18
Karl Kaser
2. NEKI OPÆENITI REZULTATI "Conscriptio" uz lokalnospecifièna istra ivanja zahtijeva prije svega opæenita prouèavanja stanovni tva i njegovog etnièkog sastava, obiteljskih struktura kao i zemljovlasnièkih odnosa. Postoje veæ prvi opæeniti rezultati i oni su publicirani na drugim mjestima.32 Kako bi se olak ao pristup detaljnim rezultatima potrebno je na ovom mjestu jo jednom navesti rezultate obrade. STANOVNI TVO Kao to je veæ spomenuto, ratna zbivanja, koja su u Lièkom distriktu trajala od 1685. do 1689., prouzroèila su masovno bje anje stanovni tva. Muslimansko se stanovni tvo najveæim dijelom povuklo u, za njih, sigurna podruèja i napustilo Liku. 33 Vlasi su kao drugi veliki element stanovni tva uglavnom pobjegli preko granice, u podruèje izmeðu Otoèca i Brinja. Samo od listopada 1685. do o ujka 1686. granicu je pre lo oko 530 obitelji s 4.111 èlanova.34 Godine 1689. bila je Lika gotovo nenastanjena. U naredna dva desetljeæa Lika je ponovno naseljena. Buduæi da su samo malobrojne obitelji ostale, 32 Kaser: Freier Bauer, 239-277, 551-579; Kaser: Slobodan seljak. Sv. I: Rana kraji ka dru tva. Zagreb, 163-199, Sv. II, 150-163. Hannes Grandits und Karl Kaser (1988!): Familie und Gesellschaft in der Habsburgischen Militärgrenze: Lika und Krbava zu Beginn des 18. Jahrhunderts. U: Roksandiæ, Drago (Ed.): Microhistory of the Triplex Confinium. International Project Conference Papers (March 21-22, 1997). Budapest, 31-37, 45-60. 33 O tome vidjeti npr. Pavièiæ: Seobe, 188-275.
a izbjegle se obitelji samo dijelom ponovno vratile, u tom se periodu dogodila gotovo potpuna zamjena stanovni tva.35 Muslimanske obitelji ostale su samo u sedam sela, i to u Peru iæu, Novom, irokoj Kuli, Budaku, Bilaju, Ribniku i Buniæu. U Poèitelju, Vrepcu i Ostrovici izgleda da su se Vlasi uspjeli odr ati cijelo vrijeme.36 Ponovno naseljavanje zapoèelo je djelomièno veæ 1685. i 1686. godine, kada se skupina dalmatinskih Bunjevaca i skupina obitelji s podruèja gornje Kupe naselila u Smiljan i okolicu.37 Veæina tih obitelji imala je kuæe i u Karlobagu. Meðu prvim mjestima, koja su od godine 1690. bila ponovno stalno naseljena, bili su Vrebac, Korenica i Pazari te.38 Mu aluk je od 1693. bio ponovno naseljen. U ovoj su fazi bila ponovno naseljena i napu tena sela Podlapac, Kaluðerovac, Mogoriæ, Jo ane, Bruvno i Divoselo.39 Raduè i Medak su ponovno od godine 1696. imali stanovnike, Pisaè od 1697., Udbina, Srednja Gora i Lovinac od 1698.40 Mekinjar, Komiæ, Visuæ i Mazin bili su ponovno naseljeni 1700. i 1701. godine.41 StLA/IÖHK, 1685-VI-29. Pavièiæ: Seobe, 188-219. 36 Isto, 212-218. 37 Fras: Vollständige Topographie, 130-133; Pavièiæ: Seobe, 203-206. 38 Pavièiæ: Seobe, 221, 199 ff. i 197. 39 Isto, 197-228. 40 Isto, 213-227. 41 Isto, 222-228. 34 35