SAVJETI
8. srpnja 2008.
PiĹĄe dr. med. Alija Mujezinovi , spec. neurolog, psihijatar
47
PiĹĄe mr. Jelena Klin evi , spec. klini ki psiholog
PatoloĹĄko kockanje Ljuti li se Dalaj Lama? Zaokupljen sam kockanjem. Stalno prepri avam kockarske dogodovĹĄtine, planiram budu e kockarske pothvate i smiĹĄljam kako da do em do novca za kockanje. esto se pokuĹĄavam kontrolirati, smanjiti ili prestati kockati i svaki put kada to pokuĹĄam javi mi se nemir i razdraĹžljivost, pa ponovnim kockanjem to nestaje. ako sam se zaduĹžio i sada bi se htio toga rijeĹĄiti ali kako? PatoloĹĄko kockanje je poreme aj kontrole poriva ili nagona kod kojeg na patoloĹĄku i neprilago enu prirodu upu uje sljede e: zaokupljenost kockanjem, planiranje i razmiĹĄljanje o sljede oj igri uz smiĹĄljanje na ina kako da se nabave novci za kockanje; potreba da se ulaĹže sve viĹĄe novca da bi se postiglo Ĺželjeno uĹživanje; nemir ili razdraĹžljivost pri pokuĹĄajima da se kockanje skrati ili prekine ili nemogu nost prekidanja; skrivanje od drugog do kojega se stupnja “otiĹĄlo dalekoâ€? u kockanju; za osiguravanje novca za kockanje upuĹĄta se u nezakonite aktivnosti kao ĹĄto je kra a, prijevare, krivotvorenje; ili ugrozili su ili izgubili vaĹžnu vezu, posao, obrazovnu ili poslovnu mogu nost zbog kockanja. Osobe koje boluju
od patoloĹĄkog kockanja imaju iskrivljeno miĹĄljenje o sebi (primjerice praznovjerje, preveliko povjerenje ili osje aj snage i kontrole). PatoloĹĄko kockanje je isto tako na in bijega od problema ili umanjivanja osje aja bespomo nosti, osje aja krivnje, anksioznog ili depresivnog raspoloĹženja. Mnoge osobe s patoloĹĄkim kockanjem vjeruju da je novac i uzrok i rjeĹĄenje svih njihovih problema. Primije eno je da osobe koje boluju od patoloĹĄkog kockanja imaju este promjene raspoloĹženja, zloporabe ili su ovisnici o psihoaktivnoj tvari, imaju antisocijalni, narcisti ki ili grani ni poreme aj osobnosti a prema statisti kim podacima 20% od ukupnog broja osoba lije enih od patoloĹĄkog kockanja pokuĹĄalo je po initi samoubojstvo. Kockanje moĹže biti redovito ili epizodi no, a tijek poreme aja je tipi no kroni an. Potreba za kockanjem op enito raste u vrijeme razdoblja depresije ili stresa. Ĺ to se ti e terapije patoloĹĄkog kockanja, uglavnom se primjenjuje psihoterapija okrenuta prema osobi iji je cilj postizanje potpune apstinencije. Kod toga je potrebno lije iti popratnu depresiju, maniju, zloporabu (psihoaktivnih) tvari ili seksualne smetnje.
Ovulacija prvi put snimljena e ina Ĺžena zna ĹĄto je ovulacija a nadam se i neki muĹĄkarci. pak da objasnim,ovulacija je izlazak zrele jajne stanice iz jajnika. Obi no se to doga a u mladih Ĺžena u sredini ciklusa-14.dan.Ukoliko u jajovodima ima dovoljno muĹĄkih spolnih stanica, spermija, dogoditi e se trudno a. Me utim nitko do sada nije snimio ovulaciju, do ovih dana. o se dogodilo u Belgiji kada je Prof. acques Donnez na Univerzitetskoj klinici u Louvainu operirao jednu pacijenticu i primijetio da se upravo doga a ovulacija. Na povrĹĄini jajnika izbo ila se jedna mala cistica(folikul) iz koje je polagano izaĹĄla jajna stanica omotana u Ĺžutu
HRVATSKI INFORMATIVNI TJEDNIK
IZDAVA : M" MURSK" NO N" d.o.o. vana MaĹžurani a 2, 40000 akovec "L"F X: 040 311 699
ovojnicu sli na Ĺželatini. itav proces ovulacije trajao je oko 15 minuta. Nije to no dakle da jajna stanica izleti iz folikula kako se do sada mislilo. Nijemci ak zovu ovulaciju "isprung, dakle skok jajne stanice iz jajnika u jajovod. Zrela jajna stanica je ina e jako mala i nije vidljiva obi nim okom, njezin promjer iznosi o,11-0,14 mm.
