14 14 13 11 9 6 4

Parovi 12. kola: Sl. Belupo – Inter; Istra – Šibenik; Cro. Sesvete – Varteks; Karlovac – Hajduk; Me imurje – Zagreb; Osijek – Lokomo va; Zadar – Rijeka; Dinamo – Cibalia.

20. listopada 2009.

U PRELOGU odigran me imurski derbi III. HNL-istok

Gosti na kraju zadovoljniji bodom Preloška Mladost i Nedeliš e, isto kao i u prošloj prvenstvenoj sezoni III. HNL-istok u utakmici u Prelogu odigrali su bez pobjednika. Isti je i rezultat, kao i njegovo kretanje 1:1. Utakmica je odigrana pred petstotinjak gledatelja koji su vidjeli dobru nogometnu predstavu. Doma i su bili bolji u prvom dijelu, imali bolje prilike, ali pokazalo se još jednom da bez pravog napada a teško postižu golove u ovoj sezoni. Na kraju gosti ipak mogu biti zadovoljniji s bodom.

S obzirom na formu i posebice pobjedu Nedeliš a protiv lidera Lipika gosti su uo i utakmice ak slovili kao lagani favorit, ali to nisu pokazali na terenu. Trener Mar ec došao je “na sigurno” osvojiti bod, a tek ako se ukaže prilika i sva tri. Pomalo bojažljivost gostiju iskoristili su doma i,

Ostali rezultati: Lipik – Olimpija 4:2; NAŠK – Sloboda 3:0; akovo – Križevci 2:1; Gra ar Vodovod – Koprivnica 2:2; Beliš e – Grani ar 1:0; Bjelovar – MV Croa a 1:0; Višnjevac – Croa a 1:1; Mladost (C) – Slavija 2:0.

ali osim terenske inicijative teško su dolazili u prilike.

Prvo poluvrijeme bez golova Prvih 45 minuta prošlo je u laganoj inicijativi doma ina koja je donijela dvije-tri (polu)prilike, ali bez konkretnog rezultata. Jari je propustio zasigurno priliku utakmice, kad je samo s nekoliko metara loptu umjesto u mrežu poslao visoko preko gola.

Dobru priliku nakon solo prodora imao je i Sabol. Sigurno da je gol postignut u tim trenucima da bi se utakmica otvorila, ovako je bilo povuci-potegni sve do 65. minute.

TABLICA 1. Lipik

Vodstvo Mladosti i poravnanje Nedeliš a Preložani su poveli nakon 20 minuta igre u drugom

10 7 2 1 23:14 23

2. MV Croa a (SB) 10 6 1 3 27:11 19

Kao i uvijek u me imurskim derbijima žestokih duela nije nedostajalo

Sabol je Preložanima donio vodstvo koje je pred kraj poništio Mihalic zabivši za Nedeliš e dosu eni penal

dijelu. Tada je Balent dobro uposlio Sabola, a povratnik nakon kratkotrajnog boravka u Austriji donio je Preložanima vodstvo 1:0.

Ina e, kod tog zgoditka uslijedili su žestoki protesti gostiju kod pomo nika zbog navodnog zale a. Objektivni promatra i te pozicije kažu da je isto vjerojatno postojalo. Me utim, Preložani su nešto prije toga tražili najstrožu kaznu, koju glavni sudac nije dosudio.

Tek tada je Nedeliš e zaigrali otvorenije i rekli bi hrabrije. Po eli su prijetiti. Treska i Belovi imali su dobre situacije za poravnanje, ali nisu bili precizni. I onda ipak poravnanje.

Angažiranija igra prema naprijed gostiju urodila je plo-

dom. Tresku je srušio Ba ari u kaznenom prostoru, a sudac Pavli opravdao je pokazao na bijelu to ku. Mihalic je bio sigurni realizator za kona nih 1:1.

U subotu protiv Osje ana Nakon me imurskog derbija zadovoljniji su bili gosti, Preložani opet srditi jer su imali vodstvo, ali ga nisu uspjeli zadržati. Prvenstveno se pak mora nastaviti, do kraja prvog dijela još ima sedam kola. U subotu Nedeliš e s po etkom u 15.30 h do ekuje u DunjkovcuPretetincu Gra i ar-Vodovod, dok je u isto vrijeme Mladost u Osijeku gost Olimpije.

(D. Zrna, foto: Z. Vrzan)

3. Slavija

10 6 1 3 16:16 19

4. Bjelovar

10 5 3 2 22:11 18

5. Croa a ( )

10 4 5 1 21:11

6. Beliš e

10 5 2 3 17:10 17

7. Mladost (C)

10 4 4 2 13:12 16

8. NAŠK

10 4 3 3 15:12 15

9. Grani ar

10 4 2 4 17:18 14

10. akovo

10 4 2 4 14:16 14

11. Nedeliš e

10 4 2 4 19:24 14

12. Mladost (P)

10 3 3 4 8:10

13. Olimpija

10 2 4 4 16:19 10

14. Višnjevac

10 2 4 4 14:18 10

15. Koprivnica

10 2 3 5 11:12

9

16. Križevci

10 3 0 7 11:19

9

17. Sloboda

10 2 2 6 17:25 8

18. Graf. Vodovod 10 1 1 8 8:31

17

12

4

Parovi 11. kola: Cibalia ( ) – NAŠK; MV Croa a (SB) – Višnjevac; Slavija – Bjelovar; Koprivnica – Mladost (C); Nedeliš e – Graf.

Vodovod; Olimpija – Mladost (P); Grani ar – Lipik; Križevci – Beliš e; Sloboda – akovo.

MLADOST (P) – NEDELIŠ E 1:1 PRELOG. Stadion Mladosti. Sudac: Dubravko Pavli i (Varaždin). Pomo nici: Gili i Rojc.

Strijelci: 1:0 Sabol (65), 1:1 Mihalic (80-11m).

MLADOST (P): Mar ec, Kralji (od 85. Vlah), Vutek, Ba ari, Radikovi , Balent, Dodlek, Bukal, Habu, Sabol, Jari . Trener: Zoran Kralji .

NEDELIŠ¤E: Posavec, Belovi , ukes, Vibovec, Zavrtnik, Treska, Periši (od 80. Hrušoci), Zanjko (od 46. Mihalic), Premuš, Celinger, Jagec. Trener: Ivica Mihali .

Igra utakmice: Elvis Sabol.

Gleedatelji i navija i jedne i druge mom adi gledali su neizvjesnu, ali ne baš kvalitetnu utakmicu

IV. HNL-sjever - skupina A

akovec za petama Podravini Još jednu pobjedu upisali su akov an i to na gostovanju u Ivancu, a ona je s obzirom na slabost protivnika trebala biti postignuta i višim rezultatom. U prvom poluvremenu vrlo dobra igra akovca, koji je protiv izrazito obrambene formacije doma ih, uz tri pogotka (Se an, Pintari i Frljužec) imao još dvije-tri lijepe akcije, no nedostajao je zadnji pas da one budu ovjen ane

golom. U drugom poluvremenu opustili su se gosti, pa su doma i preko Danijela Varge stigli do po asnog pogotka.

Me utim i tu dionicu su riješili u svoju korist za kona nih 1:5. Zabio je još jednom Frljužec, a pridružio mu se i J. Novak. Prvu je utakmicu u dresu akovca upisao Šoštari , pokazao se solidnim igra em, ali je o ito da mu nedostaje utakmica nakon pauze.

Sli no je i s Dasovi em, koji se

polako po inje uigravati. U idu em kolu u akovec stiže ukovec, dobra mlada ekipa sredine ljestvice, no trener akov ana Mario Kova evi najavljuje nesumnjivu pobjedu doma e ekipe i još te niju igru svojih pulena.

U ukovcu pak se igrao me imurski derbi. Hladno nedjeljno jutro nije donijelo baš neki nogomet, ali Kotorip ani su se pokazali kao kvalitetnija ekipa. Posebice u po etnom

dijelu drugog poluvremena kad je na brzinu utakmica odlu ena. Napada gostiju Kos najprije je zabio nakon izvrsnog uba aja sa strane, a onda je izborio i penal kojeg je Hertelendi pretvorio u kona nih 0:2.

Trnava nije mogla pomo i akovcu kako bi se poravnali s Podravinom na tablici. Ludbrežani su slavili uvjerljivu pobjedu od 3:0.

Sloga je svojem akove kom

“sudrugu” prepustila drugo mjesto zahvaljuju i tome što je odigrala neodlu eno kod ku e sa Sra incem. Nedjeljno jutro nije bilo baš inspiritivno za Slogine strijelce. Završilo je 0:0. U Domašincu je odigran još jedan me imurski derbi i to dva Dinama. Palov ani su bili itekako raspoloženi i ušli u malu seriju pobjeda s kojima su izbili na 7. mjesto prvenstvene tablice. (dz)

Rezulta 9. kola: Mladost – Sloboda 2:1; Ivan ica – akovec 1:5; ukovec 77 – Grani ar 0:2; Trnava – Podravina 0:3; Novi Marof – Plitvica 3:2; Dinamo (D) – Dinamo (P) 1:4; Sloga – Sra inec 0:0.

TABLICA 1. Podravina 2. akovec 3. Sloga 4. Grani ar 5. Trnava

9 9 9 9 9

8 7 6 6 5

1 1 2 0 2

0 1 1 3 2

40-3 36-8 20-7 16-7 14-8

25 22 20 18 17

6. Sra inec 7. Dinamo P. 8. Sloboda 9. ukovec 77 10. Plitvica 11. Mladost

9 9 9 9 9 9

5 4 3 3 3 2

2 1 1 1 0 1

2 4 5 5 6 6

12-7 15-18 12-14 13-18 12-19 10-44

17 13 10 10 9 7

12. Ivan ica

9

2

0 7

7-24

6

13. Dinamo D.

9

1

1

7

7-21

4

14. Novi Marof

9

1

1

7

11-27

4

Parovi 10. kola: Sloboda – Sra inec; Dinamo (P) – Sloga; Plitvica – Dinamo (D); Podravina – Novi Marof; Grani ar – Trnava; akovec – ukovec 77; Mladost – Ivan ica.

20. listopada 2009.

I. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA

9. kolo I. Ĺ˝NL NAPRIJED â&#x20AC;&#x201C; RUDAR 2:1 (1:0) CIRKOVLJAN. IgraliĹĄte Zdenci. Suci: Bruno Brljak (D. Dubrava), Toni FaĹžon ( akovec), Ĺ˝eljko Kova i (Ĺ enkovec). Delegat: Ĺ˝eljko Bacinger.

Strijelci: 1:0 RuĹžman (23), 1:1 D. Horvat (50), 2:1 RuĹžman (85).

NAPRIJED: Mlinarec, F. Horvat, MoŞek (od 66. A. Horvat), N. ReŞek, I. Glavina, Luka i (od 84. Žvorc), Ž. Glavina (od 80. Sa i ), Martinec, P. Horvat, RuŞman, D. ReŞek. Trener: Zlatko Vugrinec.

RUDAR: Rajf, D. Leva i , J. Leich, Kova i (od 68. M. Ĺ olti ), Ĺ prajc, N. Ĺ olti (od 83. D. Leva i ), Kukovec, Horvat, Rihtarec, Zadravec (od 46. Strojko), Vincek.

Trener: Smiljan Liklin. Žuti kartoni: P. Horvat, D. ReŞek (Naprijed), Kova i , Zadravec (Rudar).

CENTROMETAL â&#x20AC;&#x201C; PLAVI (P) 5:2 (2:0) MACINEC. IgraliĹĄte Centrometal. Suci: Branko Bacinger (N. Marof), Dragutin Novak (Lopatinec), Ivica Felker (Strahoninec). Delegat: Josip Lesjak (Ma kovec).

Strijelci: 1:0 Pani (10), 2:0 Eko Janvier (19), 3:0 Novak (58), 4:0 Pani (69), 4:1 K. Ĺ kvorc (77-11m), 4:2 J. Ĺ kvorc (81), 5:2 Vibovec (82).

CENTROMETAL: Trupkovi , Eko Janvier (od 46. Majsen), Novak (od 74. Vincek), Vinceti , Pani , Rodrigue, Sen ar, FegeĹĄ (od 68. D. Novak), Vibovec, Dove er, Lastavec. Trener: DraĹžen Novak.

PLAVI: Mesari , S. Škvorc, Murkovi , Polanec, D. Šolti , Kova i , J. Škvorc, K. Škvorc, Nerer, Bogdan, Majeri (od 49. Radikovi ). Žuti kartoni: Eko Janvier (Centrometal), Nerer (Plavi).

SPARTAK â&#x20AC;&#x201C; VIDOV AN 1:0 (1:0) MALA SUBOTICA. IgraliĹĄte JagodiĹĄ e. Suci: Bojan Juras ( akovec), Stjepan Fic (Lopatinec); Antun Koruni (Lopatinec). Delegat: Stjepan uranec (Ĺ enkovec).

Strijelac: 1:0 I. Ĺ egovi (21).

SPARTAK: JalĹĄovec, Bari , Mihalic, G. KriĹžai , Cvetko, D. KriĹžai (od 87. Strnad), Pasler, Vrbanec (od 85. Opa ak), Novosel (od 84. E. Ĺ egovi ), I. Ĺ egovi , Hali .

Trener: Tomica Ĺ estan.

VIDOV AN: Ĺ ubaĹĄa, Nemet, Horvat, Ku an (od 80. Herman), Nesti , LukĹĄa (od 68. Ĺ libar), Ĺ koda, Vidovi , Grozdek (od 80. M. Nesti ), FriĹĄ i , Kuzmi .

Trener: Vladimir Fabi . Žuti kartoni: D. KriŞai (Spartak), A. Nesti , Nemet, Friť i (Vidov an).

SOKOL â&#x20AC;&#x201C; BRATSTVO (SV) 2:2 (1:2) VRATIĹ INEC. IgraliĹĄte Sokol. Suci: Borut KriĹžari ( akovec), Jadran Kukovec (Ma kovec), Ivan Ĺ˝ganec ( akovec). Delegat: Rajko Zadravec (M. SrediĹĄ e).

Strijelci: 0:1 Patafta (33), 0:2 Novak (40-11m), 1:2 M. Lisjak (45), 2:2 Bujan (74-ag).

SOKOL: B. Puh, Mikolaj, Novak (od 88. N. Drk), S. Puh, G. Drk, Kerovec, T. Lisjak, M. Lisjak, L. Mikolaj, Ĺ olti , Mun ar. Trener: DraĹžen Fric.

BRATSTVO: Lajtman, Bujan, Makťadi, Jambroťi , Fras, Vuruťi (od 72. Vugrin), Kopjar, Patafta, HiŞman (od 67. Horvat); Hunjadi, Novak. Trener: Goran HiŞman. Žuti kartoni: Novak, S. Puh, M. Mikolaj (Sokol).

MLADOST â&#x20AC;&#x201C; BSK 0:2 (0:1) IVANOVEC. IgraliĹĄte Park Mladosti. Suci: Mihael Belovi (Novo Selo na Dravi), Renato Posavec (Strahoninec), Davor Srnec (NedeliĹĄ e). Delegat: Petar Krha (Novakovec).

Strijelac: 0:1 BeĹžetek (24), 0:2 BeĹžetek (61).

MLADOST: Jelen i , Zorkovi , Cvek, Fran i , Novak (od 66. Fodor), Horvat (od 56.

Herman), Belovi , Fu ko, Marka , Vrbanec, JaluĹĄi . Trener: Robert Taradi.

BSK: Pani , Škvorc (od 87. Taradi), Mihalec, Gelo, Mesari , Mihalec, Horvat, Gunc, Makar (od 79. F. Horvat), Ha ek (od 76. Ciglari ), BeŞetek. Trener: Stjepan Mihalec. Žuti kartoni: Belovi (Mladost), Horvat, Mihalec (BSK).

OMLADINAC â&#x20AC;&#x201C; VENERA PMP 0:3 (0:1) NOVO SELO ROK. IgraliĹĄte Stadion NK Omladinac. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Matija Horvat (S. Ves), Radovan Posedi (PuĹĄ ine). Delegat: Dragutin Horvat (Belica).

Strijelci: 0:1 Ĺ kvorc (15), 0:2 R. Vabec (77), 0:3 R. Vabec (79).

OMLADINAC: TomaĹĄi , alopa (od 25. Mlinari ), Reich, ReĹĄetar, alopa, Filipovi , K. Culjak (od 75. Horvat), KriĹĄto i , Ratajec, Kerovec, Lesjak. Trener: Denis Ratajec.

VENERA PMP: Kocijan, Cvetko, I. Vabec, L. Vabec, Trupkovi (od 80. T. AmbruĹĄ), Gregorin i (od 46. Medved), R. Vabec, Peras, Kerman, Kamenar, Ĺ kvorc (od 60.

Perko). Trener: Ivan Golubi . Žuti kartoni: Cvetko, I. Vabec, Peras (Venera PMP).

POLET â&#x20AC;&#x201C; POLET (SmnM) 1:0 (1:0) PRIBISLAVEC. IgraliĹĄte Petar PerĹĄi . Suci: Marin Horvat (Ĺ enkovec), Igor KriĹžari (Ĺ enkovec), Tihomir Kralji (Vularija). Delegat: Dragutin Vuk ( akovec).

Strijelac: 1:0 Pal i (43).

POLET (P): Stamenkovi , Magdaleni , Baťek, Lesjak, Posavec, Okreťa, Kozli , Vukovi (od 88. Pintari ), Nemec, Gajnik (od 90. Podgorski), Pal i (od 86. Mikuli ). Trener: Željko Domjani .

POLET (SmnM): urkin, Radikovi , Karlov ec, Županec (od 76. Pintari ), Hren, Turk, or evi (od 46. Koťa), U. Stojko, A. Gori anec (od 46. D. Gori anec), T. Kralj, G. Gori anec. Trener: Stjepan Makar. Žuti kartoni: Lesjak, Baťek (Polet Pribislavec), Karlov ec (Polet-SMnM).

Naprijed ponovno preuzeo elnu poziciju LISTA STRIJELACA

Doma om pobjedom Naprijed na vrhu tablice. U ne bať previťe kvalitetnoj igri doma i su pomalo sretno stigli do pobjede. Oba zgoditka za Naprijed postigao je Antun RuŞman. Prvi u 23. minuti. Dominik Horvat je u 50. minuti poravnao rezultat na 1-1. Trenutak odluke zbio se u 85. minuti. Za navija e Rudara ostaje sporno je li prije postignutog doma eg pobjedonosnog zgoditka udarca iz kuta bio ili ne. Navija i su Şustro protestirali, ali su pomo ni sudac Željko Kova i i sudac utakmice Bruno Brljak odmah i zajedni ki pokazali na udarac iz kuta. Nakon izvedenog udarca Antun RuŞman postiŞe svoj drugi zgoditak i donosi pobjedu Naprijedu od 2-1. Po zavrťetku utakmice najviťe posla imali su doma i redari.

Jedan gostuju i gledatelj presko io je ogradu i htio se izi ki obra unati sa sucem utakmice Brljakom, ali je u toj nakani sprije en. Gnjev se prenio i na ostale Rudarove navija e pa je guĹžva bila i prilikom ulaska u sluĹžbene prostorije, ali sre om nitko od sluĹžbenih osoba nije udaren. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Derbi dva Poleta - Pribislav anima U susretu dvaju Poleta u Pribislavcu doma inu pobjeda. Zanimljiva utakmica gdje su gosti iz Svetog Martina na Muri za nijansu po igri bili bolji u igri, ali bez realizacije naro ito u prvom poluvremenu. Doma i spretniji i realiziraju jednu svoju prigodu u 43. minuti MiĹĄo Pal i i tako dolaze do minimalne, ali zasluĹžene pobjede od 1-0. U drugom dijelu gostuju i navija i su u 73. minuti u teren za igru ubacili bocu koja se razbila i sre om nikog nije pogodila. Bilo je i polijevanja prema pomo nom sucu Tihomiru Kralji u. Ovakvo nekorektno ponaĹĄanje dijela gledatelja iz Svetog Martina na Muri nije prvi puta i rukovodstvo kluba bi trebalo s njima ÂŤobaviti razgovorÂť. Dva doma a i jedan gostuju i opomenuti igra .

Beli anci iznenadili Ivanov ane Pobjeda BSK-a u Ivanovcu. U dinami noj i borbenoj igri obiju mom adi, gosti iz Belice su pokazali viĹĄe htijenja i tako sasvim zasluĹženo stigli do tri gostuju a boda. Oba zgoditka za BSK postigao je Igor BeĹĄtek. U svakom poluvremenu po jedan. Prvi u 24. minuti, a drugi u 61. minuti. Jedan doma i, a dva gostuju a opomenuta igra a.

Spartak kona no uspjeĹĄan i kod ku e Spartaku minimalna pobjeda nad Vidov anom. Iako su gosti iz Donjeg Vidovca posljednji na tablici Spartaku su zadali dosta muka da do e do doma e pobjede. Bila je to utakmica sa puno

VETERANI â&#x20AC;&#x201C; ISTOK â&#x20AC;&#x201C;9. KOLO

izglednih prigoda za posti i zgoditak. Naravno Spartak ih je imao daleko viĹĄe, ali je tek u 21. minuti Igor Ĺ egovi uspio svladati Nina Ĺ ubaĹĄu za pobjedu od 1-0. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

Bratstvo ispustilo dva gola prednosti u VratiĹĄincu U VratiĹĄincu podjela bodova. Gosti iz Savske Vesi imali su vodstvo od 2-0, ali je doma i Sokol uspio do i do poravnanja i tako kod ku e osvojiti barem bod. Sokol je ve u 4. minuti imao prigodu za posti i zgoditak, ali je izostala realizacija.

Nakon toga Bratstvo je puno bolje. Zgoditkom Nikole Patafta u 33. minuti dolaze u vodstvo od 1-0. Pet minuta prije kraja prvog dijela kazneni udarac za njih. Daniel Novak uspjeĹĄan je izvo a najstroĹže kazne i gosti imaju prednost od 2-0.

Miroslav Lisjak prije samog odlaska na odmor u 45. minuti smanjuje vodstvo Bratstva na 2-1.

Prvu prigodu da rezultat poravnaju na 2-2 doma i imaju u 54. minuti kada je za njih dosu en kazneni udarac. Udarac Ivana Kerovca vratar Bratstva Hrvoje Lajtman je obranio. Ipak, autogolom Marka Bujana u 74. minuti Sokol ipak dolazi do poravnanja rezultata. Trojica opomenutih igra a i to svi doma i.

Uvjerljiv Centrometal protiv Plavih Petica Centrometala Plavima. Nakon prvog poluvremena doma i su imali vodstvo od 2-0 zgodicima Zvonimira Pani a i Eko Janvier Francisa.

Leon Novak povisuje doma e vodstvo na 3-0 u 58. minuti. Svoj drugi zgoditak na utakmici Zvonimir Pani postiĹže u 69. minuti. Nakon toga Plavi sa dva zgoditka, prvim iz kaznenog udarca u 77. minuti kada je strijelac bio Krunoslav Ĺ kvorc i drugim u 81. minuti kada pak je strijelac bio Jurica Ĺ kvorc, smanjuju rezultat na 4-2. Nenad Vibovec svojim zgoditkom u 82. minuti postavlja kona nih 5-2 za Centrometal. Po jedan opomenuti igra u svakoj mom adi.

Venera slavila u Novom Selu Rok Pobjeda Venere PMP u Novom Selu Rok. Gosti iz Svetog Jurja na Bregu brzo su u 15. minuti zgoditkom Roka Ĺ kvorca poveli sa 1-0. Doma i Omladinac pokuĹĄavao je do poluvremena do i do izjedna enja, ali nije iĹĄlo. Drugi dio nastavljen je u istom stilu. Doma i pritiĹĄ u, a gosti iz kontri opasni. Sve je bilo rijeĹĄeno u samo dvije minute. Robert Vabec je sa svoja dva zgoditka u 77. i 79. minuti Veneri PMP donio teĹĄko dostiĹžnu prednost od 3-0. Tako je i na kraju bilo. Zanimljivo da niti jedan doma i igra nije bio opomenut, a gosti su imali trojicu opomenutih igra a.

8 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Dragan Tuksar (Plavi Pek.), Daniel Novak (Bratstvo SV) 7 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Petar Horvat (Naprijed), Zvonimir Pani (Centrometal), Igor BeĹĄtek (BSK) 6 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Ivan Lesjak (Omladinac NSR), Krunoslav Gajnik (Polet P), Andrej Gori anec (Polet SMNM), Antun RuĹžman (Naprijed), Igor Ĺ egovi (Spartak), Miroslav Lisjak (Sokol) 5 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Darko Kuzmi (Vidov an), Tihomir Novosel (Spartak) 4 zgoditka â&#x20AC;&#x201C; Nikola Mun ar (Sokol), Mario Cvetko (Spartak), Leo Grozdek (Vidov an), Nino Belovi , Dino Marka (Mladost I), Alen Kova i (Rudar), MiĹĄo Pal (Polet P), Nenad Vibovec (Centrometal), Jurica Ĺ kvorc (Plavi Pek.)

FAIR PLAY Isklju enih nije bilo Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Marko Mikolaj (Sokol), Dejan KriĹžai (Spartak), Alen Nes (Vidov an), Eko Janvier Francis (Centrometal), Ma ja Zadravec (Rudar)

STATISTIKA 21 pos gnu zgoditak ili 3 po utakmici isklju eni nije bilo 22 opomenuta igra a 3 kaznena udarca dosu ena, a 2 realizirani

Rezultati: Naprijed â&#x20AC;&#x201C; Rudar 2-1; Centrometal Plavi (Peklenica) 5-2; Polet (P) - Polet (SmnM) 1-0; Mladost (I) â&#x20AC;&#x201C; BSK 0-2; Sokol - Bratstvo SV 2-2; Spartak â&#x20AC;&#x201C; Vidov an 1-0; Omladinac (NSR) - Venera (PMP) 0-3

TABLICA 1. Naprijed

9

5

2

2

20:12

17

2. Polet (SMnM)

9

5

1

3

21:9

16

3. BSK

9

5

1

3

18:16

16

4. Spartak

9

4

3

2

17:13

15

5. Sokol

9

4

3

2

16:15

15

6. Polet (P)

9

4

2

3

14:12

14

7. Bratstvo SV

9

3

4

2

14:11

13

8. Mladost (I)

9

4

1

4 19:18

13

9. Centrometal

9

3

4

2

18:17

13

10. Plavi (Peklenica)

9

3

3

3

20:24

12

11. Omladinac (NSR)

9

2

3

4 14:16

9

12. Rudar

9

2

3

4 15:18

9

13. Venera (PMP)

9

2

1

6

13:20

7

14. Vidov an

9

1

1

7

15:33

4

Parovi sljede eg kola: Rudar - Venera (PMP); Vidov an - Omladinac (NSR); Bratstvo SV â&#x20AC;&#x201C; Spartak; BSK â&#x20AC;&#x201C; Sokol; Polet (SMnM) - Mladost (I); Plavi (Peklenica) - Polet (P); Naprijed - Centrometal

VETERANI â&#x20AC;&#x201C; ZAPAD â&#x20AC;&#x201C; 9. KOLO

VIDOV AN â&#x20AC;&#x201C; DINAMO (D) 0:3 (0:1)

RADNI KI â&#x20AC;&#x201C; HODOĹ AN 3:4 (0:2)

SLOBODA â&#x20AC;&#x201C; OMLADINAC (M) 3:2 (1:1)

OMLADINAC â&#x20AC;&#x201C; STRAHONINEC 8:2 (4:0)

DONJI VIDOVEC. IgraliĹĄte Kalanica. Sudac: Dominik Mihoci ( ukovec).

Strijelci: 0:1 Husi (8), 0:2 Marodi (56), 0:3 Marodi (70).

VIDOV AN: Z. PiĹĄpek, Hudi ek, Vidovi , Hertelendi (od 31. Me imurec), Pongrac, Poljak, Stojkov (od 50. Ĺ te ), Kuzmi , Horvat, I. Vidovi , Nes .

DINAMO:Hajdarovi ,Lackovi ,Jan ec,Horvat,Ciceli,Tot,Marodi,Godina, Husi (od 55. Sabol), Mihoci, Ov ar.

GARDINOVEC. IgraliĹĄte Gaj. Sudac: Nino Ĺ krobar (Brezje).

Strijelci:0:1Sabol(5),0:2Srpak(43),1:2 eh(54),1:3RuĹži (62),2:3Vodopija (67), 2:4 Sabol (75), 3:4 Vodopija (79).

RADNI KI: Kova ec, Hajdarovi , Krznar, Bacinger, Z. Baksa, D. Baksa, J. Novak, D. Novak, Poto njak (od 45. eh), Vodopija, Žilavec.

HODOĹ AN: Krznar, Bihar, Domini , Smolek, Mihokovi (od 46. RuĹži ), Sabol, Srpak, Vlahek, Ĺ avora, Vlahek, Vlah.

MIHOVLJAN. IgraliĹĄte Ciglana. Sudac: Franjo Hergo (Ĺ˝. Gora).

Strijelci: 0:1 Vukovi (5), 1:1 Hren (37), 2:1 Mihoci (49), 3:1 Hren (52), 3:2 BlaĹžon (57).

SLOBODA: Kova ec, Vince , Ku ek, Gori anec, Ĺ ari , Mihoci, Hren, Bratkovi (od 48. Mesari ), Radek, Vidovi , Jankovi .

OMLADINAC: Grahovec, Posavec, Perho , Zebec, Vukovi , Vrbanec, Bedi , Kukovec, Dodlek, BlaĹžon, Horvat.

NOVO SELO ROK. IgraliĹĄte Omladinca. Sudac: Dragu n Novak.

Strijelci: 1:0 Kova evi (15), 2:0 Jurinec (17), 3:0 Jurinec (25), 4:0 Jurinec (36), 4:1 Srnec (47), 5:1 Kova evi (53), 6:1 Varga (58), 7:1 Topolnjak (70), 7:2 Žuni (78), 8:2 Varga (82).

OMLADINAC: Leva i , Skoliber, Turk, Fric (od 48. Topolnjak), Bel, Jaklin, Vukovi , Vinko, Jurinec, Varga, Kova evi .

STRAHONINEC: Žvorc, Žuni , Pintari , Antonovi , Srnec, Pavlekovi , Zobec, Ma ek, Kova , Aldi , HadŞi .

JADRAN â&#x20AC;&#x201C; SLOGA 1:4 (0:2) Ĺ TEFANEC. IgraliĹĄte Jadran. Sudac: Franjo Horvat.

Strijelci: 0:1 VraĹži (26), 0:2 VraĹži (30), 0:3 Hajdinjak (73), 1:3 Jan ec (78), 1:4 BlaĹžeka (86).

JADRAN: Pintari , Hras , Mesari , Korent, Jan ec, Pavlekovi , KriĹĄto , Lozer, SuĹĄec, Ko iĹĄ, Petek.

SLOGA: Ma jaĹĄec, B. BlaĹžeka, Leva i , BlaĹžeka, apalija, Hajdinjak, VraĹži , Ĺ tampar, D. Leva i , VuruĹĄi , Podvezanec.

MLADOST â&#x20AC;&#x201C; BSK 2:2 (1:0) IVANOVEC. IgraliĹĄte Mlados . Sudac: Ivan Ĺ˝ganec ( akovec).

Strijelci: 1:0 Toplek (20), 1:1 Trstenjak (60), 1:2 Mlinari (67), 2:2 Lajtman (90).

MLADOST: Mihalin i (od 46. Zadravec), Klinec, Jurinec (od 46. Pojer), BoĹži , Fu ko (od 46. ViĹĄnji ), Toplek, Tkal ec, Cigrovski, Jambrovi , Gajnik, Lajtman.

BSK: Horvat, Ma , Trstenjak, Ma ek, Kova ec, M. Horvat, Mlinari , V. Horvat, Baksa, Buhin, Vinkovi .

MLADOST â&#x20AC;&#x201C; POLET 4:2 (0:1) PRELOG. IgraliĹĄte Mladost. Sudac: Josip Kedmenec.

Strijelci: 0:1 Sever (11), 1:1 Pata a (51), 2:1 Mar nec (63), 3:1 Zvonarek (74), 3.2 Prprovi (86), 4:2 iĹžmeĹĄija (89).

MLADOST: Mihalec, Kljaji , Slavi ek, Ĺ venda, Bauer, Pata a, RuĹžman, iĹžmeĹĄija, Mar nec, Zvonarek, MarcijuĹĄ.

POLET: Grkavec, Mesari , Vrbanec, Posavec, Ĺ˝. Iva i , Ĺ ol , Sever, Fodor, Prprovi , Jeki , Fu ko.

SPARTAK â&#x20AC;&#x201C; PODTUREN 4:0 (1:0) MALA SUBOTICA. IgraliĹĄte JagodiĹĄ e. Sudac: Marinko HruĹĄoci (NedeliĹĄ e).

Strijelci: 1:0 M. KriĹžai (30), 2:0 Lon ari (49), 3:0 Pitnar (59), 4:0 Anderlin (80).

SPARTAK: Hrustek, PoĹžgaj, I. KriĹžai , Horvat, Mar ec, Lon ari , Juras, Pintar, Milijan i , Anderlin, M. KriĹžai .

PODTUREN: V. Hranilovi , A. Hranilovi , Kerovec, Srpak, Biber, Strnad, Strahija, Ko evar, Ov ar, I. Hranilovi , Drk.

TABLICA 1. Spartak

9

8

0

0

41-10

24

2. Dinamo (P)

8

6

1

1

27-19

19

3. Dinamo (D)

9

5

2

2

24-13

27

4. Mladost (I)

9

4

3

2

22-15

15

5. BSK

8

4

3

1

24-19

15

6. Radni ki

9

3

3

3

24-24

12

7. HodoĹĄan

8

4

0

4

22-22

12

8. Podturen

9

3

2

4

23-22

11

9. Vidov an

8

3

1

4

19-18

10

10. Mladost (Pr.)

8

1

2

5

11-30

5

11. Jadran

8

1

2

5

13-24

4

12. Sloga ( )

8

1

1

6

12-29

4

13. Polet (P)

8

1

0

7

15-32

3

SOKOL â&#x20AC;&#x201C; NEDELIĹ E 4:3 (3:2) VRATIĹ INEC. IgraliĹĄte Sokol. Sudac: Ĺ˝eljko Kova i (Ĺ enkovec).

Strijelci: 1:0 Vincek (22), 2:0 Vincek (28), 3:0 Vincek (29), 3:1 D. Branilovi (37), 3:2 Baksa (40), 4:2 Mar njak (56), 4:3 Ma ek (81).

SOKOL: Posavec, JambreoĹĄi , Mance, Zadravec, Mar njak, Horvat, isar, Novak, LeĹĄko, Mikolaj, Vincek.

NEDELIĹ E: Borko, V. Branilovi , u ek, Novak, Ma ek, Vizinger, MarciuĹĄ, Tkal ec, D. Branilovi , M. MarciuĹĄ, Baksa.

