Drenjulica 9 by Karmen Toić Dlačić

«D

e s e r t e s a l u j r en na n

e l u j n e r d u s jo j

» e n e j r č i e l e b

«DRENJULICA» List učenika Osnovne škole Fran Franković Rijeka, školska godina 20011./2012. Broj 9 Za list odgovara: Marko Starčević, ravnatelj Uredništvo: Majda Dobovičnik, Karmen Toić Dlačić, novinarke: Eva Ožbolt, Lucija Purković i Paulo Sanković Lektori: Majda Dobovičnik, Snježana Šerić Likovni urednik: Renata Majcan Računalna obrada i prijelom: Karmen Toić Dlačić Skeniranje i obrada crteža i fotografija: Daria Baranašić Idejno rješenje naslovnice: Marino Pešut Realizacija naslovnice: Marino Pešut i Karmen Toić Dlačić

Stranica 2

Drenjulica 9

Glasujem Glasujem za dobar dan,

Neka svakog služi zdravlje,

glasujem za miran san.

neka zato bude slavlje.

Glasujem za svako dijete,

U svako doba zime, ljeta

glasujem za tebe, svijete.

neka bude sreće, smijeha.

Glasujem za plavo more, glasujem za strme gore. Neka svakom bude bolje, svak nek bude dobre volje. Hela Crnčić, 4.b

Tolerancija i razumijevanje – osnovni temelji uspjeha Zalud

sve znanstvene titule

nazvali ju, po velikom pedagogu

znao mogu li otvoriti prostore

svijeta, funkcionalističke i for-

Franu Frankoviću. Prisjećamo se

„liberarnije pedagogije“ rukovo-

malističke paradigme odgoja i

svih učiteljica i učitelja, kuha-

deći se načelima apsolutne tole-

obrazovanja ako u obitelji, školi

rica i ravnatelja, učenica i uče-

rancije, nisam znao kako će se

i na radnom mjestu vlada nez-

nika, športaša i glazbenika koji

taj model prihvatiti na Drenovi i

drav MIR. Uspjeh ne dolazi sam

su pjevali našim hodnicima i dvo-

gradskoj riječkoj sredini. Na-

po sebi, osobnost svakog djete-

rištima, potražismo ih u spome-

kon sabirnih komponenti i usme-

ta i učitelja, tete kuharice,

nici i shvatismo da smo im dali

nih razgovora mogu sa sigurnoš-

barba domara zahtijeva pose-

upravo onaj dio sebe koji ih vodi

ću reći da NAŠ pristup ima do-

ban pristup u kojem svakodnev-

u svakodnevnom i profesional-

bru perspektivu i za sve buduće

na skupna briga za društvenu

nom životu upravo na način da

obljetnice.

zajednicu mora biti primarna u

se osjećaju dostojanstveno i

našem ponašanju i odnosu.

slobodno.

Rado se prisjećamo u proteklih

Kada sam prije trinaest godina

25 godina zaslužnih ljudi koji su

stigao na Drenovu, nisam slutio

pokrenuli izgradnju naše Škole i

kakav ću kolektiv zateći, nisam

Drenjulica 9

Svima velika hvala,

vaš ravnatelj mr. sc. Marko Starčević

Stranica 3

5 2 Stranica 4a

Drenjulica 9

Stranica 5

Stranica 6

Drenjulica 9

Stranica 7

Stranica 8

Drenjulica 9

Stranica 9

Stranica 10

Drenjulica 9

Stranica 11

5 2

Stranica 12

Drenjulica 9

Stranica 13

Stranica 14

Drenjulica 9

Stranica 15

Stranica 16a

Drenjulica 9

Stranica 17

Stranica 18a

Drenjulica 9

Stranica 19

Stranica 20a

Drenjulica 9

5 2

Drenjulica 9

Stranica 21

Stranica 22a

Drenjulica 9

Stranica 23

Stranica 24a

Drenjulica 9

Stranica 25

Stranica 26a

Drenjulica 9

Stranica 27

Stranica 28

Drenjulica 9

Stranica 29

O USPJEŠNOJ SURADNJI MJESNOGA ODBORA DRENOVA I OŠ FRAN FRANKOVIĆ

Ne prođe gotovo ni jedna kulturna, sportska ili humanitarna manifestacija, u organizaciji Mjesnoga odbora Drenova ,u koju nije uključena OŠ Fran Franković. Ta dugogodišnja uspješna suradnja omogućena je dobrom voljom i željom za afirmacijom svojih učenika, prije svega Članovi Vijeća ravnatelja i nasMO Drenova prepoznali su tavnika škole i, ulogu škole u naravno, znanjem kulturnom i i vještinama učedruštvenom nika koje su steživotu našega kli tijekom školomjesta... vanja. Mnogobrojni su primjeri te suradnje koja traje dugi niz godina i možda bi bilo najbolje navesti i kao primjer istaknuti neke, za početak na polju kulture. Pred Božić 2006. godine održana je u prostoru škole lijepa svečanost pod nazivom „Blagdanima ususret“ u kojoj je uz Pjevački zbor DVD Drenova, klapu Drenova, Tamburaški orkestar „Zametski koren“, nastupio i pjevački zbor KUD-a OŠ Fran Franković, a nekoliko skladbi na klaviru izveo je i učenik škole Stipe Bilić. Danas su mali Stranica 30

pjevači školskoga zbora već srednjoškolci, možda i studenti, a Stipe Bilić postao je na svom instrumentu već priznati umjetnik i van granica Lijepe naše. (http:// www.r ijeka.hr /Default.aspx ? art=6454&sec=1637). Noviji i prelijep primjer suradnje svakako je i priredba „Drenova na Korzu“, koja se 12. svibnja 2011. održala u prostoru Filodrammatice. Želja organizatora, Pododbora za kulturu Mjesnoga odbora, bila je predstaviti mogućnosti Drenove na polju kulture pa su tako uz drenovski zbor i klapu te izložbu likovnih umjetnika s područja Drenove, veliki doprinos uspjehu ove jedinstvene priredbe u našem gradu, dali i učenici škole, članovi recitatorske i sekcije čakavaca kao i Ivan Graziani solo nastupom na violini. (http://www.rijeka.hr/ Drenova01) . Velik je doprinos škole u organizaciji sportskih priredbi kao i radu sportskih kolektiva Drenove: ustupanjem nogometnog terena za održavanje tradicionalnih malonogometnih turnira, gimnastičku salu škole koriste za treninge Taekwondo klub Drenova, Mažor etkinje Drenove, Ženski odbojkaški klub Drenova. Kao vid dobre suradnje svakako treba istaknuti doprinos nastavnika u realizaciji „Drenovskoga lista“ kroz izradu priloga za list o značajnijim događanjima u školi, a povremeno se u listu objavljuju i literarni radovi

učenika. Odnedavno pokrenuta je inicijativa osnivanja zavičajnoga muzeja Drenove i u tom smislu osnovana udruga „Bez granica“ koja zdušno radi na ostvarenju toga projekta. Želimo posebno istaknuti da je upravo škola Fran Franković pristankom da dopusti kopiranje školske dokumentacije iz doba početka rada Pučke škole Drenova, po-

mogla da muzej dođe do prvih eksponata za budući fundus. Svjesni važnosti suradnje škole i Mjesnoga odbora, članovi Vijeća MO predložili su školi da u Pododbor za kulturu i Urednički odbor „Drenovskoga lista“ delegira jednog svoga nastavnika. Na preporuku ravnatelja škole izabrana je profesorica Marina Frlan Jugo koja svojim zalaganjem i stručnošću čini našu suradnju još uspješnijom. Članovi Vijeća MO Drenova prepoznali su ulogu škole u kulturnom i društvenom životu našega mjesta pa su ravnatelju škole mr. sc. Marku Starčeviću i profesorici Marini Frlan-Jugo dodijelili godišnje priznanje MO Drenova za 2011. godinu za aktivno sudjelovanje u realizaciji programa kulture i promicanje uloge Drenove i grada Rijeke. Christian Grailach, predsjednik Pododbora za kulturu VMO Drenova Drenjulica 9

Ponuda kulturnih i z abavnih sadržaja na Drenovi Na Drenovi živi puno mladih, no nema velike ponude kulturnih i zabavnih sadržaja primjerenih njima. U našem mjestu postoje odbojkaški i taekwondo klub, škola stranih jezika te čitateljski klub “S onu stranu knjige”, koji zbog slabe informiranosti, a samim tim i lošeg o d az iv a m lad ih , trenutno nije aktivan. Ovim problemom trebao bi se pozabaviti MO Drenova, ali i sami mladi Drenovčani. Činjenica je da se u

LEOPOLD MAŽURAN, 4.A

današnje vrijeme, kada je u svim područjima života prisutna kriza, vrlo malo novca ulaže u kulturne i zabavne sadržaje primjerene mladima. Uvijek je bolje da djeca budu na toplom, da se druže i nešto nauče, nego da u parku, na hladnoći, razgovaraju u svjetlu

Drenjulica 9

Mia Gulan, 5.b

cigareta i uz odsjaj staklenih boca. U prvom redu treba raditi na informiranju mladih i razvijanju njihovih vještina. Postojeći sadržaji su dobri, ali ipak nedovoljni da zadovolje sve ili barem većinu interesa mladih ljudi. Mladima je draže opijati se po parkovima, ležati ispred televizora ili sjediti ispred računala, nego baviti se nečim kvalitetnim kao što je sport, učenje stranog jezika, pjevanje, ples i sl. Svaka aktivnost koja se pokrene, ili brzo prestane s djelovanjem, ili preseli u centar grada zbog većeg profita. Od izuzetne je važnosti razvijati različite

interese mladeži. Korisno bi bilo kad bi se barem jednom tjedno održavale filmske projekcije u nekom postojećem, a neiskorištenom prostoru. Bilo bi poželjno da se osnuje klub koji bi okupljao mlade Drenove, a koji bi organizirao razne radionice kao što su glazbene, filmske, kazališne, likovne, plesne itd. s ciljem k valite tnog provo đe nja slobodnog vremena. Svjesne smo da nije trenutak za velika financijska ulaganja, ali projekcije filmova s DVD – ova ne iziskuju puno novca. Mogao bi se oformiti i fotografski klub i ponovno pokrenuti plesni studio u prostoru za koji bi se pobrinuo MO. Ivana Šimunović i Ana Teklić, 8.c

Nikola Bohte, 1.d

Stranica 31

Priča mi naša Škola Počela se polako spuštati noć. Ja sam krenula u jednu laganu šetnjicu oko Škole. Baš me zanimalo kako Škola izgleda kada je mrak, ima li svjetla, vidi li se što, kako se osjeća, je li ju strah?