Kada se susretnu zapadnja ka znanstvena misao i tibetanski budizam po inje pri a o nastojanjima najbolje vrste da se do e do unutarnje ljudske transformacije koja pomaĹže da postanemo ÂŤljudi dobrog srcaÂť, kako bi rekao Dalaj Lama. o je ujedno pri a koja ne nudi budisti ku doktrinu kao dogmu, ve kao praksu koja se, u sekularnom kontekstu, odnosi na uvijek istu ljudsku emocionalnu realnost. injenica je da postoje destruktivne emocije koje su korijen ljudske patnje i duĹĄevnih poreme aja. Budisti ki je cilj potpuno osloba anje od destruktivnih emocija i postizanje stanja Buddhe koje otvara mogu nost prosvjetljenja, ali to je tako misteriozan koncept za ljude na zapadu da ga ve ina automatski sa predrasudom odbacuje. Ni ja ne piĹĄem o ovoj temi kako bih vas potaknula na unutarnje preobrazbe koje e vas dovesti do nirvane. Mi moĹžemo bolje vladati svojim destruktivnim emocijama i bez da postanemo budisti, kao ĹĄto to moĹžemo i bez neke druge religijske tradicije. Suvremenu psihologijsku znanost mu i pitanje kako da se ljudima pomogne da se oslobode destruktivnih emocija, a neka rjeĹĄenja budizam sigurno ima. Da bi se nosili sa svojim destruktivnim emocijama budisti kaĹžu da nam je potrebna svojevrsna op a priprema, postizanje osnovnog mentalnog stanja nalik zdravome imunoloĹĄkom sustavu. Oni prakticiraju unutarnju
mudrost i vjeĹĄtinu, ali ĹĄto je to?! U e iznutra vidjeti dolazak ljutnje, vezanosti ili ljubomore, pa u idealnoj situaciji mogu detektirati znakove da emocije dolaze. Otkrivanjem ranih znakova destruktivnih emocija zaustavljaju njihovo rasplamsavanje. li, ako to nije mogu e, kada se pojave snaĹžne emocije, ne dopuĹĄtaju da ih ponesu. "mocionalna stanja ne traju dugo, ona prolaze, ne trebaju nas preplaviti. ako nas ipak preuzmu, joĹĄ uvijek je mogu e zaustaviti se prije nego se prevedu u negativna djela koja su destruktivna prema sebi ili drugima. U nekim slu ajevima ak i ako iskusite snaĹžne destruktivne emocije, a kasnije pro ete kroz duboki osje aj Ĺžaljenja uz spoznaju da je to bilo neprikladno i destruktivno, moĹžete njegovati novu odlu nost za promjenom. o je, kaĹžu budisti, na in u enja doĹživljavanjem emocije. mamo, dakle, viĹĄe mogu nosti, ovisno o vjeĹĄtinama koje smo dosegli. Razvijamo se, napredujemo u svom unutarnjem prostoru, ali za to trebaju godine, desetlje a... Budisti ke ideale teĹĄko je zamisliti u svakodnevnom Ĺživotu, punom faktora koji onemogu avaju eliminaciju negativnih emocija. Dalaj Lama se ponekad ljuti. oĹĄ nije postigao stanje Buddhe, ali ima velike ĹĄanse da ho e. Ostatak ljudskog roda proĹživjet e svoj vijek bez prosvjetljenja, u nadi da e prona i barem neka rjeĹĄenja za ublaĹžavanje u inka destruktivnih emocija u svojim Ĺživotima.