BRATSTVO â&#x20AC;&#x201C; SLOBODA (S) 1:5 (0:3) SAVSKA VES. IgraliĹĄte Savska Ves. Sudac: Radovan Posedi.

Strijelci: 0:1 IvanuĹĄa (9), 0:2 He a (11), 0:3 He a (12), 0:4 OkreĹĄa (63), 1:4 BoĹži (73), 1:5 Tadi (89).

BRATSTVO: Žnidari , Dunjko, Kolari , Horvat, Zanjko, Grabar, Tomaťi , Graťi , Balent, K. Horvat, BoŞi .

SLOBODA: Vibovec, Golub, TomaĹĄi , S. Kiri , Sen ar, IvanuĹĄa, Koruni , OkreĹĄa, He a, Srnec, KriĹĄto .

RUDAR â&#x20AC;&#x201C; HAJDUK (B) 3:3 (1:0) MURSKO SREDIĹ E. IgraliĹĄte Ĺ oderka. Sudac: Renato Posavec (Strahoninec).

Strijelci: 1:0 Glavina (5), 2:0 Pavlovi (49), 2:1 Ĺ afari (60), 3:1 Novak (65), 3:2 Ĺ afari (75), 3:3 Ĺ afari (90).

RUDAR: Trstenjak, Varga, Kova i , Rob, Žerjav, Glavina, Bek, Pavlovi , Filipan, Antolovi , Cilar.

HAJDUK: Alijaťevi , Vukovi , Buhanec, Šprajc, Mezga, Gregorin i , Šafari , Žnidari , Mar ec, Slunjski, Grabrovi .

AKOVEC â&#x20AC;&#x201C; Ĺ ENKOVEC 4:0 (4:0) AKOVEC. IgraliĹĄte SRC Mladost. Sudac: Darko Pokriva .

Strijelci: 1:0 Bogdan (2), 2:0 Bogdan (5), 3:0 Ga al (20), 4:0 TropĹĄa (27-11m).

AKOVEC: TropĹĄa, Ga al, Ĺ enji, Duji , Bogdan, Zadravec, Srpak, Sanjkovi , Ĺ ari , KneĹževi , Ĺ te ar. Ĺ ENKOVEC: Ĺ egovi , Zadravec, Kolar, Novak, Toplek, Kosma , MarcijuĹĄ, BaranaĹĄi , Kolar, Fras, D. Toplek.

TABLICA 1. akovec

8

6

2

0

24-8

2. Sloboda (M)

9

5

3

0

20-10 18

3. Sloboda (S)

7

5

2

0

23-10

4. Omladinac (NSR) 8

5

1

2

40-19 18

5. Strahoninec

9

4

2

3

23-27 14

6. Pobjeda

8

4

1

3

24-18 13

7. NedeliĹĄ e

9

3

2

4

28-44 11

8. Sokol

8

3

0

5

24-23 9

9. Omladinac (M)

7

2

2

3

23-18

8

10. Bratstvo (SV)

8

2

2

4

17-26

8

11. Rudar

8

1

3

4

18-20 6

12. Hajduk (B)

8

1

1

6

18-41

4

13. Ĺ enkovec

8

0

1

7

11-29

1

ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA VETERANA â&#x20AC;&#x153;SJEVEROZAPADâ&#x20AC;?

Rezultati 9. kola: Mura - Mladost 2-1: Venera-PMP - Dubrav an 2-1; D. Koncov ak - Zebanec 1-3; Bratstvo - Zasadbreg 4-1; Polet - Napredak odgo eno

TABLICA 1. Venera-PMP

8

7

0 1

24 7

21

2. Napredak

7

4

2

1

16 11

14

3. Bratstvo

8

4

2

2 17 12

14

4. Zebanec

8

4

1

3 16 11

13

5. Dubrav an

8

3

2

3 18 19 11

6. D. Koncov ak

9

2

3

4 15 18 9

7. Mura

9

2

2

5 18 31

8

8. Polet

7

2

1

4 13 17

7

9. Zasadbreg

8

2

1

5 15 23 7

10. Mladost

6

2

0 4 11

20 17

14 6

20. listopada 2009.

9. kolo II. Ĺ˝NL istok GALEB â&#x20AC;&#x201C; DRAVA 3:5 (1:4) OPOROVEC. IgraliĹĄte Galeb. Suci: Nikola Toplek (NedeliĹĄ e), DraĹžen Sukanec (S. Ves), Robert Horbec (KurĹĄanec). Delegat: Dejan Kova .

Strijelci: 0:1 RuĹži (3), 1:1 I. Erdelji (8), 1:2 Ĺ trok (13), 1:3 Ĺ trok (26), 1:4 RuĹži (40), 1:5 RuĹži (48), 2:5 Dan. Hertelendi (70), 3:5 I. Erdelji (85).

GALEB: Dolenec, Mihoci, Petri , Soka , I. Erdelji, Markan (od 46. Vargec), Dan. Hertelendi, Fran i (od 72. M. Erdelji), Slavi ek, Balent, Car (od 60. Kos). Trener: Dubravko MiĹĄ in.

DRAVA: Ko iť, Hoťnjak, Ž. Ivaci (od 82. D. Bartoli ), Šimuni , Novak, Z. Ivaci, Lipi , Markovi , RuŞi (od 65. Klari ), Štrok, M. Bartoli (od 80. Kranjec). Trener: Ivan Bartoli . Žu kartoni: Mihoci (Galeb), Hoťnjak (Drava).

Crveni karton: Ĺ imuni (Drava).

OMLADINAC â&#x20AC;&#x201C; BORAC PMP 1:3 (1:0) DRĹ˝IMUREC-STRELEC. IgraliĹĄte Omladinac. Suci: Petar Petrac (Kotoriba), Nikola Zanjko (NedeliĹĄ e), Zvonko Raif (M. SrediĹĄ e). Delegat: BoĹžidar Jura i .

Strijelci: 1:0 Ka (18), 1:1 Hali (54), 1:2 RuĹĄanec (59), 1:3 Jan ec (87).

OMLADINAC: Saka , Ciglari , V. Ĺ kvorc, Kova i , Taradi, Gregorin i , VlaĹĄi , Novak, Kolari , Dodlek (od 90. Pata a), Ka . Trener: Vladimir Bartoli .

BORAC PMP: Novak, Grana r, M. BlaŞin i , Mesari , Zrna, Hali , Jan ec (od 90. Jambroťi ), Bister, Srpak, Jesenovi (od 90. Cika ), Ruťanec. Trener: Ivan Zrna. Žu kartoni: Novak, Gregorin i (Omladinac), BlaŞin i , Srpak, Jan ec (Borac PMP).

Crveni kartoni: Gregorin i (Omladinac), Grana r (Borac PMP).

BUDU NOST â&#x20AC;&#x201C; RADNI KI 3:0 (2:0) PODBREST. IgraliĹĄte Budu nost. Suci: Ivica KriĹžai (Ĺ tefanec), Darko Kutnjak ( ehovec), Darko Pokriva (NedeliĹĄ e). Delegat: Stjepan Talan (Ivanovec).

Strijelci: 1:0 R. Domini (25), 2:0 Mihaljkovi (37), 3:0 A. Domini (90-11m).

BUDU NOST: Buza, Kodba, D. ViĹĄnji , T. ViĹĄnji , A. Domini , Lastavec (od 68. Ĺ kiljo), MiĹĄi , Hali , Mihaljkovi , Novak, R. Domini . Trener: Stjepan RuĹži .

RADNI KI: Sternad, Carovi , Strahija, Paler, Obadi , Toplek, Sabol, Živkovi , Lovrek (od 46. Kr mar), eh, Baksa (od 74. Colari ). Trener: Damir Vrbanec. Žu karton: D. Viťnji (Budu nost).

Crveni kartoni: Novak (Budu nost), Sabol (Radni ki).

MLADOST â&#x20AC;&#x201C; DUBRAVA 2:2 (2:1) SVETA MARIJA. IgraliĹĄte Mlados . Suci: Dario Bubek (Miklavec), Franjo Horvat (Strahoninec), Marinko HruĹĄoci (NedeliĹĄ e). Delegat: Dragu n Hozjak (Prelog).

Strijelci: 0:1 D. Mu i (3), 1:1 Bogdan (19), 2:1 Bogdan (37), 2:2 Gavez (73).

MLADOST: Kranjec, D. BriĹĄevac (od 70. D. Orehovec), Ĺ amarija (od 55. Posavec), Hobor (od 88. A. BriĹĄevac), GaĹĄpari , M. Orehovec, Musta , Ĺ trok, Bogdan, Igrec, BlaĹžin i .

Trener: BoĹžidar Kedmenec.

DUBRAVA: uranec, Gavez, Paler, Ov ar, Srťan, D. Mu i , Ma ari (od 80. Fodor), Bobi anec (od 46. V. Mu i ), Ko evar, Žganec (od 57. Bauer), Hu nec. Trener: Vladimir Sabol. Žu kartoni: Štrok, D. Briťevac (Mladost), Srťan (Dubrava).

DRAĹ KOVEC â&#x20AC;&#x201C; MLADOST (P) 2:0 (0:0) DRAĹ KOVEC. Suci: SaĹĄa FegeĹĄ (NedeliĹĄ e), Dragan Hrustek (M. Mihaljevec), Vedran HruĹĄoci (NedeliĹĄ e). Delegat: Antun Mesari (M. Mihaljevec).

Strijelci: 1:0 F. PiĹĄpek (47), 2:0 D. Vule (57).

DRAĹ KOVEC: Igrec, Dan. Ma ja i , mrlec (od 83. Repalust), N. PiĹĄpek, M. Vule , F. PiĹĄpek, Dav. Matja i , Horvat, BlaĹžin i (od 62. Kova ), D. Vule , Fleten. Trener: Dario Kova .

MLADOST: Šantavec, Fileť (od 73. Jan ec), Talan, Tkalec, avlek, Sabol, David Crikven i , Brez, Davor Cirkven i , Kolari , Sabol (od 64. Sabolec), Sabol (od 64. Mlinarec). Trener: Duťan Podgorelec. Žu kartoni: Dav. Matja i (Draťkovec), Davor Cirkven i (Mladost).

PODTUREN â&#x20AC;&#x201C; DUBRAV AN 2:2 (0:1) PODTUREN. IgraliĹĄte Trnoc. Suci: Zoran Hajdinjak ( akovec), Damir Fodor (Slakovec), Davor Ĺ upljika (Ĺ enkovec). Delegat: Darko Jambrovi (Ĺ tefanec).

Strijelci: 0:1 Hujs (30), 1:1 Lepen (74), 2:1 Kolari (89), 2:2 KardoĹĄ (90).

PODTUREN:Ĺ alamon,Kolar,Tkalec,Radovan,Ĺ kvorc,R.BoĹži (od69.Lepen),Mravljek,I.Telebuh (od 64. Kolari ), Balenovi , Drvoderi (od 85. P. Telebuh), Hajdarovi . Trener: DuĹĄan Novak.

DUBRAV AN: Cve ni , Hujs, Kardoť (od 77. Smolek), Na , Horvat, Jadan, Špoljar, D. Horvat, Lovrek, Nes , B. Brljak (od 83. Švenda). Trener: Tihomir Nes . Žu kartoni: Tkalec, BoŞi , Škvorc (Podturen), Na , Nes , D. Horvat (Dubrav an).

9. kolo II. Ĺ˝NL zapad DONJI KONCOV AK â&#x20AC;&#x201C; Ĺ ENKOVEC 1:0 (1:0) DONJIKONCOV AK.Suci:KristinkoJaluĹĄi (KurĹĄanec),MarioPintari (NedeliĹĄ e), Vjeran Tuksar (Peklenica). Delegat: Daniel KoĹĄak (G. Mihaljevec).

Strijelac: 1:0 Koraj (33).

DONJI KONCOV AK: Grof, D. Flac, Saka , Koraj, B. Pleh, Marodi, Kraja i , Gori anec, K. Sklepi (od 55. Dragovi ), Horvat (od 84. M. Flac), M. Sklepi (od 63. J. Grof).

Trener: Ivan Sklepi . ŠENKOVEC: G. Novak, M. Novak (od 69. Pokriva ), S. Kranjec (od 28. M. Novak), Se an, Zanjko, Ban, Kolar, Gori anec, Zaspan, Varga, Vlahov. Trener: Mario Zaspan. Žuti kartoni: Horvat, D. Flac, Dragovi , Gori anec (D. Koncov ak), Zaspan, M. Novak, Korent (Šenkovec).

PUĹ INE â&#x20AC;&#x201C; MLADOST (S) 5:5 (2:2) PUŠ¤INE. IgraliĹĄte PuĹĄ ine. Suci: Franjo Hergoti (Ĺ˝. Gora), Josip Kedmenec (Sv. Marija), Ivan Vlahek ( ukovec). Delegat: Zvonko Novakovi .

Strijelci: 1:0 Žnidari (10), 2:0 Žnidari (22), 2:1 Tuksar (26), 2:2 Koprivec (39), 3:2 Miki (59-11m), 4:2 Žnidari (59), 4:3 J. Leva i (65), 4:4 J. Leva i (70), 4:5 Koprivec (90), 5:5 Novosel (90).

PUŠINE:N.Viťnji ,Pintari ,Grabar(od79.Skupnjak),Novosel,Bosilj,T.Florjani ,D. Florjani , Štefulj (od 46. M. Juras); Dove er, Miki , Žnidari . Trener: An elko Špicar.

MLADOST: Rajf, Rudni ki, Kolar (od 82. Šardi), Rob, N. Stojko, Kodba, J. Leva i (od 90. Vuruťi ), Heren i , Koprivec, Šavni ar (od 64. T. Leva i ), Tuksar. Trener: Marijan Mohari . Žuti kartoni: Grabar, Novosel (Puť ine), Stojko, Rajf, Koprivec (Mladost).

Crveni karton: Rudni ki (Mladost).

BRATSTVO â&#x20AC;&#x201C; ZASADBREG 0:1 (0:1) JUROVEC. IgraliĹĄte Ĺ RC PerĹĄi Mladen BokĹĄi . Suci: BoĹžidar Kolari (NSR), Ivica Horvat (VratiĹĄinec), Ivan Kolari ( akovec). Delegat: Drago Ĺ afari .

Strijelac: 0:1 D. Novak (25).

BRATSTVO: Tratnjak, Zamuda, Vukovi , Ĺ eruga (od 64. T. Horvat), Antoli , D. Novak, Plohl, M. Novak, T. Per i (od 64. Sobo an), Jakopi (od 77. urin), Mih. Per i . Trener: Zdravko Modlic.

ZASADBREG: Horvat, Kova i , Živko, Mesari , Rodinger, I. Šajnovi (od 42.

Perho ), D. Novak, Ĺ imunkovi , Duman i , KoĹĄi , S. Ĺ ajnovi (od 60. B. Ĺ ajnovi ).

Trener: David Ivan. Žuti kartoni: Zamuda, urin (Bratstvo), Živko, I. Šajnovi (Zasadbreg).

SLOGA â&#x20AC;&#x201C; HAJDUK VINDIJA 2:0 (1:0)

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

U derbiju Dubrav an dva put vodio, ali ipak remi Derbi u Podturnu bez pobjednika. Dva su puta gos iz Donje Dubrave imali vodstvo, ali na kraju ku i odlaze zadovoljni i bodom jer su i dalje ostali na vrhu tablice. Lijep je bio i dekor utakmice sa 300 gledatelja. Doma a skupina navija a neĹĄto glasnija i pirotehni ki opremljenija. Dubrav an je u vodstvo s gao u 30. minu .

Nakon jednog dobrog izvedenog slobodnog udarca doma i vratar DraĹžen Ĺ alamon odbio je loptu na stranu usamljenom Daliboru Hujsu koji ju posprema u mreĹžu. Dugo se rezultat nije mijenjao.

Podturen je pri skao, a Dubrav an iz kontri ugroĹžavao doma a vrata. Radost doma ina u 74. minu . Samo ĹĄto je pet minuta ranije uĹĄao u igru Damir Lepen iz slobodnog udarca poravnava rezultat na 1-1. Is na malo mu je pripomogao slabom intervencijom vratar Dubrav ana Dejan Cve ni . Minutu prije kraja utakmice DraĹžen Horvat glavom sa nekih pet metara posprema loptu u mreĹžu kraj nemo nog Ĺ alamona. Od rados je Horvat skinuo dres i zaradio opomenu. JoĹĄ se nije ni obukao od rados , a doma i su u 90. minu preko Ma je Kolara s gli do izjedna enja i boda. Po trojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

NerijeĹĄeno je bilo i u Svetoj Mariji. Dubrava je povela 1-0 zgoditkom Davora Mu i a u 3. minu . Do kraja prvog dijela slijede dva doma a zgoditka i to je oba pos gao Davor Bogdan. Prvi za 1-1 u 19. minu i drugi za vodstvo od 2-1 u 37. minu . U drugom dijelu gos iz Sivice bili su bolja mom ad i zasluĹženo u 73. minu zgoditkom Rajka Gaveza dolaze do poravnanja rezultata na 2-2. U 80. minu teĹže se ozlijedio kapetan Dubrave Krunoslav Ma ari . Zanimljivo sam se ozlijedio prilikom uklizavanja u pro vni kom kaznenom prostoru. ak je deset minuta trajao prekid dok se Ma ari u pruĹžala pomo . Dva doma a, a jedan gostuju i opomenu igra .

Novi doma i poraz Galeba. Bodovi su ovaj puta o ĹĄli u Donji Mihaljevec. Ve je nakon prvih 45. minuta Drava imala vodstvo od 4-1, ali i igra a manje od 30. minute jer je Kris jan Ĺ imuni udario sa obje ruke u predjelu prsiju igra a Galeba i naravno zaradio isklju enje. Po dva su zgoditka pos gli Stjepan RuĹži i Nikola Ĺ trok.

Igor Erdelji bio je strijelac za doma e u 8. minu . Samo ĹĄto je po elo drugo poluvrijeme i tre i zgoditak Stjepana RuĹži a za visokih 5-1. U zavrĹĄnici utakmice Galeb uspijeva ublaĹži poraz na 5-3.

Danijel Hertelendi i po drugi puta na utakmici Igor Erdelji bili su strijelci za doma e. Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

GRANI AR â&#x20AC;&#x201C; CROATIA 1:5 (1:1) NOVAKOVEC. IgraliĹĄte Grani ara. Suci: Tomislav Herman (Belica), DraĹžen Novak (NSR), Branko Novak (Belica). Delegat: Slavko Novak (Podturen).

Strijelci: 0:1 T. Debelec (8), 1:1 Horvat (33), 1:2 urila (51), 1:3 T. Debelec (60), 1:4 M. RuĹži (65), 1:5 T. Debelec (80).

GRANI AR: Pancer, M. Leva i , BlaĹžon, Novak (od 76. JambroĹĄi ), V. Leva i , T. Leva i (od 81. BlaĹžon), Buhin, Drvoderi , Novak, Posavec, Horvat. Trener: Ivan Novak.

CROATIA: Patar ec, urila (od 81. Marka ), Sinkovi , Kozjak, Kreslin, Kolar, RuĹži (od 67.

Mlinari ), Kosi, Kr mar (od 84. Magdaleni ), M. RuŞi , T. Debelec. Trener: Kris jan Varga. Žu kartoni: Kosi, urila (Croa a).

Budu nost prekinula pobjedni ki niz Radni kog. Gos su imali prigode, a doma i su pos gli dva zgoditka. Prvi je u 25. minu pos gao Robert Domini , a drugi u 37. minu Bojan Mihaljkovi .

Minutu prije kraja utakmice pomo ni sudac Darko Kutnjak po delegatu Talanu maĹĄe jedno nepostoje e zale e doma eg igra a.

Nezadovoljan takovom odlukom Damjan Novak udara loptu u prekidu igre. Kako je ve od ranije iz 27. minute imao jednu opomenu ovo mu je sad bila parna pa je morao minutu ranije od ostalih zavrĹĄi utakmicu. Kad se ve o ekivao posljednji zviĹžduk suca Ivice KriĹžai a doma i imaju kazneni udarac. Alen Domini pretvara ga u zgoditak za kona nih 3-0. Sada pak i Radni ki u 90. minu ima isklju enoga Marija Sabola zbog udaranja pro vni kog igra a u prekidu igre. Samo jedan i to doma i opomenu igra .

Pobjeda Borca PMP u DrĹžimurec-Strelcu. Nakon prvog dijela nije baĹĄ tako izgledalo. Doma i Omladinac zgoditkom Benjamina Ka a u 18. minu dolazi do vodstva od 1-0. Drugi dio pripao je sasvim gos ma iz Tur iĹĄ a. Kada je u 54. minu na 1-1 poravnao Franjo Hali , tri minute kasnije Tomislav Grana r dobiva drugu opomenu, odnosno isklju enje i Borac PMP ima igra a manje.

Kod isklju enja Grana r joĹĄ uspijeva vrije a delegata utakmice Jura i a. Ubrzo za m u 59. minu SiniĹĄa RuĹĄanec dovodi goste u vodstvo od 2-1. I Omladinac u 75. minu ostaje bez igra a. Zbog druge opomene isklju en im je Danijel Gregorin i . Tako broj ano poravna gos tri minute prije kraja utakmice preko Sandra Jan eca postavljaju kona nih 3-1. Jedan doma i, a tri gostuju a opomenuta igra a.

DraĹĄkovec bolji od Mlados . Nakon prvog dijela mreĹže se nisu tresle. Odmah po etkom drugog dijela u 47. minu Filip PiĹĄpek dovodi DraĹĄkovec u vodstvo od 1-0. Deset minuta kasnije ve je 2-0, a strijelac Dejan Vule . Sudac utakmice SaĹĄa FegeĹĄ u inio je zanimljivu stvar. Delegatu Mesari u prijavio je ÂŤgledateljaÂť Franju Jan eca iz Palinovca zbog toga jer je jekom cijele utakmice glasno komen rao su enje i sugerirao pomo nom suca ĹĄto da signalizira. Kulminacija se dogodila po zavrĹĄetku utakmice kada su suci i delegat ulazili u sluĹžbene prostorije kada je Jan ec glasno upitao suca ÂŤkoliko novaca to koĹĄta ĹĄto je on danas sudio u DraĹĄkovcuÂť.

Po jedan opomenu igra u svakoj mom adi.

Croa ja iznenadila visokom pobjedom u Novakovcu. Nakon prvog dijela bilo je 1-1. Brzim vodstvom u 8. minu zgoditkom trostrukog strijelca Tomislava Debelca najavili su gos iz Orehovice da Grani aru danas ne e bi lako. Uspjeli su doma i u 33. minu zgoditkom Josipa Horvata poravna na 1-1. Drugo poluvrijeme pripalo je apsolutno gos ma koji s Ĺžu do zasluĹžene visoke pobjede. Damir urila je u 51. minu doveo Croa ju u vodstvo od 2-1. Za 3-1 u 60. minu strijelac je bio po drugi puta na utakmici Tomislav Debelec. Marko RuĹži pet minuta kasnije povisuje na 4-1, a to ku na i za pobjedu od 5-1 svojim hatrikom u 80. minu stavlja Debelec.

Samo dvojica i to gostuju i opomenu h igra a.

LISTA STRIJELACA 9 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Damjan Novak (Budu nost P), Tomislav Debelec (Croa a); 8 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; DraĹžen Horvat (Dubrav an), Davor Bogdan (Mladost SM); 7 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Josip HoĹĄnjak, Stjepan RuĹži , Nikola Ĺ trok (Drava DM), Miroslav Lovrek (Dubrav an); 6 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Ivan FurundĹžija (Dubrava); 5 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Bruno Dodlek (Budu nost P), Darko mrlec (DraĹĄkovec), Krunoslav Ma ari (Dubrava), Marko Obadi (Radni ki), Mario GaĹĄpari (Mladost SM), Benjamin Brljak (Dubrav an), Miro Mesari , Sandro Jan ec, SiniĹĄa RuĹĄanec (Borac PMP), Marko RuĹži (Croa a); 4 zgoditka â&#x20AC;&#x201C; Ma ja Kolar (Podturen), Dejan Vule (DraĹĄkovec)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Kris jan Ĺ imuni (Drava DM), Damjan Novak (Budu nost P), Mario Sabol (Radni ki), Danijel Gregorin i (Omladinac DS), Tomislav Grana r (Borac PMP) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: SaĹĄa Mihoci (Galeb), Davor Cirkven i (Mladost Pal), Tomislav Ĺ trok (Mladost SM), Denis ViĹĄnji (Budu nost P), Bojan Novak (Omladinac DS)

STATISTIKA 31 pos gnu zgoditak ili 4,4 po utakmici; 5 isklju enih igra a; 20 opomenu h igra a; 1 kazneni udarac dosu en i is realiziran

Rezulta : Grani ar (N) â&#x20AC;&#x201C; Croa a 1-5; Mladost (SM) â&#x20AC;&#x201C; Dubrava 2-2; Budu nost (P) â&#x20AC;&#x201C; Radni ki 3-0; Omladinac (DS) - Borac PMP 1-3; Podturen â&#x20AC;&#x201C; Dubrav an 2-2; DraĹĄkovec - Mladost (Pal.) 2-0; Galeb - Drava (DM) 3-5

TABLICA 1. Dubrav an

9

7

1

1

26:8

22

2. Podturen

9

6

2

1

18:11

20

3. Dubrava

9

6

1

2

21:12

19

4. Drava (DM)

9

6

0

3

23:18

18

5. Budu nost (P)

9

5

2

2

22:11

17

6. Borac PMP

9

3

3

3

20:18

12

7. DraĹĄkovec

9

3

3

3

12:11

12

8. Radni ki

9

4

0

5

9:16

12

9. Croa a

9

3

1

5

23:21

10

10. Mladost (SM)

9

2

4

3

19:20

10

11. Mladost (Pal.)

9

3

1

5

8:12

10

12. Grani ar (N)

9

2

1

6

8:17

7

13. Omladinac (DS)

9

2

0

7

10:30

6

14. Galeb

9

1

1

7

12:26

4

Parovi sljede eg kola: Croa a - Drava (DM); Mladost (Pal.) - Galeb; Dubrav an â&#x20AC;&#x201C; DraĹĄkovec; Borac PMP â&#x20AC;&#x201C; Podturen; Radni ki - Omladinac (DS); Dubrava - Budu nost (P); Grani ar (N) - Mladost (SM)

II. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Strahoninec razbio Trnovec i izbio na vrh Pe com u Trnovcu Strahoninec izbio na elo tablice. Sve se odigralo u reĹžiji bra e Vidovi . Mario je bio strijelac u prvom dijelu sa dva zgoditka u 3. i 27. minu , a SaĹĄa je pos gao u drugom dijelu tri zgoditka i to redom u 55., 66. i 88. minu za visoku gostuju u pobjedu od 5-0. Doma i se bune da je drugi zgoditak u 27. minu pos gnut iz zale a. Po delegatu Faisu je sumnjiv, ali je bio predaleko da bi on mogao utvrdi da li je zgoditak Strahoninca regularan ili ne. Kako bilo da bilo suci su is priznali i doma i su doĹživjeli teĹžak poraz. Jedan doma i, a etiri gostuju a opomenuta igra a.

Slobodi pobjeda u Novom Selu na Dravi. Deni Lukman prvi je u 19. minu svladao doma eg vratara Filipa Trupkovi a. Nakon toga zgoditka nije bilo do pred sam kraj utakmice.

Gos iz Mihovljana jekom cijele utakmice bili su neĹĄto bolja mom ad. Potvrda Slobodine pobjede s gla je u 84. minu zgoditkom Brune Gori anca i u 86. minu zgoditkom SaĹĄe Sovara. Sama utakmica bila je vrlo nervozna sa po dvojicom opomenu h igra a u svakoj mom adi i rastrgana, te teĹĄka za su enje sucu utakmice TopliĹĄnjaku. ak deset zgoditaka u PuĹĄ inama. Po pet u svakoj mreĹži.

Gos iz Selnice poveli su 5-4 u 90. minu , a doma i su istoj minu poravnali na 5-5 i tako uspjeli kod ku e osvoji barem bod. U istoj je minu Mlados isklju en Neven Rudni ki zbog

ME IMUREC â&#x20AC;&#x201C; MURA 1:3 (0:1)

ŠTRIGOVA. Igraliťte Sloga. Suci: Damir Aldi (Strahoninec), Darijan Zadravec (M. Srediť e), Siniťa Luka i ( akovec). Delegat: Željko Podgorelec.

Strijelac: 1:0 M. Bistrovi (7), 2:0 M. Bistrovi (82).

SLOGA: Vugrinec, BreĹžnjak, Vinkovi , Smolkovi , Rob, Bogdan, Novak (od 89.

Kova i ), Kova , Rojko, Sen ar, M. Bistrovi . Trener: Franjo Klobu ari .

HAJDUK VINDIJA: Sklepi , Turk, K. HrŞenjak, Škerbi , Gori anec, Radikovi (od 77. Dobrani ), Mikulaj (od 46. Topli anec), M. Debelec, M. Ma ari , G. Debelec, H. Ma ari . Trener: Robert Gori anec. Žuti kartoni: Rojko, Kova (Sloga), G. Debelec (Hajduk Vindija).

DUNJKOVEC-PRETETINEC. IgraliĹĄte HraĹĄ ica. Suci: Jasmin Lozi (Belica), Robert Rafek (Pribislavec), Josip Novak ( akovec). Delegat: Slavko Vodopija (Strahoninec).

Strijelci: 0:1 Dragoja (8), 1:1 Levec (49-11m), 1:2 Kozina (81-ag), 1:3 Na (87).

ME IMUREC: MarciuĹĄ, Kozina, ekunec, Fu ek, Levec, Kos, IvanuĹĄa, D. ekunec, Kregar, Treska, ReĹĄetar. Trener: Tihomir Treska.

MURA: Novak, Lipovi , Breznik, Vuri, Šagi, Jurovi , Vinko, Dragoja (od 87. Braniťa), D. Stojko, A. Stojko, Na . Trener: Darko Vincek. Žuti kartoni: Fu ek, D. ekunec (Me imurec), Lipovi , Vinko, Na , D. Stojko (Mura).

Crveni kartoni: ReĹĄetar (Me imurec), A. Stojko (Mura).

TRNOVEC â&#x20AC;&#x201C; STRAHONINEC 0:5 (0:2)

JEDINSTVO â&#x20AC;&#x201C; SLOBODA (M) 0:3 (0:1)

TRNOVEC. Igraliťte Trnovec. Suci: Darko Filip i (Slakovec), Josip Jurinec (Ivanovec), Željko Ivanuťa (Dunjkovec). Delegat: Franjo Fais (Dunjkovec).

Strijelci: 0:1 M. Vidovi (3), 0:2 M. Vidovi (27), 0:3 S. Vidovi (55), 0:4 S. Vidovi (66), 0:5 S. Vidovi (88).

TRNOVEC: Ter, Florjani (od 45. Benc), Borko (od 85. Zobovi ), Horvat, Plantak, T. Zobec, Mar ec, Bacinger, Trtinjak, Jaluťi (od 78. eh), Bukal. Trener: Kreťo Žnidari .

STRAHONINEC: Kralji , Srnec, Štefulj (od 88. Kocijan), Kriťto i , Horvat, Kojter, Brez, Gyo i (od 82. Bani ), Fegeť (od 76. Viťnjari ), M. Vidovi , S. Vidovi . Trener: Ivan Zobec. Žuti kartoni: Mar ec (Trnovec), Kriťto i , Kojter, Brez, M. Vidovi (Strahoninec).

NOVO SELO NA DRAVI. IgraliĹĄte Jedinstvo. Suci: Zdravko TopliĹĄnjak (Nova Ves), Renato Vuk (Ivanovec), Matija repinko (PuĹĄ ine). Delegat: Stjepan Perko (Lopatinec).

Strijelci: 0:1 D. Lukman (19), 0:2 Gori anec (84), 0:3 Sovar (86).

JEDINSTVO: Trupkovi , Krizman (od 57. R. rep), Pergar, N. JaluĹĄi , Vida ek, M. JaluĹĄi , Ĺ tajerec, ReĹĄetar, Markovi , Novak (od 87. Plevnjak), Popovi . Trener: Boris or evi .

SLOBODA: Horvat, Gori anec, Medved, Dunjko, Plevnjak, ŽeleŞnjak, D. Lukman, Tisaj, Posavec (od 88. Mezga), Sovar, Dokleja (od 78. Januťi ). Trener: Mladen Ku ek. Žuti kartoni: M. Jaluťi , Markovi (Jedinstvo), Sovar, ŽeleŞnjak (Sloboda).

vrije anja suca utakmice Hergo a. U opomenama doma i su imali dvojicu, a gos trojicu. Ivan Žnidari pos gao je prva dva doma a zgoditka. Na 2-2 poravnali su Krunoslav Tuksar i Goran Koprivec. U 59. minu Puť ine imaju kazneni udarac.

Marko Miki je siguran sa 11 metara. Tre im svojim zgoditkom u 59. minu Ivan Žnidari Puť ine dovodi do vodstva od 4-2. Nakon toga slijede dva zgoditka Josipa Leva i a za Mladost i rezultat je u 70. minuti 4-4. Zavrťnicu smo ve ranije opisali.

Poraz Ĺ enkovca u Donjem Koncov aku. Gosti mogu Ĺžali za propuĹĄtenim prigodama, a doma i se veseli dobro izvedenom slobodnom udarcem u 33. minu kojeg je izveo Dominik Koraj i pogodio za minimalnu pobjedu od 1-0. e ri doma a i tri gostuju a opomenuta igra a.

Slogi doma a pobjeda nad Hajdukom. Miljenko Bistrovi sa po jednim zgoditkom u svakom poluvremenu nanio je poraz Hajduku od 2-0. U prvom je dijelu pos gao u 7. minu , a u drugom dijelu u 82. minu . U drugom su dijelu bila i sva trojica opomenu h igra a. Dva doma a i jedan od gos ju iz Ĺ trukovca.

Zasadbreg slavio u Jurovcu. U borbenoj utakmici sa dosta trke, ali i puno neto nih dodavanja zasluĹžena pobjeda gos ju. Jednu dobro izra enu akciju u 25. minu uspjeli su preko DraĹžena Novaka pretvori u zgoditak za vodstvo od 1-0. To minimalno vodstvo uspjeli su odrĹža sve do kraja utakmice. Bratstvo je najbliĹže poravnanju bilo u 46. minu kada su imali prigodu iz koje se teĹĄko promaĹĄuje. No, na kraju bodovi odlaze u Zasadbreg. Po dvojica opomenu h igra a u svakoj mom adi.

