U organizaciji firme International Health realizovana predavanja u Podgorici sa ciljem ukazivanja na pogubnost uticaja pušenja. Na skupu prezentovano i alternativno rješenje u vidu elektronskih cigareta, čija upotreba doprinosi djelimičnom eliminisanju ovog problema.
Pušenje ili zdravlje odlučite sami Predavanja koja su održana u restoranu Ribnica 15. juna, imala su za cilj ne samo opisivanje štetnosti pušenja, već i opisivanje kompletne pušačke situacije, pušačkog mentaliteta, ali su značajnim brojem digresija predavača doprinijela i sticanju novih saznanja vezanih za zdrav stil življenja. Predavači su bili prim. dr Vladimir Prlja i prim. dr Petar Borović Rak grkljana kao najčešća bolest gornjih disajnih puteva pušača Primarijus doktor Vladimir Prlja, po stručnoj specifikaciji otorinolaringolog, govorio je o vrstama uticaja pušenja na regiju usta, ždrijela, grkljana i jednjaka. Iako je kontakt cigarete sa usnom dupljom pušača direktan, skrenuo je pažnju dr Prlja, javlja se paradoksalan podatak da procenat učestalosti pojave raka ove regije nije preveliki. Međutim, u ovoj regiji dominira rak grkljana. Na tumore ovih regija uglavnom se može operativno djelovati, osim kada je u pitanju rak grkljana koji sa sobom nosi drastične promjene psiho-fizičkog stanja oboljelog. Broj oboljelih od ove vrste bolesti uvijek se, kako navodi dr Prlja, povezuje sa pušenjem. Njen trenutni statistički limit u Crnoj Gori iznosi 150 slučajeva godišnje, što u odnosu na broj stanovnika predstavlja zabrinjavajući podatak. Kada govorimo o statistici pušenja, podaci vezani za naše podneblje u skladu su sa podacima iz okruženja, iako, kako tvrdi dr Prlja, dominiramo u pogledu broja pušača. „U istraživanjima vezanim za traženje uzroka obolijevanja od raka navedenih regija, ne znamo koji je stvarni razlog njihove pojave, pa se on traži i u pušenju“, kaže dr Prlja. Činjenica je da je riječ o populaciji koja je veoma sklona ka pušenju, te da je procenat oboljelih kada su u pitanju nepušači negativan, te to i ide u prilog naučnoj pretpostavci o pušenju kao uzročniku ove pojave. Postoji, međutim, kako saopštava dr Prlja, i udruženi faktor pušenja sa konzumiranjem alkohola koji se javlja kao još jedan uzročnik obolijevanja. Problem se dalje vezuje sa vrstom duvana i načinom na koji se on koristi (škija, kanabis, standardne cigarete; lula, žvakanje duvana i sl.). Problem psihološke situacije pušača, njegove vezanosti za oralno, osjećaj sigurnosti u pušenju, naglašava dr Prlja, čini se kao posebno zanimljiva komponenta
58
pušenja. Nekada je, kako on kaže, psihološki kompleks koji se razvije tokom pušačkog staža mnogo teži od ostalih efekata pušenja, te zabranjivanje pušenja pacijentu nema posebne svrhe. „Ne treba se danas ubjeđivati o lošem efektu pušenja. Moramo izabrati pojedinačan način da pomognemo svakom pušaču, ako zaključimo da mu pušenje šteti“, pojasnio je dr Vladimir Prlja.
Pušačke zablude i mogućnost otrježnjenja Dim cigarete i katran koji ostaje u plućima poslije pušenja, nijesu jedini štetni elementi pušenja. Cigarete ne sadrže nijednu korisnu materiju. Do danas je, kako je u nekoliko navrata naglasio dr Petar Borović, svjetski poznat stručnjak iz ove oblasti, u cigaretama potvrđeno prisustvo 4.000 štetnih materija, 70 kancerogenih, kao i 600 fabrički dodatih sastojaka koji pojačavaju zavisnost od pušenja. Poznati metalni ukus u ustima pušača samo je jedan od signifikatora koji ukazuju na prisustvo olova u cigaretama, sumpora i sličnih supstanci. U duvan se fabrički ubacuju stabilizatori vlage (monotil-eglikol i dr.) koji pušačima pružaju prijatni osjećaj ovlažene cigarete. Nesrećna okolnost je, kako saopštava dr Borović, u tome što taj „antifriz“ izaziva rak bešike, rak vagine, rak grlića materice. Dodavanjem azbestnih vlakana i dioksidnih jedinjenja, stvara se bijeli pepeo i utiče na pušačima poželjno krunjenje cigarete. Te „čarobne materije“ omogućavaju da pušači žive u zabludi o konzumiranju „kvalitetnog duvana“. Dodavanje amonijaka u cigarete predstavlja trend u proizvodnji cigareta koji je zaživio tokom posljednjih 5–6 godina. Cilj je da se ubrza vrijeme reakcije nikotina na nukleus akumfleks, posebno važan dio mozga, te da se, kako kaže dr Borović, „pušači zarobe“. Rezultat takvog djelovanja jeste činjenica da je sada vrijeme djelovanja duvana na mozak pušača smanjeno sa 7 na dvije-tri sekunde, te da je mogućnost da neko samo-