PiĹĄe dr. med. Branko Vr i , spec. anestezije i intenzivnog lije enja
Kolesterol i prehrana NaĹĄe tijelo proizvede svakog dana do 1 gram kolesterola bez obzira na unos kolesterola hranom Kolesterol, kojeg esto spominjemo kao krivca za mnoge naĹĄe probleme je mastima sli na supstanca koja se normalno nalazi u svim dijelovima tijela te ga tijelo treba da bi normalno funkcioniralo. Prisutan je u stani nom zidu te membranama tijela, uklju uju i mozak, Ĺživce, koĹžu, miĹĄi e, crijevo, jetru, srce, itd. NaĹĄe tijelo koristi kolesterol u stvaranju mnogih hormona, vitamina D te Ĺžu nih kiselina. MoĹžda niste znali da naĹĄe tijelo proizvodi onoliko kolesterola koliko mu je potrebno, bez dodataka iz hrane. Samo manji dio kolesterola se nalazi u krvi. ko imate pove ane vrijednosti kolesterola u krvi pove ane su vam ĹĄanse za razvitak, ateroskleroze, odnosno stanja u kojem se masno e i kolesterol odlaĹžu u zid mnogih krvnih Ĺžila uklju uju i sr ane, te tako nastaje podloga za razvitak sr ane bolesti. S obzirom da nam je potreban za izgradnju tijela s jedne strane, s pravom se pitate zaĹĄto je pove ani nivo ĹĄtetan? Kako smo rekli, kolesterol se nalazi u krvi, te dok putuje kroz vodenu otopinu krvi, nalazi se na tzv. “nosa imaâ€?. Postoji nekoliko grupa “nosa aâ€? koje esto moĹžete vidjeti na vaĹĄim nalazima, a zovu se HDL i LDL, odnosno dobri i loĹĄi kolesterol. ko se ve ina kolesterola u vaĹĄoj krvi nalazi u LDL obliku, moĹžemo re i da je taj suviĹĄak direktno povezan sa razvojem koronarne bolesti srca (koja je odgovorna za najve i broj smrti u zapadnom svi-
jetu, uklju uju i Hrvatsku). HDL forma ili dobri kolesterol ne samo da nije opasan ve , naprotiv, ĹĄtiti organizam od ateroskleroze te bolesti srca.
VaĹžni elementi u pove anju nivoa kolesterola Na in prehranesa prevelikim unosom zasi enih masti (maslac, margarin, masno mlijeko, vrhnje, iznutrice, krekeri, keksi, kola i, konzerve s puno masti...), visoki unos kolesterola Ĺživotinjskog podrijetla, naslje e, debljina, smanjena izi ka aktivnost Mnoge studije su pokazale da smanjenje razine kolesterola ne samo da prevenira nastanak bolesti, ve da kod razvijene bolesti srca, smanjuje rizik oboljenja te komplikacija bolesti. Promjenama u na inu Ĺživljenja te promjenama u prehrani moĹžemo utjecati na pove ani nivo kolesterola.
Preporu ena hrana Kolesterol u krvi nije direktno povezan s koli inom kolesterola u ishrani. Danas znamo da namirnice bogate kolesterolom ne pove avaju zna ajno rizik sr anih bolesti kod zdravih ljudi te da smanjen unos zasi enih masno a ima najve i u inak na smanjenje kolesterola. Od mesa se preporu a riba, perad, teletina te pove ana koli ina hrane bogate tzv. dugim nitima, kao ĹĄto su jabuke, citrusi, zob, je am, mahunarke, mrkva, jagode, mekinje, te op enito vo e i povr e. Od ulja se preporu a maslinovo ulje, bu ino te suncokretovo ulje. Osim toga, korisno je svemu tome dodati antioksidanse u obliku vitamina C i ", beta-karoten te ako se utvrdi manjak i odre ene minerale. Svakako vaĹžan korak u smanjenju kolesterola jest smanjenje tjelesne mase. o se postiĹže ne samo spomenutom prehranom nego i odgovaraju om izi kom aktivnosti.
SOS TELEFON - 040/395-555 - radnim danom od 17 do 19 sa - psiholoĹĄka podrĹĄka
Direktor: BOJAN HRKA (tel. 311 788), glavni urednik: TOMISLAV NOVAK, zamjenik glavnog urednika: OS P ŠMUNKO, pomo nici glavnog urednika: BoŞena M L"KOC -OL" ', Dejan ZRN , novinari i stalni suradnici: (tel. 31 23 33) Stjepan Mesari , Danijela Mihoci, Maja Novosel, Helena Ze ar, fotogra ija: Zlatko rzan, tajniťtvo: Dijana Deban (tel. 31 23 33), gra i ka priprema: Blanťa BlaŞevi , vana Mihalinec, direktor marketinga: (tel. 31 31 33) SnjeŞana Zorkovi , komercijala: (tel. 31 31 33) Nevenka Šardi, lektura: Monika Zor ec ŽIRORA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. PRETPLATA: godiťnja 300 kn, polugodiťnja 150 kn, tromjese na 75 kn (s naznakom za pretplatu); godiťnja pretplata za inozemstvo: UD 200, "UR 100, CHF 160 (+ poťtarina) DEVIZNI RA UN: 2392007-1100000800 kod Me imurske banke d.d. (S.W. .F. . COD: MBCKHR2X) Tisak: GL S SL ON " d.d., Ulica Republike Hrvatske 20, Osijek Rukopise, fotogra ije i CD-e ne vra amo.
Internet: www.mnovine.hr e-mail adrese: medjimurske-novine@ck.t-com.hr urednik@mnovine.hr marketing@mnovine.hr redakcija@mnovine.hr komercijala@mnovine.hr oglasnik@mnovine.hr