Muri pobjeda u Dunjkovcu-Prete ncu. Ve nakon prvog poluvremena gos iz Hlapi ine imali su vodstvo od 1-0 koje su stekli u 8. minu zgoditkom Nikole Dragoje. Me imurec je na 1-1 poravnao u 49. minu iz kaznenog udarca kojeg je izveo Goran Levec. Kod dosu enog kaznenog udarca gos su protes rali, a dvojica igra a zaradili su za prigovor i opomene. U 58. minu dva isklju enja. Prvo je igra Mure Alen Stojko nogom po nozi sapljeo doma eg igra a Ivana ReĹĄetara kada ovaj nije imao loptu u posjedu. Revol ran takvim potezom ReĹĄetar rukom u predjelu lica odgurava Stojka, a sudac utakmice Lozi obojici pokazuje crveni karton. Mura je do pobjede doĹĄla u zadnjih deset minuta utakmice. Tragi ar je bio igra Me imurca Lino Kozina koji u 81. minu pos Ĺže autogol. Dejan Na tri minute prije kraja utakmice potvr uje Murinu pobjedu od 3-1. Dva doma a, a e ri gostuju a opomenuta igra a.

LISTA STRIJELACA 10 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Miljenko Bistrovi (Sloga Ĺ ); 9 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Mario Novak (Bratstvo J), SaĹĄa Vidovi , Mario Vidovi (Strahoninec); 8 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Roman Trtinjak (Trnovec), Denis Tremski (Sloboda M), Goran Kolar (Ĺ enkovec); 6 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Ivan Ĺ˝nidari (PuĹĄ ine); 5 zgoditaka â&#x20AC;&#x201C; Mihael Ma ari (Hajduk Ĺ ), Rajko Dragovi (Donji Koncov ak), Marijan Duman i (Zasadbreg), Dejan Na (Mura); 4 zgoditka â&#x20AC;&#x201C; Dejan Korent (Ĺ enkovec), Davor Krizman (Jedinstvo NSD), Jurica Treska, Bojan Kregar (Me imurec), Robert Ĺ tefulj, Marko Miki (PuĹĄ ine), Goran Koprivec (Mladost S)

FAIR PLAY Isklju eni igra i: Neven Rudni ki (Mladost S), Ivan Reťetar (Me imurec), Alen Stojko (Mura) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Dejan Korent (Šenkovec), Mario Rajf (Mladost S), Igor Šajnovi (Zasadbreg), Dario Brez (Strahoninec), Saťa Fu ek (Me imurec), Goran Lipovi , Marko Vinko, Dejan Na (Mura), Mar n Jaluťi (Jedinstvo NSD), Vedran ŽeleŞnjak (Sloboda M)

STATISTIKA 26 postignutih zgoditaka ili 3,7 po utakmici; 3 isklju ena igra a; 34 opomenuta igra a; 2 kaznena udarca dosu ena i is realizirani

Rezulta : PuĹĄ ine - Mladost (S) 5-5; Donji Koncov ak â&#x20AC;&#x201C; Ĺ enkovec 1-0; Jedinstvo (NSD) - Sloboda (M) 0-3; Trnovec â&#x20AC;&#x201C; Strahoninec 0-5; Sloga (Ĺ ) - Hajduk (Ĺ ) 2-0; Bratstvo (J) â&#x20AC;&#x201C; Zasadbreg 0-1; Me imurec â&#x20AC;&#x201C; Mura 1-3

TABLICA 1. Strahoninec

9

6

1

2

28:13

19

2. Sloboda (M)

9

6

0

3

22:10

18

3. PuĹĄ ine

9

5

3

1

27:18

18

4. Trnovec

9

5

1

3

20:12

16

5. Ĺ enkovec

9

5

1

3

20:17

16

6. Sloga (Ĺ )

9

4

2

3

19:16

14

7. Zasadbreg

9

4

2

3

12:12

14

8. Mura

9

4

0

5

16:14

12

9. Bratstvo (J)

9

4

0

5

18:18

12

10. Me imurec

9

3

1

5

17:18

10

11. Hajduk (Ĺ )

9

3

1

5

15:19

10

12. Donji Koncov ak

9

2

2

5

12:24

8

13. Mladost (S)

9

1

4

4

12:17

7

14. Jedinstvo (NSD)

9

2

0

7

12:42

6

Parovi sljede eg kola: Mladost (S) â&#x20AC;&#x201C; Mura; Zasadbreg â&#x20AC;&#x201C; Me imurec; Hajduk (Ĺ ) - Bratstvo (J); Strahoninec - Sloga (Ĺ ); Sloboda (M) â&#x20AC;&#x201C; Trnovec; Ĺ enkovec - Jedinstvo (NSD); PuĹĄ ine - Donji Koncov ak

20. listopada 2009.

9. kolo III. ŽNL istok TORPEDO – BUDU NOST (M) 2:3 (1:1) KRIŽOVEC. Igralište Trate. Suci: Radovan Posedi (Puš ine), Zoran Mezga (M. Mihaljevec), Nino Vizinger (Nedeliš e). Delegat. Toni Martinjaš ( akovec).

Strijelci: 1:0 Tuksar (5), 1:1 Okreša (22), 1:2 Fažon (47), 2:2 Fric (75), 2:3 Sklepi (87).

TORPEDO:Pintari ,Govedi ,Filipovi ,Fric,Vincek(od75.David),Vugrinec, Sanjkovi , Tuksar, Novak, Žganec, Strojko. Trener: Klaudijo Biber.

BUDU NOST: Bauer, Sklepi , Jurši , Z. Drk, Zadravec, Lisjak, Tuksar (od 79. Sklepi ), D. Drk, Fažon, Antolovi , Okreša. Trener: Stanislav Tot. Žuti karton: Sklepi (Budu nost).

MLADOST URKIN – NAPREDAK 0:1 (0:1) DEKANOVEC.IgrališteMladosti.Suci:GoranŽganec(S.Ves),BoškoMartan (Šte anec), Bernard Vu enik (D. Dubrava). Delegat: Antun Vlahek.

Strijelac: 0:1 Mih. Ma ari (31).

MLADOST URKIN: Magdaleni , Mezga, Hajdarovi , Furdi, Žerjav (od 53. Majeri ), Novak, Baksa, Krznar (od 79. Ž. Hajdarovi ), Ciceli (od 72. A. Ciceli), Biber, Novak. Trener: Renato Ciceli.

NAPREDAK:Novak,Horvat(od46.Tuksar),Matoša,Jambroši ,Žganec, Mikolaj (od 90. Bujan), M. Žganec, Mih. Ma ari (od 86. Cilar), Kova i , D. Jambroši , R. Kova i . Trener: Siniša Mikolaj. Žuti kartoni: Žerjav, Majeri (Mladost urkin), D. Jambroši (Napredak).

KRALJEV AN 38 – JADRAN 2:0 (0:0) DONJI KRALJEVEC. Igralište Kraljev an 38. Suci: Velimir Leva i (Novakovec), Zoran Strahija (Podturen), Stjepan Novak ( akovec). Delegat: Josip Baksa (Belica).

Strijelci: 1:0 Slavi ek (53), 2:0 Lipi (81).

KRALJEV AN38:Glavak(od80.Vlah),Radmanovi ,Kolar(od46.Lipi ), Pla ari , Mlinarec, Jakši , Slavi ek, Cerovec, Perca , Miketek (od 74. Špoljar), Pigac. Trener: Miroslav Radmani .

JADRAN: Fegeš, D. Bedi , Hamonajec (od 67. Jambrovi ), Horvat, Korent, Colev, Gori anec, Novak, Bacinger (od 48. Matotek), G. Kolari , D. Novak.

Trener: Goran Kolari . Žuti kartoni: Mlinarec, Slavi ek (Kraljev an 38), Colev, Gori anec (Jadran).

OTOK – BORAC (DH) 1:3 (1:0) OTOK.IgrališteOtok.Suci:NinoŠkrobar(Brezje),MoranoVlah(D.Mihaljevec), Ivan Pergar (Zasadbreg). Delegat: Ivan Mezga (Tur iš e).

Strijelci: 1:0 Gorupi (43-11m), 1:1 N. Ivkovi (56), 1:2 Blagus (64), 1:3 N. Ivkovi (88).

OTOK: Farkaš, P. Kalšan, Maleh, M. Balent, Toplek, Novak, Grabant, I. Kalšan, Vargek (od 51. Ko iš), Gorupi , Hertl (od 46. Z. Kalšan). Trener: Ivica Kalšan.

BORAC: Taradi, Bari , Zrna (od 70. Jur ec), Kolari , Tišljari , Pozderec (od 90. R. Ivkovi ), N. Ivkovi , Mavrin, Blagus, Bo kaj, Malovi . Žuti kartoni: N. Ivkovi , Malovi , Pozderec, Bari (Borac).

9. kolo III. ŽNL zapad ZEBANEC – POBJEDA (GH) 0:3 (0:2) ZEBANEC. Igralište Zebanec. Suci: Tihomir Jambroši (NSR), Smiljan Ša ar (Zasadbreg), Smiljan Perho (Zasadbreg). Delegat: Dragutin Borko (Nedeliš e).

Strijelci: 0:1 Ladi (5), 0:2 Tkal ec (11), 0:3 Kocijan (60).

ZEBANEC: Novak, urin, Šprajc (od 70. Glavina), Ter, Žerjav, Radek, Horvat, Petkovi , Kodba, Vran i , Debelec. Trener: Antun Drk. POBJEDA: Novak, Škvorc, M. Kova (od 75. Kova i ), D. Kova , Ivan i , Kocijan, Tkal ec, Ladi (od 55. Štrukelj), Borko, M. Kova i , Kresinger (od 75. Novosel). Trener: Željko Vukši . Žuti kartoni: Radek, Šprajc (Zebanec).

HAJDUK – DRAVA 0:4 (0:2) BREZJE. Igralište Hrastje. Suci: Milivoj Bali (Nedeliš e), Mladen Puklavec (G. mihaljevec), Danijel Ko ila (Žabnik). Delegat: Davor Drvenkar.

Strijelci: 0:1 Dombaj (2), 0:2 Treska (44), 0:3 Medved (72), 0:4 Bratuša (90).

HAJDUK: Mar ec, Domini (od 46. Buhanec), Trupkovi , Pintari, Posedi, Toplek, Lehkec, Sen ar, Karni nik, Žnidari , Jarni (od 61.

Lukman). Trener: Marijan Kolar.

DRAVA: Martin evi , Postružin, Adlaši , Carevi , Bajkovec, Horvat (od 12. Silaj), Dombaj (od 81. Novosel), Tomaši , Medved, Zlatarek, Treska (od 66. Bratuša). Trener: Andrej Blagus. Žuti karton: Trupkovi (Hajduk).

DINAMO – PLAVI 1975 1:5 (0:2) ŽIŠKOVEC. Igralište Dinamo. Suci: Dejan Ganzer (Pretetinec), Davor Toplek (Žiškovec), Dejan Logožar (Trnovec). Delegat: Mirko Leich ( akovec).

Strijelci: 0:1 Radikovi (8), 0:2 Radikovi (16), 0:3 Radikovi (51), 1:3 Srpak (51), 1:4 Gre el (70), 1:5 T. Bistrovi (80).

DINAMO: Grozdan, Šoštari , Ban, Valpoti , Ehrenreich, Hunjadi, Petri evi , Srnec, S. Šoštari (od 75. Mikulaj, Baumhak, Srpak.

PLAVI 1975: Petran, Žvorc, Borovec (od 72. Škvorc), Leva i , Radikovi (od 71. Brajko), Karlov ec, Vodušek, Gre el, T. Bistrovi , Škvorc, Trajbar (od 46. Puri ). Trener: Ivan Jurini . Žuti kartoni: Baka , Srpak (Dinamo), Karlov ec (Plavi 1975).

MALI MIHALJEVEC – JEDINSTVO (GM) 2:1 (0:0) M. MIHALJEVEC. Igralište M. Mihaljevec. Suci: Saša Mihalic (Dragoslavec), Zdravko Strojko (Križovec), Mladen eke (Ferketinec).

Delegat: Miroslav Glavina (Prelog).

Strijelci: 0:1 S. Krumpi (66), 1:1 Vugrinec (78), 2:1 Kova i (85).

M. MIHALJEVEC: Magdaleni , N. Bestijani , Peras, Srnec, D. Bestijani , Trupkovi , Mesari (od 63. Pušar), Vugrinec, Posavec, Zadravec, Kova i . Trener: Krunoslav Mezga.

JEDINSTVO: Angel, Mohari (od 46. M. Krumpi ), N. Novak, Vuk, G. Mikulan, D. Novak, D. Mikulan, Janež, Horvat, S. Krumpi , Pani .

Trener: Goran Mikulan. Žuti kartoni: Trupkovi , Kova i (M. Mihaljevec), Horvat, G. mikulan, Pani (Jedinstvo).

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - istok

LISTA STRIJELACA

Napredak vode i nakon minimalne pobjede Pobjedom u Dekanovcu Napredak vode i. Jedini zgoditak na utakmici gosti iz Gornjeg Kraljevca postižu u 31. minuti, a postigao ga je Mihael Ma ari . Doma i se bune kod te situacije jer smatraju da je prije postizanja zgoditka prethodio prekršaj nad doma im igra em kojeg sudac utakmice Goran Žganec nije dosudio. Jedan je doma i igra u toj situaciji i opomenut zbog prigovora. Tu minimalnu prednost gosti su o uvali do kraja utakmice. Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

Hodošan teško do doma e pobjede i to na kraju s igra em manje na terenu. Gostima iz Svetog Križa pripalo je prvo poluvrijeme kada su imali nekoliko lijepih prigoda, ali su samo jednu realizirali. Prvi je u 7. minuti iz kaznenog udarca u vodstvo došao Hodošan zgoditkom Stjepana Vlaheka. Na 1-1 u 26. minuti poravnao je Zlatko Novak. Dvije minute prije kraja prvog dijela Hodošan zgoditkom Želimira Krampa a ima vodstvo od 2-1. Isti je igra u 66. minuti isklju en iz igre zbog druge opomene. Broj anu prednost Eko je u 74. minuti drugim zgoditkom na utakmici Zlatka Novaka iskoristio za poravnanje rezultata na 2-2. etiri minute ka-

HODOŠAN – EKO 3:2 (2:1) HODOŠAN. Igralište Stadion NK Hodošan. Suci: Mario Buhin (Belica), Robert Novak (Puš ine), Miran Culjak (Ma kovec). Delegat: Mijo Horvat.

Strijelci: 1:0 Vlahek (7-11m), 1:1 Nova (26), 2:1 Krampa (43), 2:2 Z. Novak (74), 3:2 Lj. Krznar (78).

HODOŠAN: Vidovi , Košak, Mar ec, Megli , Hranjec, Naran a, Blagus, Krampa , Lj. Krznar, Kova evi (od 85. Mesari ), Vlahek (od 88.

Grkavec). Trener: Ste ko Kova .

EKO: Domini , Ma ek, Šopar (od 73. M. Balog), Zagorec, Sabadi, Ko iš, D. Novak, Lon ari , Ma ek, Z. Novak, Bajri . Trener: Zlatko Novak. Žuti kartoni: Lj. Krznar, Vidovi (Hodošan), Domini , Zagorec (EKO).

Crveni karton: Krampa (Hodošan).

snije Ljubomir Krznar svojim zgoditkom donosi pobjedu Hodošanu od 3-2. Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Budu nosti pobjeda u Križovcu. Susjedski derbi završio je pobjedom gostiju. Bila je to utakmica sa podosta prigoda na obadvije strane. Gosti su jednu više iskoristili i zasluženo pobijedili. Torpedo je prvi postigao zgoditak u 5. minuti, a strijelac je bio Damir Tuksar. Ivica Okreša u 22. minuti poravnava na 1-1. Prvi dio završen je tim rezultatom.

Sada pak Budu nost u 47. minuti dolazi zgoditkom Mihaela Fažona u vodstvo od 2-1. Marko Fric poravnao je na 2-2 u 75. minuti. Derbi je tri minute prije kraja utakmice odlu io Filip Sklepi kao joker sa klupe koji je nešto ranije ušao u igru. Samo jedan opomenuti igra i to od mom adi iz Miklavca.

Kraljev anu 38 doma a pobjeda. Nakon prvih 45 minuta zgoditaka nije bilo. Jadran je imao više od igre, ali što im to vrijedi kad nema realizacije.

Doma i su napravili u drugom dijelu dvije kontre i postigli dva zgoditka za pobjedu od 2-0. Prvi je u 53. minuti postigao Hrvoje Slavi ek, a drugi u 81. minuti Luka Lipi . Po dvojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Prva prvenstvena pobjeda Borca u Otoku.

Otok je nakon prvog dijela imao vodstvo od 1-0 iz 43. minute kada je dosu en kazneni udarac, a isti je sigurno izveo Matej Gorupi . U drugom dijelu gosti iz Donjeg Hraš ana postižu tri zgoditka i slave prvu prvenstvenu pobjedu. Dva je zgoditka u 56. i 88. minuti postigao Neven Ivkovi . Njemu se kao strijelac još pridružio u 64. minuti Dario Blagus. Minutu prije kraja utakmice sa klupe gostiju udaljen je predstavnik kluba Stjepan Pozderec jer je vrije ao suca utakmice Škrobara. Otok nije imao opomenutih igra a, a Borac je imao ak etvoricu.

8 zgoditaka – Mario Kova evi , Krešo Kova (Hodošan), Zoran Kalšan, Matej Gorupi (Otok) 7 zgoditaka – Dubravko Novak (Mladost D), Miroslav Pigac ( SK), Ljubomir Krznar (Hodošan) 6 zgoditaka – Stjepan Vlahek (Hodošan), Dragu n Vadlja ( SK), Ivica Okreša (Budu nost M) 5 zgoditaka – Željko Hajdarovi (Mladost D), Tomislav Tuksar (Napredak), Luka Lipi (Kraljev an 38) 4 zgoditka – Aleksandar Kramar ( SK), Vladimir Pintari (Mladost D), Zdenko Perca (Kraljev an 38), Zoran Kolari (Jadran), Emil Vidra (Napredak), Neven Ivkovi (Borac DH), Mihael Fažon (Budu nost M), Zlatko Novak (Eko)

FAIR PLAY Isklju eni: Stjepan Pozderec predstavnik kluba (Borac DH), Želimir Krampa (Hodošan) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Neven Ivkovi , Ivica Pozderec (Borac DH), Stjepan Žerjav (Mladost D), Viktor Sklepi (Budu nost M), Vid Zagorec (Eko)

STATISTIKA 17 pos gnu h zgoditaka ili 3,4 po utakmici 2 isklju enja 16 opomenu h igra a 2 kaznena udaraca dosu ena i is realizirani

Rezultati: Hodošan – Eko 3-2; Otok - Borac (DH) 1-3; Kraljev an 38 – Jadran 2-0; Torpedo - Budu nost (M) 2-3; Mladost urkin – Napredak 0-1

TABLICA 1. Napredak

9

7

2

0

25:3

23

2. SK

8

7

1

0

28:1

22

3. Hodošan

9

6

1

2

36:12

19

4. Budu nost (M)

8

5

2

1

23:12

17

5. Mladost urkin

8

4

2

2

24:17

14

6. Eko

8

3

1

4

9:13

10

7. Jadran

8

2

2

4

16:16

8

8. Kraljev an 38

8

2

1

5

14:35

7

9. Otok

8

2

0

6

18:37

6

10. Borac (DH)

8

1

0

7

7:29

3

11. Torpedo

8

0

0

8

10:35

0

Parovi sljede eg kola: Budu nost (M) - Mladost urkin; Jadran – Torpedo; Borac (DH) - Kraljev an 38; Eko – Otok; SK - Hodošan

III. ME IMURSKA NOGOMETNA LIGA - zapad

Mali Mihaljevec i Drava ne posustaju Mali Mihaljevec u finišu utakmice do pobjede. vrsta i borbena utakmica dvaju ravnopravnih protivnika. Dugo su mreže mirovale. Niti je bilo zgoditka, niti opomenutih igra a. U drugom dijelu igra se malo rasplamsala. Dva su doma a igra a opomenuta i tri gostuju a. Sve do 66. minute gledatelji, njih oko 150, zgoditak nisu vidjeli.

Tada gosti iz Gornjeg Mihaljevca zgoditkom Saše Krumpi a dolaze u vodstvo od 1-0. Samo je sedam minuta trebalo doma ima da preokrenu rezultat.

Prvo je u 78. minuti na 1-1 poravnao Andrej Vugrinec, a pobjedu od 2-1 Malome Mihaljevcu u 85. minuti donio je Vedran Kova i .

Drava uvjerljiva u Brezju. Sa po dva zgoditka u svakom poluvremenu gosti iz Kuršanca su odnijeli tri boda iz Brezja. Rano je Drava ve u 2. minuti zgoditkom Tomislava Dombaja povela 1-0. Minutu prije odlaska na odmor na 2-0 povisuje Hrvoje Treska. Strijelci u drugom dijelu bili su prvo u 72. minuti Davor Medved i u 90. minuti za kona nih 4-0 Tomislav Bratuša. Samo jedan opomenuti igra i to od Hajduka.

Omladinac iz Krištanovca sa tri boda. Nakon prvih 45 minuta bilo je 0-0. Doma i su se dobro držali, ali su u 60. minuti napravili kazneni udarac i Dragan Povodnja je sigurno izveo isti za vodstvo Omladinca od 1-0. Nakon toga se «budi»

trostruki strijelac Bojan Cirkven i . U 74. minuti povisuje na 2-0, a Krištanovcu je u istoj minuti sa klupe za pri uvne igra e isklju en Mišo Kova i zbog psovanja suca utakmice Tomislava urilu.

Gordan Žuni u 80. minuti smanjuje gostuju e vodstvo na 2-1 i daje doma ima nadu u mogu e poravnanje rezultata. No, Bojan Cirkven i sa još dva zgoditka u 83. i 89. minuti Omladincu donosi pobjedu od 4-1. Po trojica opomenutih igra a u svakoj mom adi.

Sa tri zgoditka u Zebancu Pobjeda stigla do tri boda. Gosti iz Gornjeg Hraš ana u po etnih 11 minuta igre sa dva zgoditka prvo Nikole Ladi a, a potom Nikole Tkal eca dolaze do vodstva od 2-0 i primirenja doma ina. Do kraja utakmice još se u 60. minuti za goste u listu strijelaca za pobjedu od 3-0 upisao Tomislav Kocijan. Dvojica opomenutih igra a i to obojica od Zebanca.

Petica Plavih 1975 u Žiškovcu. Plavi 1975 u prvom dijelu postižu dva zgoditka i u 41. minuti propuštaju realizirati kazneni udarac. Prva dva zgoditka za goste iz Prekope-Bukovca postigao je Boris Radikovi kao i prvi u drugom dijelu utakmice u 51. minuti. Zlatko Srpak smanjuje gostuju e vodstvo u 60. minuti na 3-1. Do kraja utakmice gosti postižu još dva zgoditka za pobjedu od 5-1.

Preostala dva zgoditka u samoj završnici utakmice postigli su Zoran Grefl i Tomislav Bistrovi . Dva doma a, a jedan gostuju i opomenuti igra .

KRIŠTANOVEC – OMLADINAC 1:4 (0:0) KRIŠTANOVEC. Igralište Krištanovec. Suci: Tomislav urila (Kuršanec), Dražen Šajnovi (Zasadbreg), Boško Martan (Šte anec).

Delegat: Antun Horvat.

Strijelci: 0:1 Povodnja (60-11m), 0:2 Crikven i (74), 1:2 Žuni (80), 1:3 Crikven i (83), 1:4 Crikven i (89).

KRIŠTANOVEC: Šimuni , Mikulaj (od 77. Žnidar), Vujani (od 78.

Baka ), Miš. Medlobi, Sabol, Radikovi , Mat. Medlobi, Fric, Šparavec, Žuni , Januši . Trener: Zdravko Horvat.

OMLADINAC: Grahovec, anadi (od 70. Vida i ), Peserlin, Povodnja (od 63. V. Vrbanec), Novak, Vinceti , Kanižaj, Pla tak, Januši (od 86.

Lesjak), Ša ari , Crikven i . Trener: Branko Zebec. Žuti kartoni: Radikovi , Šparavec, Žuni (Krištanovec), Grahovec, Januši , Povodnja (Omladinac).

Crveni karton: Kova i (Krištanovec).

FAIR PLAY Isklju eni igra : Mišo Kova i (Krištanovec) Zbog tre e opomene pravo nastupa u sljede em kolu nemaju: Stevica Radek (Zebanec), S ven Šparavec, Gordan Žuni (Krištanovec), Romeo Pani (Jedinstvo GM)

STATISTIKA 21 pos gnu zgoditak ili 4,2 po utakmici 1 isklju eni igra 17 opomenu h igra a 2 kaznena udarca dosu ena, a 1 realizirani

LISTA STRIJELACA 17 zgoditaka – Bojan Cirkven i (Omladinac M) 9 zgoditaka – Bojan Novak (Bratstvo P) 7 zgoditaka – Milan Posavec, Zoran Zadravec (Mali Mihaljevec), Mario Januši (Omladinac M) 6 zgoditaka – Matija Horvat (Jedinstvo GM), Goran Zlatarek, Hrvoje Treska (Drava K), Boris Radikovi (Plavi 1975), Andrej Vugrinec (Mali Mihaljevec) 5 zgoditaka – Vedran Kova i , Sandi Pušar (Mali Mihaljevec), Miljenko Vran i , Dino Mikuli (Zebanec), Tomica Posedi (Hajduk B), Tomislav Šafari (Omladinac M), Tomislav Bistrovi (Plavi 1975), Nikola Tkal ec (Pobjeda) 4 zgoditka – Nikola Radikovi (Krištanovec), Mihael Kanižaj (Omladinac M), Tomislav Kocijan, Danijel Štrukelj (Pobjeda), Ivica Zanjko, Tomislav Bratuša, Davor Medved (Drava K)

Rezultati: Mali Mihaljevec - Jedinstvo (GM) 2-1; Dinamo (Ž) - Plavi 1975 1-5; Zebanec – Pobjeda 0-3; Hajduk (B) - Drava (K) 0-4; Krištanovec - Omladinac (M) 1-4

TABLICA 1. Mali Mihaljevec

9

8

0

1

40:6

24

2. Drava (K)

8

8

0

0

32:2

24

3. Omladinac (M)

9

5

1

3

40:18

16

4. Jedinstvo (GM)

8

5

1

2

19:9

16

5. Pobjeda

8

5

0

3

25:12

15

6. Krištanovec

8

3

1

4

19:21

10

7. Hajduk (B)

8

3

1

4

18:26

10

8. Zebanec

8

2

1

5

14:22

7

9. Plavi 1975

8

1

3

4

13:15

6

10. Bratstvo (P)

8

1

0

7

14:27

3

11. Dinamo (Ž)

8

0

0

8

5:81

0

Parovi sljede eg kola: Drava (K) – Krištanovec; Pobjeda - Hajduk (B); Plavi 1975 – Zebanec; Jedinstvo (GM) - Dinamo (Ž); Bratstvo (P) - Mali Mihaljevec

20. listopada 2009.

A 2 LIGA

PRVA hrvatska kugla ka liga

U Vrbovcu je bilo svega

Grmoš ica uvjerljiva protiv akov ana Zagreba ka Grmoš ica je totalno napaljena nakon dva (ne)zaslužena poraza uvjerljivo svladala akove ki Željezni ar u 5. kolu I. hrvatske kugla ke lige. Doma i igra i sjajno su odigrali me i srušili dosadašnji rekord kuglane. S ovom predstavom su pokazali da i oni žele konkurirati za sam vrh tablice. akove ki prvoligaš odigrao je solidnu pariju. Štoviše neki poput Bojana Plevnjaka odigrali su jednostavno - sjajno. Tako je Plevnjak srušio rekordnih u karijeri 645 unja. I Pigac je bio odli an, ali to nije bilo dovoljno za bod, a isto vrijedi i za Pun ikara. Koliko su bili raspoloženi doma i najbolje govore rezultati koji su svi odreda bili preko 600 unjeva osim Juri evi a.

U 6. kolu Željo na kuglani SRC Mladost do ekuje Novsku.

Bit e to borba za ponovni ulazak u gornji dom tablice, jer su u pitanju dvije mom adi koje imaju isti broj bodova - 6. Susret se igra u subotu s po etkom u 14.30 h.

(D. Zrna)

GRMOŠ ICA 7 (3738) ŽELJEZNI AR 1 (3548) GRMOŠ ICA (Zagreb) – ŽELJEZNI AR ( akovec) 2:0 (17:7): Ž. Milinkovi – Plevnjak 0:1 (2:2, 623:645), Mance – Pigac 1:0 (3:1, 645:606), N. Uzelac – Pokriva 1:0 (3:1, 629:571), L. Bolan a – Pun ikar 1:0 (4:0, 658:602), Juri evi – P. Turk 1:0 (2:2, 575:573), Fridl – Mikac 1:0 (3:1, 608:551).

Ostali rezultati: Zadar 7 (3754) – Zanatlija 1 (3578); Bjelovar 1 (3427) – Kandit Premijer 7 (3460); Novska 5 (3509) – Zapreši 3 (3472); Adrianeon 2 (3410) – Poštar 6 (3607); Konikom Osijek 5 (3490) – Trilj 3 (3384); Zanatlija 8 (3504) – Trilj 0 (3158).

TABLICA 1. Zadar 2. Zapreši 3. Konikom 4. Grmoš ica 5. Poštar 6. Novska 7. Zanatlija 8. Željezni ar 9. Adrianeon 10. Bjelovar 11. Kandit 12. Trilj

5 5 5 5 5 5 6 5 5 5 5 6

4 4 4 3 3 3 3 3 1 1 1 0

0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0

1 1 1 1 1 2 3 2 4 4 4 6

30:10 27:13 25:15 29:11 23:17 23:17 26:22 20:20 14:26 13:27 13:27 5:43

8 8 8 7 7 6 6 6 2 2 2 0

GIMNASTI KE vijesti

Element Delladio priznao FIG Gimnasti ki element Delladio potvrdila je Me unarodna gimnasti ka federacije - FIG, a njegova težina kategorizirana, prošli tjedan za vrijeme održavanja Svjetskog prvenstva u Londonu.

Element Delladio na dvovisinskim ru ama Tanja je, vo ena trenerom Igorom Kriajimskiim, uvježbavala

godinama inzistiraju i i na težini i na njegovoj atraktivnosti.

U posljednje vrijeme zbog teških ozljeda morala se više posvetiti trenerskom programu. Ina e, na SP u Londonu dužnost suca obavljao je Mario Vukoja ije impresije o ekujemo po povratku.

Mladi gimnasti ari “Macana” vrlo dobri u Zagrebu U subotu je Zagreba ko tjelovježbeno društvo «Hrvatski sokol» bilo je doma in drugog kola Kupa Hrvatske u sportskoj gimnastici, na kojem su sudjelovali i dje aci gimnasti kog kluba «Marijan Zadravec – Macan» iz akovca. Prvo natjecanje nakon ljetne stanke i napornih priprema završilo je više nego odli no za nove nade akove ke gimnastike. U kategoriji Kadeta C program ekipa dje aka osvojila je odli no drugo mjesto, a u pojedina noj konkurenciji bez premca prvo mjesto osvojio je Antonio Vuk. Zbog velike greške na preskoku Davidu uranu medalja je izmakla pa je završio kao peti, Lovro ud natjecanje je završio kao deveti,

David Zak petnaesti i Alex Mauko osamnaesti. Juniori C programa plasirali su se na izvrsno etvrto (Aleksandar Balaž) i peto mjesto (Luka Živko). Ekipa kadeta u B programu uvjerljivo je osvojila prvo mjesto, a u pojedina noj konkurenciji Leon Ruži prvo mjesto, Ilija Domini peto, Domagoj Domini šesto, a Damir Hajdarovi sedmo (nastupio sa ozlje enom rukom). Nakon natjecanja treneri Damir Fotak i David Vinko nisu skrivali zadovoljstvo ostvarenim rezultatima, a za 14. studeni (III. kolo koje e se održati u GSC «Aton» u Nedeliš u) su najavili još bolje rezultate i brojniju ekipu dje aka, kojima e se pridružiti i djevoj ice.

U drugom kolu A 2 lige Sjever košarkaši Me imurja su na teško gostovanje u Vrbovec otišli zna ajno oslabljeni – bez gripoznog Velikog Medija (Mario Novak), te ozlije enoga Vugrinca. No, iako kvalitativno oslabljeni kompenzaciju su pronašli u borbenosti i zalaganju na vru em parketu, pa je u jednom trenutku zapaljiva atmosfera ipak otišla predaleko- isklju ena su po 3 igra a u svakoj ekipi. Gosti unato takvom hendikepu nisu posustali, glavne uloge u mom adi preuzeli su neki drugi (mla i) igra i i donijeli u akovec vrijedne bodove.

akovec je kod ku e bio odli an doma in slabom ludbreškom Gra i aru. Naime, samo 4 minute prije kraja rezultat je svijetlio 72:72! Nakon toga gosti su ubilježili 4-5 prodanih lopti nakon kojih je doma in nekako uspio poentirati i sprije iti blamažu.

Nedeliš e se prije prvoga kola poja alo (Masli , Ba i ) pa izgubilo tu utakmicu, nakon toga se prije drugoga kola opet poja alo s dva igra a (Šamarija, Radosavljevi ) pa – opet izgubilo. Valjda e elnici kluba poja avati roster tako dugo dok ne pobijede?! (bh)

JUNIORSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Mladost – Bjelovar 88:79 Radnik – Križevci 66:87 Ivan ica – ŠK Vindija 60:84 Petar Zrinski – Me imurje 82:94 (21:28, 24:14, 17:29, 20:23)

ME IMURJE: Vuruši , Terek, Novak Marek 34, Hrka A. 11, Zaspan 9, Hrka N. 5, Turk, Martinovi 7, aji 7, Novak Man. 13, Golubi A. 8. akovec – Grafi ar 80:75 (25:20, 19:21, 24:13, 12:21)

AKOVEC: Prprovi L., Prprovi M., Karpov, Wrana, Megla 28, Golubi N. 11, Juras 2, Vehtersbah, Biševac 8, Kanižaj, Ostoja 20, Valkaj 11.

KOŠARKA Nedeliš e – Podravac 83:99 (18:31, 16:25, 27:16, 22:27)

NEDELIŠ¤E: Gospo i 16, Kocijan 2, Marciuš, Radosavljevi 5, Masli 14, Šamarija 11, Šegovi 3, Krišto i 2, Šte i 12, un uš, Ba i 18, Golik.

TABLICA 1. ŠK Vindija 2. Križevci 3. AKOVEC 4. ME IMURJE 5. Podravac 6. Bjelovar 7. Mladost 8. Petar Zrinski 9. Ivan ica 10. Gra ar 11. NEDELIŠ E 12. Radnik

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

2 2 2 2 2 1 1 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 1 1 2 2 2 2 2

4/+75 4/+70 4/+39 4/+39 4/+23 3/+5 3/-40 2/-26 2/-31 2/-32 2/-50 2/-72

KADETSKA LIGA REGIJE SJEVER, SKUPINA A

Me imurje na vrhu!

Prva pobjeda Murskog Središ a!

