wBartol Kasic prevoditelj.pdf

Page 1

K

njiga Petra Bašića Bartol Kašić prevoditelj okupila je autorove radove o Kašićevu prevoditeljskom radu. Bašić je višeput privukao pozornost stručne i znanstvene javnosti svojim prilozima o Kašićevu prijevodu Biblije. Ti su se prilozi odlikovali razumijevanjem okolnosti u kojima je prijevod nastao i vrlo preciznom filološkom analizom koja je nove spoznaje nudila jasno, s uvjerljivim dokazima i bez suvišnih ekspertiza. Deset takvih tekstova čine prvi dio ove knjige. Drugi se dio sastoji od šest tekstova koji govore o Kašićevu prevođenju i izdavanju Rituala rimskoga te o Kašićevu prijevodu popularne srednjovjekovne knjižice De imitatione Christi (Pismo od nasledovan’ja). Treći dio donosi dva priloga: raspravu o prezimenu oca hrvatske gramatike te o glagoljskim i drugim prijevodima Biblije na hrvatski jezik. Knjiga će razveseliti i stručnjake za hrvatsku jezičnu povijest, ali i širi krug čitatelja koje zanimaju teme iz prošlosti hrvatske kulture.

N

aslov djela je pokriven sadržajem djela. Vrijedi po časopisima i drugdje objavljene radove staviti u korice. Djelo se odlikuje poznavanjem izvora i literature, uravnoteženom prosudbom, podrobnošću raščlambi i osobnošću iskaza. Čitanje knjige je protočno, slog skladan… Čitak jezik, obogaćen je novim riječima – neologizmima. Djelo je valjan doprinos »kašićologiji« i hrvatskoj kulturi.

Cijena  100 kn ISBN 978-953-11-1167-6

Bartol Kasic - prevoditelj - KORICE.indd 1,3

24.10.2019. 14:48:28


BIBLIOFILSKA IZDANJA 36

Recenzenti: akademik Ivan Golub akademik  Stjepan Damjanović

Korektura: Karmela Prosoli Grafičko uređenje: Christian T. Belinc Oprema: Tomislav Alajbeg

Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Izdaje:  Kršćanska sadašnjost d.o.o., Zagreb, Marulićev trg 14 Za nakladnika:  Stjepan Brebrić Tisak:  Kerschoffset Zagreb d.o.o. Naklada: 500 ISBN 978-953-11-1167-6 Tiskano u listopadu 2019. CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001044057.


Petar Bašić

Bartol Kašić prevoditelj

Kršćanska sadašnjost Zagreb, 2019.



P r e d g ovo r

O

vu sam knjigu najprije bio zamislio nasloviti »Bartol Kašić prevoditelj Svetoga pisma«, ali sam od toga odustao jer bi u tom slučaju izvan njezinih korica ostali neki moji tekstovi o Kašićevu prevođenju za koje mi je stalo da ne ostanu nepoznati kako širem čitateljstvu tako i stručnoj publici. Više je razloga koji su me potaknuli da svoje tekstove o Kašićevu prevođenju prikupim i objavim na jednome mjestu, u knjizi. Neke ću od njih ovdje spomenuti. Članak O Kašićevu prevođenju Svetoga pisma prvi je u kronološkom slijedu (1994.) i ujedno sadržajno najobuhvatniji. Nastao je za potrebe rada na kritičkom izdanju Kašićeva prijevoda Svetoga pisma. Od svih radova koji se ovdje objavljuju taj je najviše navođen u literaturi o Kašiću. No mnoge sam njegove dijelove dodatno razradio u novijim radovima pa mi se postavilo pitanje što s tim člankom. Preraditi ga kao da pišem danas gotovo je nemoguće. Članak je ipak, ponešto promijenjen, zbog kronološkog reda stavljen na prvo mjesto. I drugi tekstovi slijede redoslijedom kojim su objavljivani. Za sve se navodi, na kraju knjige, gdje su prvotno objavljeni. Spomenut ću još dva teksta koji na poseban način motiviraju skupno objavljivanje ovih radova. Članak Kada je Bartol Kašić započeo, a kada dovršio svoj prijevod Svetoga pisma? nastao je na temelju građe skupljane tijekom mojega višegodišnjeg rada na kritičkom izdanju Kašićeve Biblije. Prikupljeni su svi podatci na temelju kojih se o tome može zaključivati. No u vezi s time dogodilo se nešto neočekivano. Jedan rad gotovo pod istim naslovom objavljen desetak godina kasnije na engleskom jeziku u uglednom hrvatskom znanstvenom časopisu, kategoriziran kao izvorni znanstveni rad, ne znajući za ovaj moj rad, ide sasvim drugim putem i dolazi do dosta različitih i velikim dijelom netočnih zaključaka. Autoru donekle može biti isprika što je dotični moj članak objavljen u teško dostupnom zborniku, no ipak… Kritički osvrt pod naslovom Kašićeva Biblija u knjizi Stjepana Krasića »Po‑ čelo je u Rimu« (Dubrovnik 2009.) pokazuje kako se i iskusan istraživač može 5