Došla sam do Škole, a tamo mrkli mrak i spokojna tišina. Upravo sam htjela krenuti kući, kada mi se netko tihim šapatom obratio:” Djevojčice, djevojčice, stani, nemoj otići! Pravi mi društvo, jer sam sama. Popričajmo malo.” Poslušala sam savjet Škole i udobno se smjestila na kamen. Bila sam jako znatiželjna i imala sam hrpu pitanja. Nisam znala koje ću prvo postaviti pa sam odlučila pitati jedno povijesno. Neka mi nešto kaže o prošlosti, kako je nastala, kako je izgledala, sve o sebi. Naćulila sam uši, a Škola se zakašljala i počela pričati svoju priču, 25 godina unatENA BABAC, rag… “Djevojčice draga, bilo ti je to davne 1987. godine negdje ujesen. Tada sam bila dovršena i mogla sam primiti svoju prvu generaciju učenika. Još

dan danas sjećam se kao da osjećam se još uvijek mlado. je jučer bilo. Jedan po jedan, Svaka generacija bolja je i u pratnji svojih razrednika, posebnija od druge. Voljela krenuli su iz stare Škole pre- bih da naredne generacije ma novoj. S budu sve bolje i oduševljebolje. Još kao njem sam mlada Škola saih gledala njala sam o nadogkako mi se radnji, barem na vesele, jer tri kata, o jednom ja sam po lijepom stakleniku prvi put na krovu Škole za primila satove prirode, te DAVID ILIĆ, 3.B učenike od o jednom velikom prvog do kabinetu za izvoosmog razreda. Njihova stađenje pokusa. ra Škola to nije omogućavaDraga mola , jer je bila mala. U tu ja djevojčice, Naćulila sam Školu išli su učenici od prvog nadam se da uši, a škola se do četvrtog razreda, a od će se moji zakašljala i petog do osmog na Kozalu. snovi ispuniti i počela pričati svoju priču, 25 Znala sam da je to njima veli- da ćemo se godina ko olakšanje jer neće morati vidjeti kada unatrag… putovati. Veselila me njihova odrasteš. Moradost i veselo pjevanje dok žda postaneš su koračali prema učiteljica pa ću biti ponosna ulaznim vratima. na tebe.” Pozdravila sam se Još više me veseli- sa Školom i krenula kući te lo njihovo trčanje razmišljala o tome što mi je prema učionicama. Škola ispričala. S ponosom sam Valentina Tuk, 4.b predstavila svoje ime OŠ FRAN FRANKOVIĆ 3.B (hrvatski profesor, pedagog, autor prve hrvatske početnice). Svi su učenici zapljeskali, a ja sam zaplakala od sreće. Tako ti ja radim već 25 dugih godina i BRANIMIR ŽAGAR, 1.A

Stranica 32

Drenjulica 9

Izradili učenici 1.a: Dorian Bariša Dominik Frank Ema Glavan Eni Perica Tara Vidović Branimir Žagar

Drenjulica 9

Stranica 33

Iza nas je 25 godina predanog rada... Pomladak CK u OŠ Fran Franković od 1995.godine vodi učiteljica razredne nastave Ivanka Vulić.Od 1995. pa do 2012. godine članstvo je bilo sve brojnije, tako da je ove školske godine od ukupnog broja učenika (589 ) u školi, 514 članova PCK , što je svakako najbrojnije članstvo PCK u osnovnim školama našega grada Rijeke. Tijekom godina sudjelovali smo u svim manifestacijama i akcijakoje je organiziralo GDCK Rijeka, ali je bilo i puno akcija koje su organizirane samo u našoj školi.

NAŠE ATIVNOSTI TIJEKOM DOSADAŠNJEG RADA: Sudjelovanje na svakom natjecanju iz znanja o CK na gradskoj razini.

• •

U školi smo organizirali Parlaonice na različite teme.

Humanitarna pomoć našim članovima i njihovim obiteljima (bolest, ekskurzije, izleti…)

•

Humanitarna pomoć za nastradale u elementarnim nepogodama u svijetu

•

Humanitarna pomoć i posjet Domu sv. Ana na Turniću - uz prigodan program

• •

Humanitarna pomoć za socijalno ugrožene u gradu Rijeci, “Mladi protiv gladi” ( socijalana samoposluga)

•

Posjet Centru za rehabilitaciju odraslih osoba na Kozali – prigodan program

•

Posjet Centru za slabovidne osobe”Homer” - prigodan program

•

Uređenje školskog okoliša – sadnja oleandara oko škole

•

Kupnja više lektirnih naslova za mlađe razrede – školska knjižnica

•

Kupnja lopta za mlađe razrede za rad u dvorani za TZK

•

Višekratno sudjelovanje naših članova na Međunarodnom kampu Mladeži HCK u Mađarskoj,ali i u Kampovima PCK u Hrvatskoj

•

Bili smo škola-domaćin gostima iz Japana koji su posjetili GDCK Rijeka

•

Redovito sudjelovanje u akciji Solidarnost na djelu u školi i u Mjesnom odboru CK Drenova

•

Naša škola bila je inicijator zajedničkog prijama prvaša grada Rijeke u PCK u dvorani Mladost na Trsatu i prva nositeljica prigodnog programa. Naši članovi PCK uključuju se u Terensku jedinicu „Ante Švalba“ Rijeka i postaju vrijedni članovi.

Aktivnost PCK u školi najviše je usmjerena na humanitarnu pomoć kako članovima PCK , tako i svima onima kojima je naša pomoć potrebna, a u svom radu pridržavamo se svih 7 načela HCK. Voditeljica PCK: Ivanka Vulić Stranica 34

Drenjulica 9

Stranica 35

KUD Kulturno umjetnička djelatnost škole obuhvaća raznolike aktivnosti kojima se obogaćuje zabavni i kulturni život učenika. Sve te aktivnosti razvijaju pozitivan odnos učenika prema različitim oblicima kulture te ih osposobljuju za primanje i stvaranje kulturnih sadržaja. Tijekom proteklih godina voditeljice KUD-a bile su profesorice hrvatskoga jezika i književnosti Majda Dobovičnik, Snježana Araminac - Šerić i Marina Frlan – Jugo. Svaka od njih dala je svoj pečat u obogaćivanju kulturnog života škole, a da bi to bilo ostvareno, imale su podršku velikog broja učitelja – voditelja recitatorske, dramske, lutkarske, ritmičke sekcije, zbora, likovne grupe, grupe povjesničara i drugih koji omogućuju ostvarivanje različitih aktivnosti te doprinose razvijanju afiniteta za scenski izraz. Uspostavljen je odnos škole i kulturnih ustanova u gradu te se organiziraju posjeti učenika kazalištima i kinima, kao i gostovanja glu-

mačkih skupina u školi. Unazad desetak godina aktivna je suradnja škole i Kazališne družine „Malik“, posebice tijekom Dječjeg tjedna. U prvim tjednima listopada učenici naše škole redovito prate kazališne predstave primjerene svome uzStranica 36

rastu. Učenici mlađih razreda u više navrata svake godine posjećuju Lutkarsko kazalište u Rijeci. Osim kazališnim predstavama, prisustvujemo i izložbama, književnim druženjima, kao i drugim kulturnim manifestacijama u našem gradu. Pjesničkim druženjima obilježavamo obljetnice poznatih književnika, te ugošćujemo lokalne književnike koji učenike poučavaju vještini literarnog izraza. Unutar škole KUD organizira raznoliku aktivnost učenika zainteresiranih za scenski izraz. Pod vodstvom angažiranih učitelja, učenici redovito obilježavaju sve značajne datume u razvoju naše škole. Svaka nastavna godina započinje svečanim prijamom prvaša, u rujnu obilježavamo Dan škole vezan uz rođenje Frana Frankovića, jesen je vrijeme za iskazivanje zahvalnosti za plodove zemlje, kraj prvoga polugodišta i božićno vrijeme uveličavamo svečanim koncertom ili priredbom, maskiranim plesovima podržavamo karnevalsku tradiciju, prigodnom svečanošću opraštamo se od svake generacije osmaša, a često priređujemo svečanosti uz obljetnice ili neke posebne prigode. Naši učenici nastupaju u ustanovama koje se brinu za djecu i starije osobe te osobe s posebnim potrebama. Svojim djelovanjem te suradnjom s Mjesnim odborom Drenova škola je postala značajan čimbenik u kulturnom

životu naselja. U dvadeset i pet godina djelovanja nastalo je mnogo zapaženih ostvaraja. U tom razdoblju učenici, učitelji i gosti naše škole mogli su uživati u nizu ugodnih i emotivnih trenutaka od kojih ćemo izdvojiti samo neke. Deseta godišnjica rada u novoj školskoj zgradi svečano je obilježena priredbom nazvanom „Budi školjka moga sna“, a za sto pedesetu godišnjicu školstva na Drenovi stvorena je kazališna predstava koja je govorila o životu Frana Frankovića. Prigodom obilježavanja dvadesete obljetnice djelovanja u novoj zgradi, snimke s te predstave korištene su u izradi dokumentarnog filma kojim su obuhvaćeni najznačajniji trenutci razvoja Drenove i školstva na njoj. Šk. god. 2003./2004. prigodno smo obilježili stotu godišnjicu rođenja Draga Gervaisa, a svečanost je uveličala Ženska klapa Kastav. Predan rad na razvoju scenske umjetnosti u našoj školi nagrađen je posebnim priznanjima prof. Snježani Araminac – Šerić za predstavu „Gospodarica bura“ na Lidranu 2007. godine , a nagrađivani su i recitatori uč. Vinke Bačić. U programima naše škole sudjelovali su danas već proslavljeni glazbenici Marko Graziani i Stipe Bilić. S ponosom čuvamo kulturno nasljeđe zavičaja, radujemo se uspjesima naših učenika na pozornicama većim i značajnijim od one školske i razvijamo ideje kojima ćemo obogatiti život novih generacija koje dolaze u naše klupe. Majda Dobovičnik, Snježana Araminac – Šerić, Marina Frlan - Jugo

Drenjulica 9

Slike nam kazuju više od riječi

Drenjulica 9

Stranica 37

Mali čakavčići U OŠ Fran Franković učenici njeguju domaću besedu “ ČA “ kroz literarno stvaralaštvo, govorno izražavanje, likovne radionice, glazbene radionice, igru i zabavu. Mali čakavčići okupljaju djecu koja govore čakavskim narječjem i sve one koji vole čakavsku besedu . Od 2003. godine Čakavsku grupu mlađih razreda vodi učiteljica Gordana Nađ. Literarnim radovima od te godine redovito predstavljamo našu školu u zbirci učeničkih radova Čakavčići pul Ronjgi.

Kroz projekt “Da se ne pozabi domaća beseda“ učenici istražuju i prikupljaju riječi na čakavskom dijalektu i izrađuju slikovni rječnik.

Va škole Sako jutro moran se rano stat . Moran poć rano va školu. Va škole pozabin dignut ruku kad ću govorit. Počnen govorit, a nisan dobil besedu . Volin puno govorit ! Ča se tu more ?

Iste godine učenik Damjan Francetić dobio je treću nagradu za literarni rad Va škole. Rad je objavljen u Čakavčići pul Ronjgi 9. Uz govorni izraz, učenici su na čakavskom narječju stvarali slikovnice, stripove, pisali dnevnik, pjevali, igrali se…

Damjan Francetić

Istražuju o igrama naših starih, upoznaju i izvode dječje igre s pjevanjem, brojalice. Ove je školske godine tema likovne radionice Volte i poneštre našeg zavičaja. Sudjelovali smo na susretima malih

Stranica 38

2008. godine sudjelovali smo na natječaju časopisa Modra lasta za tematski dijalektalni poster Reci po domaću. Mali čakavčići naše škole dobili su POSEBNO P R I Z N A N J E z a u s p j eš n o sudjelovanje u stvaralačkom natječaju za originalnost, maštovitost i osobit doprinos očuvanju baštine. Mali čakavčići svoje literarne uratke, likovne uratke, svoja istraživanja, slikovni rječnik… objavljuju u svom čakavskom školskom listu LIBAR ČA. Doprinos je to očuvanju naše domaće besede, naše tradicije. Sudjelujemo priredbama.

šk o l s k i m

Susretali smo se i s čakavskim piscima. Voditeljica Čakavske grupe: Gordana Nađ

Drenova e ila im b o d e ov a j Dren . njuli e r na d po šuma e s i am Pijaž . vrhu oj m o l v a nj Ve a , a zelen . Sa je ičice ! t u j a vičaj a z i kant p ko li je ja a n O .a ar, 3 n l a aM Mari

čakavčića ČA? ČA? ČA? koje je organizirala Gradska knjižnica Rijeka – Dječji odjel Stribor.