Tek u svojoj tre oj odigranoj utakmici juniori M. Središ a osjetili su slast pobjede. Žrtva je bila u Donjoj Dubravi, a razlika – drasti na! Da su ove godine juniori «prek Drave jakši» dokaz je i doma i poraz Me imurja od Ivan ice, te poraz Mladosti Ivanovec od ŠK Vindije u Varaždinu. Te dvije «zagorske mom adi» su još uvijek jedine neporažene. (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA Me imurje – Ivan ica 89:93(23:19, 18:27, 19:27, 29:20) ME IMURJE: Mavrek 20, Miše, Ivanek, Jeleni 13, Bedi 19, Turk 25, Vuruši 12, Lepen, Kocijan, Agi , Miko, Car. Trener Sori R. Dubrav an – Mursko Središ e 44:101(13:22, 9:16, 11:27, 11:36) DUBRAV AN: Lukša 11, Rusak 8, Horvat 2, Blažeka, Orehovec L.10, Balog 6, Ribi 2, Orehovec R. 3, Vidovi , Rai 2, Duhovi , Šte i .

Trener Me imurec B.

MURSKO SREDIŠ¤E: Varga 47, Leva i 8, David 13, Vrbani 5, Radikovi 17, Kralji 11. Trener Damjanovi B. Donji Kraljevec – Me imurje 46:71 (16:14, 13:13, 4:20, 13:24) DONJI KRALJEVEC: Pongrac 8, Glavina 12, Vuk 8, Branilovi 2, Švenda, Ivanovi D. 14, Vadlja, Me imurec, Sinkovi 2, Ivanovi J. Trener Horvat T. ME IMURJE: Mavrek 9, Ivanek 6, Jeleni 7, Bedi 2, Turk 17, Vuruši 26, Lepen 2, Kocijan 2, Agi . Trener Sori R. ŠK Vindija – Mladost Ivanovec 70:65 (16:13, 22:16, 14:14, 18:22) MLADOST IVANOVEC: Vuruši 23, Kocijan, Car 2, Kranj ec A. 4, Bjelobrk, Vugrinec 11, Fe keš 13, Kranj ec R. 12. Trener Gašparlin

TABLICA 1. ŠK Vindija

3

3 0 6/+43

2. MLADOST IVANOVEC 4

2 2 6/+39

3. ME IMURJE

2 2 6/+24

4

4. Ivan ica

3

3 0 6/+22

5. MURSKO SREDIŠ E

3

1

2 4/+37

6. DONJI KRALJEVEC

3

1

2 4/-37

7. DUBRAV AN

4

0 4 4/-128

Za razliku od dvije godine starijih kolega, kadeti Me imurja ro eni 1994. i mla i su nakon 2 kola uvjerljivo na vrhu tablice bez poraza. Prate ih u stopu kadeti Donjega Kraljevca, a nije daleko ni ŠK Vindija. Bez pobjede su još uvijek kadeti Murskoga Središ a sa samo jednim igra em 94. godišta (ostali su mla i), Nedeliš a i Me imurja II (igraju mla i igra i od propisanoga). (bh)

REZULTATI, SASTAVI, KOŠEVI, TABLICA ŠK Vindija – Cestica 2000 125:11 akovec – Ivan ica 25:55 (5:13, 4:18, 8:15, 8:24) AKOVEC: Žižek 2, Lon ari 9, Škrobar 2, Vibovi 2, Wrana 8, Okreša 2.

Trener Bence E. Prelog – Me imurje 13:145 (2:45, 2:31, 4:34, 5:35) PRELOG: Blažeka 2, Mihoci, Strbad 2, Budiša, Hoblaj, Bermanec, Podvezanec 9, Vuk. Trener Krha M. ME IMURJE: Jeleni 17, Kocijan 9, Miko 31, Štefok, Agi 24, Lepen 22, Franin 32, Car 4, Novak 4, Farkaš 2.

Trener Novak S. akovec – Nedeliš e 101:43(26:11, 31:8, 25:8, 19:16) AKOVEC: Lon ari 19, Škrobar 13, Vibovi 4, Wrana 14, Kanižaj 41,

ŽENSKI KOŠARKAŠKI KLUB MLADOST IVANOVEC

Nakon priprema – teški drugoligaški okršaji!

Košarkašice Mladosti Ivanovec boravile su na mini – pripremama u Rovinju od 7.-11. listopada, gdje su brusile formu pred po etak A 2 lige sjevero –istok. Uz naporne treninge, odigrane su i tri pripremne utakmice s razli itim ishodima – doživljen je poraz od Biska Pule rezultatom 68:43, što nije teško palo obzirom je protivnik bio prvoligaš. No,

uslijedile su i dvije pobjede, obje protiv B ligaša ŽKK Rovinj.

Ve protekloga vikenda odigrano je i prvo kolo u drugoligaškoj konkurenciji – protiv zagreba ke Dubrave. Doživljen je ne-težak poraz od 59:81,a s obzirom da je Mladosti ovo prva službena utakmica, može biti s razlogom zadovoljna pruženim otporom dugo-

godišnjem renomiranom drugoligašu. Utakmicu je bolje otvorila Dubrava, te prva etvrtina završava njihovom laganom prednoš u (12:18). U drugoj dionici naše su cure zaigrale bolje i bez gr a, te su u jednom trenutku i povele 22:21, no poluvrijeme ipak završava 30:36 za gostuju e košarkašice. Istim tempom i velikom požrtvovanoš u, te kva-

Kr mar, Carevi , Žuna, Markulija 6.

Trener Bence E. NEDELIŠ¤E: Štrukelj S. 4, Kocijan 14, Posel, Gašparec, Kova i 5, Golik 20, Mihol ek. Trener Štrukelj M. Mladost Ivanovec – Ivan ica 57:50(19:6, 13:15, 13:10, 12:19)

MLADOST IVANOVEC: Bjelobrk 1, Šajnovi , Fe keš 20, Kranj ec J. 12, Kranj ec A. 11, Jan ec 8, Hamer, Hanžekovi , Varga, Kameni 5.

Trener Blažeka T. Mursko Središ e – Me imurje II 76:81 (11:23, 16:21, 31:15, 18:22) MURSKO SREDIŠ¤E: Škvorc, Vinko Novak 4, Matoša, Balaž 16, Repalust L., Radikovi 42, Korbelj, Ben ik, Podkrajc, Koss 2, Korbelj 3, Per i 9. Trener Repalust S. ME IMURJE II: Hamer, Novak 2, Gašpari 8, Glumac 29, Sabol, Jambrovi 22, Vrus, Mom ilovi 16, Zorkovi , Mati 2, Kapelari 2. Trener Novak S.

TABLICA 1.ME IMURJE 2. ŠK Vindija 3. AKOVEC 4. MLADOST IVANOVEC 5. DONJI KRALJEVEC 6. Ivan ica 7. ME IMURJE II 8. PRELOG 9. MURSKO SREDIŠ E 10. NEDELIŠ E 11. Ces ca 2000

3 3 3 3 2 3 3 3 3 2 2

3 3 2 2 2 1 1 1 0 0 0

0 0 1 1 0 2 2 2 3 2 2

6/+265 6/+157 5/+96 5/+6 4/+107 4/0 4/-94 4/-181 3/-107 2/-67 2/-182

litetnom igrom posebice Tkalec i Šardi neizvjesnost i izjedna en score trajao je i tijekom 3. etvrtine koja je završila s 18:22. U posljednjoj dionici je stigao break gostuju e ekipe zahvaljuju i injenici da je iz igre zbog 5 osobnih grešaka morala iza i najbolja mladostašica Tkalec (12 poena, 8 skokova, 3 osvojene lopte), pa je uslijedila egzekucija gostiju do kona nih +22. Za doma i sastav igrale su: Glumac, Hlebec 4, Balog 6, Šmitran, Hozjan 9, Šardi 17, Živkovi V., Bogdan 2, Leva i 5, Sabol 2, Tkalec 12, Živkovi A. 2. Trener Leva i Ž. (žd, bh)

20. listopada 2009.

EUROPSKI šahovski prvak Zdenko Kožul povodom 30 godina kluba gostovao u Gori anu

U hendikep me u jedino predsjednik kluba izborio remi Povodom jubileja, 30 godina osnutka Šahovskog kluba „Gori an“, u Domu kulture u Gori anu odigran je hendikep me s hrvatskim velemajstorom Zdenkom Kožulom iz Zagreba. U ovom šahovskom me u Kožul je slavio pobjedu 11,5:0,5. Šahovski klub „Gori an“ osnovan je 1. rujna 1979. godine od strane istinskih zaljubljenika u šah koji su svoju ljubav prema šahu preto ili u formalna natjecanja i zapo eli klupski život. Brzim korakom šah je postajao sve više prepoznatljiv u Gori anu i široj okolici, predstavljaju i tako jedan od važnijih promotora tog mjesta. Tim povodom zapo eto je obilježavanje jubileja, trideset godina postojanja kluba, održavanjem velikoga brzopoteznog turnira 12. rujna ove godine na kojem je sudjelovao 51 natjecatelj, oborivši tako rekord u broju sudionika, dok e završno obilježavanje jubileja biti sve ana sjednica u mjesecu studenom.

Od dvanaest šahista Gori ana, samo je Josip Vadlja uspio protiv bivšega europskog prvaka izboriti remi

Šahovski spektakl u Gori anu Krunu tridesetog ro endana kluba predstavljao je hendikep me sa Zdenkom Kožulom, vode im hrvatskim velemajstorom i reprezentativcom, a posebice treba istaknuti kako je Kožul i europski prvak za 2006. godinu.

Organizacija šahovskog spekta-

kla iziskivala je puno uloženog truda i energije koju je na visokoj razni odradio organizacijski odbor u sastavu David Horvat, Ivan Mar etko, Ivica Mihoci i Josip Vadlja. Hendikep me Kožula protiv 12 lanova ŠK-a „Gori an“, koji su bili podijeljeni u 3 skupine po 4 igra a, odigran je na na in da je velemajstor Kožul istovre-

meno igrao protiv 4 igra a uz tempo od 20 minuta po igra u za cijelu partiju. U prvoj su ekipi igrali Ivica Mihoci, David Horvat, Renato Bergovec i Nikola Ribari , u drugoj ekipi Josip Vadlja, Ivan Mar etko, Stjepan Vadlja i Pavao Lovren ak, dok su u tre oj ekipi bili Matija Jakši , Stjepan Ribari , Vlado Stanko i Božidar ernov. Prvi potez na prvoj plo i za Kožula izveo je zamjenik župana Matija Posavec, dok je na elnik op ine Gori an Mario Mohari izveo prvi potez za doma eg igra a. Nakon oštre borbe u kojoj su lanovi ŠK-a „Gori an“ pružili žustar otpor o ekivano je pobijedio velemajstor Kožul, i to s rezultatom 11,5:0,5, a jedini remi osvojio je predsjednik kluba Josip Vadlja. Na kraju me a velemajstor Kožul zahvalio je klubu na odli noj organizaciji i do eku te je izrazio želju da se povodom nekog budu eg jubileja ponovno vrati u Gori an. Osobitu zahvalnost klub pridaje donatorima koji su omogu ili održavanje ovog me a.

JESENSKI turnir Golf kluba “Me imurje”

Biserka i Ivica Horvat - nepobjedivi Na golf igralištu Livada, u Moravskim Toplicama,održan je Jesenski turnir u kojem su nastupili golferi Golf kluba «Me imurje» i doktori stomatologije i zubni tehni ari Hrvatske. Iako je prvobitno turnir trebao biti održan na novom golf igralištu u Toplicama Sv. Martin, zbog toga što to igralište još nije u potpunosti završeno i posljednji ovogodišnji golf turnir Golf kluba «Me imurje» održan je ponovno u Moravskim Toplicama.

Kako se dan ranije u Toplicama Sv. Martin održavalo IX. savjetovanje stomatologa Sjeverozapadne Hrvatske lanovi Golf kluba «Me imurje» pozvali su svoje prijatelje golfere, doktore stomatologije i zubne tehni are Hrvatske, da im se priklju e na završnom jesenskom turniru. Bilo je to zanimljivo sportsko druženje u kojem je golferska obitelj Horvat odnijela je tri glavne nagrade. Biserka Horvat bila

je najpreciznija i dobila je nagradu za najbliži udarac zastavici, a osvojila je i prvo mjesto bruto za dame. Prvo mjesto neto za dame osvojila je goš a iz Zagreba Inja Meniga, druga neto je bila Vesna Grgi , a te a Ksenija Dokleja.

Najduži udarac imao je Davor Radek. Prvo mjesto bruto za gospodu osvojio je Tomislav Grgi , prvo mjesto za gospodu neto pripalo je Ivici Horvatu, drugi neto bio

je Davor Radek, a tre i Nenad Hampamer. Za doktore stomatologije i zubne tehni are golfere Hrvatske rezultati su bili posebno izra unati te su oni odnijeli dva prva mjesta. Helena Perca je bila prva bruto me u damama, a Dragutin Makovec, prvi neto me u gospodom.

Tim je turnirom završila još jedna uspješna natjecateljska sezona Golf kluba Me imurje.

(M.B.)

U ETVRTAK promocija vještine aikidio u Varaždinu

Varaždinci žele aikido proširiti i na Me imurje U Varaždinu se aikido, u suradnji s Aikido društvom Zagreb, trenira oko tri godine, pod vodstvom trenera (senseia) Dobroslava Jakovljevi a.

Trening aikida nije samo ilozo ija, kao što bi se moglo iš itati iz daljnjeg teksta. Na svakom treningu ima jako puno smijeha i zabave, a esta su i druženja izvan dvorane. Trenirati aikido mogu ljudi svih dobi, bez obzira na tjelesnu pripremljenost i kondiciju – od osnovnoškolaca do umirovljenika.

U etvrtak, 22. listopada 2009., održat e se prezentacija vještine aikida u Centru „Tomislav Špoljar“ u Varaždinu, s po etkom u 19,30 sati. Iz Varaždina stiže poziv za sve zainteresirane iz Me imurske županije da do u na prezentaciju i tako doznaju više o toj vještini. Treninzi se održavaju na istoj lokaciji svaki etvrtak, a svi koji žele do i i promatrati trening, ili vježbati, uvijek su dobrodošli.

Ima jedna zgodna pri ica koja dobro ilustrira bit aikida: U rijeci stoje dva samuraja.

Prvi, mlad i snažan, u ruci drži oštar ma . Sve što rijeka nanese do njega, rasijeca s velikom spretnoš u. Drugi samuraj je prili no stariji, a njegov ma je tup. Ono što pliva po vodi samo preusmjerava, tako da naplavine prolaze mimo njega. Prvi samuraj je naizgled jako uspješan, ali njegov ma

e se prije ili kasnije skrhati, on e ostarjeti i ne e više biti tako spretan. Drugi samuraj ustvari sura uje s prirodom – za njega nije važna oštrina ma a, snaga ni udarci. Sve što radi je prilago avanje situaciji.

To je aikido.

Aikido nije samo borila ka vještina – aikido je put korištenja zakona prirode u svakodnevnom životu, svojevrsna umjetnost života.

To je relativno mlada vještina – razvio ga je Morihei Ueshiba sredinom 20. stolje a. On je u aikido integrirao razna borila ka umije a iz bogate riznice drevnog Japana, kao i ilozofska na ela zena i šintoizma.

Sam naziv aikida sastavljen je od tri japanska ideograma: AI, KI i DO. AI zna i usuglasiti, ujediniti, staviti u odnos. KI je univerzalna životna energija, za koju u svijetu postoje razli iti nazivi ( i, prana i sl.). DO zna i put. Prema tome, aikido je put uskla ivanja vlastite životne, tjelesne i mentalne, energije s energijom drugih ljudi i ukupnom dinamikom prirode – univerzuma. Pojmovi harmonije, uskla ivanja i odnosa koje aikido toliko naglašava nisu ništa drugo nego ljubav (ideogram AI može imati i zna enje „ljubav“) – zbog toga je aikido i put ljubavi, u smislu podržavanja životne energije u svim bi ima – bilo kakvo nasilje i agresivno rješavanje sukoba strani su aikidu. (vb)

Marija Hižman, nova me imurska rekorderka na 800 m

ZAVRŠILA ATLETSKA SEZONA natjecanjem HALS-a

Pregršt medalja i rekord Marije Hižman na 800 m Posljednja natjecanja Hrvatske atletske lige sjever održana su proteklog vikenda u Varaždinu, gdje je na rasporedu bilo Pojedina no prvenstvo HALS-a na kojem su se atleti arke i atleti ari iz petnaestak klubova sjeverozapadne Hrvatske borili za medalje. Prvog dana natjecanja natjecali su se atleti ari u starijim kategorijama: mla e i starije juniorke i juniori te seniorke i seniori, a drugi dan na borilištima su bile mla e kategorije: lima ice i lima i te mla e i starije kadetkinje i kadeti.

Starije kategorije Prvog dana natjecanja Me imurci su osvojili veliki broj medalja a isti emo samo one koji su pobijedili: u konkurenciji mla ih juniorki pobijedili su Kristina Dudek (Me imurje) na 300 m, Sara Tuksar (Me imurje) u skoku s motkom i Lea Obadi (Me imurje) u bacanju diska, najbolje starije juniorke bile su Mirna Horvat (Me imurje) na 400 m, Katarina Horvat (Nedeliš e) u bacanju diska i kladiva, i štafeta Nedeliš a na 100-200-300-400m.

Kod ml. juniora pobijedili su Mihael Krizman (Nedeliš e) u bacanju diska, a kod starijih juniora Dino Želežnjak (Nedeliš e) na 110 m prepone i Kristijan Strahija (Me imurje) u bacanju diska i kladiva. Kod seniorki najbolja na 800 m bila je Marija Hižman (Me imurje), Sanja Kozar (Me imurje) je pobijedila na 100 m prepone a Jelena Per i (Me imurje) u troskoku. U konkurenciji seniora pobijedili su Igor Rodiger (Me imurje) na 110 m prepone i Aleksandar Puklavec (Nedeliš e) u skoku s motkom i bacanju diska.

Mla e kategorije Drugog dana u mnogo ja oj i brojnijoj konkrenciji nije bilo lako osvojiti medalju jer je sudjelovalo ak 350 najmla ih natjecatelja. Kod lima ica bilježimo osvajanje zlatne medalje za Niku Horvat (Nedeliš e) u skoku u dalj, Ivanu Zadravec (Me imurje) na 200 m, Saru Sen ar (Nedeliš e) na 60 m i štafetu Nedeliš a na 4 x 100 m u sastavu:Petra Špicar, Sara Sen ar, Nika Horvat i Tina Horvat. Druga mjesta osvojili su Maja Kos (Me imurje) na 60 m i štafeta Me imurja na 4 x 100 m u sastavu Ivana zadravec, Ivana Vadlja, Elena martin evi i Maja Kos a bron ane medalje Maja Ferlin (Nedeliš e) na 60 m, i Petra Špicar (Nedeliš e) u skoku u dalj. kod lima-

a zlatne medalje osvojili su Leon Furdi (Me imurje) na 60 m, Filip Turk (Me imurje) u skoku u dalj i štafeta Me imurja na 4 x 100 u sastavu David Verli, Leon Furdi, Filip Turk i Filip Peras. Srebrnu medalju u konkurenciji lima a osvojio je Filip Peras (Me imurje) na 60 m. Kod mla ih kadetkinja zlato je osvojila Mateja Jambrovi (Me imurje) na 60 m i skoku u dalj, Vlatka Sekirnik (Nedeliše ) na 80 m prepone, Iva Patafta (Nedeliš e) u bacanju vortexa i štafeta Me imurja 4 x 100m u sastavu: Lucija Vuk, Iva Novak, Žaklina Pongrac i Mateja Jambrovi . Srebrne su bile Diana Pintari (Nedeliš e) u bacanju vortexa a bron ane Vlatka Sekirnik (Nedeliš e) na 60 m, Maja Ferlin (Nedeliš e) u bacanju vortexa i štafeta Nedeliš a na 4 x 100m u sastavu: Lana Ferlin, Vlatka Sekirnik, Diana Pintari i Vanesa Novak. Kod mla ih kadeta Bernard Gavez (Nedeliš e) je pobijedio na 600 m dok je Petar Novak (Me imurje) u skoku u vis bio srebrni. U konkurenciji starijih kadetkinja pobjedu i zlatnu medalju osvojila je Lea Obadi (Me imurje) u bacanju diska i kladiva, te štafeta Me imurja u utrci na 4 x 300m u sastavu: Barbara Zadravec, Veronika Kova , Sara Tuksar i Kristina Dudek. Srebrna je bila Alena Hrušoci (Nedeliš e) na 300 m, Lea Horvat (Nedeliš e) u bacanju diska i Melani Kralji (Mursko Središ e) u bacanju kladiva. Bron ane su medalje osvojile Sara Tuksar (Me imurje) na 100 m prepone, Melani Kralji (M.Središ e) u bacanju diska i Lea Horvat (Nedeliš e) u bacanju kladiva. Kod starijih kadeta jedinu je medalju osvojio Dario Lesar (Nedeliš e) i to zlatnu za pobjedu u skoku u vis.

Novi rekord Me imurja Treba istaknuti da je odli an rezultat na ovom natjecanju postigla lanica AK Me imurje Marija Hižman, koja je istr ala novi rekord Me imurja na 800 m. Radi se o najstarijem me imurskom rekordu kojeg je do sada držala Nevenka Breslauer (Polanec) postignutom davne 1980 godine.

Nevenka je tada tr ala 2:16,2 a nova rekorderka, Marija Hižman, ovaj je rezultat nakon punih 29 godina(!) popravila za više od tri sekunde istr avši 2:13,0.

20. listopada 2009.

TRADICIONALNI Jesenski kros u organizaciji AK Me imurje odrĹžan je u akove kom Starom gradu

OĹ Podturen joĹĄ jednom potvrdila domininaciju Unato ne baĹĄ idealnim vremenskim uvjetima za tr anje, prohladnom vremenu na Jesenskom krosu za 2009. godinu nastupilo je 586 u esnika. Uglavnom su to bili u enici iz 28 osnovnih ĹĄkola Me imurja, a najuspjeĹĄnija me u njima sa ukupno ĹĄest medalja, po dvije zlatne, srebrne i bron ane, bila je tradicionalno uspjeĹĄna OĹ Podturen.. Drugo mjesto u ovoj konkurenciji zauzela je OĹ NedeliĹĄ e sa dva zlata i jednom broncom, dok je tre a bila III OĹ akovec sa jednom

zlatnom, dvije srebrne i jednom bron anom medaljom. LoĹĄa vremenska prognoza tokom itavog tjedna nije obeshrabrila organizatora AK Me imurje da odli no pripremi stazu u akove kom parku. Mogu e kiĹĄe nisu se uplaĹĄili ni sudionici krosa a ukupna brojka od preko 580 sudionika krosa pokazuje da se bez obzira na uvjete na ovoj manifestaciji uvijek moĹže o ekivati preko 500 trka a koji su Ĺželjni dokazivanja i sudjelovanja u ovom najprirodnijem i najjednostavni-

I Me imurje ima politi ara-trka a

OĹ Podturen

Na krosu je nastupilo preko 580 sudionika

jem bavljenju sportom - tr anjem u prirodi. Prvi nastup na krosu imali su u enici koji su ove jeseni zapo eli ĹĄkolovanje u prvom razredu osnovne ĹĄkole, a svoju prvu zlatnu kolajnu oko vrata u ovoj kategoriji osvojili su Lucija akovi iz I OĹ akovec kod djevoj ica i Domagoj DeĹž ek iz OĹ Kotoriba. NaĹžalost nikako da se pove a broj sudionika kad su u pi-

tanju srednjoĹĄkolci kojima je o ito zanimljivije sjediti na kavi i cigareti, a i utrka gra ana u obje konkurencije nije pobudila ve i interes.

Pokrovitelji ove manifestacije i ove godine bili su Grad akovec i Me imurska Ĺžupanija, a poklone za ĹĄest najboljih osigurala je Me imurska banka akovec, glavni sponzor natjecanja. Osim aktivista

Dje aci - 1. razred

Dje aci - 2. razred

Dje aci - 3. razred

Dje aci - 4. razred

Dje aci - 5. razred

Dje aci - 6. razred

Dje aci - 7. razred

Dje aci - 8. razred

Djevoj ice - 1. razred

Djevoj ice - 2. razred

Djevoj ice - 3. razred

Djevoj ice - 4. razred

Djevoj ice - 5. razred

Djevoj ice - 6. razred

Djevoj ice - 7. razred

Djevoj ice - 8. razred

iz redova AK Me imurje u provedbi natjecanja sudjelovali su suci Zbor atletskih sudaca Me imurjaâ&#x20AC;?.(dz, md, foto: zv)

Kultura tr anja vaĹžna je ne samo zbog odrĹžavanja dobre forme, kao i linije, ve i zbog zdravlja. Stoga se rekreativno tr anje preporu a svim dobnim uzrastima i profesijama. Promocija zdravog stila Ĺživota dakako izaziva posebnu pozornost kad su u pitanju poznate javne osobe.

Tako ve neko vrijeme tr anje promovira zagreba ki gradona elnik Milan Bandi , a u subotu je natjecateljski premijeru imao i jedan me imurski politi ar, HNS-ovaca i zamjenik Ĺžupana Matija Posavec. Iako voli tr ati na malo duĹže pruge, dobar iniĹĄ donio mu je bron anu medalju koja e na i posebno mjesto u dragim uspomenama.

REZULTATI (najbolji ĹĄest u kategoriji OĹ ): 1. razred, djevoj ice: 1. Lucija akovi (I. OĹ akovec); 2. Ramona Mauko (Ĺ trigova); 3. Ana Bogdan (Podturen); 4. Stjepana Telebuh (Podturen); 5. Ema Kranjec (I. OĹ akovec); 6. Nola Barila (III. OĹ akovec); 1. razred, dje aci: 1.

Domagoj DeĹž ek (Kotoriba); 2.

Fran Megli (III. OĹ . akovec); 3.

Filip Vu enik (II. OĹ akovec); 4.

Patrik Mikuli (I. OĹ akovec); 5.

Ivan Trstenjak (Belica); 6. Borna Bira (II. OĹ akovec); 2. razred, djevoj ice: 1. Lukrecija (Medvar Gori an); 2. Melisa Ciglari (D. Kraljevec); 3. Stela AndraĹĄec (HodoĹĄan); 4. Dora Berdin (Podturen); 5. AnaMarija Ciglar (III. OĹ akovec); 6. Dora Paji (III. OĹ akovec); 2. razred, dje aci: 1.

Benjamin Ujlaki (D. Dubrava); 2.

Mario Kova (Ĺ trigova); 3. Kristian Dokleja (D. Dubrava); 4. Karlo Blagovi (Strahoninec); 5. Sebastijan Drvoderi (DomaĹĄinec); 6.

Matija Trupkovi (Šenkovec); 3. razred, djevoj ice: 1. Ana Marija Gavez (Nedeliť e); 2. Teuta BlaŞi (III. OŠakovec); 3. Dora Cerovec (Podturen); 4. Marta Mar etko (II. OŠakovec); 5. Lorena Kos (Mursko Srediť e); 6. Vlatka Mavrin (Podturen (PŠMiklavec); 3. razred, dje aci: 1. Denis Buťnja (Belica, PŠGardinovec); 2. Jakov Blagus (Gori an); 3. David Verli (Prelog, PŠCirkovljan); 4. Luka Lukman (I. OŠakovec); 5. Sven Kralji (II. OŠakovec); 6. Petar Železnjak (II. OŠakovec); 4. razred, djevoj ice: 1. Sara Sen ar (Nedeliť e (PŠDunjkovec); 2.

Leona Jeleni (Ivanovec); 3. Megi Sabol ec (Ĺ enkovec); 4. Dijana Baka (Podturen); 5. Antonia Mutvar (Podturen); 6. Ivona Kocijan (Belica) 4. razred, dje aci: 1. Dino Horvat (Podturen); 2. David Lengeli (D. Kraljevec); 3. Jan Vadlja (III. OĹ akovec); 4. Dorian Setnik (HodoĹĄan); 5. Roko Oleti (Sv. Martin na Muri); 6. Luka Gunc (I. OĹ akovec); 5. razred, djevoj ice: 1. Ivana Zadravec (Sveta Marija); 2. Klara Ov ar (Podturen); 3. Tina Horvat (NedeliĹĄ e); 4. Elena Martin evi (Prelog); 5. Mailinda Vnuk (Pribislavec); 6. Melani Stani (Podturen); 5. razred, dje aci: 1. Leon Furdi (Prelog); 2. Dominik Filipovi (Podturen); 3. Sandi Ignac (Macinec); 4. Filip Peras (I.G.Kova i , Sv. Juraj na Bregu); 5.

Leon Mikulan (Macinec); 6. Dario Horvat (Belica) 6. razred, djevoj ice: 1. Tajana Židov (Draťkovec); 2. Melania Kova i (Štrigova); 3.

Petra Krnjak (DomaĹĄinec); 4.

Nika Horvat (NedeliĹĄ e); 5. Petra Mlinari (Pribislavec); 6. Sara Sabol (HodoĹĄan); 6. razred, dje aci: 1. Sven Mesari (Macinec); 2. Sebastijan Kocen (Ĺ trigova); 3.

Robert Jezernik (Mursko Srediť e); 4. Nikola Ferlin (Štrigova); 5. Dino Novak (Macinec); 6. Vilim Poljanec (III. OŠakovec); 7. razred, djevoj ice: 1. Veronika Kova (Podturen); 2. Lucija Vuk (Prelog); 3. Tea Taradi (D. Kraljevec); 4. Lucija Hoblaj (I.G.Kova i , Sv.Juraj na Bregu); 5. Lejna Lucija Kerman (Štrigova); 6. Ana-Mary Vadlja (Gori an); 7. razred, dje aci: 1. Patrik Škvorc (I.G. Kova i , Sv.Juraj na Bregu); 2. Luka alopa (Mursko Srediť e); 3. Luka Žvorc (Gori an); 4. Filip Zrna (Belica); 5. Damijan Kova i (Štrigova); 6. Dejan Orťoť (Pribislavec); 8. razred, djevoj ice: 1. Erika Fran i (III. OŠakovec); 2. Barbara Zadravec (Sveta Marija); 3. Lucija Žbulj (II. OŠakovec); 4. Maja Bergovec (Gori an); 5. Elizabeta Nedeljko (Podturen); 6. Ana Varga (Podturen); 8. razred, dje aci: 1. Martin Srťa (Sveti Martin na Muri); 2. Luka Vrbanec (I. OŠakovec); 3. Boris Verteť (Macinec); 4. Ivan Blagus (Hodoťan); 5. Denis Bistrovi (G. Mihaljevec); 6. Dalio Podvezanec (III. OŠakovec).

OSTALI REZULTATI: Srednje ĹĄkole â&#x20AC;&#x201C; u enice: 1. Lara Rojko (Ekonomska Prelog); 2. Maja Golub (Gospodarska); 3. Manuela Turk (Gospodarska); 4. Karolina Kolari (Gimnazija); Srednje ĹĄkole â&#x20AC;&#x201C; u enici: 1. Tareq Al-Mu leh (Gimnazija); 2. Monico Pongrac (TIOĹ ); 3. Dino Dodlek-Bari evi (TIOĹ ); 4. Edi Dodlek-Bari evi (Geodetska Tehni ka ĹĄk Zagreb); 5. Oto Dodlek-Bari evi (Graditeljska ĹĄk); Gra ani - Ĺžene: 1. Jelena Damjanovi ( akovec); 2. Mirjana Furdi (Prelog); 3. Lidija Leva i ( akovec); 4. Mirjana Mlinari (Prelog); Gra ani â&#x20AC;&#x201C; muĹĄkarci: 1.

Mario Horvat (Gornji Mihaljevec); 2. Stjepan Furdi (Prelog); 3. Matija Posavec ( akovec); 4. Dragan Nedelkovski (NedeliĹĄ e); 5. Robert Verli (Prelog); 6. Robert DeĹž ek (Kotoriba).

20. listopada 2009.

Dobro je znati 59

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

TVRTKA KERMEK D.O.O. NA AMBIENTI U ZAGREBU

Najve a ponuda na jednom mjestu Trebate li novi pod, ili ste možda majstor za podove, u akove koj tvrtki Kermek ponudit e Vam sve najbolje, bilo da se radi o materijalima za izradu podova, podlogama, alatima.

To je i jedan od razloga zbog kojeg se na zagreba kom sajmu namještaja, unutarnjeg ure enja i prate e industrije predstavila tvrtka Kermek d.o.o iz akovca.

Dugogodišnja tradicija dobro postavljenih parketa tijekom godina je prerasla u modernu tvrtku sa širokim spektrom djelatnosti pod vodstvom Željka Kermeka.

Uz parketarstvo tu je i izvo enje PVC podova, linuleuma, tapisona te tzv. specijalni radovi koji podrazumijevaju izvo enje svih vrsta industrijskih podova, hidroizolacija u objektima razli itih namjena, sanacije, izvo enje više vrsta estriha, strojnu žbuku i fasaderske radove. Trgovina specijaliziranom ponudom materijala i alata za podopolaga e, jedinstven je primjer u Hrvatskoj jer na jednom mjestu možete na i sve potrebno za podove, izvo enje stepeništa, kao i sve vrste

podnih i zidnih obloga. Tako tu mogu zadovoljiti svoje potrebe profesionalci, ali i entuzijasti tipa sam svoj majstor i prona i ne samo gra evne materijale, opremu i alat, nego i znanje i pomo stru njaka pri ugradnji bilo kojeg dijela iz njihove široke ponude.

Na sajmu su uz standardni program bili predstavljeni noviteti u ponudi – podovi od gume, nova kolekcija laminata, profesionalna sredstva za iš enje laminata, PVC podova i parketa švedskog proizvo a a Bona.

Novost u ponudi su podlošci za uredske stolice, koji se stavljaju na postoje e parkete i tepisone i time ih uvaju od habanja. Izložena je i nova kolekcija dvoslojnih i troslojnih parketa tvrtke Scheucher iji su zastupnici za Hrvatsku.Ponuda visokokvalitetnih eko lakova švedske tvrtke Bona za koje je Kermek jedini zastupnik za Hrvatsku i BiH proširena je uljima za vanjske i unutarnje podove te lakovima za sportske dvorane certi iciranim od FIBE. Predstavljen je i program njema ke tvrtke Forbo iji

su tako er jedini zastupnici za Hrvatsku i BiH, a koja obuhva a program ljepila za sve vrste podova, tepisona, parketa, masa za izravnavanje ... Zastupnici su i njema ke tvrtke Lägler, vode ega svjetskog proizvo a a strojeva za podopolaga e, te lakova Riplast iz Italije. Novost na ovom tržištu je i ponuda profesionalnih usisava a, namijenjenih tako er podopolaga ima, švedske tvrtke Dustcontrol iznimne snage iji su tako er zastupnik. Laminatne podove najviše kvalitete najpoznatijega europskog proizvo a a Eggera tako er možete kupiti u Kermeku.

U akovcu su svojim kupcima pripremili bogat izbor tepiha, tepisona i toplih podova po najpovoljnijim cijenama na tržištu.

Osim Centra za podove u akovcu u Neumannovoj 3, tel.

040/329-329, odnedavno ih možete potražiti i u Zagrebu na adresi Donje Svetice 40, tel.