pokliznuti kada donosi sintezu o nečem što nije sam istraživao, a nije uspio doći do svih već provedenih relevantnih istraživanja. Na kraju su dva priloga. Od trećega – najvažnijega, ali i najzahtjevnijega (izabrana literatura o Kašićevu prevođenju) – morao sam na žalost odustati. I najposlije još jedan, možda i najvažniji motiv ponovnoga, ovaj put skupnoga objavljivanja ovih radova jest prigoda da se svi oni pomno pregledaju, međusobno usklade i ažuriraju.

6


Prilog I.

Bartol Kašić ili Kasić? Danas postoje prezimena i Kašić i Kasić1, ali i Cassio2. Koje je od njih izvorno nosio glasoviti duhovni pisac i prevodilac Bartol? Već dugo nitko ne dovodi u pitanje da je on Kašić, a on sam u svojim djelima dosljedno piše Kasić (Kas­ sicch). Stoga se ne može izbjeći pitanje tko ga je »prekrstio« i kada. Tražeći odgovor na to pitanje, možda naiđemo na još koju zanimljivost. Miroslav Granić u članku »Ime i rod Bartola Kašića« (Granić, 1994.) na temelju izvornih podataka raspravlja o tom uglednom paškom i hrvatskom rodu, no na žalost nigdje ne navodi izvornu grafiju, ne navodi kako je pisano prezime »Kašić« u dotičnim povijesnim vrelima. Od svih tih vrela najzanimljivija bi bila matica krštenih, no paške matice krštenih postoje tek za razdoblje od listopada 1577., tj. oko dvije godine nakon Kašićeva krštenja.3 Ta vrela, pretežno arhivska, u ovom času nisu mi dostupna, no ona, čini se, ne bi bitno promijenila saznanja do kojih se dolazi iz građe koju ovdje kanim istražiti, a to su Kašićeva djela, rukopisna i tiskana. Prezime ’Kašić’ u Kašićevim djelima Kašićeva djela navodim kronološkim redom, u izvornoj grafiji. Jedino ću zbog tehničkih razloga zanemariti produženo ’s’. Radi cjelovitosti navodim i ona Kašićeva djela u kojima nema hrvatskog oblika prezimena Kašić.

Usp. Hrvatski prezimenik. Pučanstvo Republike Hrvatske na početku 21. stoljeća. 1–3. Priredili Franjo Matetić i Petar Šimunović, Zagreb 2008.; Enciklopedija hrvatskih prezimena, ur. Siniša Grgić, Zagreb 2008. – Postoje i druga slična prezimena: Basić/Bašić, Kosić/Košić, Miličević/Milićević, Fućak/Fuček… Najčešće je u tim 'dvojnicima' i naglasak različit. 2 Tako za prezime Kašić stoji u naslovu jednog teksta na talijanskom, a u samome tekstu piše Cassich (v. sl. 1; slika je preuzeta iz Granić, 1994.). U tom se dokumentu prezime Cassich izvodi od Cassa, što je bilo nadimak Dominika Skoblića (Domenico detto CASSA). 3 Tako ustvrđuje Granić (1994., 20), pozivajući se na A. M. Strgačića. O obliku prezimena ipak bi se moglo saznati iz matica koje postoje, no teško je vjerovati da bi on bio drukčiji nego je pisao sam Kašić. – Vođenje crkvenih knjiga nakon Tridentskog koncila postaje obvezatno, a Rituale Romanum iz 1614. donosi obrasce s preciznim uputama kako i koje podatke treba unositi. 1

205


Prilozi

Sl. 1: PaĹĄki grbovnik (Blasone Genealogico, f. 15) 206


Bartol Kašić ili Kasić?

Raslika Skladanja / slovinska / Rukovet Pærva. [1599]4 Knjižnica Male braće u Dubrovniku, Rkp. 194.

INSTITVTIONVM / LINGVÆ ILLYRICÆ / LIBRI DVO. / Authore / BARTHOLOMÆO CASSIO / Curictensi Societatis / IESV. / EDITIO PRIMA. / ROMÆ, Apud Aloysium Zannettum. / MDCIIII. / Superiorum Permissu. NSK: R II C – 8o – 186.