PATRIK ČAČE, 3.B

Prv i stu put k p odu ila D ad m i ren š ovo je no lipo evil ga m tom san se , . Pog nje led nom na Tu m m ore Fra i je ! OŠ nko vi ć Bli , li Fran zu pa c šte r cri rna ikve kv a je Ta . . jed mo na o dr se o a sl i z kupla am j isu u dic Tin . ai Pet kov ić, 2.a Drenjulica 9

Marenda

Jedan dan

Kada je marenda, učiteljica vavik lu. gren va ško ro t ju o k a S reče da moran jist. en. n ig d se a d Tata zija Nekad jin, a nekad ne. . a d e Meni se n Najviše mi se pijaža pica. . o t u a Seden va Onda mi ne rabi govorit da moran . lu o šk jist! Priden va unan, č a r , a v o sl nova Va školi učin Petra Borovac, 2.a e… s n ra ig , n a kant mi. i naljepnica Zims Menjan se z n ki da van i napiše d e b o , a m o d n Kad priden zadaću. Sunc e sij pasa. o z r b a i lip i m e Zapoln Preli je da Ljubav p n. je da n ur. a s o a n t a p n za dan! Gren s ovak ov ti se moran mski Zimi Drugo jutro j e brz Ljubav je lipa stvar. o kra Bit ć rano stat! j! e ,a tepli ić, 2 Tiha je i čudesna. č in g r G a h an dana Arij za po Draga je za mlade i ć van ! Tin P zajubjene. Priroda etko vić , 2.a Ljubav imaju i dica. Prirodu rabi čuvat aš ona daje Ljubav rješava probleme! početak. Imate li vi va sebi ljubavi? Daje nan zrak, lipo vrime, rožice na livadi …

Arijana Grginčić, 2.a

Daje nan snig kega jako volin.

Trsat Na Trsatu je veli kaštel, utvrda zi velin dvorišten i kulami.

Ki put nan da i grdo vrime. Volin prirodu va koj živin. Laura Mandekić, 4.b

Rečka obala

Trsatsku gradinu zgradili su knezovi Frankopani.

Rika ima lipu obalu.

Danas je gradina mesto održavanja likovnih i glazbenih priredbi.

Ima puno brodovi.

Trsat je lipo šetalište!

Lepo je i ugodno šetat se obalun.

Tin Petković, 2.a

Volin slušat kriki galebi i gledat valovi. Arijana Grginčić, 2.a Drenjulica 9

Stranica 39

Knjižnica Knjižnica Osnovne škole Fran Franković nastala je 1987. godine, kada je osnovan po-

Pano: Aktivnosti u knjižnici četni knjižni fond , dijelom prenesen iz OŠ “Kozala”, Područne škole “Drenova”. Knjižnica je smještena na katu, u

središnjem dijelu zgrade, u prostoriji veličine 80 m 2 . Broj knjiga i broj korisnika stalno se mijenjao, kao i čitalačke navike. Evo nekoliko zanimljivosti : najviše knjiga knjižnica je imala 2005. godine – preko sedam tisuća, a s uključenom ostalom građom preko 10 000 jedinica knjižnične građe. Najviše korisnika bilo je školske godine 1990./1991., kada je posuđeno i najviše knjiga, gotovo 16 knjiga po učeniku. Najviše knjiga nabavljeno je 1989. godine, gotovo 1900, dok je najmanje knjiga nabavljeno 2011., samo 59 svezaka.

Najveća promjena u radu knjižnice bila je 2006. godine, kada je opremljena s 10 računala spojenih na internet, pisačima i LCD projektorom, čime je, uz već postojeću opremu, stvoren multimedijalni centar. Međutim, ove školske godine, zbog nedostatka prostora, čitaonica knjižnice je u funkciji zbornice, nema više računala za učenike ali je za samostalni rad učenika osigurano nekoliko radnih mjesta. Namijenjena je za potrebe redovite nastave, nastavnih i izvannastavnih aktivnosti te je mjesto okupljanja i provođenja slobodnog vremena. Grupa mladih knjižničara i knjižničarka Slavica Mijatović

Danas knjižnica ima oko 700 korisnika, učenika i nastavnika. Knjižnični fond čini oko 7 000 knjiga te oko 2 500 jedinica ostale knjižnične građe (slikovnica, priručnika, udžbenika, AV i elektroničke građe) te 25 naslova časopisa.

Radi

onica

Stranica 40

98. ču,19 i r p ramo S tv a

R ad io 200 nica i zra 2. de

ozn

ači vač a

str

anic a,

Drenjulica 9

.. u nas. s i l i t e Posj

vodstv

a pod adionic r u orac, ik Ha e Prim r e V e inj pjesnik

Spisateljica Sanja Pilić

zgovoru s ušec u ra K n e d la Pisac M 2005. učenicima,

Među mnogobrojnim aktivnostima školske knjižnice posebna pažnja poklanja se provođenju programa informacijske pisBranka Primorac s učenicima menosti i poticanju čitanja Nada Mihoković-Kumrić čita učenicima Stoga je naša škola tijekom godina bila mjesto mnogobrojnih radionica, izložbi, predstavljanja knjiga i književnih susreta. Naši gosti bili su brojni pisci za djecu i mlade : Dubravko JelačićBužimski,Zvonimir Milčec, Enes Kišević, Tito Bilopavlović ,Zvonimir Balog, Maja BrajkoLivaković, Anto Gardaš, Miro Gavran, Mladen Kušec, Matko Marušić, Sanja Pilić, Božidar Prosenjak, Nada Mihoković-Kumrić, Melita Rundek,i drugi.

o... m s i l a Stvar

Slikovnice nastale u radionici Moja prva knjiga, Državni natječaj za djecu u pisanju i ilustriranju vlastite priče, 2009.

Drenjulica 9

Likovni rad mlade knjižničarke Sare inspiriran pjesmom Sanjam kako idem pored tebe, 2007.

Strip mlade knjižničarke Valentine, 2011.

Stranica 41

Svatko bira svoje interese ... Svatko bira svoje intere-

jeku. Ovaj nam je rad tiskan

se, a učenici koji u učenju i

u zborniku Album predaka u

proučavanju prošlih vremena

izdanju Školske knjige. Nat-

naročito uživaju, uključivali

jecanje „Ča je ča?“ koje se

su se u rad Grupe povjesni-

bavi

čara ili pak, posljednjih godi-

nismo propuštali svih osam

na, u rad dodatne nastave

godina koliko se održava.

povijesti.

zavičajnom

poviješću,

smotri, pjevali smo i plesali.

Povjesni-

Naročito smo se bavili riječ-

Jedna od najvažnijih akpovjesničara

kim Romima s kojima smo or-

bile su pripreme za

ganizirali i proveli petodnev-

natjecanja. Svakako je

najveći uspjeh bilo prvo

„Romsko srce“.

tivnosti

mjesto Ane Bratulić na

nazvanu

Mnogo smo pažnje posve-

Državnom natjecanju u Ši-

tili našem gradu i njegovoj

beniku 2001. godine u kate-

čari

goriji sedmih razreda. Grupa je izradila i dva istraživačka

radionicu

nekoliko

su burnoj

godina losti.

prošŠetnje

„Povijest je učiteljica života i svjetlo jeke, indusistine“, stara je latinska trijskim zonaizreka.

bavili istraživanjem povijesti, središtem Riali i aktualnih prilika nacionalnih manjina koje žive na

području Rijeke. Projekt smo ma s važnim nazvali

„Raznolika

Rijeka“. spomenicima,

Posjetili smo u više navrata poput lansirne brojne

manjinske

ruge, rada koja su sudjelovala na županijskim

pri-

natjecanjima.

natpisi na mađarbitvama,

ra Presvetog Srca Isusova i reda

dimnjaka Hartere, neobični skom na lučkim

Prvi se bavio Družbom sestaosnivačicom

ud- rampe torpeda ili pak visokog

stari

nadgrobni spomeni-

Marijom

ci i mauzoleji na ko-

Krucifiksom Kozulić, a drugi

zalskom groblju – sve

je bio posvećen Zdravstvu u

sustvovali

Rijeci u srednjem i novom vi-

već tradicionalnoj Etno-

Stranica 42

je to bilo predmetom našeg interesa. Izradili Drenjulica 9

smo prezentacije i rad-

vatske iz Viškova. Posjetili

ne materijale koji su o

smo Hrvatsku akademiju zna-

povijesti Rijeke podu-

nosti i umjetnosti i vidjeli

čavali učenike u re-

originalnu Baščansku ploču o

dovnoj nastavi.

kojoj nam je govorio akade-

Redovito posjećivali

smo

mik Josip Bratulić. Bili smo u središnjici Matice hr-

riječke

muzeje i njihove izložbe. Ako

vatske, u Hrvatskom

je pritom bila organizirana

školskom muzeju te

tematska radionica – tim bo-

na sajmu knjiga In-

lje. Da nabrojimo? Merika,

terliber.

Čarobna igla, Riječke fonta-

U školi smo se ba-

ne i perila, Arhi-

vili raznim obljet-

tektura historiciz-

nicama,

ma u Rijeci, Ri-

Danom sjećanja na Vukovar i

ječki

torpedo,

Danom sjećanja na holokaust.

Jedra Kvarnera,

Na radionicama smo izrađiva-

Emilio Ambrosi-

naročito

plakate i ostale mate-

ni, U školskoj

rijale koje smo zatim

klupi, Drago mi

izlagali.

je, Gervais, Reklama u Rijeci

„Povijest je učite-

1890. – 1940., Tvornica papi-

ljica života i svjet-

ra u Rijeci, Adamićevo doba,

lo istine“, stara je

Riječka luka, Talijanski kon-

latinska

centracijski logori u

Stoga

Hrvatskom primor-

povjesničari i ubuduće istra-

ju,

živati i proučavati prošla vre-

D'Annunzio

krvavi Božić... U

studenom

2011. otišli smo u Zagreb! Bili smo

izreka. će

mladi

mena, ljude i zbivanja te u njima pronalaziti pouke i istine. Daniela Jugo-Superina, prof

gosti Matice hr-

Drenjulica 9

Stranica 43

Mladi geografi

voditelj: Josip Jurjević, prof. geografije

Kroz program dodatne nastave naši „Mladi geografi“ proširuju svoja znanja i vidik, istražuju i upoznaju lokalnu sredinu, ali isto tako globalne pojave i procese. Uz to redovno sudjeluju na natjecanjima koja se održavaju na više razina: od one školske pa sve do državne. Upravo tim učenicima posvećujem ovaj tekst. Njihovi geografski uspjesi, rad i rezultati ne predstavljaju samo njih. Oni na najbolji način predstavljaju geografiju i našu školu, a oni najbolji naš grad i županiju.

era a n i t Ani

Sve je krenulo školske

2002./2003. s učenicom Anitom Barišić. Anita je te godine bila 6. razred. Uspješno je prošla školsko, gradsko i županijsko natjecanje te je pozvana na državno natjecanje. Državno natjecanje održano je u Vrsaru 8.11. 5. 2003. godine. Bilo nam je to prvi put i zaista smo bili pravi amateri. Naš plakat, koji je predstavljao praktični rad, najblaže rečeno bio je simpatičan. Improvizirali smo u svakoj situaciji i na svakom koraku. Ma nismo znali što se oko nas događa.