01/2331-140 te u Sarajevu.

60

Zagreba ki velesajam

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. listopada 2009.

HESPO na Ambienti ‘09.

Dobro došli u svijet kvalitetnog spavanja Dobro došli u svijet kvalitetnog spavanja - ovo je slogan koji stoji na ulazu u štand Hespa na ovogodišnjoj Ambienti i ve na prvi pogled kojim se obuhvate

Najnoviji program namještaja razvijen u Hespu jest dje ja soba “Bajka” i zaista s pravom nosi upravo ovo ime jer Vaš e mali princ ili princeza u ovoj razigranoj, maštovitoj i šarenoj oazi zadovoljno živjeti svoje snove.

Veselim elementima ove bajkovite sobe unijet ete u život svog djeteta zabavu i fantaziju i u svakom ete trenutku znati gdje se nalazi jer svi e prijatelji voljeti dolaziti u to veselo dje je carstvo. Ovo je soba upravo primjerena dje joj dobi, s ormarima i policama koje su im dostupne, maštovitim krevetima u kojima e nave er sa zadovoljstvom zaspati te mekanim foteljama i malim stoli ima oko kojih mogu prirediti ajanku za sebe i svoje prijatelje, prave ali i one iz mašte. Po zidovima sobe možete postavite maštovite a prakti ne vješalice u raznim šarenim oblicima. Jedini problem koji Hespo na Ambienti ima sa sobom “Bajka” jest taj što roditelji ne mogu odvojiti djecu s Hespo štanda. Magnetskom su se privla noš u klinci odmah tu osjetili kao doma jer cijela je pri a podre ena njima. Zato uklju ite svoju djecu u ure enje njihove sobe pa zajedno kreirajte prostor u kojem e se oni zadovoljno igrati, u iti i spavati te usput bezbrižno i kvalitetno odrastati.

Soba Funky - za potrebe i navike Vašeg tinejdžera A kad porastu i po nu se približavati uzburkanim, osjetljivim tinejdžerskim godinama, Hespo i tad ima rješenje, a zove se soba “Funky”.

Upravo na Ambienti Hespo je prezentirao niz novih elemenata ove mladena ke sobe koja svojim bojama i brojnim kombinacijama odgovara i djevojkama i mladi ima. Neminovno je da, s vremenom, glavnu ulogu u dje joj sobi više nemaju igra ke ve hi- i tehnika, ra unala, televizori,

izloženi artikli može se zaklju iti kako je njihova stalna misija initi naš svijet udobnijim i ljepšim. To se posebice odnosi na onaj dio našeg života kad spa-

mnogo garderobe, razni sportski rekviziti i bezbroj njima neprocjenjivo važnih sitnica. Kako bi djeca osjetila da poštujemo njihove prioritete i njihovu imovinu, pri odabiru i kombiniranju namještaja treba uzeti u obzir sve njihove a initete. A Hespova soba “Funky” to Vam zaista omogu uje.

Prakti ni ormari i kreveti, velik stol s dodacima, dovoljno otvorenih polica za knjige, stripove, spomenare i sve stvari koje žele pokazati svijetu, ali i dovoljno zatvorenih dijelova u kojima e biti pohranjene njihove tajne. Velike Funky ladice s kota ima, osim za spremanje stvari, mogu se koristiti i kao stoli i oko kojih se, uz dodatak šarenih jastuka i sjede ih vre a, može stvoriti prostor za druženje s prijateljima. A ne ete odoljeti kad shvatite da istim elementima možete opremiti i radnu sobu, dnevni boravak, pa ak i predsoblje.

I kod spava ih soba na Ambienti je Hespo izložio dvije nove varijante njihove sobe “Rea”, obje s bijelim, trenutno najtraženijim, frontama, a svaka sa speci i nim interesantnim dizajnom.

Neopisiva lako a spavanja Madraci su proizvod po kojima je Hespo brend ipak najpoznatiji pa je bilo logi no o ekivati da su i ovaj put za nas pripremili nove modele koji na sajmu naprosto privla e posjetitelje da ih ispobaju, ali i stave u veliko iskušenje da se s njih nikad više ne dignu nego da ih odmah sa sobom ponesu ku i. Još prošle godine Hespo nas je upoznao s posebnim, atraktivnim gel madracima i jastucima, a ove su godine ovi modeli još kvalitetniji i predstavljaju potpuno novi segment spavanja. Svojom izvanrednom udobnoš u, antidekubitalnim karakteristikama, termosenzibilnim

vanjem pokušavamo vratiti potrošenu energiju, odmoriti duh i tijelo. Naime, na njihovom atraktivno osmišljenom i dizajniranom štandu prezentirali

gelom zbog kojeg brže zaspite, manje se no u znojite i ne osje ate pritisak u tijelu, pa je bolja cirkulacija, Hespovi gel madraci ponovno su osvojili sve posjetitelje sajma.

Bogatu paletu izvrsnih madraca HESPO je dopunio i s dva potpuna noviteta: Diamantom koji ima duplo ve i broj džepi astih opruga od uobi ajenih pa je time i udobnost i kvaliteta spavanja udvostru ena, a još i više zato što je ova izvanredna jezgra obložena memory pjenom i izuzetno elasti nom Comfot Streetch tkaninom koja se nikad ne e naborati. Drugi novitet je Kingstar koji ima visco - elasti nu, memory pjenu po cijeloj površini te se, budu i da reagira na temperaturu tijela, u potpunosti prilago ava i tako nas odli no podupire. A ako ve imate kvalitetan madrac, a želite još više pove ati udobnost i kvalitetu spavanja, možete izabrati Hespo nadmadrace od gela ili tzv. memory pjene.

I u programu tapeciranih kreveta Hespo je nadopunio ponudu novim modelima.

Kreveti Scala, Tiffany i Orion svojim e modernim, elegantnim i impresivnim formama zasigurno u svakoj spava oj sobi apsolutno zauzeti središnje mjesto. im ih vidite, možete sebe vizualizirati kako uživate u itanju omiljene knjige ili se polagano, beskona no budite u sun ano nedjeljno jutro.

Uzevši u obzir sve prezentirano na Ambienti, odmah je jasno zašto je Hespo dobio status hrvatskog Superbrenda, ali i daje nam sigurnost da e i nadalje pouzdano osiguravati udobnost, kvalitetu i zdravlje u našim životima.

Sve dodatne informacije možete potražiti u salonu namještaja Hespo u Prelogu, tel: 040 646 690 ili na www.hespo.hr.

su nam ponovno niz novosti, a brojni posjetioci nizali su pozitivne reakcije i oduševljenje svim prikazanim, po evši od novih spava ih soba, novih elegan-

HESPO je i ove godine od Zagreba kog velesajma dobio vrijedna priznanja za svoj nastup na Ambienti 09.

Zlatna medalja MOBIL OPTIMUM dodijeljena im je za program gel madraca, nadmadraca i jastuka, a kristalna skulptura za najljepši izložbeni prostor i najvišu razinu ukupnog izlaganja.

tnih tapeciranih kreveta i vesele dje je sobice pod imenom “Bajka”, pa sve do visokokvalitetnih madraca, podnica i jastuka.

20. listopada 2009.

Zagreba ki velesajam 61

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

Prozor – PREMIER drvo/aluminij Kvalitetu vašeg života odre uje vaš okoliš. Stvari koje koristite svakodnevno, ak i kada toga niste svjesni. Kao stolarija stolarija. Drvo sni Dr o nam pruža pr ža osje aj topline i ugode, ini prostor u kojem živimo domom. Ovaj prvi i najstariji gra evni materijal, danas su u Pani, koriste i modernu tehnologiju i vještinu svojih zaposlenika, pretvorili u stolariju visoke kvalitete i modernog dizajna. Udovoljavaju i željama i potrebama po pitanju dimenzija, boja i oblika, njihova stolarija e vam pružati užitak stanovanja dugi niz godina. Ako želite nešto posebno, preporu amo da posjetite show room tvrtke Pana na adresi, Zagreba ka bb u akovcu (na trokutu).

Prije dvije godine u akove koj tvrtki Pana po eli su s proizvodnjom novog programa stolarije od drva – aluminija, koji su u posljednjih pola godine intenzivnije promovirali na doma em tržištu. Upoznavanjem projektanata s novim programima u proizvodnji, pozitivno se reflektiralo na njihovo poslovanje, pa njihova stolarija nalazi svoje mjesto u mnogim novim projektima . Zna ajan dio plasira se na strana tržišta,

prvenstveno Italiju, Rusiju, Gr ku, Kanadu. Njihova prisutnost na svim najja im sajmovima u Europi, kao Hanno er MünMün onim primjerice u Hannoveru, chenu, Milanu, Budvi, svakako doprinosi dobrom plasmanu njihovih proizvoda na izvoznim tržištima.

Slijede i e mjesec izlagati na sajmu u Rusiji, s kojom ve sada rade, ali to u budu nosti žele još i poja ati.

Nikolinu Babi , direktoricu Pane pitali smo zašto je drveni prozor skuplji od onog PVC, i koje su njegove prednosti: - U novije vrijeme ljudi se sve više odlu uju za drvenu stolariju ili kombinaciju drvo – aluminij. Razlika u cijeni takvog i PVC prozora danas više nije tako velika, ali je neusporediva gledaju i na uvjete u kojima živite vi i vaša obitelj. Zdravi i prirodni materijali osiguravaju zdrav život. Bitno je o tome voditi brigu i na višem nivou jer e ubrzo do i do problema sa zbrinjavanjem nerecikliranog otpada nekih proizvoda na tržištu, a time emo taj problem ostaviti našoj djeci.

U Pani su nam preporu ili novu stolariju PREMIER jer posjeduje dodatnu stabilnost u konstrukciji, postiže

DOMET na ovogodišnjoj AMBIENTI

uskla enostsinterijeromieksterijerom, jednostavna je za održavanje, ima dugi vijektrajanja,akadjeodlu itezamijeniti potp nostisemožereciklirati u potpunosti se može reciklirati.

Prozori PREMIER izra eni su od najkvalitetnijeg drva s ugra enim alu profilom s vanjske strane. Drvo sa svojim prirodnim termoizloacijskim svojstvima, prirodnom raznolikoš u, a aluminij kao vanjska zaštita od vremenskih utjecaja, daju vrhunski prozor.

Možda je upravo to jedan od razloga da je na ovogodišnjoj AMBIENTI izložbeni prostor tvrtke “Pana” d.o.o. iz akovca bio stalna meta posjetitelja.

Sve ostale informacije o njihovim proizvodima i uvjetima prodaje može se dobiti u maloprodaji tvrtke na adresi Zagreba ka bb, akovec (na trokutu), odnosno na telefon 040/492-550 i faks 040/492-511.

Dakle, želite li da vam ku a ili stan zasjaju u kratkom vremenu u punomsjaju,svakakosespovjerenjem obratite tvrtki “Pana”, ili potražite njihove stranice na internet adresi www.pana. hr.

(S.Z., oto: N.Š.)

TVRTKA PANEX – MIX na me unarodnom sajmu AMBIENTA u Zagrebu

Prozori za pasivne i Lijepo i kvalitetno niskoenergetske ku e Na ovogodišnjoj AMBIENTI mnogobrojnim kupcima, posjetiteljima i poslovnim partnerima predstavila se preloška tvrtka Domet, novim prozorima za pasivne i nisko energetske ku e, te unutarnjim masivnim bojanim vratima.

Drvo je prirodni materijal koji se ve stolje ima koristi u izradi prozora i vrata, a u vaš dom unosi toplinu i ljepotu prirode, te ga tako ini ugodnijim i zdravijim mjestom za stanovanje. Ivo Erent, vlasnik Dometa, rekao nam je: - Priroda nam je dala drvo, a mi smo ga oblikovali i obojali, te za vas izradili najbolje. Ovaj put to su termo prozori, kojima je Domet jedini proizvo a u Hrvatskoj, i nose znak hrvatskog proizvoda, a namijenjeni su upravo modernim ku ama koje štede energiju.

Pod pojmom pasivna ku a misli se na ku e koje imaju izrazito malu potrošnju energenata, kako za grijanje, tako i za hla enje, odnosno 1 litru ulja na 1 metar etvorni, dok one nisko energetske ku e troše oko 3 litre. Prozori iz Dometa imaju sva potrebna svojstva koja zadovoljavaju postavljene uvjete za gradnju takvih ku a.

Na lijepo ure enom izložbenom prostoru mogli su se razgledati proizvodi izra eni od najkvalitetnijih materijala, obra enih vrhunskim CNC strojevima koji jam e visoku kvalitetu i dugi vijek trajanja. U Dometu vam mogu ponuditi široku paletu dimenzija, boja i oblika stolarije koja e vaš interijer osim unkcionalnim u initi i estetski privla nim. Zato i novost, paleta s ak 26 modela masivnih vrata, koja e vašem prostoru dati živu energiju. Želite li posebno naglasiti vlastitu osobnost, osim izbora boje možete izabrati i neku od razli itih vrsta stakla te time u initi vaš dom posebnim.

Tvornica drvenih prozora i vrata Domet nalazi se u Prelogu, na adresi Kralja Zvonimira 44, a više in ormacije možete dobiti na www.domet. hr ili na tel. 040/646-444. (SZ, NŠ)

Na 36. po redu me unarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg ure enja i prate e industrije, mnogobrojnim posjetiteljima i kupcima, predstavio se Panex-mix; poduze e poznato kao proizvo a sprava za igru namijenjenih javnim površinama, ali i ku noj upotrebi.

Pod motom drvo je prvo, tvrtka Panex - mix predstavila se i malim posjetiteljima, koji su mogli uživati u igranju na igralima i s igra kama od potpuno prirodnih materijala. Upoznali su

razne kombinacije tobogana, ljulja ki, penjalica na drvenim konstrukcijama, koje se mogu nabaviti po povoljnijim i pristupa nijim cijenama.

Direktorica Asja Kermek rekla nam je: - Želja nam je bila ponuditi siguran hrvatski proizvod na temu DRVO JE PRVO. Dodatni, kupovni dijelovi, isklju ivo su iz EU s atestima EU. Igrala smo koncipirali tako da kupac uz jednu sjedalicu ljulja ke sam bira drugi element (baby sjedalica, vise e ljestve,

ru e, rizbi sjedalica ...). Važno je da djeci od malena usadimo svijest o ekološkoj važnosti igrala od drva, te ih podu imo da se i na njima može igrati jednako kvalitetno kao i na plasti nim, s razlikom da je drvo ekološki neškodljivo, dade se reciklirati, sirovinu imamo u našim šumama, a samim time uvamo i vlastita radna mjesta.

Detaljnije in ormacije možete dobiti na tel. broj 384 151 ili pogledati na web stranici: www.panex.hr. (SZ, NŠ)

Informacije

62

daje se u ZAKUP ili PRODAJE poslovni prostor u akovcu, Mihovljanska 70 -

RESTORAN â&#x20AC;&#x153;HIDROTEHNIKAâ&#x20AC;? â&#x20AC;&#x201C; samostalan, ure en i namjeĹĄten objekt ukupne povrĹĄine 500 m2.

Obavijes na telefon 040 396-089 radnim danom od 8,00-15,00 sa .

Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije objavljuje

NATJE AJ za zapoĹĄljavanje na odre eno vrijeme za obavljanje pripravni kog staĹža 1 izvrĹĄitelja/icu PRIPRAVNIKA/PRIRAVNICU ZDRAVSTVENOG TEHNI ARA LABORATORIJSKOG SMJERA Uvje :

- zavrĹĄena srednja medicinska ĹĄkola laboratorijskog smjera - hrvatsko drĹžavljanstvo

Uz molbu za zapoĹĄljavanje prilaĹže se: 1. svjedoĹžba o zavrĹĄenoj srednjoj medicinskoj ĹĄkoli laboratorijskog smjera 2. domovnica 3. kra i Ĺživotopis Rok za podnoĹĄenje molbi je 8 dana od objave natje aja.

Molbe s dokazima o ispunjavanju uvjeta natje aja dostavljaju se na adresu Zavod za javno zdravstvo Me imurske Ĺžupanije, Ivana Gorana Kova i a 1e, 40 000 akovec s naznakom â&#x20AC;&#x153;za natje aj â&#x20AC;&#x201C; zapoĹĄljavanje na odre eno vrijeme za obavljanje pripravni kog staĹžaâ&#x20AC;?.

O rezulta ma natje aja kandida /kandidatkinje e bi obavijeĹĄteni/e najkasnije u roku od 15 dana.

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ME IMURSKE ŽUPANIJE Broj: 01-262/2009.

Y #

$

%& %%%

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA DEKANOVEC - OP INSKI NA ELNIK OP INA DEKANOVEC raspisuje

NATJE AJ za davanje u najam stambenog prostora u vlasniĹĄtvu Op ine Dekanovec I. Predmet ponude: Dekanovec â&#x20AC;&#x201C; ZGRADA VATROGASNOG DOMA, F. AndraĹĄeca 39 a). stambeni prostor povrĹĄine 39 m2 II. Po etna cijena mjese ne najamnine za stambeni prostor pod 1.a je 300,00 kuna.

III. Stambeni prostor se daje u najam na vrijeme od 1 godine.

IV. Pismene ponude se podnose u zatvorenoj omotnici neposredno ili putem poĹĄte preporu eno na adresu: Op ina Dekanovec, F. AndraĹĄeca 41, 40318 Dekanovec â&#x20AC;&#x201C; u roku od 8 dana od dana objave natje aja, u zatvorenoj omotnici, s naznakom â&#x20AC;&#x17E;ne otvaraj â&#x20AC;&#x201C; natje aj za najam stambenog prostoraâ&#x20AC;&#x153;.

V. Ponuda mora sadrĹžava : Naziv i sjediĹĄte, odnosno ime i prezime ponu a a, adresa, to na oznaka stambenog prostora za koji se ponuda odnosi, iznos mjese ne zakupnine.

Ponude koje ne e sadrĹžava navedene uvjete ili pris gle van roka, ne e se razmatra .

VI. Kriteriji za odabir ponuda su: a. najviĹĄi ponu eni iznos zakupnine b. interes Op ine c. pla anje obveza prema Op ini Dekanovec u zakonskim rokovima VII. Sve prispjele ponude e se razmotri i odabrat e se najbolji ponu a te e se s njim u roku od 8 dana sklopi ugovor o najmu. Ponu a i e bi pismeno obavjeĹĄteni o ishodu natje aja.

Op ina Dekanovec zadrĹžava pravo neodabira po raspisanom natje aju.

VIII. Sve obavijes o navedenim stambenim prostorima mogu se dobi na broj telefona 040/849-488, radnim danom od 8,00 â&#x20AC;&#x201C; 14,00 sa .

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA DEKANOVEC - OP INSKI NA ELNIK OP INA DEKANOVEC raspisuje

NATJE AJ za davanje u zakup POSLOVNOG PROSTORA u vlasniĹĄtvu Op ine Dekanovec I. PREDMET PONUDE: 1. Dekanovec â&#x20AC;&#x201C; ZGRADA VATROGASNOG DOMA, F. AndraĹĄeca 39 - jedan poslovni prostor a). poslovni prostor povrĹĄine 95 m2 - parkiraliĹĄte 40 m2 II. Po etna cijena mjese ne zakupnine je za prostor pod: 1.a). 130 eura (protuvrijednost u kunama) III. Poslovni prostor daje se u zakup na vrijeme od: 1.a). 1 godina IV. Pismene ponude se podnose u zatvorenoj omotnici neposredno ili putem poĹĄte preporu eno na adresu: Op ina Dekanovec, F. AndraĹĄeca 41, 40318 Dekanovec â&#x20AC;&#x201C; u roku od 8 dana od dana objave natje aja, u zatvorenoj omotnici, s naznakom â&#x20AC;&#x153;ne otvaraj â&#x20AC;&#x201C; natje aj za zakup za poslovnog prostoraâ&#x20AC;&#x153;.

V. Ponuda mora sadrĹžava : naziv i sjediĹĄte, odnosno ime i prezime i adresu stanovanja ponu a a, to nu oznaku poslovnog prostora na koji se ponuda odnosi i ponu eni iznos mjese ne zakupnine.

VI. Kriteriji za odabir ponuda su: 1. interes Op ine za novim poslovnim sadrĹžajima 2. kvaliteta dosadaĹĄnjeg obavljanja djelatnos 3. mogu nost zapoĹĄljavanja novih djelatnika 4. de citarnost djelatnos 5. uredno pla anje obveza prema Op ini Dekanovec u zakonskim rokovima 6. vremena za stavljanje prostora u upotrebu VII. Sve prispjele ponude e se razmotri i odabrat e se najbolji ponu a te e se s njim u roku od 8 dana sklopi ugovor o najmu. Ponu a i e bi pismeno obavjeĹĄteni o ishodu natje aja.

Op ina Dekanovec zadrĹžava pravo neodabira po raspisanom natje aju.

VIII.Sve obavijes o navedenom poslovnom prostoru mogu se dobi na telefon 040/849-488, radnim danom od 8,00 do 14,00 sa , a razgledavanje se moĹže obavi u isto vrijeme.

NA ELNIK OP INE DEKANOVEC

NA ELNIK OP INE DEKANOVEC

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA OP INA SVETI JURAJ NA BREGU Op inski na elnik

JAVNI NATJE AJ

za zimsko odrĹžavanje nerazvrstanih cesta u 2009./2010. godini u Op ini Sveti Juraj na Bregu Predmet natje aja: iĹĄ enje snijega na nerazvrstanim cestama u Op ini Sve Juraj na Bregu u razdoblju od 01.11.2009. do 15.04.2010. godine.

Ponuda treba sadrĹžava : cijenu po satu efek vnog rada iĹĄ enja strojem, cijenu posipavanja prometnice (sol, sipina) po 1 km duĹžine, izjavu o raspoloĹživos opreme.

Rok za dostavu ponuda je osam dana od objave.

Ponude se dostavljaju u zatvorenoj omotnici na adresu: Op ina Sve Juraj na Bregu, PleĹĄkovec 27, 40311 Lopa nec s naznakom: â&#x20AC;&#x17E;Ponuda za zimsko odrĹžavanje nerazvrstanih cesta na podru ju Op ine Sve Juraj na Breguâ&#x20AC;&#x153;.

OP INSKI NA ELNIK An elko Nagrajsalovi , v.r.

REPUBLIKA HRVATSKA ME IMURSKA ŽUPANIJA Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport KLASA: 612-01/09-03/6 URBROJ: 2109/1-08-09-01 akovec, 16.10.2009.

POZIV ZA PREDLAGANJE PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI ME IMURSKE ŽUPANIJE ZA 2010. GODINU I. Javne potrebe u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u prora unu Me imurske Şupanije jesu kulturne djelatnos i poslovi, projek , programi i manifestacije u kulturi od interesa za Me imursku Şupaniju.

U program javnih potreba u kulturi Me imurske Ĺžupanije za 2010. godinu, u skladu sa zakonom i ocjenom izvrĹĄenja programa za 2009. godinu, uvrs t e se: 1. redovna djelatnost ustanova kulture kojima je osniva Me imurska Ĺžupanija, 2. programi ustanova u kulturi kojima su osniva i me imurski gradovi i op ine, a od interesa su za Me imursku Ĺžupaniju, 3. djelatnos strukovnih i amaterskih udruga u kulturi, trgova kih druĹĄtava i drugih organizacija u kulturi koje su od interesa za Me imursku Ĺžupaniju, 4. programi zaĹĄ te, o uvanja, obnove, revitalizacije i programi razvitka i unapre ivanja ukupne djelatnos zaĹĄ te i o uvanja kulturnih dobara i kulturnog naslje a, 5. izdavanje knjiga, organiziranje akcija i manifestacija u knjiĹževno-nakladni koj i knjiĹžni arskoj djelatnos , 6. programi vizualne i audiovizualne umjetnos (odrĹžavanje izloĹžbi, izdavanje likovnih monogra ja, akcije i manifestacije u likovnoj djelatnos ), 7. akcije i manifestacije u podru ju kazaliĹĄne, glazbeno-scenske, glazbene i plesne djelatnos te kulturno-umjetni kog amaterizma, 8. programi kulturne suradnje s organizacijama i ins tucijama izvan Me imurske Ĺžupanije, te sudjelovanje na regionalnim, drĹžavnim i me unarodnim manifestacijama i u projek ma te 9. ostali programi u kulturi od interesa za Me imursku Ĺžupaniju.

II. Pravo na podnoĹĄenje prijedloga imaju samostalni umjetnici, umjetni ke organizacije, ustanove u kulturi, gra ani i udruge, pravne i zi ke osobe koje obavljaju djelatnost u podru ju kulture te jedinice lokalne samouprave.

III. Prijedlozi programa podnose se za svaki program na posebnoj prijavnici sa obrazloĹženjem zbog ega je predloĹženi program javna potreba u kulturi Me imurske Ĺžupanije. Uz obrazloĹženje predlagatelji moraju dostavi nancijski plan, odnosno speci cirani troĹĄkovnik za izvrĹĄenje predloĹženog programa s vidljivim podacima o ukupnim troĹĄkovima izvrĹĄenja programa, dijelu sredstava koja se osiguravaju iz vlas h i drugih izvora, te dijelu sredstava za koje se predlaĹže da ih osigura Me imurska Ĺžupanija. Iznose svih troĹĄkova treba iskaza realno i u teku im cijenama. Pravne osobe koje sudjeluju u natje aju moraju dostavi i izvod iz odgovaraju eg javnog registra, ne stariji od 3 mjeseca, iz kojeg je vidljiva ovlast za zastupanje i broj poslovnog ra una, a zi ke osobe presliku osobne iskaznice.

Prijavnice se nalaze na internetskim stranicama Me imurske Ĺžupanije, na adresi www.medjimurska-zupanija.hr.

IV. Programi zaĹĄ te i o uvanja kulturnih dobara uz prijavljeni program obavezno moraju sadrĹžava odgovaraju e miĹĄljenje konzervatorskog odjela (moĹže se koris i preslika miĹĄljenja pribavljenog za potrebe prijave na natje aj Ministarstva kulture), a programi zaĹĄ te nepokretnih kulturnih dobara i izvadak iz zemljiĹĄnih knjiga kojim se dokazuje pravo vlasniĹĄtva na kulturnom dobru te projekte i troĹĄkovnike radova koje je izradila ovlaĹĄtena stru na osoba.

Programi za potporu realizaciji izdava kih projekata koji joĹĄ nisu realizirani uz prijavljeni program obavezno moraju dostavi po dvije stru ne recenzije. Pod stru nim recenzijama podrazumijevaju se recenzije iji su autori osobe koje imaju najmanje visoko stru nu spremu vezanu uz umjetni ko, znanstveno ili stru no podru je u kojem se izdava ki projekt namjerava realizira .

V. Pri vrednovanju podnesenih prijedloga programa primjenjiva e se Kriteriji za uvrĹĄtavanje programa i projekata u program javnih potreba u kulturi Me imurske Ĺžupanije za 2010. godinu koji se nalaze na internetskim stranicama Me imurske Ĺžupanije, na adresi www.medjimurska-zupanija.hr.

VI. Prijedloge programa, pripremljene u skladu sa sadrĹžajem ovog Poziva i uputama, treba posla na adresu: Me imurska Ĺžupanija, Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport, Ru era BoĹĄkovi a 2, 40000 akovec, do 16. studenoga 2009. godine. Za dodatne informacije moĹžete se obra na telefon 040/374 222 ili osobno u Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport, soba broj 51.

VII. Prijedlozi s nepotpunim podacima kao i prijedlozi koji se ne dostave u odre enom roku i na zato pripremljenoj prijavnici ne e se razmatra ni uvrs u program javnih potreba u kulturi Me imurske Ĺžupanije.

VIII. Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i sport Me imurske Ĺžupanije e u roku od 45 dana nakon donoĹĄenja programa javnih potreba u kulturi izvijes podnositelje o rezulta ma Poziva.

Informacije 63

Y #

$

%& %%%

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA GRAD AKOVEC - GRADONA ELNIK KLASA:021-05/09-01/230 URBROJ:2109/2-01-09-05 akovec, 14. listopad 2009.

OBAVIJEST 14. listopada 2009. u Narodnim novinama Republike Hrvatske 123/09 objavljen je natje aj za pro elnike Grada akovca.

GRADONA ELNIK Branko Ĺ alamon,v.r.

SJE ANJE

IZ MATI NOG UREDA

REPUBLIKA HRVATSKA - ME IMURSKA ŽUPANIJA Skupť na Odbor za izbor i imenovanja KLASA: 021-06/09-03/2 URBROJ: 2109/1-02-09-01 akovec, 15.10.2009.

Na temelju lanka 3. Odluke o osnivanju Savjeta mladih Me imurske Ĺžupanije (ÂŤSluĹžbeni glasnik Me imurske ĹžupanijeÂť broj 9/07), Odbor za izbor i imenovanja SkupĹĄ ne Me imurske Ĺžupanije objavljuje

JAVNI POZIV za predlaganje kandidata za izbor lanova Savjeta mladih Me imurske Şupanije I. Savjet mladih Me imurske Şupanije (u daljnjem tekstu: Savjet) osniva se kao savjetodavno jelo Skupť ne koje promi e ak vno i odgovorno sudjelovanje mladih u druťtvenim odlu ivanju, sukladno Zakonu i Statutu Županije.

II. Temeljem lanka 8. Odluke, Savjet u okviru svog djelokruga prvenstveno promi e interese mladih u Županiji te sa Županijom provodi zajedni ke ciljeve za dobrobit mladih, sukladno Nacionalnom programu, Županijskom programu, Zakonu i Odluci, a posebno: - raspravlja o pitanjima iz djelokruga rada Skupť ne koji su od interesa za mlade, - predlaŞe Skupť ni raspravu o pojedinim pitanjima od zna aja za unapre ivanje poloŞaja mladih u Županiji, na in rjeťavanja navedenih pitanja te donoťenje akata kojima e se unaprijedi poloŞaj mladih u Županiji, - sudjeluje u izradi i pra enju provedbe Županijskog programa za mlade, - skrbi o informiranos mladih o svim pitanjima zna ajnim za unapre ivanje njihovog poloŞaja, - po e me usobnu suradnju savjeta mladih op ina i gradova s podru ja Županije, te drugih Şupanija, - predlaŞe program rada Savjeta, te nancijski plan, - po potrebi poziva predstavnike Županije na sjednice Savjeta, - obavlja i druge poslove od interesa za mlade.

III. Savjet ima 9 lanova koji se biraju na dvije godine, a za lanove Savjeta mogu se imenova osobe u dobi od 15 do 29 godina, s prebivaliťtem na podru ju Županije.

Kandidate za lanove Savjeta predlaĹžu udruge mladih i udruge koje se bave mladima, u eni ka vije a, studentski zborovi te drugi registrirani oblici organiziranja mladih (u daljnjem tekstu: ovlaĹĄteni predlagatelji).

IV. OvlaĹĄteni predlagatelji duĹžni su svoje prijedloge obrazloĹži i u pisanom obliku dostavi ih Odboru za izbor i imenovanja u slijede em obaveznom sadrĹžaju: 1. Ime/naziv i sjediĹĄte (udruge, u eni kog vije a, studentskog zbora i drugih registriranih oblika organiziranja mladih).

2. Ime i prezime kandidata te njegovo prebivaliĹĄte.

3. Datum i godina ro enja.

4. ObrazloĹženje (detaljno naves razloge zbog ega bi kandidat bio pogodan za lana Savjeta, da li je do sada ak vno sudjelovao u radu udruga i drugih organizacija, kojim vrstama problema mladih se bavio, da li se posebno is cao svojim radom te njegov daljnji interes za pomo mladima i sudjelovanje u javnom Ĺživotu).

5. Potpis i ovjera ovlaĹĄtenog predlaganja.

V. Prijedlozi kandidata dostavljaju se Odboru za izbor i imenovanja, u zatvorenoj omotnici na adresu Me imurske Ĺžupanije, akovec, R. BoĹĄkovi a 2, s obaveznom naznakom ÂŤJavni poziv za kandidaturu u Savjet mladihÂť.

Rok za podnoĹĄenje prijava je 20 dana od dana objave poziva, odnosno najkasnije do 09. studenoga 2009. godine.

Tekst javnog poziva objavljen je i na web stranici Me imurske Ĺžupanije, www. medjimurska-zupanija.hr.

VI. Odluku o izboru lanova Savjeta mladih donosi SkupĹĄ na Me imurske Ĺžupanije na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja.

ODBOR ZA IZBOR I IMENOVANJA SKUPŠTINE ME IMURSKE ŽUPANIJE

RO ENI ;Â&#x2C6; Â&#x2C6;Â&#x160;>|<Â&#x160;¤q

Â&#x160;

Â&#x152; Âł <;'

~ Â&#x152; §Â&#x152; q

/ ^ Âł Â&#x2C6; Â&#x152;Â&#x160;´ >= Q Â&#x2C6; =q

Â&#x2C6; "

Â&#x152; Âł ;' Â&#x160;Â&#x201A;Â&#x2C6;;Â&#x2021;Â&#x160;´ q

Â&#x201A; "

´ Âł ´*' Â&#x192; >= '´ ; q

/ "

Â&#x2039; " Âł Â&#x2C6;Â&#x160;Â&#x192; ;< Â&#x2039;*Â&#x2019;_ 'Â&#x160;¤q

Â&#x2C6;

Â&#x160; Âł <*+=* Â&#x192;*=+ Â&#x152;q

Â&#x2C6; "

_ " Âł <;*' =_* Â&#x2039; <*Â&#x2019;q

X

Â&#x2022; Âł _ +Â&#x160;_ Â +;Â&#x152;>*q

Â&#x2C6; "

Â&#x2C6; Âł <|> Â&#x192;*=+ Â&#x152;q

/

=X Âł ~ Â&#x152;=Â&#x160;> Â&#x2C6;Â&#x160;=Â&#x160;¤q

~ Q X

Â&#x2022; Âł > <;Â&#x2039; _*Â&#x2039;=Â&#x160;¤q

< "

_ Y Âł <*=;' Â&#x152;|=>q

´

Â&#x2019; Âł <*=;' ´ '>|<Â&#x160;´ q

+

Âł / = ~Â&#x160;'Â&#x152; =Â&#x160;¤q

Â&#x2C6; "

Â&#x2C6; Âł / Â&#x2021; Â&#x2039;* >*=q

_ "

Â&#x2C6; " Â&#x2026; Â&#x2020; VJEN ANI Â&#x2C6; ; ^

Â&#x201A; " _ q =

Â&#x2021;X[

_ Â&#x2C6; q Â&#x2C6; " Â&#x2039;

_ / q Â&#x2C6; " Â&#x2C6;

Â&#x152; Q

´ q Â&#x2C6; + [

Â&#x2022; Â&#x2039; Q

Â&#x2026; Â&#x2020;Âł Â&#x2039; [ >

Â&#x2039; Q " Â&#x2039; Â&#x2026;> [ Â&#x2020;Âł ' " + ^ "

> ^ Â&#x192; " [X Y Â&#x2026;Â&#x2C6; /X[ Â&#x2020;Âł

Â&#x2C6; ~

Â&#x201A; " Â&#x2022; Â&#x2026;' ^ Â&#x2020;Âł

' " <

' > Â&#x2026;Â&#x2C6; / Q ^ Â&#x2020;Âł X |"

Â&#x2039; < q

; Â&#x2021; "

_ ~ {Y "q ' "

/ Â&#x201C;

Â&#x201A; Â&#x2026;~ YÂ&#x2020;Âł Â&#x2019;

Â&#x2019; X[

> X ´ Â&#x2026;Â&#x2021; Y Â&#x2020; UMRLI Â&#x160; < "

& q

Â&#x2039;

Â&#x2C6;

& \ q ´ Â&#x152;X

& $ q

/ " Â&#x2039; {

& $` q § " Â&#x2039; {

& %] q / " Â&#x2039;X"

& ` q Â&#x2C6; "

~

/

& $ q Â&#x192; Â&#x2C6;X Q ^

* ^ ^

& $ q § " +X X^

& %$ q

~

Â&#x2039;X

& $ q

X Â&#x2C6;

& %% q " Â&#x192;XW"

& \\ q + Â&#x2C6;

& Â&#x2018; Â&#x2026; Â&#x2020;Âł

Y W / [

/

& &\ Â&#x2026;> Q [ Â&#x2020;Âł / " '

& q Â&#x2022;

+X

Â&#x192;

& ]

Â&#x2026;' ^ Â&#x2020;Âł

Â&#x2C6; " <

~

& %& q Y Q

'

Â&#x2019;

& \ q ; W Q [ Â&#x2022;

Â&#x2022;

&

Â&#x2026;Â&#x2C6;

/ ^ Â&#x2020;Âł > Â "

Â&#x2021; Q [

& % q Â&#x2C6; " Â&#x2019;

& & q Â&#x152; W " Â&#x2021;

Â&#x2C6; "

& %` q / " Â&#x201A;

& %Â&#x2018; q Â&#x2C6; "

~

& $ Â&#x2026;~ YÂ&#x2020;

RUDOLFA ZOR ECA % &

Âľ % &

Â&#x2019; W q " " "X Tvoji: supruga Elizabeta i k i RuĹžica s obitelji

IN MEMORIAM Y X

[ "X

DANIJELU DONKU ` & & $ Q ` &

Udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Me imurske Ĺžupanije

SLOBODNA RADNA MJESTA 1. RUSTICA d.o.o. Restoran TRATTORIA RUSTICA AKOVEC, I.G. Kova i a 6, traĹži 1 KONOBARA; 1 KUHAR-PIZZA-PEKAR, na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 311-207. Natje aj otvoren do 31.10.2009.