NACIN / OD MEDITATIONI, / I MOLITVÆ. / Koyase Cinij Pametyù nascom. / Pokupglien ù Kratko pò Poctovanomu Oçù / Bartolomeu Kassichiu Bogdanicichiu / Redovniku Bogoslovçu od Re­‑ / da Druxbæ Iesussovæ. / Prilagayuse zà tim nikoye drughæ stvari / devote. / V RIMV, / Polak Bartolomea Zanetta. 1613. / Pò Dopusctenyu od Stariscinnæ.5 Knjižnica »Juraj Habdelić« (Zagreb) 2166.

ISTORIA / LORETANA / OD SFETÆ KVCHIÆ / BOGORODICINÆ. / V Kóyse ocittuyu cudnovata od / gnæ Prinessénya, Vlasctitta / mnogga cudessá, i primnoghe / darrove ù gnoy poklognene / od Gospodæ Kærstyánskæ Bla­‑ / xenoy Boggoroddiçi MARII. / Dalmatijnskij upijsa / POCTOVANI OTAÇ BARTOLOMEO / Kassich Boggoslovvaç od Reda / Druxbæ YEZVSSOVÆ. / V RIMV, Pri Bartolomeu Zannettu. 1617. / Po Dopusctenyu od Stariescinaa.6 Knjižnica franjevačkog samostana u Makarskoj – Br. 6670. /mikrofilm: NSK, orm. 14/.

PIESNI / DVHOVNÆ / OD POHVALAA BOXYIEH / SLOXI DALMATINSKI / BARTOLOMEO KASSICCH / Páxanin Redovnik Boggoslovvaç / od Réda Druxbæ Yesussovæ / V RIMV. / Pri Bartolomeu Zannettu. 1617. / Pò Dopusctenyu od Stariescinaa. NSK: R II C – 16o – 153.7

Djelo je anonimno. Objavio ga je, i pripisao Kašiću, Vladimir Horvat (Kašić, 1990.). Na str. 4. zabilježeno: Iz Rima nà 1. Novembra. 1613. / Vasc kakò Brat ù Isukarstu / Bar‑ tolomeo Kassicch Bogdanicicch / od Reda Druxbæ Iesussovæ. 6 Na kraju predgovora zapisano: à yà vierno ispijsah nà. 24. Luglia. 1517. (!) Bartolomeo Kassicch od Reda Druxbæ Yezussovæ (usp. Kosić, 176). 7 Primjerak je nepotpun. Nedostaje početak do str. 4 uključno i završetak (posljednja je stranica 160). 4 5

207


Prilozi

Nachdruck: München 1978: NSK 651.170.8

XIVOT SFETOGA IGNAÇIA. / V Rimu pò Eredu Bara Zanetta Dopusctenyem od Stariescina 1624. Knjižnica HAZU: R – 181.9

PERIVOY / OD DIEVSTVA / slovinskiem iezikkom / iz / Talianskoga napijsan / PO POCT: OÇV / BARTOLOMEV CASSICHIV / OD REDA DRVXBÆ / YESVSSOVÆ.10 / [V Rijmu Pò Eredieh Bara Zanetta / ù sfeto Godiscte. 1625. / S’Dopuscteniem od stariestina.]11 Knjižnica »Juraj Habdelić« (Zagreb) 2041.

Vita P. Bartholomaei Cassii Dalmatae / ab ipsomet conscripta / et dono data a P. Raphaele Prodanello Ragusino / P. Raphaeli Tudisio ex sorore filio. Knjižnica Male braće u Dubrovniku, Rkp. 974.12

Zarçalo malo… (izgubljeno).13

Pretisak primjerka Vatikanske knjižnice: Sig. 2. T. b 46. Kašićevo ime zapisano je na 3. nepaginiranom listu, u posveti Radi Sladoeviću: V. T. Gosp. / Sluga Sarcani / Bartolomeo Kassich, te u posveti: VZMNOXITOY / I PLEMENNITOY Gospoyi / IVANNI DEODATI / MAYKI SFOYOY. / Bartolomeo Sijn Pærvoroyenni / Poklon, i Gliubvenno Pozdrav­‑ / glienye. D. D. – Na str. 167 zapisan je datum: SFARHA OD DIILA PÆRVOGA. / SLAVVA, I HVALA BOGGU. / Nà. 25. Genara. 1616. – Djelo sadrži prvih pedeset psalama. 9 To je jedini poznati primjerak, nedostaje samo list s naslovnicom. Naslov je uzet iz naslova nad tekstom (živa glava), a podaci o tiskanju sa strane 109. Fotokopija u knjižnici »Juraj Habdelić« (Zagreb) 36266. 10 Ovo je 'glavna' naslovnica, s grafičkim ukrasima oko teksta. Druga je naslovnica na str. [V]: PERIVOY / OD DIEVSTVA / XIVOTI / GNEKOLIÇIEH /PRIPLEMENITIEH, / i Prislavnieh Dieviça, Vie/reniça Pravieh Isu­‑/karstovieh. / Koyæsu diellom ukazalæ sfietu, dàye bogli, / Srecchnijyi, i plemenitijyi xivot Die­‑/vičanski Dievijçaa posfechienieh / Boggu, neggo zivotg Mlad­‑/ijçaa Vdanieh. 11 Podaci o tiskanju zapisani su na str. 268, a podaci o završetku pisanja nalaze se na str. VIII, i oni glase: V Dubrovniku nà 24. Agosta. 1624. Sluga Boxyi, i vasc ù Isukarstu Bartolomeo Kassicch. – Drugo izdanje: Venecija 1628. (usp. Vanino, 1937., 237). 12 Djelo je više puta objavljeno. Najnovije izdanje: Autobiografija, 2006. (V. Horvat u dodatku donosi Kašićevu biografiju i za preostali dio njegova života, 1625.–1650.). 13 Usp. Kosić, 185. 8