Barbara

i Marina

Iduće školske

2005./2006. više nije bilo Anite, ali su spremno i uspješno stvar u ruke uzele učenice sedmih razreda. Bile su to Barbara Kovačić i Marina Rumora. Uspješne su bile na školskom i gradskom natjecanju i najbolje Stranica 44

Na kraju je zauzela 13. mjesto. karskoj. Ovaj put smo prošli Plakala je bez sustezanja i sra- znatno bolje, 7. ili 8. mjesto. U ma, ljuta na sebe i svoje pogre- Makarskoj je bilo fenomenalno, ške, a samo trenutak poslije bila a sada smo i mi već oni s iskusje najveselija i najrazigranija u tvom. zabavnom programu natjecanja. Školske 2004./2005. ponovno I na kraju, kad su se natjecate- državno natjecanje i ponovno lji počeli razilaziti, Anita Barišić. Ove Anita je bila u svom godine 8. razred i elementu, zamolivši: Sve je krenulo u Biograd na Moru. „Profesore, dajte školskoj godini Sad smo mi već prada mi ostanemo bar vi profesionalci, za2002./2003. još jedan dan.“ uzeli smo 6. mjesto i Sljedeća godina, školska 2003./2004. i opet Anita Barišić. Ovaj put je to 7. razred. Nakon uspješnog školskog, gradskog i županijskog natjecanja državno je održano u Mana županijskom, tako da su obje pozvane na državno natjecanje. Barbara kao 1., a Marina kao 2. s županijskog natjecanja. Državno natjecanje te godine održano je u Osijeku. Bilo je nevjerojatno, putovali smo više od 11 sati, tako da su njih dvije spavale sve do početka samog natjecanja. Sjećam se, kucao sam i lupao na vrata, zvao i na

zadovoljni se vratili kući. Potrebno je napomenuti u 3 godine 3 državna natjecanja i 3 puta Anita Barišić. Time je završila Anitina era. fiksni i na mobilni telefon, pomišljao na sve i svašta. Na kraju sam ih uspio probuditi i u zadnji tren stigli smo na sam čin pisanja ispita. Na kraju je sve uglavnom dobro prošlo. Istina nije bio neki poseban rezultat, ali nismo bili ni tako loši. Školske

godine

2006./2007.

nas nema. Završili smo sa županijskim rangom. Barbara je nezainteresirano završila na 3. mjestu, a Marina je odustala i prije natjecanja.

Drenjulica 9

atea ela i M t S , a Katarin Iduće godine, školske 2007./2008. izdvajaju se dvije nove učenice. To su učenice 7. razreda Katarina Mustać i Matea Rob. Katarina i Matea sudjelovale su na državnom natjecanju u Svetom Martinu na Muri. Zadovoljstvo ih je bilo gledati sretne i zadovoljne što su dio svega toga. A,lijepo je bilo u

ijan a Dam Legend

anović Luka B

Svetom Martinu. Rezultat na kraju 9. i 11. mjesto Školska 2008./2009. još jedan novi-stari geograf. Naša Stela Jelenić. Državno natjecanje u Primoštenu. Stela 8. razred, 5. mjesto, do sada najbolje. Ali Stela, genijalka, okrenula je dijagram obrnuto i uradila vise-

ći dijagram. Ovi iz komisije ostali nijemi, ne mogu vjerovati. Kažem: “Pa dobro, Stela, dijagram i mogu tolerirati, ali kako si falila slike.” Stela će na to kratko: „Profesore, pa nije to geografija.” Što reći o našoj Steli, velika bi šteta bila da je nismo upoznali.

I onda jedan od naših geografskih legendi. Školska 2009./2010. i učenik Damjan Francetić. Damjan je bio deveti, ali isto tako mogao je biti i prvi. Nedostajalo mu je malo koncentracije. Vinkovci su ostali bez teksta kada je Damjan krenuo natrag za Rijeku. kraju,

tek je peti razred.

tematike

I još nešto, Luka je

prije desetak dana

odgovorio:

Prvi na školskom, prvi na župa-

bio najbolji na nat-

„Profesore, bit

nijskom i prvi na državnom nat-

jecanju iz matema-

će dobro, pa ja

jecanju. Osvojio samo 99 od

tike.

najviše

mogućih 100 bodova. Najviše

je napomenuti kad

geografiju“.

osvojenih bodova te godine u

smo stigli u Poreč,

na kraju je bilo

Poreču, uključujući sve katego-

pitao sam Luku što očekuje s

najbolje.

rije. To je naš Luka Banović, a

obzirom da je već prvak iz ma-

Još se mi vidimo.

školska 2010/2011.

Interesatno

Svaka

Luka

osmijeh

volim

čast

Luka.

Da, to je bilo tako, bilo nas je svuda. Ovako retrospektivno gledajući i nije loše. Dapače, mislim da su izuzetni. Anita, Barbara, Marina, Katarina, Matea, Stela, Damjan, Luka, izuzetni učenici, sjajni mladi geografi. I zaista, oni su bili najbolji. Bilo je tu još sjajnih učenika s jako dobrim rezultatima koji su isto tako dali velik doprinos uspjesima geografije i naše škole. Svi oni zavrjeđuju kratki osvrt, ali se bojim da možda nekoga ne izostavim, a to nikako ne bih želio. Ipak, mogu spomenuti imena: Karla, Marko, Slavko, Tea, Sandra, Luka, Ivana, Lucija, Paulo, Antonio, Katarina… Svi oni i mnogi drugi dali su veliki doprinos značenju geografije kao znanstvene discipline, promovirajući sebe, ali i našu školu u gradu, županiji, pa i domovini Hrvatskoj. Znam da su svi uspješni u svom daljnjem školovanju, u gimnazijama i na fakultetima i da još uvijek proširuju svoja geografska znanja i dalje sudjeluju na natjecanjima i ostvaruju zapažene rezultate.

vi mi zdra e it d u B njule! kao dre

Ne želim nikoga posebno izdvajati, svi su oni naši jako uspješni mladi geografi i ovom prilikom ih želim pozdravit, zahvaliti se i poželjeti im sve najbolje u daljnjem školovanju i životu. Drenjulica 9

Stranica 45

Aktivnosti Mladih biologa I ove školske godine Biolozi su aktivno sudjelovali u različitim aktivnostima i programima koji se provode u našoj školi.

ŠKOLSKI PROGRAM PREVENCIJE OVISNOSTI U realizaciji programa sudjeluju učenici od 5. do 8. razreda. Učenici su kreato-

ri,voditelji i nositelji programa uz podršku, obuku i vođenje nastavnika.Ovim programom

obuhvaćeno je oko 200 učenika. Kroz radionice ovog programa učenici su savladavali vještine „dobre komunikacije“, učili kako se grade i održavaju dobri odnosi s vršnjacima i i drugim ljudima ,kako se oduprijeti pritisku vršnjaka kada to nije za „naše dobro”, sazrijevanju u pubertetu i dr.

Tu se poglavito misli na „OVISNOSTI“- pušenje.alkohol, i droge s ciljem da učenici shvate njihovu štetnost i opasnosti vezane uz pojavu Kako ovisnosti. savladavati vještine dobre komunikacije

Provedena je i anketa učenika 7. i 8. razreda na tu temu prije provedbe same radionice.

EKO AKTIVNOSTI BIOLOGA •

Obilježavanje „eko“ i drugih datuma

•

uređenje školskog panoa uz prigodne teme u wordu

•

„uređenje“ učionice biologije , ali i drugih učionica i prostora naše škole kako bi se bolje osjećali u njima!!

•

bojanje vaza za cvijeće, crtanje na staklu, bojanje biljaka, oslikavanje i punjenje platnenih vrećica lavandom, izrada različitih „prirodnih“dekoracija ….

•

održavanje školskog akvarija

•

sadnja i“ briga „ oko naših ukrasnih biljaka

•

jedan od naših „ eko -kutića“ u učionici koje stalno nadopunjujemo i njegujemo!!!

PROGRAM SAKUPLJANJA OTPADNIH BATERIJA Naša se škola uključila u ovaj hvale vrijedan eko - projekt na nivou cijele Lijepe naše.

Projekt je trajao od 15.11. 2011 do kraja ožujka 2012. Učenici su pokazali izniman interes i odaziv za ovu akciju. Hvala svima!!!

Voditelj: Đurđa Milić, prof.biologije

Stranica 46

Drenjulica 9

Ima li recepta za sretnu ljubav? Prijateljstvo

Volim

Prijateljstvo je kada se družim s prijateljima .

Lorena Puklin, 8.b

mu, Prijateljstvo je kada pomažemo jedni drugima i kada se ne svađamo. oju ma v s m i l Vo tu, Prijateljstvo je kada kažemo lijepu riječ prijatelju i kada ga oga ta v s m i l vo ata pohvalimo . oga br v s m i l vo Maja Popović, 2. a razred e san m a d a ik . hvata e volim iš v j a n Ali tiho nonu , i meni j o k sv o j u s gla “ i i njen č o m te ! e i l n o v nje , j razred ipi mo a L . “ 2 : , š e r eč o Mrvo M o r en

O virusu L 21 V 9

(lat. Srcis Ljubavis) – Ljubav

O virusu: virus ljubavi rasprostranjen je u cijelom svijetu, zarazan je, a lako pogađa, i mlade, i stare, (i one srednje). Simptomi (slabo uznapredovalog virusa): čudan osjećaj (kao da vam je netko rekao neku važnu tajnu), uzbuđenost (kao da vam živi leptiri lete u trbuhu). Simptomi (jako uznapredovalog virusa): simptomi jako uznapredovalog virusa + visoka ljubavna temperatura ( oko 5 srca-kao da je u vama 5 srca), malaksalost i smušenost (vidite duplo, kada ta osoba prođe pokraj vas, vidite ju tri puta, ne možete držati olovku i pisati), nestrpljivost. Savjeti: javite se ili najboljem prijatelju ako ne želite da to itko sazna ili nekom komu ne vjerujete ako želite da sazna vaše „Srcis Ljubavis“ biće, a sramite se osobno mu to reći. Nažalost, a možda nekome na… kako se ono kaže… ne nažalost, lijeka nema, a i ne preporučam ga – samo se opustite. Vaš dr. vr. Luka Banović, 6.c Tumač pojmova: „Srcis Ljubavis“ biće – voljeno biće ne nažalost – ne nažalost – ma što tu treba tumačiti dr. vr. – doktor virusa – ne, ne: doktor za viruse Drenjulica 9

Stranica 47

Ima li recepta za sretnu ljubav? zaljubi e s o k Ka

ti ?

Da bismo se zaljubili, moramo pojesti čarobno jelo, za koje nam je potrebno:

30 dag simpatičnog smiješka 20 dag ljubaznosti 50 ml simpatičnog pogleda 100 dag sreće 1 g svađe da ipak ne budemo dosadni sa svom srećom, ljubaznosti i simpatičnosti Priprema: 30 dag simpatičnog smiješka i 50 ml simpatičnog pogleda zajedno prokuhamo da učinak bude što bolji, zatim simpatični smiješak procijedimo i pustimo da se ohladi, a simpatični pogled će poslužiti kao umak. Nakon toga izmiksamo sreću i gram svađe te pomiješamo sa simpatičnim smiješkom i prelijemo umakom od simpatičnog pogleda. Dekoracija neka bude po volji. Natali Pejaković, 6.c

Eni Gudelj, 1.b

TARA VIDOVIĆ, 1.A

Čarobni napitak za zaljubljivanje jedan veliki osmijeh pomiješati s pet malih osmijeha dodati zajedničko druženje i razgovor začiniti zajedničkim izlaskom na pizzu ili palačinke ukrasiti velikim poljupcem sve skupa zagrijati na laganoj ljubavnoj vatri Napitak piti topao nekoliko puta na dan… I bit ćete u savršenoj vezi.

