IZ MEDICINE Voljeti svoj posao
Među javom i međ’ snom
Nezaposlenost je, kako tvrde australijski psiholozi, socijalni status koji ima prednost u odnosu na obavljanje posla koji zaposlenom ne obezbjeđuje dobru situiranost, stabilnost zaposlenja, slobodu u odlučivanju i slične kvalitete rada. Čak i bez obzira na iznos prihoda, naučnici tvrde da ukoliko osoba obavlja posao koji je „guši”, takav radni status ugrožava njeno psihičko zdravlje i vremenom dovodi do brojnih komplikacija. Analizirajući rezultate anketnog istraživanja sprovedenog u periodu od 7 godina kod oko 7.000 Australijanaca, naučnici Australijan nešenal juniverzitija došli su do zaključka da su nezaposlene osobe lošijeg mentalnog zdravlja u odnosu na osobe koje su zadovoljne svojim poslom, a da su i kao takve imale prednost u pogledu kvaliteta mentalnih sposobnosti u odnosu na osobe koje rade poslove kojima nijesu zadovoljne. U toku istraživanja mjeren je mentalni skor pripadnika triju grupa radno angažovanih / neangažovanih, što je i bilo mjerilo za donošenje validnog naučnog zaključka.
Insomnija je vrsta poremećaja normalnog funkcionisanja organizma koja nekada može da izgleda veoma nevjerovatno. Iako je medicinska nauka odavno već potvrdila mogućnost postojanja ove disfunkcionalnosti koja se odlikuje odsustvom sna, čak ni savremeni čovjek nije pretjerano sklon da povjeruje u svjedočanstva insomničara. Problem ove vrste možda je najbolje osjetio Albert Herpin (1862-1947), poznat kao Čovjek Koji Nikada Nije Spavao. Davne 1904. Njujork tajms je izvijestio američku javnost o slučaju čovjeka koji nikada ne spava, ali u takvu priču nije se pretjerano vjerovalo. Nama savremen insomničar, Vijetnamac Hai Ngok, tvrdi da nije spavao više od 35 godina. Prvu nesanicu dobio je 1973. godine, nakon jedne groznice. Hai se nije libio da konsultuje stručnjake kako bi došao do rješenja enigme u koju je zapao, ali su naučne ekspertize pokazale da se kod njega zaista ne mogu registrovati nikakvi medicinski opravdani uslovi za razvoj insomnije. Hai je vijetnamski seljak koji svakodnevno obavlja naporne fizičke poslove, a suvišak vremena, koji ostali ljudi koriste za spavanje, nadoknađuje tako što obavlja posao noćnog čuvara. Ako je suditi po dugovjekosti Ngokovog prethodnika Herpina, čini se da Vijetnamca očekuje još mnogo neprospavanih noći.
Neki stari rituali liječenja
Važna poruka ove studije bila je da bi ljudi trebalo da budu više angažovani u traženju posla koji im odgovara, da ulože napor za promjenu radnog mjesta koje može ugroziti njihovo zdravlje, a poslodavci da shvate da rad na obezbjeđivanju kvalitetnih uslova poslovanja ide u prilog svim učesnicima određenog poslovnog miljea.
Istorija iznalaženja pokušaja liječenja stara je vjerovatno koliko i ljudski rod. Brojni su neobični primjeri liječenja najrazličitijim oblicima alternativne medicine: bilo da su potpomagani ritualnim seansama, ili ne. Vlaška magija, jedna od makar po čuvenju opštepoznatih oblika magije, bazirala je iskustvo liječenja na principu upotrebe „mrtvačke vode”, tj. eliksira dobijenog od vode u kojoj je pred ukop kupan mrtvac. Zanimljiv oblik liječenja tuberkuloze bazirao se na pijenju „mrtvačke rakije”. Na Balkanu je postojao običaj da se u grob sa mrtvacem položi flaša rakije koja bi bila tako zakopana 40 dana. Po isteku tog perioda, rakija je vađena iz groba i ispijana „u zdravlje” konzumenata. Smatrano je da takva rakija ima magijsku moć na očuvanje zdravlja.
09