208


Bartol Kašić ili Kasić?

Sl. 2: Kašićev autograf prijevoda Svetoga pisma (1631.–1638.) (Zagrebački rukopis, sv. 1, naslovnica)

VENEFRIDA / TRAGEDIA. / TRIONFO OD / CISTOCHIÆ / BARA KASSICHIA. / [1627] NSK: R 5254.14

PERIVOY / OD DIEVSTVA. / ILLI / XIVOTI / OD DIEVICA / Slovinskiem iezikkom iz Talianskoga napijsan / PO POCT: OCV / BARTOLOMEV CASSICHIV / od Reda druxbæ Iesussovæ. / IN VENETIA, MDCXXVIII. / Presso Marco Ginammi. / Con licenza de’ Superiori, & Priuilegio. NSK: R II C – 16o – 155.

[Biblia sacra.] / Versio Illyrica selecta, / seu declaratio Vulgatæ Editionis Latinæ. / Bartholomæi Cassij Curictensis e / Societate Iesu Professi, ac / Sacerdotis Theologi. / Ex mandato Sacræ Congregationis de prop: / Fide. Anno 1625. [zapravo 1631.–1638.] NSK: (rukopis) R 3613 sv. 1–3.15 14 Rukopis, Kašićev autograf. Na listu 60 v zapisano: Sfarha od Cina Petoga. Nà i6. Decembra. i627. 15 Na jednome mjestu Kašić je sam zapisao svoje ime, a na više mjesta učinili su to prepisivački. O tome kasnije.

209


Prilozi

ZARÇALO / NAVKKA / KARSTYANSKOGA. / Od Ispouíesti, i od Pricestenya. / Korisno zà onezieh koyi xúde, illísu darxani, / ispoviditise dobrò od sfieh sfóyieh griéha: / i zà onieh, koyíse cesto Ispovídayu, / i Pricestívayu sloxeno. / PO POCT: OÇV / BARTOLOMEV KASSICHIV / Bogoslovçu od Reda Druxbæ / YESVSSOVÆ. / V RYMV, / Pò Eredieh Bara Zanetta. M.DC.XXXI. / S’Dopuscteniem od stariestina. NSK: R II C – 16o – 126.

NAVK / KARSTYANSKI / KRATAK / Sloxen pò naredbi / S. OÇA PAPAE KLEMENTA / OSMOGA / Pò Po. (!) Oçù Robertu Bellarminu od / Reda Druxbæ YESVSSOVAE, / koyi pak bij Kardeno Sfe­‑ / tæ Rimskæ çarqvæ. / A upijsan Slovinski pò Oçù Barto­‑ / lomeu Kassichiu Paxaninu Bo­‑ / goslovçu od istoga / Reda. / Iznova utiescten po naredbi Priuzvisce­‑ / nieh Kardenala Sfetoga SKuppa / od Razplodyenya S. / vierræ. / V Rimu, / V Vtiesctenici istoga Sfetoga / SKuppa 1633. / S’ Dopusctenyem od Stariescina. Bibliothèque nationale de France D.14835.16