SASTOJCI: 1 kg zbunjenog pogleda, 3 čaše sramežljivosti, 2 zrna zamišljenosti i preljev od čokolade „Amore“. RECEPT: sve sastojke izmiksati i kuhati na laganoj vatri 20 do 30 minuta. Pustiti da se ohladi u kalupu u obliku srca. Ukrasiti šlagom i pokloniti voljenoj osobi. Mia Gulan ,5.b

Lovro Janeš,6.c

Stranica 48

Drenjulica 9

Ima li recepta

za sretnu ljubav? Ljubav

ljubiti? d o e s Kako

Čarobni napitak za odljubljivanje sadrži:

Ljubav je poput jutarnjeg cvijeta,

80 l ljutnje i razočaranosti 60 l nezaljubljivanja

Ljubav je vrijedna cijelog svijeta.

2 ml sreće da ipak ne budemo previše tužni

Ljubav je utjeha za lijepe i ružne,

8 l samopouzdanja

Ljubav je utjeha za ljute i tužne.

100 l nerazmišljanja o osobi u koju smo se zaljubili Sve te sastojke zajedno prokuhamo da učinak bude što bolji, zatim ga držimo u hlad-

Tihana Stokanović, 8.c

njaku 10 minuta da se ohladi i spreman je za put. Uživajte u napitku za odljubljivanje.

U svim srcima ljubav bi trebala biti Da svojim sjajem duše kiti.

Natali Pejaković, 6.c

Patrik Marić, 5.b

...A sretne obitelji su... Ako želiš sretnu obitelj, potrebno je: 10 kg grljenja 9,5 kg prijateljstva 100 kg ljubavi 97 kg maženja i paženja 50 dag hrabrosti 9,5 kg strpljenja 10 kg odgovornosti Sve sastojke dobro promiješati, pustiti da odstoji i koristiti cijeli život. Preporučujem vam da odmah počnete raditi ovaj recept da vam cijeli život bude sretan i radostan Mia Kolanović, 6.c

Drenjulica 9

Sastojci za sretnu obitelj: moja mama moj tata

Recept za sretnu obitelj: 100 kg ljubavi 25% mašte

moj brat

1 kg sreće

0% mržnje

800 kg ljubavi 2 kg strpljenja 2 kg nogometa 1 kg razumijevanja 200 kg razgovaranja Sve sastojke dobro promiješati i dobije se sretna obitelj. Andrej Popović, 6.c

12% novca 100% viceva 10 000% da budemo zajedno 10 kg osjećaja 100 g prijateljstva 92% ljubaznosti i metar razumijevanja 10 minuta miješati štapom mira i dobit ćete besplatnu sreću za sve. Lovro Janeš, 6.c Stranica 49

Uz Valentinovo, puno se govori i razmišlja o ljubavi… A na pitanje što je to ljubav, odgovaraju i pišu učenici 1. B.: LJUBAV JE .... kad se netko voli ( Toni ) kad se grlimo ( Jakov ) kad se slažemo jedan s drugim ( Toma ) kad nekog voliš ( Adam ) kad se lijepo osjećaš ( Noel ) sretna i ljubazna ( Dea ) lijepa ( Eni ) krasna ( Damjan ) sreća ( Ema Cupač )

BRANIMIR ŽAGAR, 1..A

kad se lijepo družimo ( Matija )

Što je ljubav, kako se prepoznaje i kao se liječi, to će vam stručno 3.c reći! ljubim, Kad se ja za volim te d ka Ljubav je za m o. Ne ene za mene osjećaj rno mi je divn ju sam zaljuje va iznad svega.O v st a b ju L n a ko d u na pobjeđuje o a g b so ,u o i o m a a p d Ja n sv . to ka ako zlo i napa še onaj samo avi nešto lo st obuzme sti i kada misliš bljena , napr m tako, ali mi se kad nekog ili ne .Ljubav je se d a o K n . e lj o b a g št ać ru vr d zalju uz to jako volim svoj o voliš.Ja mu ne kad i ni na š među sviđa. Pone a e ne še tu osobu ali iskra ljubavi iz išta vi da svoju obitelj.N prijatelje i on ti u kog n na up a iz t d pr u ije le p g i lijepo kad am iz sr rv p t- me malo ne ste, pre ba, ona a mi se prija- nekog voliš, a napraviti d a n je bl dviju oso li, kad ta iskra ra sve lju mu sam za d si zalju- nešto ružno.Moram .A na priznati da posebno ažnu ljubav i o e osobe telji ne rugaju. Ali, ka važno je men i obitelj najveć sn nije en a ljubav. vori se u uje dvije zaljublj sjećaje. bljen, shvatiš da to O so . n bi je to z o bl e moji roditelji. e v lju n ugod po biti za više po e le lij e je ij r d ne je i št o kupe i pripre Uvijek mi ole o najšt maju odlične koje se v je av nu hranu. Prij Ljub av. ateljska ljuba jek je dina ljub la ov je č Č . e u ij tu đ n e ije v mi o sv m je isto važna. T ljubav iz To je kad ljepše na Kad se moj pr punjen is je d . Postoji i ijah ka ji te iji n lj u nekog zalju jsretn bliž bi, uvijek mu i i svojih osobom na vlju. lj e m it b to da o s je m a podršku. ti je ljuba nov liš i lijepo a može ić, 3.c Nina Milinov nekog vo e i tate. Ta osob že biti i A nt on Marić 3.c mo am poput m aših rođaka,ali n . biti dijete no drag prijatelj b e s o p i k ne ljubav. o 3.c jateljska To je pri Ivan Lek

Ljubav se teško može opisati riječima. Kad mi se obrazi zarumene , a u trbuhu zaigraju leptirići, znam - to je ljubav. Ona traži puno razumijevanja i pažnje. Ljubav ne poznaje granice i zato može biti tajnovita i razigrana. Ljubav je za mene najljepši osjećaj i tada je srce puno topline. Mia Žaja, 3.c

Ljubav je nešto prekrasno. Ispričat ću vam svoju ljubavnu priču… Mama me upisala u školu stranih jezika na engleski jezik. Čim sam ušao u učionicu, osjetio sam jedan čudan osjećaj. Bila je to ljubav! Ugledao sam jednu djevojčicu koja je bila lijepa poput najljepšeg cvijeta. Imala je lijepe smeđe oči i tamnu put. Kad je počeo sat engleskog, činilo mi se kao da nisam prisutan u učionici. Neprekidno sam gledao u nju, a i ona u mene. Čim je završio sat, postavljao sam joj raznorazna pitanja. Ostali smo malo u parku gdje smo igrali razne igre. Prije nego smo se razišli, priznao sam joj što osjećam prema njoj, a i ona je to isto rekla meni. Kad sam došao kući, ispričao sam mami što mi se dogodilo. Iz priče o djevojčici mama je shvatila da i ona pozna i djevojčicu i njene roditelje. Onako sretan i zaljubljen krenuo sam na počinak i sanjao lijepe snove. Andrej Čizmarević, 3.c

Stranica 50

Drenjulica 9

Što je ljubav? To je nešto prekrasno. Toga se ne srami. Ljubav je kad si zaljubljen u dragu, lijepu osobu. Ljubav je jača od svakog zla. Ljubav nitko ne može prekinuti. Zbog ljubavi možeš zaboraviti važne stvari, mjesto stanovanja i kućni broj, svoje ime i tko si i što si. Zbog ljubavi misliš samo na osobu koju voliš. Eh, ta ljubav! Ante Devčić, 3.c Ljubav može biti različita. Može biti prema prijateljima, životinjama, obitelji i prema nekoj dragoj osobi. Ljubav se može iskazati na mnogo načina. Za mene je ljubav lijepa riječ, topao zagrljaj i osmijeh na licu. Ona se može davati i primati. Kad te netko voli, sve je ljepše i bolje. Čini ti se da je cijeli svijet samo tvoj. oko nas.

Ljubav je najljepša stvar, ona je svuda

Ema Fabijanić, 8.c Kristina Janeš, 3.c

Ljubav je jača od svega. Ona nema granica. Ona je za mene nešto najljepše na svijetu. Kada imaš simpatiju ili nekoga u koga si zaljubljen, ne trebaš se sramiti priznati svoje osjećaje. Ljubav ima sve što nam treba. U našim srcima uvijek ima mjesta za ljubav, sreću i veselje. Luna Žuža, 3.c

Ljubav je nekoga voljeti. Tada se osjećam lijepo i sve mi je zabavno. Lijepo mi je zaljubljen ići u školu i smijati se s osobom u koju sam zaljubljen. Osjećam se kao da letim na bijelim oblacima koje nosi lagani vjetar. Oko srca mi je toplo kao kad me griju tople sunčeve zrake. Lijepo je nekom reći VOLIM TE, ali za to treba imati puno hrabrosti. Uvijek postoji strah u meni hoće li mi ljubav Ljubav je nešto veliko i slatko. Zbog ljubavi ljudi rade svakakve stvari, dobre i loše. Neki su od biti uzvraćena. silne ljubavi često zbunjeni jer samo misle na osoSrce treperi, ali…lijepo je biti bu u koju su zaljubljeni. Svi znamo kad smo zaljuzaljubljen. bljeni. U trbuhu nam sviraju leptirići, crvene nam se obrazi, a u srcu je toplina. David Vidović, 3.c Ljubav je iznad svega.

LUCIAN GLAVAN, 8.C

Za mene je Valentinovo dan kao svaki drugi, ali zanimljivo mi je gledati na televiziji kako ga ljudi obilježavaju. Lijepa mi je i legenda o svetom Valentinu, ali mnogi ljudi koji ga slave, ne znaju za legendu, već slave Valentinovo jer su za to čuli preko medija. Trenutno mi Valentinovo ništa ne znači, ali nadam se da jednog dana hoće…

Ena Jurković, 3.c

Kad nekoga voliš, to bi mu trebao pokazivati svaki dan. Ne moraju to biti skupi pokloni, nego nešto jednostavno kao zagrljaj, lijepa riječ ili dobar savjet. Ponekad to vrijedi puno više od skupog poklona.

Za mene je taj dan crven kao ruža i znam da zvuči smiješno, ali kad čujem za Valentinovo, odmah pomislim na lizalicu u obliku srca. :-)

NATALIJA, 7.a

KLARA, 7.c

IVONA, 7.c Drenjulica 9

Stranica 51

Njemački jezik Od 1992. godine u našoj se školi, uz kraće iznimke, uči i njemački jezik od prvog razreda. Uvijek su to razredi C vertikale, čiji učenici u 4. razredu dobivaju engleski kao drugi strani jezik i tako s dva strana jezika nastavljaju svoje obrazovanje u srednjoj školi. Od školske godine 2007./2008. naša škola ima svoju partnersku školu u Gradišću u Austriji. To je Bundesrealgymnasium Eisenstadt Savezna gimnazija u Željeznom. Suradnju je inicirala i predložila prof. Sabine Nagy, a naše Učiteljsko vijeće prijedlog je prihvatilo. Kako naši učenici uče njemački jezik, Gradišćanci pak gradišćanski hrvatski a u višim razredima i standardni hrvatski, ova je razmjena višestruko korisna. Upoznajemo drugu kulturu, običaje, stvaraju se i njeguju nova prijateljstva, govori se njemački, hrvatski, gradišćanski hrvatski, engleski... A kakva je gimnazija koja je naša partnerska škola, govore ovi podaci za tekuću školsku godinu: 47 razreda, 1028 učenica i učenika, 23 nacionalnosti, 18 različitih materinjih jezika, 17 religija, 128 učiteljica i učitelja, 5 asistentica za strane jezike.

