RELIGIJA
3. velja e 2009.
17
USUSRET STEPIN EVU 2009.
BOG mojih detalja
Trpio je za ljude i Crkvu
Isus niĹĄta ne zahtijeva
Ove godine navrĹĄava se 49 godina od smrti zagreba kog nadbiskupa kardinala 'lojzija Stepinca i 11 godina od njegova proglaĹĄenja blaĹženim. Kardinal 'lojzije Stepinac umro je 10. velja e 1960. godine na Ĺžupnom dvoru u KraĹĄi u, gdje je bio u ku nom pritvoru, na koji ga je u montiranom politi kom procesu 11. listopada 1946. godine osudio komunisti ki reĹžim. To nije, kardinal Stepinac osu en je na 16 godina zatvora, koji je zapo eo odsluĹživati u zatvoru u epoglavi 19. listopada 1946. godine. z epoglave je Stepinac interniran u ku ni pritvor u KraĹĄi , gdje je trpe i bolove, policijsku torturu i podnose i u injenu mu nepravdu pri punoj svijesti duĹĄu predao onome u kojega se uzdao. (“U Tebe se +ospodine uzdamâ€?, bilo je biskupsko geslo 'lojzija Stepinca.) Kardinal Stepinac za ljude i crkvu nije trpio samo tih 15 godina koliko je bio zato en. Trpio je od samog stupanja u sluĹžbu zagreba kog nadbiskupa 7. prosinca 1937. godine. Osobito teĹĄko razdoblje za Stepinca i Crkvu u Hrvata bilo je tijekom . svjetskog rata i godinama po njegovu zavrĹĄetku.
ju i sve nas na patnje Židova, ne moŞemo se oteti dojmu da oni koji toboŞe ťtite interese Židova pod krinkom anti aťizma ne kaŞu da je Stepinac zaista Pravednik me u ljudima. stina, Židovska op ina u Zagrebu nije se kao mnogi drugi protivila beati ikaciji Stepinca, ali nije niťta u inila da svijetu kaŞe da je Židove spaťavao dovode i u opasnost vlastiti Şivot. Kardinal 'lojzije Stepinac blaŞenim je proglaťen 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici, pod rukama i rije ima Svetog Oca vana Pavla . PoboŞni ťtovatelji BlaŞenog 'lojzija Stepinca vjeruju u njegovo proglaťenje svetim. (Stjepan Mesari )
VARAŽDIN
Sveta misa 9. velja e
Nikad Pravednik mira Tih teĹĄkih godina nadbiskup Stepinac stalno je bio izloĹžen verbalnim i fizi kim nasiljima. Vlast ga je pritiskivala jer se protivio protuĹžidovskim i protusrpskim zakonima, a komunisti koji su dolazili na vlast osu ivali su ga za suradnju s okupatorima.
Na blagdan Krista Kralja 1942. godine Stepinac je s propovjedaonice rekao kako su svi ljudi, svih rasa, djeca BoŞja. Naglasio je kako se ne smije istrjebljivati Cigane i Židove zato ťto se misli da su oni niŞa rasa.
Zna se da je nadbiskup Stepinac spasio Şivote mnogih Židova, no nikada nije od strane Židova dobio titulu Pravednik me u ljudima. Danas kada se ponovno mnogo govori o Holokaustu, stalno podsje a-
Sve enici i vjernici VaraĹždinske biskupije Stepin evo e obiljeĹžiti u ponedjeljak 9. velja e. U predve erje Stepin evog u 18 sati u VaraĹždinskoj katedrali svetu misu e predvoditi varaĹždinski biskup monsinjor osip Mrzljak, u koncelebraciji sa sve enicima itave biskupije. Ujedno e tog dana biti obiljeĹžena i proslavljena obljetnica posvete osipa Mrzljaka za biskupa. U Zagreba koj katedrali Stepin evo e biti obiljeĹženo 10. velja e, a ve ernju e misu u 19 sati predvoditi zagreba ki nadbiskup kardinal osip Bozani . (sm)
Po etak susovog javnog djelovanja obiljeĹžen je njegovim pozivom kojeg je uputio u +alileji: ÂťPribliĹžilo se kraljevstvo BoĹžje! Obratite se i vjerujte evan elju!ÂŤ Kraljevstvo BoĹžje je Bog koji je doĹĄao sasvim blizu ljudi. UĹĄao je u njihovu povijest, i tu odlu io ubudu e ostati. tako edan izme u nas, svima poru uje: Obratite se i vjerujte evan elju! Obra enje u susovim ustima nikad nije bio sinonim odricanja, napora ili Ĺžalosti, nego sinonim slobode i radosti. Ne radi se o duhovnoj recesiji nego o duhovnom napretku. U staro doba, prije susa, obratiti se zna ilo je ÂŤvratiti se unatragÂť. Obra enje je pokazivalo da smo u jednom trenutku svoga Ĺživota shvatili kako smo ÂŤpogrijeĹĄili cestuÂť; da smo se zaustavili, predomislili i odlu ili promijeniti naĹĄe ponaĹĄanje, tj. ponovno po eli slijediti zakon. To je zaokret na startnu poziciju. Moralno obra enje. sus mijenja zna enje obra enju. Za susa obra enje viĹĄe nije vra anje na startnu poziciju, nego skok naprijed, u Kraljevstvo, u oslobo enje, u spasenje. Obratiti se za susa zna i pustiti da spasenje do e k nama, besplatno. Obra enje i spasenje su promijenili svoja mjesta. Nije najprije obra enje, a potom spasenje, kao nagrada. Nego je najprije spasenje, kao besplatni dar BoĹžji, a zatim obra enje kao odgovor. Zato je susova poruka ÂŤradosna vijestÂť, jer niĹĄta ne zahtijeva unaprijed. van eosko obra enje je uvijek dar. Bog
PiĹĄe: vl . Antun Ĺ tefan od ovjeka ne o ekuje prvi korak. Takvo bi spasenje bilo nagrada za napore. Ne, nego najprije milost ili dar, a potom ovjekov angaĹžman. Diskretno i ritmom kojim moĹže i i svaki na svoj na in. Ne najprije zada a nego dar; ne zakon nego milost. Ono ĹĄto sus svima kaĹže je: obratite se, to jest vjerujte! Obratite se vjeruju i. Vjera su vrata kroz koja ulazimo u Kraljevstvo. U i u Kraljevstvo zna i obratiti se. Besplatno i bez zasluga. ' to svatko moĹže jer svatko moĹže vjerovati zato jer nas je Bog stvorio sposobne za to. Radi se o pristanku. Vjera je in kojim ‘pristajemo’ (slobodno prihva amo) da Bog bude naĹĄe oslobo enje. Poziv na obra enje zato nije prijetnja, neĹĄto ĹĄto bi nas trebalo rastuĹžiti i prisiliti da hodamo spuĹĄtene glave. Naprotiv, evan eosko obra enje je dar, i zato poziv na slobodu i na radost.