PIESNI DUHOVNE / OD POHVALA BOŽJIEH / SLOŽENE / PO BARTOLOMEU KAŠIĆU PAŽANINU, POPU / BOGOSLOVCU OD REDA DRUŽBE JEZUSOVE. / U RIMU U UTIEŠTENICI / KAMARE APOSTOLSKE 1634. / S dopuštenjem od stariešinâ.17 XIVOT / GOSPODINA NASCEGA / ISVKARSTA. / VITA / DEL SIGNOR NOSTRO / GIESV CHRISTO / Vpijsaga Bartolomeo Kassicch Paxanin / Pop Bogoslovaç od Reda Druxbæ / Yesussovæ. / Penitençir Illirik ù S. Petru. / IN ROMA, / Nella Stamparia della S. Congreg. de Propag. Fide. / M.DC. XXXVIII. / Con licenza de’ Superiori. 16 Ovo je jedini poznati primjerak drugog izdanja. Prvo izdanje objavljeno je 1617., ali dosad nije pronađen nijedan primjerak (usp. Kosić, 182). 17 Djelo je dobilo imprimatur (Imprimatur hoc per M. R. P. Magistrum Sacri Palatii Apostolici / A. Torniellus vicesgerens), ali nije poznato da je i tiskano, barem nije poznat nijedan primjerak. Otisnuto je u suvremenoj grafiji – za tisak prema rukopisu koji se čuva u Vatikanu priredio Karlo Horvat (HAZU, Građa, knj. 7, Zagreb 1912.) (NSK: 167.199). – Priređivač je zapisao: »Za svoga boravka u Rimu namjerih se u vatikanskoj knjižnici na njegove 'Pjesni duhovne od pohvala božjih'. To djelo Kašićevo bilo je spremljeno za tisak još god. 1634., dobilo je i aprobaciju od duhovne oblasti, ali štampano nije bilo s nepoznatih razloga. Upozoren na to neštampano djelo po sastavljaču kataloga urbinatskog odsjeka vatikanske biblioteke, mons. Stornajola, prepisah ga, želeći, da Kašića upoznamo ne samo kao gramatičara, nego i kao pjesnika« (str. 200).

210


Bartol Kašić ili Kasić?

Na str. X. (u posveti) Kašićevo ime: Bartolomeo Kassicch Sluga / ù Isukarstu. NSK: R II C – 8o – 146 a i b18.19

XIVOT / SFETOGA / FRANCESKA / SAVERIA / OD DRVXBÆ YESVS­ SOVÆ / Apostola od India. / Cijniga utiestiti, i dati nà sfietlost / PRIPOSCTOVANI OTAÇ / MVTIO VITELLESKI / Stariescinna od istæ sfæ Druxbæ IESVSSOVÆ. / V Rijmu, Pri Bernardinu Tani. 1638. / SVperiorVm PermissV. NSK: R II C – 16o – 21.20

KALENDAR / IZ MISSALA RIMSKOGA / I SPOVIDANYE / PRAVÆ VIRRÆ / Istomacci ih Slovinski Bartolomeo Kassicch Pop Bo­‑ / goslovaç od Druxbæ YESVSSOVÆ. / Penitençir Apostolski. / ROMÆ / Ex Typographia Sac. Congreg. de Propag. Fide. / M.D.C.X.L. / SVperiorVm PermissV. NSK: R II C – 8o – 216.

RITVAL / RIMSKI / ISTOMACCEN SLOVINSKI / po Bartolomeu Kassichiu Popu Bogoslovçu / od Druxbæ Yesusovæ Peniten­‑ / çiru Apostolskomu. / V RIIMU, Iz Vtiesteniçæ Sfet: Skuppa od Razplodyenya / S. Vierræ. 1640. NSK: R II C – 8o – 10a, b, c, d.

TOMME / OD KEMPISA / KANONIKA REGVLARA / OD REDA S. AGVSTINA. / PIISMO OD NASLEDOVANYA / Gospodinna Nasscega Yesussa / Duscevno, i Prizamierno. / Slovinskiga upijsa / BARTOLOMEO KASSICCH / Dalmatin Pop Bogoslovaç od Drux­‑ / bæ Yesussovæ. / V Ce‑ ter diele Razdieglieno. / V Rimu, Pò Francesku Moneti. 1641. S’ dopusctienyem od Stariscinà. NSK: R II C – 16o – 19 a, b.21 U primjerku b nedostaju zadnja dva lista (Letaniæ i Pomagnkanya). U drugom izdanju (1700) (NSK: R II C – 16o – 100 a) u tal. naslovu stoji GIESV’, podatci o tiskanju glase: IN VENEZIA, MDCC. / Appresso Bortolo (!) Occhi Libraro su la / Riva de’ Schiavoni / Con Licenza de’ Superiori. 20 Na str. [VIII] (u posveti) zapisano: Kakono brat ù Isukarstu / Bartolomeo Kassicch. 21 Drugo izdanje: O NASLIDOVANJU ISUKERSTA / KNJIGE ČETIRI / TOME IZ KEMPISA / PREVOD / OTCA BARTULA KAŠIĆA / DRUŽBE ISUSOVE, / Pristalo izdanje lipim priličicam urešeno. / U ZADRU 1854 / BRATJA BATTARA TISKARI­ ‑IZDAVATELJI. [NSK: 156.612]. Izdavači u pregovoru svojem izdanju ističu: »Tri su se muževi u različita doba bavili prevodom zlatne ove knjige u naše jugoslavjansko naričje, izmedju kojih Otac Bartul Kašić… Njegov prevod tiskan u Rimu god. 1641, koj malo je gdi najti, naumili smo pritiskati, služeći se novim pravopisom, popravljajući i ispravljajuci (!) gdišto, da bi se obćenitie razumio…« 18 19