2. MISTEX d.o.o. ŽIŠKOVEC 31, traŞi 3 ŠIVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, radno iskustvo poŞeljno ali nije uvjet, javi se na 865-155, 098-242-058 ili osobno. Natje aj otvoren do 30.10.2009.g.

3. PIRAMIDA d.o.o. LOPATINEC, L. Kralja 10, traĹži 3BRAVARA,2ZAVARIVA A,2ING.STROJARSTVA, 2 STROJARSKA TEHNI ARA na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 856-060. Natje aj otvoren do 31.10.2009.g.

4. HILDING CROATIA d.o.o. PRELOG, traĹži 4 Ĺ IVA A TEKSTILA na odre eno vrijeme, javi se na 098-244-447. Natje aj otvoren do 24.10.2009.g.

5. RESTORAN MAMICA PUĹ INE, akove ka 47, traĹži 2 SSS KONOBARA na neodre eno vrijeme uz probni rad, poĹželjno radno iskustvo, znanje stranog jezika, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., moĹže bilo koje drugozvanjeSSS, javi sena091-548-6670.Natje aj otvoren do 22.10.2009.

6. KOZAR d.o.o. AKOVEC, traĹži 2 TESARA, 2 ZIDARA, 1 GRA . TEHNI AR sa radnim iskustvom na neodre eno vrijeme, javi se na 098-493-150.

Natje aj otvoren do 31.10.2009.g.

7. MARING d.o.o. NEDELIĹ E, Livadarska 53, traĹži 1 ING. STROJARSTVA â&#x20AC;&#x201C; KONSTRUKTOR na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo znanje rada na ra unalu, voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;?, javi se na 098-313455 ili pismene zamolbe na gornju adresu do 30.10.2009.g.

8. LECTORĹ MITRANtrgovinaiusluge AKOVEC, Travni ka - Jug 1, traĹži 3 TRGOVA KA PUTNIKA za prodaju knjiga na podru ju Me imurske Ĺžupanije na neodre eno vrijeme uz probni rad voza ki ispit â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat. Vlas auto, komunika vnost, snalaĹžljivost, ozbiljnost, javi se na 091-5430597. Natje aj otvoren do 23.10.2009.g.

9. Ca e bar LAVERNA MA KOVEC, B.J. Jela i a 11, traĹži 1 KONOBARICA na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se na 098-777084. Natje aj otvoren do 24.10.2009.

10. LJEKARNA KOVA AKOVEC, D. Cesari a 5, traĹži 1 MAG. FARMACIJE - moĹže i pripravnik; 1 FARMACEUTSKI TEHNI AR- poloĹžen stru ni ispit na neodre eno vrijeme, javi se 390-080, osobno ili pismena zamolba. Natje aj otvoren do 30.10.2009.g.

11. ME IMURJE NISKOGRADNJA d.o.o. AKOVEC, Dr. I. Novaka 30, traĹži 1 SSS GRA EVINSKI TEHNI AR zidari, tesari, gra evinski radnici-viĹĄe izvrĹĄitelja na neodre eno vrijeme, rad na terenu, viĹĄe informacija 099-4203-131. Natje aj otvoren do 30.10.2009.g.

12. PEKARA SUNCOKRET AKOVEC, traĹži 2 PRODAVA ICE za rad u pekari na neodre eno vrijeme, javiti se 091-3967000 od 7-14,00 sati. Natje aj otvoren do 15.10.2009.

13. MURAPLAST d.o.o. KOTORIBA, Industrijska zona bb, davor@muraplast.com, traĹži 6 djelatnika STROJARA NA KONFEKCIJI VRE ICA, KV, SSS tehni ki smjer, za po etak rad na odre eno, 3 mjeseca, rad u 4 smjene; 3 djelatnika STROJARA TISKA SSS tehni kih ili gra kih smjerova, za po etak rad na odre eno 3 mjeseca, rad u 4 smjene; 1 DJELATNIK VODITELJ TISKA ( ekso sak) VSS ili VĹ S grafi kih smjerova (ili tehni kog smjera sa iskustvom ali nije odlu uju e, za po etak rad na odre eno3mjeseca,napomena:napodru juMuraplast-a, strogo je zabranjeno puĹĄenje, dostavi pismene zamolbe na gornju adresu ili e-mail-om do 31.10.2009.

14. COMER d.o.o. AKOVEC, traĹži ZIDARI, GRA EVINSKIRADNICInaneodre enovrijeme,javi sena 098-241-574. Natje aj otvoren do 31.10.2009.g.

15. Trgovina za sve RK ME IMURKA AKOVEC, traĹži 2 PRODAVA A ODJE E moĹže bilo koje zvanje, na neodre eno vrijeme uz probni rad, javi se osobno ili 099-683-0594. Natje aj otvoren do 25.10.2009.g.

16. Ca e bar â&#x20AC;&#x153;MURAâ&#x20AC;? SVETI MARTIN NA MURI, traĹži1KONOBARICAnaneodre enovrijeme,javi sena095-9076314,098-242878.Natje ajotvoren do 04.11.2009.

17. SISTEM GRADITELJSTVO d.o.o. Ĺ TEFANEC, ZRINSKI 9, traĹži ZIDARI, TESARI, ARMIRA I, GRA EVINSKI RADNICI na neodre eno vrijeme, javi se osobno sa zamolbom i Ĺživotopisom na gornju adresu do 06.11.2009.g.

18. PRO TEC TEKSTIL d.o.o. M. SREDIĹ E, traĹži 5 KV,PKVĹ IVA ATEKSTILAnaneodre enovrijeme, najava na mob. 098-351-999 gosp. Igor Bogdan ili osobno dolazak na adresu M. SrediĹĄ e, M. Gupca 68. Natje aj otvoren do 31.10.2009.g.

19. PEKARA CVEK d.o.o. Industrijska zona sjever, 40320 D. Kraljevec, traĹži 1 SAMOSTALNI KNJIGOVO A (voditelj ra unovodstva), znanje kompletnog vo enja knjigovodstveno ra unovodstvenih poslova, 5 godina radnog iskustva na istim, poznavanje HSFI, MSFI, znanje rada na ra unalu, voza ka dozvola â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., organizacijske sposobnos , samostalna, odgovorna i inicija vna osoba, radni odnos na neodre eno vrijeme, javi se sa zamolbom i Ĺživotopisom na gornju adresu- priloĹži : svjedodĹžbu o stru noj spremi, kopiju radne knjiĹžice,osobneiskazniceivoza ke dozvole. Natje aj otvoren do 23.10.2009.g.

20. ALLIANZ GROUP AKOVEC, traĹži 5 SAVJETNIKA/SAVJETNICA za prodaju osiguranja najmanje SSS, da posjedujete vlas auto(nije uvjet), poznavanje osnova rada na ra unalu, poĹželjne su ambiciozne, komunika vne i samoinicija vne osobe, te osobe sigurnog nastupa, prilagodljive i spremne za rad u mu - nazovite na mob.0997558168 ili poĹĄaljite Ĺživotopis na e-mail: Dorde. obradovic@allianz.hr s naznakom za natje aj SAVJETNIK. Natje aj otvoren do 08.11.2009.g.

21. Ugos teljski obrt APA AKOVEC, R. BoĹĄkovi a 32, traĹži 1 KONOBAR/KONOBARICA na neodre-

enovrijeme,javi seosobnoilidostavi pismenu zamolbu na gornju adresu. Natje aj otvoren do 22.10.2009.g.

22. Zidarski obrt SRNEC G. HraĹĄ an, akove ka 43, traĹži 4 ZIDARA na odre eno vrijeme, javi se na 858-391, 098-241-656. Natje aj otvoren do 20.10.2009.g.

23. V. Z. ŠTRIGOV ANKA ŽELEZNA GORA 68, 40312 ŠTRIGOVA, traŞi 2 KONOBARA, 2 POMO NA KONOBARA, 1 KUHAR, 2 POMO NA KUHARA na neodre eno vrijeme uz probni rad 60 dana, mjesto rada novi restoran u Savskoj Vesi, osiguran smjeťtaj ili isplata putnih troťkova, is poslodavac posjeduje i restorane u Baťkoj i Malinskoj pa se zainteresiranim djelatnicima omogu uje i promjena radne okoline jekom godine, zainteresirani neka se jave na 099-2221338, 098-9732808 ili dostavi pismenezamolbenagornjuadresu.Natje ajotvoren do 31.10.2009.g.

24. RUŽMARIN d.o.o. PRIBISLAVEC, R. Boťkovi a 9, traŞi 1 PRODAVA NA ŠTANDU na odre eno vrijeme, rad na ťtandu po sajmovima, povremeno i na moru, javi se na 098-9079121. Natje aj otvoren do 30.10.2009.g.

25. AC Jesenovi d.o.o. AKOVEC, Zrinsko Frankopanska bb, traĹži 1 AUTOLAKIRER sa radnim iskustvom na odre eno vrijeme uz mogu nost stalnog radnog odnosa, javi se osobno ili na tel.

379-800. Natje aj otvoren do 30.10.2009.g.

26. PEKARNA PANIS M. SrediĹĄ e, Selska 3, traĹži 1 KVPEKARnaneodre enovrijeme,javi sena544015 ili osobno. Natje aj otvoren do 31.10.2009.g.

27. TP VARAŽDIN, VARAŽDIN, P. Miťkine 53, traŞi 10 PRODAVA A (mjeťovite robe) na odre eno vrijeme, prednost kandida ma iz okolice VaraŞdina, obaveznoradnoiskustvo,javi sena098-390-762.

Natje aj otvoren do 30.10.2009.g.

28. RONIS d.o.o. AKOVEC, J. Kozarca 3, traĹži 1 PRODAVA I INSTALATER AUDIO-VIDEO OPREME na neodre eno vrijeme, radno iskustvo minimalno,jednagodina,komunika vnost,znanjeradaPC kasi,voza kiispitâ&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;?kategorije,dostavi pismenu zamolbu ili se javi osobno. Natje aj otvoren do 31.10.2009.g.

29. FrizerskisalonELIKAPRELOG,traĹži1FRIZERKA na neodre eno vrijeme, radno iskustvo 1 godina, javi se na 645-338, 098-9043786. Natje aj otvoren do 21.10.2009.g.

30. BETEX d.o.o. 40319 BELICA, B. Radi 48, traĹži 1 VSS DIPL.OEC. SMJER MARKETING, poznavanje rada u MS o ce okruĹženju, Corel Draw-u i Photoshop-u, ak vno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu, voza ka dozvola â&#x20AC;&#x153;Bâ&#x20AC;? kat., samostalnost u radu, sklonost mskom radu, izraĹžene organizacijske sposobnosti,

eksibilnost, odgovornost prema radu, samoinicijativnost i inovativnost, poĹželjno radno iskustvo na is m ili sli nim poslovima - zamolbu sa Ĺživotopisom posla na gornju adresu ili e-mail: posao@betex.hr Natje aj otvoren do 31.10.2009.g.

31. ELEKTROING GRABAR d.o.o. AKOVEC, traĹži 2 KV, PKV ELEKTROINSTALATER na neodre eno vrijeme, poĹželjno radno iskustvo, najava na tel.

396-047. Natje aj otvoren do 15.11.2009.g.

32. INTER-AMBIJENT d.o.o. KOTORIBA, N. Tesle 41, traĹži 2 SSS, VĹ S DJELATNIKA ZA POSLOVE TELEMARKETINGA, prodaja usluga putem telef., na neodre eno vrijeme, najava na tel. 310-681, ili pismena zamolba na gornju adresu ili e-mail: inter-ambijent@ck.t-com.hr Natje aj otvoren do 23.10.2009.g.

33. Dom za starije i nemo ne osobe Ĺ avni ar SELNICA, Jela i ev trg 5, traĹži 1 MEDICINSKA SESTRA sa poloĹženim str. Ispitom na neodre eno vrijeme, javi se osobno ili 861-896, 098-700-130. Natje aj otvoren do 31.10.2009.

34. G.P.P.T. Nekretnine d.o.o. G. HraĹĄ an, VaraĹždinska 43a, traĹži Zidari, Tesari, Gra evinski Radnici na neodre eno vrijeme, javi se na 099-707-4155.

Natje aj otvoren do 06.11.2009.g.

35. IZI PROM d.o.o. M. SREDIĹ E, Frankopanska 8, traĹži1PRODAVA TEHNI KEROBEnaodre enovrijeme, radno iskustvo jedna god., dostavi pismene zamolbenagornjuadresu,mjestoradaD.Kraljevec.

Natje aj otvoren do 22.10.2009.g.

36. CITY EX d.o.o. AKOVEC, Dr. I. Novaka 24, traĹži 1 DOSTAVLJA â&#x20AC;&#x201C; MOTORIST na odre eno vrijeme, dostavi pismenu zamolbu, Ĺživotopis i potvrdu o nekaĹžnjavanju. Natje aj otvoren do 29.10.2009.g.

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRU NA SLUŽBA AKOVEC ISPOSTAVA AKOVEC: 396-802 ISPOSTAVA PRELOG: 646-740 ISPOSTAVA M. SREDIŠE: 543-200 RADNA MJESTA VARAŽDIN:

1. BOXMARK LEATHER d.o.o., GOSPODARSKA 12, TRNOVEC BARTOLOVE KI; traŞi 20 OSOBA ZA ŠIVANJEKOŽNIHNAVLAKAZAAUTOMOBILEnaodre eno vrijeme, uvje : OŠ, PKV, KV ili osobe sa ťkolom za ťiva a ili zavrťen te aj krojenja i ťivanja ili osobe s radnim iskustvom na poslovima ťivanja, u obzir dolaze i osobe koje su zainteresirane za osposobljavanje za ťiva a koŞe (poslodavac osigurava edukaciju), do i osobno na adresu, najava na tel. 042/404-691, do 31.10.

2. GASTROCOM d.o.o., VaraĹždin, traĹži 1 KONOBARA/ICU â&#x20AC;&#x201C; posluĹživanje i naplata pi a i napitaka u â&#x20AC;&#x153;ZlatnomlampaĹĄuâ&#x20AC;?(uotvaranju),naneodre eno, KV konobar ili osobe sa iskustvom na poslovima konobara (samostalnost u smjeni), osobni dolazak u sjediĹĄte Gastrocoma-VaraĹždin, J. Habdeli a 6 (restoran Park-1. kat) od 7-15 sa , kontakt osoba Ksenija Sme ĹĄko. Natje aj otvoren do 31.10.

3. TOPOLA d.o.o., P. MiĹĄkine 59, VaraĹždin, traĹži 2 DRVOPRERA IVA KA RADNIKA na neodre eno, OĹ , PKV, KV, poĹželjno radno iskustvo na tra noj pili ili kruĹžnoj pili, ali nije uvjet, osobni dolazak na gornju adresu uz najavu na 098/482-015 (Franjo Konjevi ) do 12.11.

64

Oglasnik

MOTORNA VOZILA AUTOUSLUGA D.O.O. STRAHONINEC: Ford Galaxy 2.3 1999.g.; 7 sjedala; Fiat S lo 1.6 16V 2002.g., registriran; Fiat Punto 1.2 2003.g.; Ford Mondeo 2.0 TDCI 2006.g., reg. do 4./10.; Peugeot 206 1.4 2006.g.; Ford Fiesta 1.4 2006.g.

VOZILA SU S DOMA EG TRŽIŠTA. GARANCIJA. KREDITI BEZ JAMACA, U EŠ A I KASKO OSIGURANJA DO 7 GODINA. TEL. 040/333-033, 091/591-8889

PEUGEOT 205, registr. do 2./10., 1.vl., povoljno, za svega 4.900 kuna, tel. 857-199

VOLVO 460 1.9TD 1996.g., registriran, karamboliran, mob. 091/510-1064 PRODAJEM OPEL KADET 1990. god., reg. do 3./10., tel. 040/857-030 BMW 530i automa k 2003.g., crni metalik, 1.vl., puno dodatne opreme, mob.

098/426-610 KUPUJEM VW 1.9 D MAŠINU 47kW, tel.

091/7237-999 ŠKODA FELICIA 1.9 dizel 1997.g., centralno, ser vo, 800 eur, mob.

091/7237-999 RENAULT MEGANE coupe 1996.g., mob. 098/9205-620 MERCEDES 124 250D 1985. god., neregistriran. mob. 099/386-5455 MAZDA DEMIO 1998.g., reg. do 7./11., srebrni, u odli nom stanju, vrlo povoljno, mob. 098/636-814 OPEL VECTRA 1.8i 1992.g., reg. do 7./2010., ates ran plin, novi amor zeri i limarija, motor odli an, cijena 1.700 eur, mob. 098/86-18-19 PRODAJEM MOTOCIKL Keeway 250ccm 2008.g., reg. do 10/2010., redovito servisiran, mob. 098/242-737 REN. CLIO 1.2 benz 1997.g., reg. godinu dana, 98tkm, nova limarija, 2.vl., mob.

098/879-495 OPEL CORSA combo dostavni 2003.g., cijena 27.999 + pdv, može odgo eno pla anje, tel. 098/502-400 ili www. bukal.hr PRODAJE SE NISSAN TERANO III 2.7TDI 1998.g., klima, el. grijanje sjedala, 4x4, šiber, abs, centralno, 7 osoba, tehni ki do 29.6.2010., tel. 040/396-374 XSARA PICASO – zadnja lijeva stranica, novi orig. lim, zimske gume Hankook rabljene dim. 215x65x15. mob.

095/839-82-10 VOLVO S6 0 2. 4 dizel, f ul opre m a , 2 0 0 2 . g . , 9 . 5 0 0 e u r, m o b .

095/90-77-062 AUDI A4 2.0 TDI avant multitronic 2006.g., ful oprema, 1.vl., serv. knjiga, kredit zamjena, mob. 091/511-40-57 PRODAJEM FORD ESCORT 1.8 diesel furgon 1997.g., gen. ure en i VW CADDY 1.6 diesel, registriran, povoljno, mogu e kombinacije, tel. 098/389-969 MITSHUBISHI PAJERO SWB 3.2 DI-D intense + A/T 2007.g., 15tkm, u sustavu pdv-a, mob. 095/90-77-062 PRODAJE SE FIAT PUNTO 1.1 1998.g., 55KS, reg. godinu dana, o uvan, generalno ure en, mob. 098/726-448 PRODAJEM VOLVO 460 1.9TD 1996.g., reg. do 3./10., a kupujem traktor od 40-50KS, mob. 099/598-3497 PRODAJEM OPEL KADET 1.4 1990.g., reg. do 4./10., mob. 098/1871-338 PRODAJEM OPEL CORSU 1.4i 1995.g., reg. do 2./10., servo, šiber, zr. jastuci, 3 vr., cijena 1.800 kn, tel. 865-191 KUPUJEM VOZILA: osobna, kombi, skutere, motore, auto i kamp prikolice i dr., isklju ivo od vlasnika, mob.

095/5990-363 PRODAJEM FORD SIERU dizel 1985.g., 1.reg. 1988.g., u dobrom voznom stanju, ispravan, metalik srebrni, o uvan, 5vr., neregistriran, povoljno, mob.

098/9862-668 GOLF III 1.9D 1995.g., reg. godinu dana, 3 vrata, muzika, servo, o uvan i servisiran. Cijena 3000 Eur. telefon: 098/1696-370 FORD FIESTA 1.1 1993., reg. do 3./10., cijena 5000 kn, mob. 099/6273-006

www.mnovine.hr • oglasnik@mnovine.hr • 040 312 333

RENAULT MEGANE 1.4 16V, Expression mod. ‘04.g., 1.vl., servisna, garažiran, 5vr., crni metalik, odli an 6.600 eur, mob. 095/5345-276 OPEL KADETT 1.4 i 1990.g., neregistriran, u voznom stanju, cijena po dogovoru. tel. 098/903-1909 PRODAJEM OPEL CORSU 1.2 1996.g., mob. 099/229-81-51 ALU FELGE za passat, 5 rupa, 15” , sa gumama Goodyear 195/65R15, mob.

099/721-12-56 MITSUBISHI LANCER 1989.g., sive boje, ugra ena muzika, vrlo uš uvan, za 2.500 KN - nije x, tel: 091/8849-355 ili 098/990 6742 PEUGEOT 206 CC 1.6 16v 110 Ks, 2005. g., 62.500 km, reg. do 9./2010, prva vlasnica, klimatronic i ostalo, tel: 098/712-715 PRODAJE SE ALFA ROMEO 146 16 1996. god, bokser, alu felge, klima, el. pod stakla, tel 098/482-047 PRODA JEM GUME DUNLOP M+S 225/55-17, runonflat, 200 kn, 2 kom, mob. 095/860-0051 GOLF III 1.9 TD 1996.g., redovito servisiran, 5 vr., metalik tamno zeleni, reg. do 9./10.god., dalj. centr. zaklj., servo, mul-t-lock, cijena po dogovoru, cijena po dogovoru, mob. 091 530 5784 ili 042 673 379.

KUPUJU SE ELI NE FELGE za opel corsu 2005.g. 14 cola sa 4 rupe, 4 kom, mob. 091/886-5315 PEUGEOT 206 Mistral model 2003, vlasnica, klima + oprema, metalik, odli an, 3.999 eur; mob. 095/9234-245 GOLF V 1.9TDI Trendline 2006.g., 1.vl., 5vr, kupljen i servisiran kod Zubaka, 13.900 eur, mob. 099/831-9429 RENAULT MEGANE 1.9dTi, 2002.god., klima, ABS, 4 zra na jastuka, izvrsno stanje. mob. 095/902-1644 OPEL VECTRA B karavan 1.6i 1998.god., klima, ABS, 4 zra na jastuka, 3.300 eur. mob. 098/1818-119 PRODAJE SE SKUTER Speed re peda, povoljno, cijena 5.000 kn, sa dvije kacige, pod ra un može laptop do 3.000 kn, tel: 098/9191-804 PRODAJEM FORD ESCORT 1.8D, reg. do 12/09., limarija i motor dobri, 1.200 eura, mob. 091/971-3388 PRODAJE SE: mercedes e klasa 22cdi, full oprema, za 7.700 eur; mazda 323 f ‘98.g., nereg. u odli nom stanju, za 2.700 eur; opel vectra karavan ‘97.g., full oprema, za 2.550 eur i kupujem auto. tel: 098/777 095 RENAULT TWINGO 1.2 1997.g., reg do 5/10, sivi metalik, cijena 2.400 eur, mob. 099/4158-452

POLJOPRIVREDA KUPUJEM TRAKTORE IMT, Ursus i Zetor – može i neispravne, mob.

092/110-7110 ili 01/2067-370 PRODA JEM TRAK TOR IMT 533 1972.g, u vrlo dobrom stanju, mob.

098/180-80-27 KUPUJEM TR AK TOR od 50 - 60K S Zetor ili koja druga marka, mob.

098/190-3753 PRODAJE SE RABLJENA POLJOMEHANIZACIJA – elevator, plug, tanjura a, sija ica, okreta sijena i dr., mob.

098/241-742 PRODAJEM DVIJE TRAKTORSKE PRIKOLICE. Tel. 337-003 PRODAJEM muzilicu za koze, rotacijsku kosu, elevator za sijeno i samoutovarnu prikolicu za sijeno, tel. 857-145 PRODAJEM plug okreta hidrauli ni 12 cola, banzek za piljenje drva za ogrijev, traktorski cijepa hidrauli ni traktorski, te traktorska vitla – povoljno prodajem, mob. 091/946-3719 PRODAJEM PLUG IMT 14 cola visoki 1998.g., cijena 3.000 kn, mob.

091/799-2420 PRODAJEM trebilicu, elevator 5m i kola gumenjak ILI MIJENJAM za tanjura e, eki ar, tel: 040/382-014 KUPUJEM TRAKTOR Torpedo Adria c 4506 s kabinom, od prvog vlasnika, uš uvan, od 1988.-1995.g. Ponude na mob. 099/784-1989 PRODAJEM plug dvobrazni Olt, plastenik 12x4.2x2.4m, 6x4.2x2.4m i kukuruz u zrnu 3000t. telefon: 098/9211-929 Prodajem TRAKTOR IMT 539 1985.g., cijena 3.700 eura. Tel. 098 744 952 Prodajem nipl-sistem za pojenje pili a, 20m termogen za grijanje objekta i eki ar, mob. 098/777-045

USLUGE PREKRIVANJE I IZRADA KROVIŠTA, ZIDARSKI RADOVI. Dugogodišnje iskustvo. Brzo i kvalitetno! Povoljne cijene usluga i materijala. «KROV», akovec, Istarska 9, tel. 395-722, 098/744-980 ODŠTOPAVANJE ODVODNIH CIJEVI s posebnim strojem - stru no i povoljno; VODOINSTALATERSKI I KERAMI ARSKI RADOVI. Mob: 098/931-7570 ili 091/522-2344, Tino OVLAŠTENI SERVIS ELEKTRO ALATA ISKRA/MAKITA/BOSCH/AEG FLEX/HILTI/HITACHI/B&D METABO/REMS/FEIN/DEWALT..

ROTORI/MOTORI/STATORI/ PREMATANJE «RODIKOMM» d.o.o., K. Tomislava 37, AKOVEC Tel. 040/395-180, 091/5005-128

SMS NEKRETNINE Agencija za promet nekretninama akovec, R. Boškovi a 21 (preko puta suda) tel: 040/390-766, mob: 099/325-5230 www.sms-nekretnine.hr sms.nekretnine@ck.t-com.hr

PRODAJEMO i POTRAŽUJEMO sve vrste nekretnina na podru ju Varaždinske i Me imurske županije

www.nekretnine-maras.hr info@nekretnine-maras.hr Tel: 040/390-770; mob: 099/331-5350 Prodajemo i potražujemo ku e, stanove, apartmane, zemljišta, poslovne prostore u Me imurju i šire.

MRŠAVITE POMO U BIOTER APIJE – brzo i efikasno, bez dijete i zdravstvenih posljedica. Mob. 098/1347-031

INSTALATERSKI OBRT DOLENEC – CENTRALNO GRIJANJE, VODOVOD, PLIN, RENOVIRANJE KUPAONICA. Mob. 091/55-49-323 SRE UJEM DOKUMENTACIJU ZA LICENCIRANJE malih poduze a i obrta u gra evinarstvu. mob. 095/863-1441 PRODAJA I MONTAŽA GARAŽNIH VRATA, roleta, žaluzina, trakas h zavjesa. mob. 098/703-662 MEGA-PARKETI d.o.o., Kotoriba - POSTAVLJANJE SVIH VRSTA PARKETA, LAMINATA, BRUŠENJE STARIH PODOVA. Tel. 099/672-7067 ili 682-191 DAK TILOGR AFKINJA OBAVL JA PRIJEPISE knjiga, raznih asopisa i maturalnih radnji, mob.

098/655-229 INSTRUKCIJE za OŠ i SŠ iz njema kog jezika, lektura, prijevodi. Mob: 091 941 75 09 PRIMAM NA SKRB DVIJE STARIJE POKRETNE OSOBE, hitno se javi na broj 048/631-269 ili 095/534-9868 INSTRUKCIJE iz engleskog, njema kog, talijanskog i hrvatskog jezika! mob.

098 920 88 82 PRIMAM NA NJEGU I SKRB starije i nemo ne ženske osobe, mob.

091/7853-581 INSTRUKCIJE iz MATEMATIKE za osnovnu i srednju školu daje profesorica matema ke. mob. 098/723-135.

MONTAŽU KUPAONSKIH ORMARI A obavljam kvalitetno i povoljno. mob: 091/1963-505

NAMJEŠTENJA MLADA ŽENSKA OSOBA TRAŽI POSAO IŠ ENJA stambenih zgrada ili gla anja kod Vaše ku e za samo 30 KN po satu, tel: 098 990 6742 KERAMI AR KVALITETAN I BRZ TRAŽI POSAO u struci, višegodišnje radno iskustvo. mob. 098/308-366 MEDICINSKA SESTRA TRAŽI HONORARNI POSAO UVANJA DJECE, mob.

099/675-6936 KERAMI AR s dugogodišnjim iskustvom traži honorarni posao, mob.

098/626-876 TRAŽIM POSLOVE IŠ ENJA (honorarno), mob. 095/903-2887

NEKRETNINE - PRODAJA NAMJEŠTEN STAN u centru akovca od 82m2, prodaje se ili mijenja za ku u u okolici k, uz doplatu, stanu pripada tavan od 48m2, podrum, šupa i malo dvorište – cijena 80.000 eur. mob. 099/316-2112

www.mn-nekretnine.com O. PRICE 34 AKOVEC TEL: 391-373 MOB: 098 426-917 PRODAJEMO: KU E, STANOVE, VIKENDICE, POSLOVNE PROSTORE, ZEMLJIŠTA POTRAŽUJEMO NEKRETNINE u Me imurskoj i Varaždinskoj županiji

PRODAJEM GRADILIŠTE u akovcu, Buzove ka ulica, od 811 m2. mob. 098 183 21 38 PRODAJE SE KU A u M. Središ u, visoka prizemnica od 110m2, mog. ure enja tavanskog stana, svi priklju ci, svi papiri uredni, velika oku nica od 1000m2, vo njak, vrt, garaža s asfal ranim prilazom, mob: 098/912-4670 PRODAJEM DVIJE ŠUME (2633 m2 i 983 m2) i oranicu (2482 m2) u Kotoribi, vl.

1/1. mob. 098/9088-146 PRODAJE SE KU A u D. Kraljevcu, pogodna za stambeni ili poslovni prostor, povoljno. mob. 098/9399-618 PRODAJEM STARIJU KU U u Belici, mob: 099 570 6866 PRODA JEM KU U u D. Dubravi za 21.000 eur. mob. 098 1625 200 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Sv.Jurju/ Bregu (ispod crkve) 220 hv-a, cijena 15.000 eur. mob. 098/170-2627 PRODAJE SE NAMJEŠTEN STAN od 56m2 u centru grada, povoljno, mob.

098/426-580

IZNAJMLJIVANJE IZNAJMLJUJEM TROSOBNI STAN u akovcu na Jugu, 75m2, luksuzno ure en, u stamb. zgradi, mob.

091/492-9002

PRODAJEM GRADILIŠTE u Mar nuševcu ili mijenjam – vrlo povoljno. mob.

099/488-4888 PRODAJEM ILI IZNAJMLJUJEM POSLOVNI PROSTOR u Prelogu, Glavna 5, tel. 099/703-1886 ili 095/838-4204 PRODAJEM zidanu VIKENDICU u Pleškovcu od 90m2, oku nica 1400m2, s truja, voda, 23 .0 0 0 eur, mob.

099/211-3878 PRODAJE SE KU A katnica u Trnovcu, mob. 098/9422-821 PRODAJE SE KU A u centru k sa 3 stana, posl. prostorom i oku nicom od 1000 m2, mob. 098/242-317 PRODAJE SE KU A u Ivanovcu, plin, struja, voda, centralno, ure ena oku nica, tel. 095/890-5005 PRODAJE SE ZEMLJIŠTE za gradnju u k, vojni vrtovi Sjever, vel. 4260m2, atrak vna lokacija, cijena po dogovoru, mob. 098/260-062 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Nedeliš u vel. 1450m2, mob. 099/680-3172 PRODAJEM KU U u M. Središ u ili mijenjam za manju ku u ili vikendicu, mob.

098/917-6477 POVOLJNO SE PRODAJE STARO GAZDINSTVO u Novakovcu, kompleks uklju uje dvorište, vo njak, oranice, vrt. Informacije na tel. 384-418 ili 091/948-9634 PRODAJE SE GRADILIŠTE u Puš inama, ul. P. Zrinskog. Tel. 821-507 PRODAJE SE KU A U DONJOJ DUBRAVI, mob. 091/2328-236 PRODAJEM 2-SOBNI STAN od 53m2 u centru k, stan je ure en, novo centr. grijanje i etažnim brojilima, cijena 1.200 eur/m2. mob. 098/552-880 PRODAJE SE KU A u Strahonincu, novogradnja, roh-bau ili klju u ruke – sniženo. mob. 098/749-131 HITNO PRODAJEM 1-SOBNI STAN u akovcu, 2. kat, Vukovarska, 35m2, upita na mob. 098/426-021 FRIZERSKI I BEAUT Y SALON, no vi, k, namješten, prodajem, mob.

098/241-559 STAN 3-sobni i 4-sobni + garaža, novogradnja, ispod Šafrana, kredit, prodajem, mob. 098/241-559 PRODAJEM 2-SOBNI STAN od 46m2 u visokom prizemlju, brojila etažirana, povoljno za ured, centar grada, mob.