Razmjena učenika obuhvaća učenike 8. i 7. razreda koje ugošćuju njihovi vršnjaci 4. razreda gimnazije. Boravak u Austriji, odnosno uzvratni susret kod nas traje tjedan dana. Osnovni cilj, vježbanje hrvatskog odnosno gradišćansko hrvatskog i njemačkog jezika, ostvaruje se tijekom zajedničkih druženja, na radionicama, terenskoj nastavi, izletima, putem dopisivanja, i svih drugih načina danas dostupnog komuniciranja. Dosad je u Austriji boravilo 45 naših učenica i učenika a iskustva su redom pozitivna.

Sve su naše razmjene dosad bile uspješne, zahvaljujući prvenstveno svim učenicama i učenicima koji su u njima sudjelovali te vodstvu Škole, brojnim učiteljicama i učiteljima koji sudjeluju u osmišljavanju i realizaciji sadržaja i programa susreta i roditeljima, bez čije bi logistike sadržaji slobodnog vremena bili jednolični. U studenome 2011. bili smo ponovno u Eisenstadtu. Bila je to naša peta razmjena. Zajedno s prijateljima iz 4F razreda BRG Eisenstadt posjetili smo i upoznali Beč, razgledali dvorac Schönbrunn, veliki zoološki vrt, Stephansdom, Hundertwasserhaus, Christkindlmarkt... U školi smo se bavili legendama i činjenicama o Dunavu, anketama, slikali smo, pjevali, plesali. Bilo je zanimljivo, poučno, zabavno. Najvažnije, stekli smo opet nove prijateljice i prijatelje! Na uzvratnom susretu od 26.5. do 2.6.2012. pokazali smo im naš zavičaj u sklopu raznovrsnog programa pod nazivom ZELENO I PLAVO. Više na našoj web stranici Njemačkog jezika: http://www.osffrankovicri.skole.hr/nastava/ predmeti? ms_nav=aae

Nada Križan, nast. Njemačkog jezika

Stranica 52

Drenjulica 9

Naši prijatelji iz Austrije Prijatelji su došli, a dani brzo prošli, nove riječi učimo i s njemačkim se mučimo. Sunce je jako i kupanju se veseli svatko, jako je vruće, ali nitko nije kod kuće, mi smo u restoranu i naručujemo hranu. Uvijek smo skupa i vesela smo grupa, veselimo se svi, ali rastanak dolazi...

Drenjulica 9

Stranica 53

Crtao i napisao: David IliÄ&#x2021;, 3.b

Stranica 54

Drenjulica 9

Stranica 55

Jezik moj svakodnevni et! nogom š a r g i ijepo Kako l crtaš. Lijepo itel. p m ob e j i l š Im a čiti. o obla po. p e j i l e je lije u m e Znaš s i im lijep, a e j i t i. Pas i dobr t u s i e lj Prijat

ić, Valinč Moris

3.a

GEA KOSOVIĆ_3B

Stranica 56

IVAN LEKO, 3.C

Nina Milinović, 3.c

Drenjulica 9

Od rođenja živim u Rijeci. najviše krivim medije. Mladi, Moji roditelji rođeni su u Lici gledajući zabavni televizijski pa go vore štokavsk im program, ne primjećuju da i narječjem. Kao neki voditelji, stanovnica novinari i R i j e k e , političari govore poželjno bi bilo narječjem ili da govorim rabe žargon. Svi čakavskim oni trebali bi narječjem, ali rabiti standardni odrasla sam uz književni jezik. LANA ROŽIĆ, 1.A štokavsko. Tada bi i mladi Većina mladih učili slušajući kod danas govori žargonom, ne kuće, u slobodno vrijeme, a razlikuje razgovorni od ne samo u školi. Kada nekoga službenoga jezika i uopće se upoznate, osim njegova ili ne trudi naučiti ga. njezina izgleda, prvi dojam Razumijem d a ostavit će i njegov ili njezin pojedinci kod kuće, u način govora. Naravno da svakodnevnom razgovoru s ćete obrazovana čovjeka roditeljima, rabe određeno prepoznati po razgovjetnom narječje, ali ne razumijem da standardnom govoru. u školi tih šest sati ne mogu Zato smatram da se, rabiti standardni hrvatski prije svega, u medijima ne bi jezik, barem na satu trebalo govoriti “kako se Hrvatskoga jezika. Ipak, ne kome hoće”, već standardnim krivim učenike previše, jezikom. A učenici … oni na

sebi mogu sami raditi tako da, prvo, imaju veću motivaciju da nešto vrlo važno nauče za svoju bolju budućnost, a drugo, posjete knjižnicu i uz lektiru posude još knjiga. Jer, čitajući, bogatimo svoj rječnik. A obogaćujući svoj rječnik, govorit ćemo bolje i ljepše. I naravno, prilikom upoznavanja novih, bitnih ljudi u našem životu, govoreći standardnim jezikom, ostavit ćemo dojam pametne,

Većina mladih danas govori žargonom, ne razlikuje razgovorni od službenoga jezika i uopće se ne trudi naučiti ga.

obrazovane osobe. Jelena Ljubotina, 8. a

Što o našem gradu kažu učenici 1.c o Kasunić) oć muzeja. (Rok N na em id a d ka Najljepše mi je

Mjesto u kojem živim, zove se Rijeka. U njemu mi je najljepše kino, jer volim filmove. (Isabelle) Mjesto u kojem živim, zove se Rijeka. Najljepši mi je bazen. (Larisa) Ja volim naš grad jer tu žive moji prijatelji. (Marcel)

Naš grad zove se Rijeka. On je jako velik i lijep. Ja ga volim zato što ima prekrasno more. (Ema)

Mjesto gdje živim su Lučići. Meni je najljepše što sam s obitelji. (Maja) Moje mjesto gdje živim, zove se Rijeka. U njemu mi je najljepše more. (Katarina)

Drenjulica 9

Stranica 57

Iz bilježnica naših đaka tovi i poš a b u lj vica kih mr išem za li p e a v n e e ili n ajviš vk a o li u školi li ima n u g bora a n o , n e e j v n mene b c e z o a n a , d r u š d o z o e n i l naji n er ijem su raz Mrvice čao na e u kuć da dob j a bitelji a j o a k o d p e u n j i s o iju ja iz m vađe što. O televiz i inače ako ne rvice s io b Mrvice t l m a i r p il e e j l u e a , a. ađa et k o a vi č O ve m oja sek d a je n tko dog oja sek m e vanja. o j m i a e , j r k e o h e i m t nj rug se ja a vrije jedni d nima od bila mo eća što d o i r e s b daću n m j a a a v U v v a . k S ka aijepe čuti. adglas ne znam đe je s ce su l i , a o že m o v v e glava. N r j m s n m e a a n nem stale Mrvic n p a se i sv e egla. O bitelj. nas. Da j o b a jači to o u v j Kada b p a o j . i t v n u s it u p b p i lu s i t e i cije sto ek ć naš dom ve ć p o estre i a i u vi j s u n i ž u o ć u l ć e s r a nje. o si s itelj je ne mrž vo j u b r b s b o o u s v a Ona un u š s đ a lim er n z me . J a vo mrav, j iran be o m a i k obitelj p a e le n io lij na i ma et bi b ij v s , mo jed e ak v .c i bile t usić, 6 obitelj Mia Br

PRODAVAONICA NEOBIČNIH ŽELJA PRODAVAČ: Dobar dan! Dobro došli! Ovo je posebna prodavaonica,nema čega nema. Imamo pravog slona, malog kao miš… KUPAC: Dobar dan! Imate li pet kilograma krokodila na ražnju i robota koji obavlja kućanske poslove? PRODAVAČ: Naravno da imamo. Evo,evo samo da izvadim.

Lucija Knežević, 5.a

KUPAC(zadovoljno): Molim vas,dajte još i sat koji priča i litru kompjutera. PRODAVAČ(zbunjeno): Molim? Kako možemo imati litru kompjutera? KUPAC(ljutito): Ako to nemate,onda idem u drugu prodavaonicu. Oni to imaju sto posto. PRODAVAČ: Čekajte,čini mi se da imamo,samo da izvadim. KUPAC:U redu. Usput mi dajte i naočale za sliku, tri kilograma hrabrosti, boju od betona, nevidljivi ormar, kemijsku napravljenu od zemlje, malo straha, ogradu od papira i tonu čokolade. PRODAVAČ(umorno): Evo,sve stiže. Želite li još nešto? Naprimjer gitaru od samog lišća? KUPAC(zadovoljno): Može,to bi bilo to. Oh,naravno i doviđenja. PRODAVAČ(veselo): Hvala,hvala. Dođite nam opet. Doviđenja,doviđenja! Kristina Glavan i Mia Kolanović, 6.c

Stranica 58

Drenjulica 9

Stari kovčeg Za Badnjak sam otišao u posjet roditeljima. Čim sam došao u svoju staru kuću, majka me poslala na tavan po ukrase za bor. Tražeći ukrase, pronašao sam stari kovčeg u koji sam spremio svoje stvari kada sam se selio iz kuće. Vadeći stvari, budile su mi se uspomene na sretne trenutke iz djetinjstva. Prvo sam uzeo slike s rođendana. Prisjetio sam se svojih starih prijatelja koje bih ponovno volio vidjeti. Ugledao sam i stare igračke. Sjetio sam se trenutaka ranog djetinjstva kada su me oduševljavali autići i figurice vojnika. S njima sam oživljavao povijesne bitke i važne utrke. Naišao sam i na stare knjige. Bili su to samo školski udžbenici i bilježnice. Nisam imao romane ili neke druge knjige jer nikada nisam volio čitanje. Knjige su bile očuvane, jer ja nisam radio s njima ništa drugo do učio. Zabljesnuo me sjaj starih medalja iz nogometnog kluba u kojem sam igrao. Prisjetio sam se sretnih trenutaka kada sam s ostalim igračima igrao na utakmicama i turnirima. Doduše, bili smo jako loši, ali većinu vremena nismo marili za to. Sva ta sreća i veselje na neki su način nestali kada sam ugledao stare obiteljske slike. U tuzi sam se sjetio djeda koji je umro dok sam još bio mali. U jednoj maloj metalnoj kutijici, koju je već uhvatila hrđa sa svih strana, nalazili su se stari djedovi metci koje sam ja vješto krao iz njegova ormarića. Ne veže me puno sjećanja za to razdoblje jer sam imao svega dvije ili tri godine. Ponovno sam ugledao neke školske stvari. Našao sam svoju staru torbu i pernicu. Bile su sve išarane od potpisa mojih prijatelja kada smo se razišli na kraju osmog razreda. Moje stare tehničke olovke bile su pomalo hrđave. Moja su im se djeca čudila, iako se kroz dva desetljeća nisu vidjele neke razlike u izgledu jer je doba moga djetinjstva bilo vrlo moderno. Posljednja stvar koja se nalazila u kovčegu, bila je moja stara učenička knjižica s ocjenama od prvog do četvrtog razreda. Kada sam je krenuo otvoriti , ispale su svjedodžbe s ocjenama od petog do osmog razreda. Prisjetio sam se sretnih,ali i nesretnih trenutaka iz školskih klupa. Imao sam jako dobre ocjene skoro iz svih predmeta, ali samo ne iz matematike. Prisjetio sam se starog profesora matematike kada sam ugledao njegov potpis, a iznad njega stoji 3, najveća ocjena iz matematike koju sam ikad dobio. Tako sam došao do kraja kovčega. Uzeo sam ukrase i vratio se u dnevni boravak. Okitili smo bor i čekali Božić. Ti blagdani su mi bili jedni od najsretnijih u životu jer sam se prisjetio sretnih trenutaka iz djetinjstva. Dean Pijevac,7.b