DUHOVNI VELIKAN
Sveti BlaĹž, 3. velja e
ŽUPA OREHOVICA
Ostali bez Ĺžupnika VaraĹždinska biskupija je na svojim web stranicama objavila kako od 1. velja e 2009. pre asni Stjepan Moste ak preuzima Ĺžupu Svetog Martina biskupa u VaraĹždinskim Toplicama.
sto tako se navodi kako e privremeno Ĺžupom Orehovica upravljati vele asni Nikola Mikuli , Ĺžupnik u Pribislavcu uz pomo vele asnog Danijela Bistrovi a, Ĺžupnika u vanovcu. (sm)
Župnik Moste ak nije izdrŞao U subotu 24. sije nja kod potpisnika ovog teksta doťlo je dvoje mladih iz Orehovice kako bi rekli ono ťto svi znaju, a ne smiju ili ne Şele re i. - Vi piťete o Crkvi i molimo vas da napiťete i ovo. Vama budu ljudi vjerovali, a mi to Şelimo. No, molimo Vas, nemojte nas otografirati niti napisati naťa imena jer Orehov ani, ne svi nego oni koji su protiv Şupnika, mogli bi nam se osvetiti, u dahu su rekli mladi i nastavili. - mali smo izuzetno dobrog i vrijednog Şupnika, no bilo je ljudi koji ga nisu voljeli te su ga vrije ali na ulici, pred crkvom ‌, posvuda. Najnoviji slu aj, koji je vjerojatno prelio aťu, jest taj ťto je jedan ovjek koji je pred tridesetak godina
kupio luster za crkvu Ĺžupnika izvrije ao i napao zato ĹĄto je Ĺžupnik stari zamijenio novim lusterom. ' itavu je crkvu obnovio i normalno je da je promijenio i luster. Napadala su ga kada je hodao ‘s kriĹžecom’. StraĹĄni su vam to ljudi. Nije im valjao Ĺžupnik NovinĹĄ ak. Nije im dobar bio Ĺžupnik on ari , napadali su vele asnog Vukalovi a i sad im ne valja Moste ak. Mi koji smo vjernici bojimo se da e nam biskup ukinuti Ĺžupu. Tko e htjeti do i me u takve ljude. +ori su od avola i nije udno ĹĄto vele asni Moste ak nije izdrĹžao, a tako je bio mudar i dobar ovjek, reklo je dvoje mladih ljudi koji Ĺžele Ĺžupnika i Ĺžupu. (Stjepan Mesari )
Živio je u 4. stolje u, a zbog vjere je bio uhi en i mu en. Odrubljena mu je glava. Njegovo je ťtovanje raťireno diljem krť anskog svijeta. U Hrvatskoj ga osobito ťtuju u Dubrovniku i njegovoj okolici, gdje ga zovu sveti Vlaho. Stolje ima je zaťtitnik Dubrovnika. Na dan Svetog BlaŞa poslije mise u crkvama sve enici kratkim obredom vjernicima blagoslivljaju grlo. Obi aj tog blagoslova nastao je na temelju legende prema kojoj je BlaŞ, dok su ga vodili na stratiťte, svojim blagoslovom ozdravio mladi a koji se guťio od riblje kosti koja mu je zapela u grlu. Na spomendan Svetog BlaŞa imendan slave svi koji nose ime BlaŞ, BlaŞenko, Blaťko, Vlaho, BlaŞenka, Vlahica. (sm)
IMENDANI I BLAGDANI utorak, 3. velja e BlaĹž, Vlaho, Dubravko srijeda, 4. velja e 'ndrija, Veronika, zidor etvrtak, 5. velja e 'gata, agoda, +oran petak, 6. velja e Pavao, Doroteja, Dorica subota, 7. velja e Rikard, BoĹžidar, DrĹžislav nedjelja, 8. velja e eronim, erko, Mladen ponedjeljak, 9. velja e 'polonija, Sun ana
RIJE I MUDRE Pre asni Moste ak viĹĄe ne stoluje u Orehovici
“ ma ljudi koji od svog bogatstva nemaju niĹĄta osim straha da e ga izgubiti.â€? (D. Diderot)