091/572-4557 PRODA JE SE KU A u Lopatincu, odli na lokacija – povoljno, mob.

098/210-670 PRODAJE SE GRA EVINSKO ZEMLJIŠTE u Pribislavcu od 720m2, mogu a gradnja odmah, cijena 13.000 eur, mob.

098/242-554 PRODAJE SE IMANJE u Dragoslavcu sa gospodarskim zgradama, 7.000m2 za 100.000 kuna, mob. 098/242-554 MURSKO SREDIŠ E: KU U u Martinskoj 38 prodajem, cijena dogovor. tel.

040-543-825 GRADILIŠTE U ŠENKOVCU predjelu Dolec 934 i 940 m2, komunalno max opremljene. tel: 098/241-126

OBITELJ TRAŽI VE U KU U U NAJAM u Šenkovcu ili bliža okolica, mob.

098/1899-360

POVOLJNO IZNAJMLJUJEM 3-sobni stan za no enja ili za radnike, 12km od k. mob. 095/807-2340 ZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU u akovcu na Jugu, mob. 091/7237-999 IZNA JML JUJU SE NENAMJEŠTENE GARSONIJERE u akovcu (2 lokacije u gradu), blizina Pedagoške akademije, tel. 384-515 ili 098/545-526 IZNAJMLJUJEM JEDNOSOBAN NAMJEŠTEN STAN u Istarskoj ulici u akovcu, mob. 091/2177-558 IZNAJMLJUJE SE DVOSOBNI STAN u Zagrebu (Dubrava), studen ma, mob.

091/353-1010 IZNAJMLJUJE SE 2-SOBAN STAN na Jugu k u obiteljskoj ku i, poseban ulaz, idealno za dvije osobe, mob.

098/535-628 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENI STAN u ku i u M. Središ u (mogu nost nasljedstva). Molim posla SMS na mob.

099/402-14-13 IZNAJMLJUJEM NAMJEŠTENU SOBU za studente, tel. 390-291 ili 390-462 TRAŽIM namješteni JEDNOSOBNI STAN ili SOBU s upotrebom kupaonice, uvjet blizina bolnice, mob. 098/951-7915 ZAGREB, Borongaj, tražim cimericu u novom dvosobnom stanu, blizina Ekonomije, Prometa, Kampusa, mob.

092/2453-243 IZNAJMLJUJE SE GARAŽA u centru akovca, mob. 091/500-9415.

IZNAJML JUJEM NAMJEŠTEN STAN od 60m2 na duže vrijeme, poseban ulaz i brojila, Knezovec. mob.

091/5000-707 IZNAJMLJUJEM KU U za stanovanje, blizina Preloga, te kupujem traktor od 40-50KS, mob. 099/598-3497 IZNAJMLJUJEMO 3-SOBNI nenamješteni stan u Prelogu, tel. 391-373 AKOVEC, CENTAR - iznajmljujemo poslovni prostor od 140m2 + 40m2 skladište. mob. 099/3384-288 IZNAJMLJUJEM DVOSOBNI STAN na Banfici u Varaždinu, 45m2, tel 098 886 937 IZNAJMLJUJEM STAN u akovcu od 40m2, na dulje. mob. 095 87 17 443 IZNAJMLJUJE SE polunamješten stan od 95m2 u centru akovca, sa odvojenim ulazom i brojilima. Tel. 095/808 60 50.

POVOLJNO IZNAJMLJUJEM HALU od 300 m2 isklju ivo za skladište, cijena po dogovoru, mob. 095 900 56 75 IZNA JML JUJEMO 3-S OBNI S TAN u a ko v c u s t u d e n t i c a m a , m o b 098/384-770.

IZNAJMLJUJE SE DVOSOBAN STAN u prizemlju ku e, s posebnim ulazom u akovcu, mob. 091/567-3870 OBITELJ S DVOJE DJECE TRAŽI KU U U NAJAM u zamjenu za održavanje iste i/ili uz doplatu najma, mob.:099/707-8339

20. listopada 2009.

IZNA JML JUJE SE S TAN od 56m2 u centru grada, namješten, mob 099/7535-803

ŽIVOTINJE

Kotoriba TEŠKE KOKOŠI I 1-DNEVNI BIJELI PILIĆI. Dostava besplatna! tel: 682-051, mob: 098/426-377 PRODAJEM ROTVAJLERA starog 4.5g, dobar uvar ili MIJENJAM za njema kog terijera ili jazav ara, mob.

098/190-3753 PRODAJE SE KVALITETNA HRANA za pse i ma ke. Tel. 363-445 PRODA JEM MINI PUDLICE stare 2mj., crna i siva. Pogledati u Okruglom Vrhu br. 102, Petri evi , mob.

095/8371-753 PRODAJEM PAPIGE tigrice, nimfe, rozekolise, personate, rozele i pjevaju e, te srebrne, zlatne, pla naste, kraljevske i dijamantne fazane, mob.

098/912-3938 PRODAJEM KOZE dvaput ojarene, tel.

857-145 PRODAJU SE NJEMA KI OV ARI odli nih roditelja, s rodovnicom, cijeljeni, tetovirani, upita na tel. 363-445 PRODAJEM KOKER ŠPANIJELE stare 2mj., zlatne boje, tel. 343-328 ili 095/815-8605 PRODAJEM PAR PAPIGA rozela s velikom krletkom, mob. 098/240-135 PRODAJEMO ZE EVE – žive za rasplod ili o iš ene, tel. 091/790-7766 AIREDALE TERRIER – muški i ženski štenci bez papira, cijena 700 kn, tel.

390-341 POKLANJAJU SE DVA MALA MA I A, crno-bijela, mob 099 690 2294 ISTOKRVNI HASKI star 4 mj., povoljno. tel: 091/691-9797 PRODAJEMO ZE EVE KALIFORNIJSKE žive po 22kn/kg i o iš ene po 40kn/ kg, tel: 098/199-2171

ELEKTRONIKA SINTISAJZER GEM GK 340, korišten 2 godine, uš uvan. Tel. 098/9883-776.

PRODAJEM PRIJENOSNO RA UNALO Acer Aspire 7520G 17’’ 2GB DDR2, 1.8GHZ, 160GB HDD, WLAN, star 15mj.

– cijena 700 eur (može i zamjena), mob. 091/513-5767 DIGITALNA VIDEOKAMERA Panasonic NV-GS 500 3CCD mega ois 4.0 megapiksel s puno dodatnog pribora. Tel. 098/961-4948 PRODA JE SE SONY ERICSSON T280i, novi, cijena 200 kn, mob.

098/914-3423 PRODAJEM AUTO RADIO Rockford Fosgate RFX 9220R, CD, MP3, daljinski, cijena 1.200 kn. 091/2177-558 MOBITEL LG Shine za 300 kn. mob.

098/9205-620 VELIKA RASPRODAJA novih kompjutera, LCD monitora, laptopa, nadzornih kamera, LCD televizora, plazmi i navigacija po izuzetno povoljnim cijenama. Tel.: 099/4141-719 PRODAJEM DOBRO O UVANI NOTEBOOK (1,4 Ghz mobility,768Mb RAM,40Gb Hard, Combo CDRW/ DVD, Firewire) za 1.800 kuna. mob.

098/295-800 SONY ERICSSON K530 (350kn), K510 (300kn), Nokia 5130 ExpressMusic (500kn), mob. 098/983-97-07 VIDEO-CAMERA Sony Handycam DCRHC27E, nova, zapakirana, još godinu dana pod garancijom, u pola cijene, za 900 kn, mob. 098/983-97-07

RAZNO KUPUJEM elektro-magnetni regulator gasa za R-5 ‘96.g., motor 1.4 ve, a prodajem doma e race povoljno, mob. 092/241-9465 PRODAJE SE PRIKOLICA Tehnostroj 4.5T registrirana godinu dana, kao nova, tel. 868-057 PRODAJEM rabljene DRVENE BA VE od 300 lit., 4kom te inox ba ve od 250 i 50 lit. Tel. 095/900-3170.

20. listopada 2009.

Oglasnik 65

www.mnovine.hr â&#x20AC;˘ oglasnik@mnovine.hr â&#x20AC;˘ 040 312 333

VAŽNI TELEFONSKI BROJEVI

â&#x20AC;&#x153;BIO-TOPâ&#x20AC;?

Centar za njegu tijela A.Augustin i a 23, akovec www.bio-top.hr tel. 098/9229-090 NOVO U PONUDI Unesite viĹĄe radosti i zdravlja u svoje Ĺživote uz radionice Joge smijeha

Udruga za zaĹĄtitu Ĺživotinja PRIJATELJI Ĺžiro-raÄ?un: 2392007-1100062749 www.prijatelji-zivotinja.org e-mail: info@prijatelji-zivotinja.org MOB: 091 89 88 004

â&#x20AC;&#x153;SMIJEH IZVOR ZDRAVLJAâ&#x20AC;?

PRODAJEM: produĹžni kabel 7x2.5mm2 (50m), el. bojler Vaillant od 80 lit., radijatori 90x200cm, crni pisa i stol, dj. autosjedalica Romer od 9-18kg i prijenosni kreve 125x65cm, ulazna PVC vrata, limena vrata. Tel. 858-424 MOLE SE Petra Ĺ afari iz Murskog SrediĹĄ a i Turlek iz Vra ĹĄinca da poravnaju dug koji su ostali duĹžni za iznajmljeni stan iz kojeg su pobjegli 12.10.2009.

PRODAJEM fiksni masaĹžno-kozmeti ki leĹžaj (novi, nekoriĹĄteni), vapozon (koriĹĄten) i grija parafina. Tel. 099/561-9127 PRODAJEM: regal, 2 fotelje, komodu s vitrinom (puno drvo hrast), stroj za su e s manjom greĹĄkom (100 eur), klavijature Yamaha DX-21 (200 eur), madrac (100 kn) i nove kopa ke Adidas br. 43 (500 kn). Molim zva samo vikendom na tel. 328-106 ili 098/171-4456 DVD i VHS KONCERTI: Azra, B. Dugme, BalaĹĄevi , Him, Gnr, Nirvana, B. Jovi, Eminem, Korn, Rhcp, Metallica, I. Maiden, Doors, AC/DC, Zeppelin, Purple, P. Floyd, D. Straits i dr. Tel: 091/2518-371 PRODAJEM VELIKI GUSNATI KAMIN Frenklin, cijena povoljna, tel. 395-031 PRODAJE SE VAGA od 10kg Maxima, mesoreznica i kompjutor. Tel. 341-236 PRODAJU SE koriĹĄtene stvari: kau klikklak i 2 fotelje, 2 felge s ljetnim gumama i 1 sa zimskim 155 R13, blatobran prednji desni i krovni nosa prtljage za golf, manja preĹĄa i kveĹĄtra za groĹž e i hrastova ba va od 60 lit., cijene povoljne.

Pogleda u k, L. RuĹži ke 3, Vrbanec ili na tel. 390-301 ili 099/6742-919 PRODAJE SE garnitura za blagovaonu, kuhinja, ĹĄiva a maĹĄina i bicikl Maxi pony, mob. 099/4022-982 KUPUJEM CRIJEP Kikindu 333, tel.

098/861-898 PRODAJEM THUJE columne i smaragd, kvalitetan doma i uzgoj, tel.

091/547-0069 JEFTINO PRODAJEM crijep rabljeni (Dilj Vinkovci) oko 470 komada. Tel. 857-199 PRODAJEM KUHINJU dim. 2x2 m sa sudoperom, novo, nekoriĹĄteno, za 2.000 kn, tel. 098/913-8496 PRODAJEM KALIJEVU PE uz mog. zidanja, tel. 865-308 ili 091/540-8223 PROAJEM SALONIT PLO E rabljene, vrlo povoljno, moĹže i zamjena za kukuruz. tel. 333-251 PRODAJEM MADRAC i PODNICE Hespo dim. 200x160 (komplet), koĹžni trosjed rastavljiv u 3 fotelje. Zva poslije 16 sa na mob. 098/9821-829 KUPUJEM KOSILICE do 130 cm ĹĄirine i prikolicu 1.5T, mob. 098/9979-102 PRODAJEM AUTOPRIKOLICU nosivos od 500kg, te mijeĹĄano vino visoke kvalitete ĹĄipon, rizling, muĹĄkat od 400 lit. i prikolicu Tomo Vinkovi , mob.

098/1868-111 PRODAJE SE KOTAO ZA RAKIJU od 100 lit. i kotao za emajl od 60 lit. komplet, te stol za kolinje, tel. 363-528

Iz dosadaĹĄnje ponude izdvajamo: Aromaterapija - 100% prirodna aroma kozmetika - kreme protiv bora, oĹžiljaka, proĹĄirenih pora, akni, priĹĄti a - ulja za njegu tijela i lica - pomade za vene - kupke za noge i tijelo Aroma masaĹže Raindrop tehnika Hot stone masaĹža

POKLANJAMO PSE I MAÄ&#x152;KE raznih pasmina, veliÄ?ina i dobi Posjetiti nas moĹžete svaki dan izmeÄ&#x2018;u 9,00 i 17,00 sati, a nalazimo se iza carine, prije nadvoĹžnjaka (kod Ä&#x152;ateksa) skrenite LIJEVO. MOLIMO DOBRE LJUDE DA NE BACAJU HRANU koja im ostane u kuÄ&#x2021;anstvu, od raznih proslava i vjenÄ?anja, nego da je doniraju nama u Udrugu za napuĹĄtene Ĺživotinje.

ZAHVALJUJEMO DOBRIM LJUDIMA, UDOMITELJIMA I SVIM DONATORIMA! NAPOMENA: Psi nisu za lanac!!!

Aska PRIMAMO PREDBILJEĹ˝BE za tjedne sastanke joge smijeha â&#x20AC;&#x201C; â&#x20AC;&#x153;SMIJEH IZVOR ZDRAVLJAâ&#x20AC;?. mob. 098/922-9090

PRODAJE SE VINO BIJELO KVALITETNO, rajnski rizling te ambalaĹža za pivu i mineralnu vodu, vrlo povoljno, tel.

098/632-494 PRODA JE SE CRNO I BIJELO VINO i prodaju se o iĹĄ eni orasi. mob.

098/723-135.

SADNICE L JEĹ NJAK A rimski i iĹĄ enje manje i ve e koli ine, mob.

098/722-796 PRODAJEMO SPRAVU za vjeŞbanje/ veslanje ENERGETICS (Rower, ST 700), vrlo povoljno. Mob: 091 941 75 09 PRODAJU SE STALAŽE za uzgoj gljiva ťampiona (2 kom), dim. 4x1,6m sa 5 spratova, cijena 1.500 kn/kom. tel.

098/193-5693 PRODAJE SE KOSILICA s kosom, povoljno. tel: 091/691-9797 USISAVA Electrolux 6410, novi, neraspakiran, godinu dana jamstva, 30 % je iniji. tel: 098/235-989 KUPUJEMO SVINJSKI SVJEŽI ŠPEH, mob.

098/199-2171 PRODAJEM STOLI u boji treĹĄnje, nekoriĹĄteni, kao nov, u pola cijene i masivnu srebrnu muĹĄku narukvicu 1/3 cijene, tel. 040/337 579 CRIJEP S KROVA, dobar, cigle pune stare velike, prijevoz, povoljno. mob.

098/95-65-200.

PRODAJEM STOJE A STABLA HRASTA, potrebno ruĹĄi . tel: 098 184 8136 PRODAJEM KIOSK (novine, lutrija) na uhodanoj lokaciji, tel 098/9050-856 PRODAJE SE MAHONIJA - pogodna za aranĹžiranje. tel: 040/390-639 PRODAJEM DRVA ZA OGRIJEV - brza dostava ogrijevnih drva(bukva, grab, hrast i agacija). Dostava besplatna, tel: 098/56-54-54 Prodajem ugost. ĹĄtednjak, roĹĄtilj, pica pe , friteze, hladnjak, sudoper, rad. stol, gril za pili e, stalaĹže, samoposluĹžna kolica, mesoreznicu, vagu i komplet aparati za pe enjaru. tel: 098/9211-929 PRODAJEM ledenicu ladi arku, hladnjak, perilicu su a Bosh (je ino). tel: 098/9211-929 PRODAJEM: novi koĹžni dvosjed beĹž boje za 100eur, Ĺž. bicikl Kenzel-city bike na brzine, sa koĹĄarom, naran asto-sivi, za 80 eur. tel: 040/363-365 Kupujem betonske â&#x20AC;&#x153;Vâ&#x20AC;? slemenjake (Igrec). Zvati iza 19 sati na tel.

040/851-167

je mjeĹĄanka haskija, ro ena u 11. mjesecu 2007. godine. Jako je pametna, brzo u i i puna je energije.

Treba joj veliko dvoriĹĄte i mjesto za tr anje jer poput svih haskija koji su poznati po tome da vole tr ati Visoka je 40 cm. Vrlo je umiljata i bit e vam veliki prijatelj. PruĹžite joj dom i ljubav.

Bela je d a l m at i nerk a r o en a 23.6.2006. godine. Visoka je 62 cm, iznimno mirne i dobre naravi. Ve je dugo u azilu i nadamo se da e uskoro na i novi dom. Bela se voli igrati s drugim psima i silno Ĺželi paĹžnju ljudi. Dolazi zima, a ona je kratkodlaka. PruĹžite joj topli dom. Bit e vam jako dobra i zahvalna.

Ĺ˝ELJEZNI KI KOLODVOR AKOVEC tel. 384-333 AUTOBUSNI KOLODVOR AKOVEC tel. 313-947 LJEKARNA AKOVEC, V. Morandinija 1 tel. 310-651 POLICIJSKA UPRAVA ME IMURSKA tel. 373-111 Ĺ˝UPANIJSKA BOLNICA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 375-444 DOM ZDRAVLJA AKOVEC, I.G. Kova i a 1e tel. 372-300 ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO, I.G. Kova i a 1e tel. 311-790 HRV. ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE tel. 311-755 HRV. ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE AKOVEC tel. 372-900 HRV. ZAVOD ZA ZAPOĹ LJAVANJE AKOVEC, Bana J. Jela i a 1 tel. 396-800 ME IMURSKA BANKA AKOVEC tel. 340-000 ME IMURJE PLIN, Mihovljanska 70 tel. 395-199 ME IMURSKE VODE, M. hrvatske 10 tel. 373-700 ELEKTRA AKOVEC, Ĺ˝. faĹĄizma 2 tel. 371-700 - prijava kvara na tel. 371-600 GKP AKOM, Mihovljanska 74 tel. 372-466 AMBULANTA ZA KU NE LJUBIMCE AKOVEC, R. Steinera 7 tel. 390-859 MATICA HRVATSKA AKOVEC, Park R. Kropeka 1 tel. 314-080 Ĺ˝UPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE, Mihovljanska 70 tel. 396-294 REDEA â&#x20AC;&#x201C; Regionalna razvojna agencija Bana Josipa Jela i a 22 (bivĹĄa vojarna) tel. 395-560 ME IMURSKA Ĺ˝UPANIJA AKOVEC tel. 374-111 HRVATSKE POĹ TE â&#x20AC;&#x201C; CENTAR POĹ TA AKOVEC, T. Masaryka bb tel. 804-000 HRVATSKI TELEKOM â&#x20AC;&#x201C; T centar, M. hrvatske 6 tel. 0800-9000 MUZEJ ME IMURJA AKOVEC, Trg Republike 5 tel. 313-499 SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE-SSSH akovec, Trg Republike 1 tel. 312-331 ZAJEDNICA Ĺ PORTSKIH UDRUGA, V. Nazora 16 tel. 390-977 MINISTARSTVO OBRANE, J. Gotovca 5 tel. 313-114 tel. 311-160 HRV. GOSPODARSKA KOMORA AKOVEC, I.G. Kova i a 2 OBRTNI KA KOMORA ME . Ĺ˝UPANIJE, Park R. Kropeka 1 tel. 313-971 FINA AKOVEC, O. KerĹĄovanija bb tel. 371-000 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB, AKOVEC, V. Nazora 16 tel. 391-920 HVIDR-a, Strossmayerova 9 tel. 314-644

Dafi

INSPEKCIJE DRŽAVNI INSPEKTORAT - Ispostava akovec, Zrinsko-frankopanska 9 SANITARNA INSPEKCIJA, R. Boťkovi a 2 (zgrada Şupanije)

je mjeĹĄanac pekinezera, ro en otprilike u srpnju 2007. godine.

Kastriran je, malog rasta, tek 35 cm pa je pogodan za stan ili ku u s dvoriĹĄtem. Kratkodlaki je pa u zimi treba biti na toplom. Vrlo je drag i dobar.

POREZNA UPRAVA Ispostava AKOVEC, O. KerĹĄovanija 11 Ispostava PRELOG Ispostava MURSKO SREDIĹ E

tel. 371-200 tel. 379-730 tel. 370-790

URED DRŽAVNE UPRAVE - predstojnik - SluŞba za gospodarstvo - SluŞba za druťtvene djelatnos - SluŞba za op u upravu - Ma ni ured AKOVEC - Ma ni ured PRELOG - Ma ni ured M. SREDIŠE - Ma ni ured M. SUBOTICA - Ma ni ured NEDELIŠE - Ma ni ured ŠTRIGOVA - Ma ni ured KOTORIBA - Ma ni ured DEKANOVEC - Ispostava PRELOG

tel 374-111 tel. 374-212 tel. 374-102 tel. 374-112 tel. 374-190 tel. 374-176 tel. 374-055 tel. 374-057 tel. 374-054 tel. 374-059 tel. 374-058 tel. 374-056 tel. 374-060 tel. 374-022

tel. 391-970 tel. 374-229; 374-121; 374-106

NAPOMENA: kuponi s malim oglasima predaju se DO PETKA DO 11 SATI TAROT VAM OTKRIVA VAĹ U SUDBINU â&#x20AC;&#x201C; ljubav, posao, budu nost.

Molimo nazovite za dogovor 098/1347-031

737

66

Dobro je znati

Y#

$

%& %%%

20. listopada 2009.

Vaš dom 67

www.mnovine.hr • info@estetikheretik.com • 040 312 333

estetikheretik.com

estetikheretik

brunokontrec.com dizajn-interijera.com - - - web info@estetikheretik.com - - - mail 091 727 10 76 - - - tel

STUDIO ZA UŽ IVAOCE PROSTORA

Jeftina adaptacija Poštovani, odlu ili smo adaptirati gornji kat obiteljske ku e u akovcu. Ku a je izgra ena u ondašnjem stilu, ali nam trenutno to ne odgovara. Površina stana je otprilike 57,00 m2 + dva balkona. Od prostorija tu se trenutno nalaze tri sobe, kupaonica, spremište i hodnik. Na kat se dolazi pomo u stepenica

iz donjeg dijela ku e, a isto tako se odlazi na tavan. Pošto bi htjeli odvojiti katove, razmišljali smo da nam pomognete izvesti vanjski, posebni ulaz - stepenište.

Trenutno nam je potrebno neko rješenje sukladno s inancijskim stanjem koje nije sjajno. Od prostorija htjeli bi dnevnu sobu, i to da se ona nalazi na južnoj strani

(pošto tamo ima najviše svjetla), kuhinju i blagovaonicu, spava u sobu, kupaonicu i radni dio. Tako er bi htjeli da se stepenište po mogu nosti zatvori, ali da ipak ostane mogu nost prolaska na tavan. Nacrt i mjere šaljemo u privitku.

Unaprijed hvala, Igor i Romina

Poštovani, u vašem slu aju uspio sam ispuniti sve vaše želje, a što se ti e mogu nosti, to je nepoznanica, to ete sami vidjeti.

Ulaz na kat ku e postavio sam na zapadnoj strani, bo no s obzirom na pro elje, i ulazno

stepenište veže se na postoje i balkon. Iz njega se ulazi direktno u glavnu prostoriju (dnevnu zonu), što bi mogao biti nedostatak, ali sam tome dosko io na na in da sam nasuprot ulaznih vrata postavio ugradbeni ormar po ci-

jeloj visini prostorije. Na taj na in dobivate ulazni prostor koji služi za odlaganje stvari, a i ogra uje sam ulaz od ostalih funkcionalnih zona. Tako er, nakon ulaska u stan, smjer ugradbenog ormara de inira vam prolaz prema kojoj zoni želite i i – kuhinji ili pak dnevnom boravku.

Kuhinja s blagovaonicom postavljena je na zapadnoj strani iz razloga što je tu zid s instalacijama. Pošto je zahtjev da se gleda i na inancijsku konstrukciju, smatram da je takvo preliminarno rješenje logi no. S druge strane, neka vas to ne sprije i da sami pokušate potražiti ponude od vodoinstalatera kako bi eventualno dobili alternativno rješenje (i cijenu) u slu aju da se kuhinja stavlja na isto nu stranu (gdje je, u našem slu aju, dnevni boravak).

Izme u kuhinje i dnevnog boravka nalazi se niski zidi (koji stoji okomito na ugradbeni ormar). S jedne strane zidi a stoji niski element iznad kojeg je postavljen TV i on se, logi no, veže uz dnevni boravak. S druge strane zidi a postavite komodu s ladicama ili neki drugi komad namještaja (ili pak nešto tre e, ovisno o funkciji koju želite).

U nastavku stana, prolazite kroz hodnik kako bi došli do kupaonice s WC-om. Ona ostaje na postoje em mjestu. Na kraju stana, gdje je sad jedna velika

PREDSTAVLJAMO INTERIJER

The Michelberger Hotel

ure uje: Bruno Kontrec

Možda su neki od vas, koji redovito prate ovu kolumnu, primijetili u kojem se smjeru kre u moji estetski a initeti, a sljede i interijer možda udara u samu srž mog poimanja interijera.

Dizajnom protiv recesije

Trebate li besplatan savjet, javite se!

Ako sanjate o svom prekrasno ure enom domu, uskla enih boja i stilova, možda vam mi možemo pomo i. Javite nam se i

“Estetikheretik studio” e pokušati odgovoriti na vaša pitanja, riješiti vaše dvojbe i dati vam koji savjet o ure enju. Zato ve ovaj tjedan pošaljite tlocrt ili konkretan opis (ili crtež) svog stana, ku e ili neke prostorije u svom domu. Ono što je bitno, ozna ite strane svijeta, sve prozore i vrata te nosive zidove. Važno je

da napišete i dimenzije (duljine i visinu) prostora.

Tlocrte ili skice zajedno sa svojim podacima (koje ne emo objaviti) šaljite na adresu Me imurskih novina – Ivana Mažurani a 2, 40 000 akovec ili ih jednostavno skenirajte ili fotogra irajte i pošaljite na e-mail: redakcija@mnovine.hr ili info@estetikheretik.com.

LIFESTYLE

Plutene visilice Na ovogodišnjem London Design festivalu londonski dizajner Benjamin Hubert predstavio je svoj rad za danski brend Unique Copenhagen.

Radi se o lampama izra enim od pluta.

Na in dobivanja ovakvih oblika relativno je jednostavan – radi se o tokarenju plutenih blokova koji su pak dobiveni od reciklaže plutenih vinskih epova. Otpad koji se dobiva tokarenjem ponovno se pretvara u plutene blokove iz kojih e nastati nove lampe.

Ovo je jedan od primjera kako bi održivi dizajn trebao izgledati – s mišlju o produktu, ali i o mnogo emu drugome – procesu, tehnologiji, a najvažnije od svega – ekologiji. www.benjaminhubert. co.uk www.uniquecopenhagen. com

Studio ¶estetikheretik¶ se tako er priklju uje u borbi protiv recesije te na sve svoje usluge daje Recesijski popust od 22%.

prostorija, izveo sam dvije manje prostorije prema zahtjevu.

Radna soba jest ona koja gleda na zapadnu stranu kako bi kroz cijelo popodne danje svjetlo dopiralo u nju, te kako bi imali izlaz na balkon.

Spava a soba je, nesretno, postavljena i, pošto taj dio nema prozora, morat ete napraviti otvor na zidu kako bi i u nju dopiralo danje svjetlo. Eventualno možete zamijeniti dvije potonje prostorije jednu s drugom, ali osobno mislim da je ovaj raspored bolji i logi niji s obzirom na situaciju. Što pak se ti e zatvaranja stepeništa, tu nema nikakvih problema. Dio koji ide prema vašem katu zatvorite gips kartonskim plo ama s izolacijom, a ukoliko dio koji vodi na tavan mora biti prolazan, izvedite klizna vrata i na taj ete na in dobiti najbolji rezultat.

sokim stropovima i velikim i prostranim prozorima, te s dvorištem koji se sada koristi kao hotelski ¶društveni klub¶.

Glavni dizajner ovog hotela jest Werner Aisslinger, ali s njim su blisko sura ivale tako er i Anja Knauer i Sibylle Oellerich, i to prvenstveno na podru ju kombiniranja i primjene elemenata dobavljenih s raznih sajmova i buvljaka. Svaki element u hotelu je ili izra en po narudžbi ili pak pažljivo odabran iz posto-

Radi se o The Michelberger Hotelu koji se nalazi u Berlinu i koji je otvoren pred koji mjesec.

Glavna pri a oko samog koncepta dizajna bila je da se gost osje a kao da ostaje prespavati kod prijatelja.

Sam hotel pak je smješten u staroj tvorni koj zgradi s vi-

je ih elemenata.

U svakoj sobi, isto tako, postavljena je originalna zidna tapeta, djelo Azira Kazimira.

Sobe su jednokrevetne do etverokrevetnih, a cilj menadžmenta hotela jest da privu e sve kategorije gostiju – od turista do poslovnih ljudi. www.aisslinger.de www.michelbergerhotel. com

68

Savjeti

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

20. listopada 2009.

HRVATSKI CRVENI KRIŽ GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA AKOVEC

Piše dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar

Depresija u menopauzi Menopauza je prirodni i normalni proces u životu žene. Ona nastaje izme u 40 i 55 godine života. Uo i menopauze menstrualni ciklusi postaju neredoviti i obi no to razdoblje traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina, a nakon ega dolazi do prekida menstrualnog ciklusa. Razlog tome je postupno smanjenje izlu ivanja ženskih spolnih hormona do potpunog prestanka izlu ivanja.

Tijekom postmenopauze esta pojava je depresija, koja se povezuje s padom razine estrogena i potpunim nestankom estrogena u organizmu.

Depresija u menopauzi karakterizirana je sniženim depresivnim raspoloženjem, padom interesa za

aktivnosti koje su ranije predstavljale veliko zadovoljstvo, osje ajem krivnje, smanjenom koncentracijom, brzim umaranjem i iscrpljivanjem, op om malaksaloš u, smetnjama spavanja. Isto tako javljaju se valovi vru ine – “valunzi” koji uzrokuju crvenilo i znojenje a traju od nekoliko minuta do sat vremena a mogu narušiti san i uzrokovati no no znojenje.

Kod ja e izraženih simptoma depresije, u svakom slu aju, potrebno je konzultirati psihijatra, koji e ordinirati terapiju antidepresivima.

Kod lije enja depresije u menopauzi uz antidepresive može se kombinirati i hormonska nadomjesna terapija (estrogen, progesteron).

SOS TELEFON 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psihološka podrška

Piše mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog

Nesretni u ljubavi?

Naše predstave o ljubavi, kao sustav vjerovanja o tome što je ljubav, ne nastaju slu ajno.

Izgra ujemo ih iz svojih osobnosti i speci i nih uvjeta u kojima smo odrastali i oblikovali poglede na sebe i svijet u kojem živimo. Kad se uzme u obzir razina kulturne misti ikacije ljubavi i medijska mitologija koja nas zasipa sa svih strana, mala je mogu nost da u mladosti oblikujemo ispravne predstave o ljubavi.

Moglo bi se re i da su prva zaljubljivanja i ljubavi u najve em broju slu ajeva optere ena iskrivljenim predstavama o ljubavi, infantilnim idealizacijama kakve mladi ljudi nose u svojim mentalnim strukturama. Kasnije, kad ostvarimo kvalitetne ljubavne veze, ak se sa dozom nostalgije možemo sje ati mladena kih zabluda koje smo nadrasli i demisti icirali.

Promjena sadržaja predstave o pravoj ljubavi spontani je proces koji je kod ve ine nas sastavni dio odrastanja. Sazrijevamo kroz neuspješne ljubavne veze i nesretna zaljubljivanja, analiziramo svoju ljubavnu patnju, pri amo sa bliskim osobama i konzultiramo stru nu literaturu da bi proniknuli tajnu ljubavi, pa tako korak po korak dolazimo do ispravnijih pogleda na ljubav. Po etni ka lutanja po teritoriju ljubavi postupno se korigiraju i omogu avaju nam stvaranje kvalitetnijih veza. A što ako nije tako? Znamo da ima ljudi koji se neprestano razo aravaju u ljubavi i ne odustaju od svojih adolescentnih fantaziranja o ideal-

nom partneru ili savršenom odnosu. Oni koji su nepokolebljivo uvjereni u ispravnost svojih disfunkcionalnih koncepcija ljubavi i ponosno ustraju u njima mogu se za itav život onesposobiti u stvaranju trajnijeg ljubavnog odnosa, kontinuirano ponavljaju i iste greške. Pri tome im se može initi da je njihova dosljednost ono najdragocjenije što imaju, pa brižno njeguju svoje kriterije. Da bi godinama o uvali svoju iskrivljenu predstavu o ljubavi oni troše ogromnu energiju. Puno truda moraju uložiti da bi uklonili ili ignorirali sve one životne injenice koje se ne uklapaju u postoje u predstavu, da bi zatvorili o i na druge ljude oko sebe koji ostvaruju svoje ljubavne pri e, po nekim druga ijim pravilima koja oni nisu spremni prihvatiti. Osobe koje zalutaju na ljubavnom teritoriju mogu se kroz duge godine lutanja iscrpiti obuzdavaju i svoju potrebu da vole i budu voljeni, jer se boje razo aranja i neuspjeha. Rigidne predstave o ljubavi, idealizacije i fantazmi koji e osobu dovesti do unutarnjih lomova, predmet su psihoterapije, nažalost naj eš e tek kad se lomovi u duševnom zdravlju ve jasno vide. A bilo bi puno bolje kad bi se osoba koja luta što prije odlu ila na savjetovanje ili psihoterapiju, kako bi se utvrdilo koji su sadržaji u njenoj predstavi o ljubavi iskrivljeni i kako bi što prije uz stru nu pomo krenula u potragu za ispravnijim uvjerenjima koja e joj omogu iti kvalitetnu ljubavnu vezu.

“Malo dobrote ovjeka prema ovjeku više vrijedi nego silna ljubav prema ovje anstvu”.(Dellen)

POVODOM 25. LISTOPADA, DANA DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI, HVALA SVIMA KOJI NESEBI NO DARUJU DIO SEBE. Djelatnici Gradskog društva Crvenog križa akovec

BIOTERAPIJA

Piše Katarina Flajpan

Bolovi u koljenima Bolovi u koljenima su sve eš a pojava kod sve mla e populacije i ne smiju se zanemarivati.