Gabrijel Mažuran, 1.d

Drenjulica 9

LOVRO KATALINIĆ, 8.C Stranica 59

Iz bilježnica naših đaka injak k šumi Golub ar p u e ol zbog šk Dan na i uzbuđena et sr m sa ila B o rano. ili smo se jak ud b ro p ja i t Moj bra ole... enicima naše šk uč im sv sa t učitelja repun djece, odlaska na izle p io b je i oj k kolodvor, a željeznički n o za ve d o je vlak. Tata nas o i čekali taj sm i al ek Č u. i učiteljic a svoj razred šl na o pr m sa o i roditelja. Brz jesto. ili slobodno m až tr i ak vl u smo Došao je, ušli om. put vozim vlak vi pr se o št a sretn igrati. Bila sam jako , otišli smo se li je po o sm dni. Kad o bili jako gla sm vi S . o rz b gljive. Put je prošao u i gledali smo m šu u a šl ti o bratom prijateljima i m ji gdje o sv sa m Ja sa eku da imamo d o sm li di a zv adu. I i bratom na liv om in or K s la iš om. Kasnije sam ot šumskom staz i at et oš pr eljicom išli smo s učit e ij sl po o al o svi bili sjesti. M kasnio, a mi sm je k la V . u ic o na stan ta. Krenuli sm le iz j ra k o ži Već se bli za Rijeku. i krenuli smo ak vl ao oš d on je umorni. Napok tatu. odmah vidjela m sa a J . ja itel io prepun rod Kolodvor je b o. Bilo mi je lijep

vić, 3.a Ana Kaluđero

POZIVNICA PROLJEĆA URUČENA JE 1.a POTIHO KROZ ŠKOLSKI PROZOR I ZOVE IH I MAMI VAN… …Volim se igrati s proljećem. …Radujem se proljeću zato što je toplo, lipe su malo propupale.

(Dorian B.)

…Opet je sve zazelenjelo i dolaze prvi vjesnici proljeća.

(Eni P.)

…Radujem se toplom proljeću jer se mogu vani igrati. …Moj rođendan je u proljeće, zato se veselim.

(Sanja M.) (Branimir Ž.) (Lucija F.)

…Cijela se priroda budi, sve cvjeta.

(David K.)

…Narast će cvjetovi i lišće na drveću.

(Goran I.)

…Vidim lijepe leptire i sunce grije toplim zrakama.

(Ema G.)

…Volim proljeće zato što se mogu vani igrati s bratom.

(Lovro L.)

…Procvjetat će razno cvijeće. …Veselim se proljeću. Lete leptiri oko mene kad iziđem iz kuće.

Stranica 60

(Alma H.)

…Vani je stalno sunce i puno lijepog cvijeća. …Ima leptira, ptica, cvijeća. Sunce jače grije.

Nicole Tomišić, 6.a

(Dominik F.)

(Dorijan M.) (Luka K.) Drenjulica 9

Ponedjeljak, 5. 9. 2011. bio je poseban dan za učenike 1. B razreda. Krenuli su u školu, postali su đaci. Da bi učenje učinili zabavnim i veselim, u učionici smo ugostili malu plišanu igračku – PČELICU NELICU. Ona uči s nama, odlazi na naše zajedničke izlete, a najmarljivijeg đaka subotom i nedjeljom posjećuje u njegovom domu, gdje se druži i zabavlja sa svim članovima obitelji. Nelica je jako voljena i prihvaćena od svih nas. Evo, što su „bekavci“ napisali o njoj:

Pčelica Neli ca prijatelj ica je 1. B. N bodno vrije ajbolji učen me. ( Eni ) ik nosi je ku ći vikendom Pčelica Neli i provodi s n ca nas voli. jom sloKad smo do bri, ona dole Pčelica Neli ti k nama. I ca je dragi mi volimo pč gost svakog nedostaješ elicu Nelicu d oma. Vikend mi! ( Damja . ( Lenny) s Nelicom je n) vikend za p Pčelica Neli amćenje. Pč ca je jako d elice, raga. Pčelica teljica. ( To N e li c a je bila kod ma ) svakoga. Pč elica Nelica Ona nam po moja je prij maže da bu ademo vrijed ni i marljivi. Pčelica Neli ( Angelina ) ca je moja šk olska prijate ljica. Nelica Pčelica Neli ca je đacim je mekana i a 1. B najdr draga. ( Noe igra, smije a ž l) a p rijateljica. i veseli. ( Em N e li ca je vesela a Cupač ) i smiješna. O Pčelica Neli na se s nam ca je crno-ž a ute boje. Pč e li ( Lucia ) ca ima debe ljuškasti trb uh. Nelica v oli 1. B. razre Pčelica Neli d. ca je naša r azredna lju ca i ja dobr b im ica. Jedan vi o smo se pro kend provela vele i zabav je u mom do ile. ( Anama Pčelice Neli mu. Pčelica rija ) ce, baš si dra Neliga i lijepa k ao princeza! Pčelica Neli ( Paola ) ca je slatka . Pčelica je tuje. ( Hrvo lijepa. Nelic je ) a svuda puNelice, ja te jako volim! ( Luka ) Pčelica je li jepa, vesela , dobra, sla đe n ) tka, vrijeda .. ( Ema Mla Pčelica Neli ca je lijepa, mala i smije šna. ( Toni ) Voljela bih da je pčelic a Nelica mo ja. ( Matea Treba zaslu ) žiti našu pč elicu. ( Jako v ) Ona je sreć a kad dođe na klupe svo jih đaka. ( A nel ) Gabrijel Mažuran, 1.d

Drenjulica 9

Stranica 61

Volim svoj zavičaj

Moj zavičaj je najljepši ljeti. Jednog krasnog ljetnog dana išla sam s obitelji na more. Uživala sam u šetnji uz modro more. Prošetali smo se i uz rijeku Rječinu . Vidjela sam mali slap. Morali smo biti oprezni da ne padnemo u vodu. Vratili smo se na Drenovu. Išli smo na livadu. Bila je predivna :puna cvijeća, leptira, ptica … Volim svoj zavičaj! Predivan je! Petra Borovac, 2. a razred MOR E

KATA RINA RAGU Ž

Stranica 62

Lana Kolar, 3.a

MOR E, DUBO KO, M ODRO SNIV . A, MI R U JE, S ČARI VIRA NA M . L J ETA PRIM D ARUJ ORJE E. .

Ana Kaluđerović, 3.a

nica ž e j bil

aka đ h naši

, 4.B

Branimir Žagar, 1.a Drenjulica 9

Drenova Dok tamo osmijeh se bijeli, Dok zelene se gore,

Dok tamo ljubav čovjek dijeli,

Dok sunce obasjava Rijeku,

Dok tamo krtica zemlju ruje,

Dok zavlačim se u postelju meku,

Znam da tu, najbolje je!

Uvijek mislim na sreću novu,

Drenova je naselje

Uvijek mislim na Drenovu!

Obasjana lica

Još duboko

Drenova je naselje

u sebi znam

Radosna ptica!

da Drenova

Dok zlati se more,

ruku pruža vam! Sabina Žmegač, 4.b

RENE TRUGLIO, 3.B

VOLIM SVOJ RODNI GRAD, GRAD RIJEKU…tako kažu učenici 1. a razreda: …Puno volim grad Rijeku jer je lijep i siguran.

(Branimir Žagar)

…Tu mi žive roditelji, nono i nona.

(Eni Perica)

…Smjestio se uz Jadransko more, a i tu su mi prijatelji.

(Leon C.)

…Tu sam se rodio, tu mi stanuju roditelji i najdraži prijatelji.

(Dorian B.)

…Rijeka je velika i ima puno škola. …Imam prijatelje i bratića u gradu. Volim ići na more i roniti. …Tu sam se rodila i lijepo mi je. Volim ići u školu. …Skoro su mi svi tu koje poznajem. Moj grad ima najljepše plaže.

Drenjulica 9

(Goran Iličić) (Luka Kaluđerović) (Lana Rožić) (Lovro Lenac)

Stranica 63

čenika u i v o d ra Mnogi

pisima o s a č ječjim d u i eni su ob j a v l j

DRVO NA MENI SU MALE VJEVERICE I ŠARENE, MALE PTICE.. JA VAM ŽELIM SLAVLJE I BOLJE ZDRAVLJE. JA SAM PUNO CVIJEĆA I ŠARENOG PROLJEĆA. ŽELIM VAM RAZIGRAN DAN I JOŠ LJEPŠI SAN.

JA SAM MALO DRVO, IMAM DESET GODINA.

KLAUDIA TOMIŠIĆ, 4.B

NE VOLIM KAD SAM SAM ZATO JER SAM TADA ŽALOSTAN. JA SE VOLIM IGRATI, I VOLIM KAD KIŠA POČNE PADATI. VOLIM IGRATI NOGOMET

JA DRVO

I JAKO VOLIM RUKOMET.

JA SAM VELIKO DRVO,

VOLIM KADA SAM SRETAN.

ALI NA SVIJETU NISAM PRVO.

JAKO SAM RAZIGRAN. VOLIM SE JAKO DRUŽITI, UZ TO SE VOLIM GLASNO SMIJATI.

IMAM PUNO PRIJATELJA I JAKO PUNO ŽELJA.

KRISTIJAN REŠKOVIĆ, 4.B

SVOJE PRIJATELJE JAKO VOLIM, A DRVOSJEČE MOLIM DA NE ODREŽU MOG NAJBOLJEG PRIJATELJA. TO MI JE VELIKA ŽELJA !

Dora Steinhauser, 8.d RAJKO KOSANOVIĆ, 4.B

Stranica 64

Drenjulica 9

Zimski praznici, vrijeme odmora i zabave…. Moj zim ski odm or t su bili n a godišn rajao je tri tjed na jem odm ne i nov oru. Naš . Vrijeme sam ogodišn p ao sam je blagd Krku i u vremena rovodio sa svoji ane pro Rijeci. K m rodite veo i za druž ada je b dječje ig ljima ko enje s p ilo lijepo sam kod kuće, r e. N a P ji r ij ateljima ali sam vrijeme, latku sa znike. obišao i . Božićs prijate m naučio svoju ro ljima sa skijati, p dbinu na m igrao o čemu Već sam n o g ć u o m n ajviše p se na kr amtiti ov et i druge aju zaže e zimske lio škole prai trening a nogom eta za s voj klub .

Zimske praznike provela sam sa svojom obitelji. Na badnju večer kitili smo bor i slušali božićne pjesme. Božić sam provela u krugu obitelji. Za vrijeme zimskih praznika čitala sam knjige, igrala igrice na računalu i kad je vrijeme bilo lijepo, igrala se s prijateljima na svježem zraku. Žao mi je što ovih zimskih praznika nije pao snijeg na Drenovi. Prošle sam zime uživala u snježnim pahuljama. No, nadam se da će uskoro pasti prvi snijeg. Tada bih bila zaista radosna.

Laura Borčić, 3.c

Josip Žu nabović,

3. c

Moji zimski praznici bili su vrlo zanimljivi i puni putovanja. Nakon nastave odmah sam otputovao k baki u Njemačku. Tamo sam proveo Božić i Novu godinu. Lijep i ugodan boravak u Njemačkoj završio je i vratio sam se u Rijeku. Nakon kratkog odmora u Rijeci s tatom i bratom krenuo sam u Italiju na skijanje. I to je bio jedan vrlo lijep vikend-odmor na snijegu. Putovanje se nastavilo, ali ovaj put s mamom,bratom i prijateljima u Zagreb, na utakmicu hokeja. Ostalo mi je još malo vremena za igru s prijateljima i nastava je uskoro počela.