211


Prilozi

Slika 3: Kaťićev prijevod De imitatione Christi (1641.)

212


Bartol Kašić ili Kasić?

VANGHIELIA / I PISTVLE / ISTOMACCENE / IS MISSALA NOVVOGA RIMSKOGA V IESIK / DVBROVACKI SA GRADA, I DARXAVE / DVBROVACKE. / Pò Bartolomeu Kassichiu Popu Bogoslovzu od Druxbe / IESVSSOVE. / ROMÆ, / Ex Typographia Bernardini Tani, M.DC.XXXXI. / SVperiorVm PermissV. NSK: R II C – 4o – 5.22

Apologia Bartholomaei Cassij Sacerdotis Theologi e Soc. / Jesu Poenitentiarij Ap(ostolic)i in Basilica S. Petri / [I.] Aduersus eos qui asseruerunt à S. Hieronymo Dalmata Doctore / Maximo Slavonicos seu Glagoliticos Caracteres repertos / esse et ab eodem uni­ uersum corpus sacrae scripturae / Dalmatis Slavonica Lingua traditum esse. [II.] De varijs Versionibus Slauonicis Dalmaticis / seu Illyricis et Serblianis seu / Ruhtenicis. [III.] Liceat igitur mihi aliquot Corollaria colligere / ex iis quae superius dicta sunt. Ta tri rukopisna dokumenta uvezana su zajedno (48 listova) i prijepis su rukopisa koji se čuvaju u Vatikanskoj knjižnici. Vatikanska knjižnica: Ms. Vat. lat. 6811, ff. 17r–40v23

Drugo izdanje (1784 – NSK: R II C – 4o – 27, a): VANDJELJA / I KGNIGHE APOSTOLSKE / ISTOMACENE / IS MISSALA NOVOGA RIMSKOGA / U JESIK SLOVINSKI / I POKLOGNENE / PRISVJET. I PRIPOSCT. GOSPODINU / D. GARGURU LAZZARI / ARKIBISKUPU DUBROVACKOMU / I APOSTOLSKOMU NAMJESNIKU. / RAGUSA MDCCLXXXIV. / Nella Stamperia Privilegiata / DI CARLO ANTONIO OCCHI. – Na posljednjoj, 288. str. primjerku a koji je u NSK ispod teksta rukom je zabilježeno (i ovjereno žigom): Nr. 6 Reimprimatur. Dall' i. r. Ufficiis di Censura Zara li 3 Marzo 1838 Gius: Godeassi (pročitao I. Kosić: Kosić 163). To bi bilo odobrenje zadarskog biskupa Josipa Godeassija za treće izdanje ovoga djela. Treće izd. iz 1841. spominje Fućak. Drugo izdanje priredio je vjerojatno Ivo Salatić (ne spominje se Kašićevo ime), a treće vjerojatno A. Kaznačić (usp. Fućak 231–232). Treće izdanje nisam pronašao. 23 Dokumente je izdao V. Horvat, Bartol Kašić u obranu svoga prijevoda hrvatske Biblije, Vrela i prinosi 19/1992.–93., 163–216, i ponovno pod naslovom Apologija Bartola Kašića, u: Filologija 57, 2011., 67–132. 22

213


Prilozi

Sl. 4: Kašićev lekcionar (1641.) 214


Bartol Kašić ili Kasić?

CORRETTIONE Al molto Illustre et Reverendissimo Signore / il Signor Francesco Ingoli Secretario / della Sacra Congregazione de Propaganda Fide / Correttione dell’Epistole et Evangelii Illirici. Ap­‑SOCG v. 264 (1648) ff.568r–570v.24