Glavni razlog oboljenja, odnosno sve manja pokretljivost zglobova koljena je pomanjkanje izi kih napora, sve više sjedenja, ležanja i izostanak aktivnosti u vidu izi ke rekreacije.

Kretanje ljudskog tijela je složen proces zavisan o mnogim imbenicima: stanju miši a, zglobova, težini tijela kao i o njihovom me usobnom skladu.

Kad je taj sklad narušen, iz bilo kojih razloga, dolazi do bolova, nerijetko žestokih, a kretanje oboljelog je bitno otežano. Bioterapeuti, koji takve bolove uspješno otklanjaju, znaju da je u pitanju disbalans organizma

HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK

ili nekog njegovog dijela, u ovom slu aju podru je koljena.

Vrlo su esti problemi oboljenja koljena posljedica vježbanja u teretanama jer program vježbi ne prati medicinska struka, pa je u kona nici rezultat šteta nanešena organizmu ve a od koristi. Bolovi se poja avaju i za vrijeme duljeg kretanja a i za vrijeme mirovanja u krevetu. Lijekovi rijetko pomažu ili su samo trenutnog u inka.

Umor u zglobovima javlja se ak u mladoj životnoj dobi najprije kod dužeg a onda i kod kra eg optere enja koljenog zgloba. Bolovi kod pokreta mogu biti upozoravaju e blagi dok u ja e razvijenoj fazi oni postaju razlog manje ili više ograni avaju eg faktora kretanja.

Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: DEJAN ZRNA (tel. 311 866), zamjenica glavnog urednika: BOŽENA MALEKOCI-OLETI¤, pomo nik glavnog urednika: JOSIP ŠIMUNKO, novinari: (tel. 312 333) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko Vrzan, tajništvo: Dijana Deban (tel. 312 333), gra i ki urednik: Dejan Horvat (tel. 312 335), gra i ka priprema: Blanša Blaževi , Jurica Hoblaj, direktor marketinga: (tel. 313 133) Snježana Zorkovi , komercijala: (tel. 313 133) Nevenka Šardi , lektura: Monika Zor ec

IZDAVA : ME IMURSKE NOVINE d.o.o.

Ivana Mažurani a 2, 40000 akovec TELEFAX: 040 311 699

ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godišnja 360 kn, polugodišnja 180 kn, tromjese na 90 kn (s naznakom za pretplatu); za inozemstvo 1035 kn (pretplata + poštarina); avio pošiljke (935 kn (pretplata+ poštarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W.I.F.T. COD: MBCKHR2X) Tisak: SLOBODNA DALMACIJA, 21204 Dugopolje, Dugopoljska 11 Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.

Kao najbolji bioterapeut u ovom dijelu Europe prilazim svakom oboljelom pojedincu potpuno individualno a jednako tako i iscjeljujem te opake pojave. One mogu nastati kao rezultat deformacije zgloba, otekline nastale raznim uzrocima a rezultiraju op om slabosti miši a u okolini zgloba.

Statisti ki je dokazano da žene eš e obolijevaju od spomenutih problema, premda je dokazano da im je život mnogo aktivniji od muškog dijela populacije.

Ne ekajte da se bolest razvije do stanja ograni enja kretanja nego dogovorite susret i po etak terapije kod mene na telefon (bez SMS-a) 098/1347-031.

Svi e vaši problemi kod mene biti riješeni u etiri tretmana. Ne dopustite da bolest ode u progresiju, ne trpite bolove ako možete lijepo i kvalitetno živjeti bez njih.

Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr

20. listopada 2009.

Razbibriga 69

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

HOROSKOP

PREMIŠLAVANJE JOŽEKA RADNIKA

Sam pravi gazda ima bratvo tri dni P

lina bodemo, za minuli mesec, platili jedno lipo meje nek do ve. No, to nebode furt nek se bodo cene rihtale vsaki mesec kaj zna i gda bode plin dražeši im ga bodemo vej trošili. Do ve je navek tak bilo gda je zima kesneše hapila plina i so zdigli ceno plino, jerbo oni morajo svojega plana spuniti, ako nej vu kubikima unda sikak vu penezima. Pak se od penezi živi. A naše Me imorske plina e moramo razmeti, bar ve dok delajo novo upravno zgrado. Pak si nebode valjda jedno takše jako poduze e jemalo zajma? Mi potroša i nebremo dozvoliti takšo sramoto, kaj košta košta!

N

ekaj nebode vredo z tem Serjanskim mostom štero ga bi mi skupa z Janezima trebali delati, a kajbi se po njemo išlo vu Deželo, o em re i, vu Evropo. Ve si hajdi dugo gruntam o temo mosto na Muri, a ve im sam uv kaj so i Janezi za to kajbi se most delav, ja sem protiv. To nebre biti za nas vu redo, jerbo Janezi brz as imajo nekaj za bregom, a dok to ne zazvedimo nek tej projektlin još malo po aka vu spodji kištici.

V

e vidite kak je zišev Zlatkec Bacingerov z conom

zvani Bac, šteromo je prvomo na pamet opav spomenik Petro Zrinskomo i Frano Krsti Frankopano nazvani Oproštaj, a šteroga je postavila akoska Zrinska Garda vu dvoriš o Staroga grada. Otkrili so ga politi ari na sam Den neovisnosti 8. oktobra. Kuliko sam mev za uti, Bac je nej biv niti pozvani kajbi došev glet kak zgledi ono kaj je on zmisliv i kaj si je namisliv. No, to je još nej vse kaj se dotikavle spomenikov i Zrinskih, jerbo je, ve zdavnja, Hrvaški sabor obe av gda bode zdigev spomenika Zrinskima vu akovco. A mi još navek akamo kaj se odluka sabornikov sprovede vu djelo. Verjem gda se i vi z menom slažete, pak so si Zrinski to, itekak, zaslužili.

N

ebrem veruvati gda se to vu denešje vreme prinas bode pripetilo: gazdi vu Hrvackaj poštaj bodo zaprli Županisko pošto vu akovco, a posle toga kanijo i zaklenoti nešterne selske pošte. Nej znati komo je, itak, to palo na pamet. Kak je vsako zlo za nekše dobro, tak bode i tu nejbole prešav moj pajdaš Ton a šteri, ve na leta, pova globe pismonoše. Brz as bodo i jega zeli v dero med po-

štare, jerbo bodo i jegovi globi meli posla.

B

ratva grozdja je minula i to onak kak je lejpo napisav gospon Mesari , prvo nalivpero brežnoga Me imorja, letno i stiha. Vsi znamo gda je Me imorje ovo leto nej bilo vu Božekovoj cukor-piksi jerbo ga je to a potukla hajdig pot.

Nej znati jeli se je to pripetilo zbogradi tega kaj so rleni pobedili na izboraj ili pak smo mi bili sikak na redo. Kak bilo gda bilo, bratva je zbavljena letno, jerbo je pobrano sam ono kaj je ostalo, a to je bilo uda premalo za nekše vekše veselice i za huškanja kakša so se znala uti negda, a nejbole unda gda je trsje fest rodilo. No, to kaj ga grozdja bilo malo ne zna i gdfa so lagvi nej puni. Znate kak je moj ve ve pokojni japica rekev: grozdja naberemo kuliko ga Božek dauv, a naprešamo kuliko lagvi imamo. Kuliko sam mev za uti nejvekša i nejveseleša bratva je bila pre mojemo pajdašo Drageco Ov aro vu Dragoslavco. On vam ima velike gorice od pedesetdva trse, a pozvav je dvajstišest bera ov. Bratva je jako dugo trajala, jerbo so našterni bera i zakesnili v pondelek vjutro na posel. Nej znati jeli so

trsi bili tak rodni ili pak je mev same muhljave bera e. A najbrž se dugo gveždralo, prešalo, jelo, pilo i popevalo, tak gda je od lanjskoga vina nikaj nej ostalo, a zadji bera i so išli dimo dok je mladi mošt po ev vreti. To je posel, a nej tam gde se za dve-tri vure vse napravi.

M

e imorski turisti ki težaki so završili akcijo Zeleno cvetje i zebrali nejbolše težake, nej inešo rakijo i nejlepše cvetjake, dvore, parke... Nemam nikaj protiv nikoga, a nejmeje protiv Drageca Sedlara, šteromo jemlem kapo z glave tijam do poda, jerbo to ja nigdar nebi mogev zdržati kaj vse on zdrži na Autobusnomo kolodvoro, a niti jempot nejde vu kr mo prek pota po vupeše. Ali nikak nebrem razmeti kak je žena nej mene prijavila za nejbolšega kuhara, a navek dok ja kuham vse prste si poliže, a tajere niti ne moramo prati. Brz as bi i tu mogev biti vu pitajnu naš poznati me imorski jal. Što bi rekev kaj ga toga je i vu mojoj (no dobro, našoj) hiži. Pak to se širi iš e bole nek partizanka.

Ali, drugo leto, se bodem sam prijaviv i ak sam zaprav nejbolši nek se to zna. Dostik dugo sam se skrivav pred pajdašima.

OVAN (21.3.-20.4.)

VAGA (24.9.-23.10.)

Rješavanje problema na privatnom planu vam baš i ne zvu i najzanimljivije, no, to je nešto što morate napravi kako biste mogli lakše krenu dalje, a po etak tjedna je svakako idealan za nešto takvo.

Sve što ostavite neriješeno može vas samo usporava kada u budu nos budete htjeli nešto novo napravi . Kraj tjedna provedite s voljenom osobom, obitelji ili prijateljima. Tada zaboravite na probleme i u ugodnom društvu se opus te i uživajte.

Imate u glavi toliko stvari koje želite napravi , no, ne znate od kud biste po eli da ne biste propus li ono najvažnije. Puno stvari vam sada zaokuplja pažnju, no, na vama je da im se nau ite oduprije . Pokažite da to no znate što vam najbolje odgovara. Nemojte se drugima opravdava što radite i zašto. Idealan je odgovor u kojem im ništa ne ete re i, a oni e vas ostavi na miru. S partnerom razgovarajte o svojim namjerama i poslušajte njegove savjete.

BIK (21.4.-20.5.)

ŠKORPION (24.10.-22.11.)

Promjene koje dolaze su iznenadne i na njih ne ete mo i utjecati, no, ne e donijeti nikakve drasti ne prekretnice, samo e popuni neke rupe i nejasno e. Pokušajte u vaš raspored unije više eksibilnos . Drugima je teško ravna se po vašem planu, a ukoliko se ne ravnaju vi imate osje aj kao da nešto propuštate. Ostavite sebi vremena za iznenadne kave.

Imali ste dobro razra en plan kako do i do onoga što želite pos i u životu, no, s vremenom su se i vaše želje mijenjale i sada vam to baš i nema puno smisla. Najlošija opcija je sada sve ostavi da ide svojim jekom.

Ipak je sve potrebno malo usmjerava .

Napravite novi ili prilagodite stari plan, no, bit e vam puno lakše kada znate u kojem smjeru se kre ete. Vašeg partera svakako uklju ite u sastavljanje novog plana budu i da e se i on na taj na in osje ati bolje i vaša veza e se dodatno produbi .

BLIZANCI (21.5.-21.6.)

STRIJELAC (23.11.-21.12.)

Nemojte se bojati razgovarati o problemima s partnerom. Ako otvoreno razgovarate bit e vam puno lakše, ali i zanimljivije u vezi. Ponekad ete morati napraviti prilagodbu prema partneru i njegovim željama, no, isto tako to možete o ekivati i da partner napravi za vas.

Ono što vam predstavlja problem nemojte kriti i sami se mu iti s time, zdrava komunikacija je klju uspješne veze.

Neke osobe misle da mogu odlu iva umjesto vas, a da ete se vi prilagodi onome što vam oni odrede.

Vrijeme je da im pokažete kako niste lutka, te da imate svoje stavove i osje aje.

Nemojte se bojati suprotstaviti im se.

Vrijeme je da im netko pokaže kako nisu centar svijeta. Koncentrirajte se ona ono što vas zanima. Istražujte sve za što prije niste imali dovoljno vremena. Ukoliko volite putovanja s partnerom otputujte i malo se odmorite od svega što je iza vas, te skupite energiju za ono što vas eka.

RAK (22.6.-22.7.)

JARAC (22.12.-20.1.)

Na po etku tjedna napravite popis svih stvari koje želite promijeni u svom životu kako biste bili što sretniji. Popis nadopunjavajte jekom cijelog tjedna, no, još uvijek nemojte ništa poduzima budu i da su pred vama promjene koje bi vam svakako mogle dodatno olakšati i napravi dio posla za vas. Tek nakon što promjene završe svoje, vi još doradite ono što je s popisa ostalo, a da vam predstavlja veliku važnost.

Ina e uvijek imate popis stvari koje još želite napravi , no, sada imate još puno posla koji vas ve lagano zamara i postaje vam dosadan. Bitno je da ne dopus te da vas ru na svlada i da samo ekate kada ete sve završite. Znate koliko vam je to bilo zanimljivo na po etku, stoga pokušajte barem malo vratiti po etni zanos. Promjene su pred vama, ne morate ništa posebno napravi kako biste ih ubrzali. Bitno je samo da vrijeme prije njih organizirate na na in da ne ekate samo nešto novo nego da uživate u onome što sada radite. Pokušajte partnera više uklju i u sve što radite.

LAV (23.7.-23.8.)

VODENJAK (21.1.-19.2.)

Posljednjih nekoliko tjedana ste bili posebno ranjivi i osjetljivi na sve što se oko vas doga alo, a vi se pred drugima niste htjeli pretvara . Otvoreno ste pokazivali svoje emocije. Sada je ponovno vaše vrijeme za osvajanje. Imate jako puno energije i dobrih planova koje možete ostvariti ukoliko se potrudite. Ponovno se vra ate na staro što e ujedno poboljša i vaš odnos s partnerom kojemu ste draži kada ste nezaustavljivi.

Pokušajte izbje i razgovore za koje ne znate to no gdje vode, a poslije kojih ste neraspoloženi. Neke stvari je ipak bolje ostaviti u prošlosti dok god se negativne tenzije ne smire.

Saznat ete za neke nove stvari koje e vam ponovno vratiti volju za poslom i nekim novim stvarima koje je potrebno unijeti u vaš život. Partner je uz vas i podržava vas u vašim namjerama. Razgovarajte s njim o svemu što se sada doga a. Puno ste radili proteklih tjedana, možda im treba i netko za razgovor.

DJEVICA (24.8.-23.9.)

Puno stvari se oko vas sada doga a i morate pravovremeno reagira , no, ne znate što to no napravi i treba vam vremena da prikupite sve informacije. Dok vi prikupite sve informacije, vrijeme za odluku e ve pro i i ne ete mo i ništa napravi da to vra te. Slušajte intuiciju, reagirajte kako vam se u tom trenutku ini najboljim, a poslije preispitujte svoje odluke i popravite ono što se može popravi .

Poradite malo na spontanos kako na poslovnom tako i ljubavnom planu.

RIBE (20.2.-20.3.)

Neke osobe s kojima sura ujete su vam u posljednje vrijeme neizdržive sa suradnju. Bitno je samo da se ne zamarate s njima i njihovim željama. Koncentrirajte se na ono što radite i to napravite na najbolji mogu i na in. Vikend provedite s partnerom ili s obitelji. Organizirajte neko druženje koje vas je inilo sretnima prije, samo što zbog ubrzanog tempa ne stižete to eš e ponavlja .

VIC tjedna

Šteta - Što ti je tata rekao kad je vidio razbijeni automobil? - pita majka sina.

- Trebam li izostaviti sve ružne rije i? - upita on.

- Naravno - odgovori majka.

- Onda nije rekao ništa - odgovori sin.

70

Vremenska prognoza

PROGNOZA VREMENA za sljede ih 7 dana

Postepeno zatopljenje VREMENSKA SLIKA: Bablje ljeto je završilo. Topla odje a i grijanje postali su naša svakodnevica proteklih dana. Stigli su i prvi temperaturni minusi, a s njima i mraz. Ovog tjedna vrijeme ne e biti tako hladno, barem ne u nastavku jer još danas o ekujemo relativno nisku temperaturu, a zatim ipak zatopljenje. Sredinu tjedna obilježit e južina s kojom e temperatura porasti, ali prije dolaska ciklone koja e nam donijeti kišu i pad temperature, najvjerojatnije u petak. Ta ciklona uzrokovat e sredinom tjedna i nepovoljne biometeorološke prilike, osobito ljudima osjetljivima na vrijeme.

VREMENSKA PROGNOZA: Današnje vrijeme bit e sun aniji nego ju erašnji. Povremeno može biti umjerene naoblake, ali se više nikakve oborine ne o ekuju. Vjetar e oslabjeti i okrenuti na slab južni i jugozapadni što je ve lagani po etak južine. Jutarnja temperatura vjerojatno e biti niska jer e no biti djelomi no vedra i s manje vjetra pa se mjestimice može spustiti i malo ispod nule uz mraz, a najviša dnevna e zbog više sunca biti u porastu – o ekujemo ju oko 12 Celzijevaca.

Niska temperatura zraka do ekat e nas i u srijedu ujutro kad je, osim mraza, mjestimice mogu a i magla ili niska naoblaka. Neki dijelovi Me imurja bit e

pošte eni hladno e ve od jutra zbog jugozapadnog vjetra koji bi ve tijekom no i mogao povisiti temperaturu. Ve i dio dana e biti pretežno sun ano uz malu do umjerenu naoblaku. Temperatura zraka e rasti i bit e ve inom oko 15 Celzijevaca, ponegdje i malo viša. Porast naoblake mogu je krajem dana, a u no i na etvrtak može pasti i malo kiše.

Južina i pad tlaka nastavit e se i u etvrtak. Nakon no ne kratkotrajne kiše dan e biti djelomi no sun an s promjenjivom naoblakom. Postupno e biti sve više oblaka jer e nam se sa zapada i sjeverozapada približavati ciklona. Sun anih razdoblja više e biti u prvom dijelu dana, a s porastom naoblake do kraja dana mjestimice ve može biti malo kiše. Jutro osjetno toplije nego u prvoj polovici tjedna – temperatura e biti izme u 5 i 10 Celzijevaca, a najviša dnevna vjerojatno e biti viša od 15, a ponegdje se

20. listopada 2009.

www.mnovine.hr • redakcija@mnovine.hr • 040 312 333

može približiti i vrijednosti od 17 ili 18 Celzijevih stupnjeva. Dolazak hladnijeg zraka osjetit emo po okretanju vjetra s južnog i jugoisto nog na sjeverni i sjeveroisto ni što bi se moglo dogoditi do kraja etvrtka.

Ciklona nam stiže u petak koji e od jutra biti ve inom obla an. Povremeno o ekujemo kišu, a nije isklju ena ni grmljavina. Bit e relativno vjetrovito uz povremeno umjeren sjeverac i sjeveroisto njak. Pravi jesenski dan s tmurnim oblacima i mjestimi nom kišom srušit e temperaturu pa e najviša dnevna biti izme u 11 i 14 Celzijevih stupnjeva.

Utjecaj ciklone vjerojatno e potrajati i tijekom vikenda, ali e biti sve slabiji. U takvim okolnostima u subotu o ekujemo puno oblaka, još mjestimice s kišom.

Mogu a su i sun ana razdoblja, ali ih ne e biti ni puno ni esto. Puhat e sjeverni vjetar uz relativno nisku temperaturu zraka. Nedjelja

e biti malo povoljnija uz više sunca, a mogu nost za kišu bit e mala. Jutro bi mogla obilježiti magla ili niska naoblaka, a u slu aju vedre no i može biti i slabog mraza.

Dnevna temperatura vjerojatno e biti u laganom porastu. Što se ti e po etka novog radnog tjedna, prognosti ki modeli upu uju na promjenjiv ponedjeljak tijekom kojeg ni se vrijeme trebalo postupno smiriti, a nakon toga idu ih bi dana trebalo biti suho i stabilnije.

Na kraju dodajmo da se u no i sa subote na nedjelju prelazi na zimsko ra unanje vremena što zna i da emo u nedjelju u 3 sata ujutro kazaljke na satu pomaknuti jedan sat unatrag, na 2 sata. (prognozu izradila udruga Crometeo 19.10.)

METEOROLOŠKI KALENDAR 23. listopada 1993. god. u Istri katastrofalne poplave i preko 200 mm oborine 24. listopada 1739. god. po ela jaka i duga zima koja je trajala do sredine lipnja 1740. god.

25. listopada – prosje ni nadnevak završetka izletni ke sezone 26. listopada 1964. god. strašna poplava Save u Zagrebu uz 17 poginulih

PREGLED VREMENA od 12. do 19. listopada

Štef uzrokovao probleme Izražena hladna fronta ciklone Stjepan prošlog je ponedjeljka prešla itavu središnju Hrvatsku.

Prema dojavama naših lanova s terena prolazak fronte bio je vrlo dinami an, a ponegdje je zabilježena i materijalna šteta. Fronta je izme u 10 i 11h prvo zahva la Me imurje i Zagorje, a onda se brzo širila prema istoku. Prolazak fronte na našem podru ju bio je popra en snažnim vjetrom i kišom. Na rije kom podru ju oluja je nanijela i materijalnu štetu. U Gorskom kotaru temperatura je pala ispod 5°C, a po eo je pada snijeg. Nakon što su kiša, snijeg i zahla enje ‘pokorili’ zapad zemlje, u popodnevnim sa ma prodor je zahva o Slavoniju, Liku i Dalmaciju.

Sunježice je bilo i u nižim dijelovima Like, tako su snježne pahulje s kišom zabilježene u Gospi u uz samo 2°C. Snijeg je padao i u Oto cu.

Najviše oborina palo je u Novalji na otoku Pagu, ak 127 litara po metru kvadratnome. Na našem podru ju palo je ve inom 5 do 10 litara. Posebno zauzeta je bila Nacionalna središnjica za traganje i spašavanje na moru koja je morala pomaga ve em broju nau ara i ribara koji su se oglušili o upozorenje o lošim vremenskim uvje ma. Samo u za-

darskom akvatoriju tako je spašeno šest brodova, me u kojima su bile dvije jedrilice sa njema kim i austrijskim državljanima. Još prije dva dana dalma nske su plaže vrvjele kupa ima, a dnevne temperature zraka bile su prave ljetne, od 25 do 30°C. U samo nekoliko sa temperaura je pala na jednoznamenkaste vrijednos . Iako su vjetar, zahla enje i oborine bili izraženi, Dalmaciju je jekom ponedjeljka pogodila još jedna nepogoda – pijavice. Sudar iznimno toplog i vlažnog zraka te nadolaze eg polarnog podrijetla prozro io je divlju atmosferu kakva se odavno ne pamti na ovim prostorima. Nad još toplim morem ju er je zabilježeno ak nekoliko pijavica. Najviše ih je dojavljeno oko Dubrovnika i izme u kopna i otoka Bra a. Pijavice, ina e, nisu rijetkost na Jadranu u ovom dijelu godine. U nastavku tjedna vrijeme je bilo mirnije, ali osjetno hladnije s jutarnjim mrazevima i rela vno niskom dnevnom temperaturom, a hladno i je pridonosio i hladan sjeverni vjetar.

Prošlog tjedna temperatura zraka bila je niža od listopadskog prosjeka što je nakon velike topline ipak donekle vra lo ravnotežu mjese noj temperaturi.

Varljiva statistika Neumoljivi sta s ari bi rekli da je u protekla dva tjedna temperatura zraka, kako kod nas, tako i u ve em dijelu Europe, bila u okviru prosjeka.

Naravno, znamo da nije baš bilo tako, ak ni približno. Prva dekada listopada bila je iznadprosje no topla, ponegdje i blizu rekordnih vrijednos za ovaj mjesec. Veliki preokret donijela je hladna fronta, u sklopu ciklone Stjepan, prošlog ponedjeljka, 12. listopada. Nakon prodora vrlo hladnog zraka, zaredali su hladni dani. Prema kar koju je ju er objavila NOAA , u ve em dijelu Europe, uklju uju i i naše krajeve, temperature su u razdoblju od 11. do 17. listopada bile dosta ispod prosje nih vrijednos .

Temperaturna odstupanja su se naj eš e kretala od 3 do 5°C ispod prosjeka.

Neka su podru ja bila i više od 5°C hladnija od prosjeka, kao npr. alpsko podru je na trome i Švicarske, zapadne Austrije i južne Njema ke, te dijelovi srednje, isto ne i jugoisto ne Europe.

Znatno toplije od prosjeka bilo je samo na podru ju Turske, jugozapadu Španjolske, u Portugalu, na zapadu Irske i u Škotskoj. U tjednu prije (od 4. do 10. listopada) karta temperaturnih anomalija se za Europu „crvenila“, odnosno temperature su bile znatno iznad prosjeka. Jedino je podru je Skandinavije u protekla dva tjedna bilo stalno hladnije od prosjeka.

Doga aji POD PUNOM parom u Me imurskim dvorima FINA Zagreb, Grad akovec i GKP “ akom” d.o.o. akovec razvijaju zajedni ki projekt

Pobjednica Suzana Kerman Studentica Suzana Kerman iz Gornjeg Mihaljevca (na slici sasvim desno) pobjednica je u emisiji “Pod punom parom” RTL televizije koja se izme u ostalog snimala u Me imurskim dvorima u Lopatincu.

Kerman je od RTL-a za nagradu dobila pet tisu a kuna, te nekoliko poklona od sponzora emisije.

Ostali natjecatelji Neven, Toni, Petra i Saša dobili su po tisu u kuna.

Ocjenjiva i su Suzani dali najve i broj visokih ocjena u paleti jela koje su svakodnevno

pripremali uz pomo Valerije Filipovi , kuharice Me imurskih dvora. Uradke ekipe ocjenjivali su brojni posjetitelji Me imurskih dvora, odabrani od strane Constatin Enteraimmenta, producenta emisije. Svi sudionici od snimatelja i novinara, do natjecatelja i ocjenjiva a bili su više nego zadovoljni i odli no su se osje ali u Me imurskim dvorima, koji su uz Toplice Sveti Martin bili jedini me imurski restoran gdje je održana ovaj kulinarski shov.

(S. Mesari )

Pobjednica Suzana Kerman (prva zdesna)

E-parking kartice

E-parking kartice novina su kad je u pitanju usluga parkiranja u akovcu, a istom možete platiti parkiranje na zatvorenom parkiralištu MT -a u ulici Matice hrvatske u akovcu. Pri ulasku na parkiralište treba uzeti potvrdu na kojoj piše vrijeme ulaska, a prilikom izlaska istu predajte operateru. Kartica je zamjena za gotovinu i samo je treba prisloniti na ita koji e o itati iznos za naplatu parkinga, na osnovu kojeg se izdaje ra un.

Kartica se može nabaviti u FINA poslovnici u akovcu. Da bi kartica funkcionirala, potrebno

ju je povremeno “napuniti”. U FINA poslovnici uplatite raspoloživi nov ani iznos (najviše 1.000 kn) da biste uvijek pri ruci imali dovoljan iznos za parkiranje.

Pogodnosti su korištenja e-parking karticu jednostavno korištenje, brzo obavljanje transakcije, potpuna kontrola troškova, uvijek pri ruci i nije potrebno nikakvo potpisivanje ugovora. akom i Me imurske novine poklanjaju dvije e-parking kartice s 20 kn za korištenje za dva itatelja koji s najnovijim primjerkom Me imurskih novina br. 737 u utorak od 8 sati stignu u našu redakciju.

Nagra ujemo itatelje Me imurskih novina Promotivna akcija tijekom koje našim vjernim itateljima svaki utorak dijelimo majice na prodajnim mjestima diljem Me-

Lidija Majeri iz Selnice, trgovina “Metss” Selnica

imurja nastavlja se i dalje. Prošli tjedan nagradili smo novih petero itatelja Me imurskih novina.

Me u njima jesu:

Slava Dominik iz ukovca, trgovina “Iva” ukovec

Draga Novak iz akovca, trgovina “Mercator” 5513 akovec

Božidar Premuš iz Belice, trgovina “Metss” Belica

Katarina Zlatarek iz Dunjkovca, trgovina “Metss” Dunjkovec, s djelatnicom Silvijom Damjanovi

Y#

$

%& %%%

Dobro je znati 71

PROMJENA TRENERA NOGOMETNOG PRVOLIGAŠA NIJE URODILA PLODOM

MKA*IPC PONOVNO U POBJEDNI KOM RITMU RUKOMETNE PREMIER LIGE

Bogdan krenuo Osijek svladan bez porazom u Varaždinu problema

FOTOREPORTAŽA S TRADICIONALNOGA JESENSKOG KROSA U AKOVCU

Nastupilo više od 580 sudionika

PRVA NAGRADA u natje aju Hrvatskih pošta pripala u enici II. OŠ akovec

LORENA Šimuni napisala najljepše pismo 2009.

Lorena Šimuni , u enica 4. a razreda II. Osnovne škole akovec, primila je nagradu i priznanje kao autorica najljepšeg pisma koje je izabrano u sklopu natjecanja mladih za najljepše pismo 2009. godine. Hrvatska pošta nagradila je autoricu i njezin razred jednodnevnim izletom u Krapinu, Trakoš an i Stubicu.

- Bila sam jako iznena ena kada sam saznala da sam pobijedila jer sam prošle godine osvojila tre e mjesto pa sam mislila Bila sam u školi. Na satu razredne nastave u iteljica je pri ala o životu i na inu kako ga možemo poboljšati. Priznajem, nisam je baš previše dobro shvatila. Poslije nastave sam došla ku i. Tata je bio sam. Ispri ala sam mu kako je u iteljica govorila o poboljšanju života i kako ne znam zašto da ga poboljšavam kad je nama dobro. Tata mi je po eo objašnjavati. Govorio je da ima roditelja koji rade u lošim uvjetima. Rade dugo i slabo su pla eni za svoj rad. Da ne mogu svoju djecu voditi na more ili im kupovati skupe igra ke. Da imaju loše šefove, koji ih maltretiraju na poslu. Da moraju cijeli dan stajati, ili rade u hladnim prostorima. Da, kada do u ku i, loše su raspoloženi ili preumorni. Da s vremenom mogu dobiti razli ite bolesti. Uskoro je i mama došla. Oboje su bili loše volje.

Otišla sam u svoju sobu. Na brzinu sam napisala zada u. Po ela sam se igrati. Malo sam razmišljala. Meni

da ove godine ne u osvojiti nagradu, kazala je nadarena mlada spisateljica Lorena Šimuni . Iz II. Osnovne škole na natje aj je prijavljeno ukupno troje u enika.

Osim Loreninog, poslani su radovi Antonije Mrle i Klare Juriši , tako er u enica 4. a razreda.

Ova pisma u enice su napisale još u 3. razredu, me utim, podjela nagrada i priznanja povezana su s obilježavanjem Svjetskog dana pošte i Dana Hrvatske pošte, stoga je Lorena nagradu

NAJLJEPŠE pismo 2009.

Draga Lory! je dobro. Imam sve igra ke koje sam poželjela. Još samo da dobijem laptop.

Tata je rekao da je preskup, a mama se samo nasmijala. Moram je sutra podsjetiti.

Sljede i dan tata je bio na putu, a mama je morala ostati duže raditi.

Bila sam kod bake i djeda. Bilo nam je dosadno pa sam zamolila djeda da odemo malo prošetati do grada. Dok smo šetali, prolazili smo pored banke u kojoj radi mama. Nagovorila sam djeda da je idemo vidjeti. Željela sam je pitati kad e do i ku i. A i trebala sam je podsjetiti da želim laptop. Ušli smo u banku.

Teta na šalteru nas je odmah prepoznala. Veselo nas je pozdravi-

la. Otvorila nam je vrata i pustila nas da u emo. Mama nas je ula i pozvala nas u svoj ured. Prvo što sam vidjela dok smo ušli je kako sjedi za kompjuterom i nešto pažljivo gleda na monitoru. Oko nje bilo je puno papira.

Mislila sam da je na Internetu i da gleda nešto jako zanimljivo. Obišla sam stol i pogledala u ekran. Vidjela sam samo nekakve brojke. Kona no je digla pogled. Izgledala je umorno, ali je bila vesela što nas vidi. Pitala sam je li gotova i zašto je toliko na poslu. Zar joj je ljepše biti tamo nego kod ku e?

Odgovorila mi je da to nije tako jednostavno. Da mora neke stvari odraditi na vrijeme kako bi mogla dobiti pla u. Pitala sam je mogu li joj pomo i.

Nije mi odmah odgovorila. Pitala me kako je bilo u školi. Nisam više razmišljala o laptopu. Samo sam željela da što prije završi s poslom i da do e ku i. Nismo se još dugo zadržali. Pozdravili smo se i krenuli natrag.

Polako je padao mrak. Zamišljala sam kako bi izgledalo da moji roditelji ne moraju raditi po cijele dane. Da možemo više vremena biti zajedno i igrati se. Pitala sam djeda jesu li on i baka toliko radili.

Odmah mi je odgovorio da nisu. Da su radili manje i da su to bila druga vremena. Ali su zato i imali puno manje. Tada sam shvatila što nam je u iteljica govorila. Nije mi više bilo važno ho e li mi kupiti novi nintendo ili laptop. To su ionako samo bezvezne stvari. Ljepše mi je biti s roditeljima. Kada smo svi zajedno, veseliji smo. To mi ne može ni jedna igra ka zamijeniti.

Lorena Šimuni

Lorena Šimuni s u iteljicom Emom Sutlar koju je osvojila još u prolje e primila tek prošli tjedan. U pisanju pisma u enicama je pomogla njihova u iteljica Ema Sutlar. - Prije nego su u enici krenuli pisati pisma, razgovarali smo s njima o temi na koju su trebali pisati kako bi shvatili o emu je rije , rekla je Ema Sutlar, koja dodaje da su natjecatelji ove godine trebali napisati pismo u kojem e objasniti kako humani radni uvjeti mogu poboljšati kvalitetu života.

Ovaj natje aj Hrvatska pošta provela je u suradnji s Agencijom

Vadi se pletivo iz ormara Pletivo nikad potpuno ne izlazi iz mode, samo je nekih sezona manje, a nekih više u modi. Uzorci i boje nekada su bili izraženiji jer je bilo sasvim razumljivo da svaka žena zna isplesti barem šal, a vunica je bilo u ponudi u bezbroj boja, debljina i kvaliteta. No, pletenje iziskuje vrijeme i strpljenje, a danas nas više ne krase te vrline.

Posežemo za industrijskim pletivom, a ono nije ni sjena nekadašnjim rukom pletenim kapama, šalovima i vestama koje su zbog ru ne izrade redom bile unikati. Jedino su danas djevojke samosvjesnije i ljepše, pa im i ovo industrijsko pletivo dobro stoji. (BMO)

za odgoj i obrazovanje, a pod pokroviteljstvom Svjetske poštanske unije (UPU) koja to natjecanje provodi još od 1971. godine prema strogo utvr enim pravilima i u kojem sudjeluju milijuni djece diljem cijelog svijeta. Svake godine UPU odabire novu temu te sve poštanske uprave u svijetu provode natje aj na izabranu temu. Hrvatska pošta ovim putem promi e pismenost me u mladima te skre e pozornost na važna društvena pitanja. (hz)