Zaključna razmišljanja U gore navedenoj građi rubni zapisi u Kašićevu rukopisnom prijevodu Svetoga pisma samo su spomenuti. Budući da je tih zapisa nešto više, navodim ih ovdje sve zajedno. Uz 2 Sam 4, 2 zapisao je prepisivač na margini: »Ovdìye razderto u Pijsoruku Kassichievu; a ya sam ovæ besiedæ zabigliexanæ pridao; i tako nizdol.« A tekst 2 Sam 5, 19–22 dodao je prepisivač na margini s napomenom: »Sfe ovò ostavioye Kassich u sfomu pisoruku.« Taj isti prepisivač zapisao je na jednom drugom mjestu svoje ime i datum prepisivanja. Na dva listića, koji su zalijepljeni na kraju jednoga sveščića zadarskog primjerka rukopisa, zapisao je: »Sværha od Pijsma / Jozuéova / Upijsana pò rúçì Pétrà Goxinnichia / iz Pijsoruka Bárà Kassichia od Druxbæ / Yessussovæ«, i: »Pocéto bij / ù miesseçu Aprijlu 1788. / a sfarsceno«. Za Ps 24, 18–19 jedan drugi prepisivač (rukopis iz Odese) zapisao je na margini: »Nie u Kassichiu.« A uz Ps 42 zapisno je na margini: »Niesam nascao ù Kassichiu ovvu piessan.« Za pitanje kojim se ovdje bavimo vrlo je važan zapis kod Mt 6: »i635 na 15 7bra (setembra) xivotà sfoga godisc. 60 Bartulomij Kassich Gesuita.« To je zabilježio sam Kašić, jedino se može žaliti što to nije Kašićev autograf, nego prijepis. No zna se da su prepisivači nastojali prepisati što je moguće vjernije. Oblik prezimena u tim zapisima uvijek je Kasić: fonem /s/ uvijek je pisan kao »ss« (za fonem /š/ Kašić ima sc), a fonem /ć/ kao ch ili, u kosim padežima, kao chi (Kassichia, Kassichiu). U drugim Kašićevim djelima u nominativu prevladava pisanje sa »cch« (Kassicch).

Kašić je te ispravke Bandulavićeva lekcionara učinio po nalogu Propagandina tajnika Francesca Ingolia. Rukopis je objavio Horvat 1992.–93. 24

215


Prilozi

Spomenuto je pitanje tko je Kašića »prekrstio« i kada. Zapravo nije toliko ni važno tko je to učinio prvi, jer zasigurno nisu svi u isti mah pošli za njim. To se dobro rasvjetljuje primjerima koje navodi akademik Josip Vončina prenoseći što su drugi zapisali o Kašiću: – »Bart. Kašić spisal je 1640 Ritual rimski…« (Mikloušić, 1821.); – »Bartul Kasio oliti Kašić, Jezuit iz Paga…« (Jezikoslovje, 1841); – »Otac Bartul Kasić Pažanin…« (Jezikoslovje, 1846)… (Vončina 1999, 5). Iz tih se primjera može zaključiti: a) da se već 1821. pisalo Kašić i b) da se još 1856. pisalo Kasić. To jasno potvrđuje pretpostavku da granicu prijelaza od jednog oblika na drugi nije moguće točno utvrditi i da taj prijelaz nije učinjen odjednom. Nadalje, iz tih se primjera, ali i iz drugih, uočava i kolebanje vezano za Kašićevo ime: Bartul ili Bartol? U Kašićevim djelima uvelike prevladava latinizirani oblik Bartolomeo. U rukopisnom prijevodu Svetoga pisma Kašić se u jednom zapisu potpisao kao Bartulomij. Već je spomenuto da je taj dio rukopisa prijepis, a ne Kašićev autograf. U dvojbi Bartul ili Bartol, to bi ipak išlo u prilog prvomu. U Kašićevoj Venefridi u naslovu susrećemo skraćeno ime u genitivu: Bara Kasića, a taj je oblik dvaput upotrijebljen u tiskanim djelima za imenovanje tiskara: Bara Zanetta. Dativ Bari (lat. Bartholomæo) dolazi u Libretto di frasi (B. Kašić, Hrvatsko­‑talijanski rječnik, str. 429). Na istome mjestu dolazi i vokativ Baro (Zač to rekoste Ivo, i Baro?) pa bi se moglo zaključiti da je vjerojatno tako glasio apokoristik i u nominativu. Cjelovitim navođenjem svih Kašićevih djela u izvornoj grafiji dobila se i vjerna slika Kašićeva nastojanja oko standardizacije hrvatskoga grafijskog sustava. Što na kraju zaključiti? Ako bi se htjelo ići na izvor, put bi vjerojatno doveo do Bartolomea Kasića (Bartolomeo Kassicch). Danas bi se vjerojatno teško našli dostatni razlozi za povratak na izvorno ime i prezime, no i u tom slučaju ovaj rad zadržava svoje opravdanje: rasvjetljuje ovaj slučaj, a može biti poučan i za razne druge.

Literatura Autobiografija, 2006. Autobiografija isusovca Bartola Kašića u prijevodu i izvorniku (1575.–1625.). S latinskog preveo Vladimir Horvat D.I., Zagreb (V. Horvat u dodatku donosi Kašićevu biografiju i za preostali dio njegova života, 1625.–1650.). Enciklopedija, 2008. Enciklopedija hrvatskih prezimena, ur. Siniša Grgić, Zagreb. 216


Sadržaj

Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 I. Sveto pismo 1

O Kašićevu prevođenju Svetoga pisma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . BS 64/1994., 1–4, 316–335

2

Rukopisi Kašićeva prijevoda Svetoga pisma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

33

Kada je Bartol Kašić započeo, a kada dovršio svoj prijevod Svetoga pisma? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

65

Tekstovi Svetoga pisma u prijevodima Bartola Kašića . . . . . . . . . . . . .

71

Ne­‑Kašićevi dijelovi u Kašićevu prijevdu Svetoga pisma . . . . . . . . . . .

85

Neke značajke Kašićeva prijevoda Svetoga pisma . . . . . . . . . . . . . . . . .

97

Biblija u prijevodu Bartola Kašića: ocjene, osvrti . . . . . . . . . . . . . . . .

105

Bartol Kašić u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, prir. I. Kosić, Zagreb 1999. (2., prošireno i dopunjeno izd., 15–42) 3

Bartol Kašić (n. dj.), 2. izd., 43–48

4

Drugi hrvatski slavistički kongres. Zbornik radova, Zagreb 2001., I, 51–58 5

BS 78/2008., 4, 859–872 6

Biblija – knjiga Mediterana par excellence. Zbornik radova s međunarodnog znanstvenog skupa održanog od 24. do 26. rujna 2007. u Splitu, uredio Marijan Vugdelija, Književni krug, Split 2010., 399–406 7

9

Kašićeva Biblija u knjizi Stjepana Krasića »Počelo je u Rimu« (Dubrovnik 2009.) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105

BS 80/2010., 4, 1235–1240

Predstavljena hrvatska Biblija u prijevodu Bartola Kašića . . . . . . . . . . . . . . . . . 110 Vjesnik franjevaca trećoredaca 37/2000., 4, 133–135

Još o dubrovačkome »Missalu rimskom« (Dubrovnik samostan Male braće, Rkp. 247) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116 Filologija 52, 2009., 121–122

Pronađen dio dosad nepoznatog hrvatskog prijevoda Svetoga pisma

. . . . . . . . . .

Hrvatsko slovo 2003., 30, 23

118

II. Ritual rimski (1640.) i Pismo od nasledovan’ja (1641.) 8

O prvotisku Kašićeva Rituala rimskoga (1640.) i njegovu pretisku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

123

Tragom Kašićevih ’Ponapravljen’ja’ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

139

Filologija 61, 2013., 1–15

9

Filologija 54, 2010., 1–18

227


K

njiga Petra Bašića Bartol Kašić prevoditelj okupila je autorove radove o Kašićevu prevoditeljskom radu. Bašić je višeput privukao pozornost stručne i znanstvene javnosti svojim prilozima o Kašićevu prijevodu Biblije. Ti su se prilozi odlikovali razumijevanjem okolnosti u kojima je prijevod nastao i vrlo preciznom filološkom analizom koja je nove spoznaje nudila jasno, s uvjerljivim dokazima i bez suvišnih ekspertiza. Deset takvih tekstova čine prvi dio ove knjige. Drugi se dio sastoji od šest tekstova koji govore o Kašićevu prevođenju i izdavanju Rituala rimskoga te o Kašićevu prijevodu popularne srednjovjekovne knjižice De imitatione Christi (Pismo od nasledovan’ja). Treći dio donosi dva priloga: raspravu o prezimenu oca hrvatske gramatike te o glagoljskim i drugim prijevodima Biblije na hrvatski jezik. Knjiga će razveseliti i stručnjake za hrvatsku jezičnu povijest, ali i širi krug čitatelja koje zanimaju teme iz prošlosti hrvatske kulture.

N

aslov djela je pokriven sadržajem djela. Vrijedi po časopisima i drugdje objavljene radove staviti u korice. Djelo se odlikuje poznavanjem izvora i literature, uravnoteženom prosudbom, podrobnošću raščlambi i osobnošću iskaza. Čitanje knjige je protočno, slog skladan… Čitak jezik, obogaćen je novim riječima – neologizmima. Djelo je valjan doprinos »kašićologiji« i hrvatskoj kulturi.

Cijena  100 kn ISBN 978-953-11-1167-6

Bartol Kasic - prevoditelj - KORICE.indd 1,3

24.10.2019. 14:48:28


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.