Blagdani su poput zvijezda…. Dominik Krpan, 3.c Ja jako volim blagdane. Oni donose puno ljubavi i veselja. Za blagdane se obitelj okuplja i zajedno ih provode. Kad je obitelj na okupu ,sve rade zajedno. Na Badnjak se kiti bor, na Svetu Luciju sije pšenica. Najdraži blagdan mi je Božić . Tad svi dobijemo poklone i idemo u crkvu na polnoćku. Blagdani su za mene najljepši dani.

DOMINIK KRPAN I MIA ŽAJA, 3.C

Tino Štakić, 3.c

Drenjulica 9

Meni je prosinac jedan od najdražih mjeseci. To je mjesec darivanja, ljubavi i sreće. U taj mjesec uvodi nas Blagdan svetog Nikole.Toga dana nisam bio puno s obitelji zbog svojih obveza ,ali su me ujutro dočekali prekrasni darovi. Početkom prosinca prošetao sam gradom . Bio je sav okićen, sve se sjajilo poput rubina i dragulja. Nakon Svetog Nikole slijedi Sveta Lucija. Tada se sadi pšenica kako bi do Božića izrasla velika. Slijede nam Badnjak i Božić koje smo čekali kroz cijelo došašće. E, tada već počinju školski praznici tako da se mogu posvetiti obitelji. Na Badnjak se sa svojom obitelji igram i družim. Najsretniji sam na božićno jutro kad otvaram darove koje nađem ispod bora. Andrej Čizmarević, 3.c

Stranica 65

Ponosimo se himnom naše škole

Stranica 66

Drenjulica 9

I uspjesima našeg zbora svibanj 2010. nastup na 53. glazbenim sveča-

nostima hrvatske mladeži u Varaždinu ( državno natjecanje)

13. travnja 2011.- nastup u natjecateljskom dijelu Glazbenih dječjih čarolija u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci (županijsko natjecanje), plasirani na državno natjecanje

11. svibnja 2011. nastup na 54. glazbenim svečanostima hr-

vatske mladeži u Varaždinu ( državno natjecanje). S osvojenim 91 bodom, odlukom Prosudbenog povjerenstva, zboru je dodijeljena Zlatna plaketa i 2. mjesto u A kategoriji (dječji zborovi mlađeg uzrasta)

Drenjulica 9

Stranica 67

PRO U OŠ Fran Franković u

Rijeci,

školske

godine

2001./2002. Odlukom Ureda

skupinu

učenici od 5. do 8.

PRO nalazi se u zasebnom

razreda. To su učenici s

prostoru (dvije učionice) što

poremećajima u ponašanju

je nužno za nesmetan rad s

za koje je na temelju me-

učenicima. Veličina učionice i

dicinske,

psihologijske,

raspored namještaja pružaju

pedagoške i socijalne eks-

dobre uvjete za provođenje,

pertize utvrđeno da su

kako

uvjetovani organskim fak-

skupnog oblika rada. Odjel je

torom ili progredirajućim

opskrbljen određenim bro-

psihopatološkim zahtijevaju

stanjem

goranskoj

jem didaktičkih sredstava,

osposobljavanje

koja dijelom izrađuje i soci-

državne uprave u Primorsko-

individualnog, tako

jalni pedagog.

županiji,

Rad se odvija kroz in-

otvoren je posebni razred-

dividualne i skupne oblike

ni odjel u kojem se školuju

rada, ovisno o specifičnim

učenici temeljem čl. 10

potrebama učenika.

Pravilnika o osnovno škol-

U OŠ Fran Franković ove

skom odgoju i obrazovanju

školske godine posebni ra-

učenika s teškoćama u raz-

zredni odjel

voju.

pohađalo je

ukupno 11 učenika koji su orPosebni razredni odjel

za život i rad u primjerenim

- mlađu skupinu, čine učenici

uvjetima te primjenjivanje odgovorajućih

socijalno

–

zaštitnih oblika.

ganizirani kroz dvije odgojne skupine – razredna nastava ( 4 učenika od prvog do četvrtog razreda) i predmetna

Ovi učenici školuju se u PRO-u temeljem

Rješenja

primjerenom

obliku

školovanja, koje izdaje Ured državne uprave u PGŽ. od 1. do 4. razreda, a stariju

Drenjulica 9

Učionički prostor za

Stranica 68

nastava ( 7 učenika od petog do osmog razreda). Nastavni plan i program za učenike od 1. do 4. te od 5. do 8. razreda ostvaruje se prema Nastavnom planu i programu za osnovne škole u Republici Hrvatskoj i prilagođava se svakom učeniku prema njegovim sposobnostima.

Stranica 69

Za svakog učenika zbog specifičnih individualnih teškoća izrađuje se i realizira posebni program. Za svaku nastavnu jedinicu izrađuje se posebna priprema i didaktički materijal koji učenicima olakšava usvajanje gradiva. Tijekom nastavnog procesa maksimalno se individualizira obrazovni rad. Nastavu ostvaruje od 1. do 4. razreda učitelj razredne nastave, a od 5. do 8. razreda predmetni nastavnici.

Drenjulica 9

Uspješni smo i u sportskim aktivnostima

Školski

sportski

klub

“Drenova” u proteklom desetljeću redovito i vrlo uspješno predstavlja našu školu. Sportovi u kojima se redovito natječemo ovih proteklih godina

su:

Stranica 70

odbojka,

kros,

gimnastika, atletika i plivanje

jednom. Gimnastičari i atle-

za djevojčice te nogomet,

tičari pojedinačno su nastu-

atletika,

gimnastika,

pali na državnim prvenstvima,

plivanje i košarka za dječake.

a odbojkašice su jednom bra-

U ovim sportskim granama

nile boje naše Škole.

natječemo se na nivou Grada,

Moramo

a često smo se plasirali i na

dječaka i djevojčica u krosu

županijska prvenstva.

koji

Mnogo naših učenika sudje-

predstavljali našu Školu na

lovalo je svih ovih godina,

državnom prvenstvu.

braneći boje naše Škole, pa

Zanemarivši

bi se i ovim putem trebalo

svim tim natjecanjima, najvr-

svima zahvaliti.

jednije je ipak zajedništvo i

Napomenimo samo nastupe

dostojanstvo koje su svi po-

naših učenika na državnim

kazali, a težimo da tako i os-

prvenstvima. Djevojčice su

tane.

kros,

spomenuti također

ekipe

uspješno

rezultate

dva puta zaredom nastupale

Voditelj ŠŠD

za plivačku ekipu, a dječaci

Ivan Štimac, prof.

Drenjulica 9

Sudjelovanje na Festivalu znanosti Društvo matematičara i fizičara iz Rijeke u veljači je organiziralo natjecanje iz fizike «Fizika za deset». Mogli su se prijaviti učenici svih osnovnih i srednjih škola naše županije te predstaviti svojim radovima. Učenici 8.c raz-

reda naše škole Sara Buljubašić, Barbara Puljak i Lucian Glavan, pod mentorstvom profesorice Karmen Benazić, sudjelovali su na natjecanju izradivši plakat i film na temu «Gravitacija».

Osvojili su 3. mjesto te pravo sudjelovanja i prezentacije svog rada na Festivalu znanosti koje se održavalo od 23. do 27. travnja u našem gradu.

Stranica 719 Drenjulica

Drenjulica Stranica 71 9

Projekt Sigurniji internet Internet je postao prevelik dio naše svakodnevice i prevelik dio svakodnevice naših učenika i naše djece da bismo njihovu sigurnost na Internetu prepustili slučaju. Stoga

se tema sigurnijeg interneta, kao i obilježavanje njegovog Dana, nameće svima onima koji ozbiljno shvaćaju opasnosti koje Internet, pored svojih dobrih strana, može

Projekt smo podijelili u 10 faza:

donijeti. Tako smo i mi u OŠ Fran Franković, Rijeka od prošle školske godine ozbiljnije pristupili obilježavanju ovog Dana, štoviše, pretvorili smo ga u kompleksan i zahtjevan projekt i protegnuli ga na Mjesec sigurnijeg Interneta.

1. FAZA: priprema radionice za 7. razrede OŠ Fran Franković, Rijeka Radionicu su osmislile i pripremile socijalna pedagoginja škole i učiteljica informatike od 5. do 8. razreda: 1. Predviđeno je učenike ukratko upoznati o Danu sigurnijeg interneta i njegovom cilju i ključnim porukama kao i o pojmu Cyberbulling. 2. Gledanje filmića: „Mat je mislio da zna“ i „Meganina priča“ koji konkretno pokazuju što se na internetu može dogoditi ukoliko se neoprezno ponašamo. 3. Obrada priča s weba „Peripetije na mreži“: http://sigurnost.tvz.hr/zadjecu/solmuja_ja_sattumuksia.html. 4. Razgovor s učenicima i zajedničko sastavljanje liste savjeta. 2. 3.

FAZA: Održavanje radionica sa sedmašima na satu SRO-a. FAZA: Izrada PowerPoint prezentacija, online postera i stripova na temu Sigurnosti djece na interne-

tu, na satovima izborne nastave informatike uoči Dana sigurnijeg Interneta 2011. i Dana sigurnijeg interneta 2012.

FAZA: Izrada prigodnog panoa u holu škole pod geslom „To je više od igre, to je tvoj život“ (2011.) i pod geslom Sigurniji Internet za djecu i mlade. Otkrijmo digitalni svijet zajedno… sigurno! (2012.), dijelili smo letke „Savjeti za roditelje“ svim odraslim osobama koje su tog dana ušle u školsku zgradu.

FAZA:

FAZA: Uvježbavanje učenika voditelja radionica (učiteljice informatike). FAZA: RADIONICA za najmlađe:

Izbor najboljih PowerPoint prezentacija sedmaša i osmišljavanje radionice Djeca, djeci – učenici, učenicima na temu Sigurnijeg Interneta. Smatrali smo da djeca najbolje uče jedna od drugih i zato se rodila ideja o učenicima edukatorima. Radionicu su osmislile učiteljice informatike.

Prijava učeničkih radova s temom Sigurniji Internet na Neki od naših radova su i nagrađeni. Izložba se može pogledati http://www.ucitelji.org/Sigurnijiinternet/tabid/493/language/hr-HR/Default.aspx.

www.ucitelji.org na stranicama

Dogovor s učiteljicama razredne nastave oko termina radionice i tehnička provjera svake učionice nižih razreda (učiteljice informatike).

(Učenici sedmih razreda, čije su PowerPoint prezentacije izabrane, vode radionice u nižim razredima. Kako bi što više učenika bilo uključeno, učiteljice informatike izabrale su po jednu PowerPoint prezentaciju za svaki razred i djelomično ih ujednačile kako bi se svim učenicima nižih razreda reklo najvažnije o sigurnosti na Internetu).

TIJEK RADIONICE: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 10.

Predstavljanje učenika koji će voditi radionicu i predaja poklon-letka „Pravila ponašanja djece na internetu“ za oglasnu ploču učionice. Letak je smotan kao „poruka u boci“. Gledanje edukativnog filma „Znaš li s kim razgovaraš“. Gledanje edukativnog filma „Sigurnost na netu – OŠ Tučepi“. Prezentiranje PowerPoint prezentacije koju su izradili na satu informatike (učenici 7. razreda – voditelji radionice). Izrada crteža na temu „Sigurnost djece na Internetu – ponašanje na internetu kako bismo bili sigurni“ (učenici nižih razreda). Nakon svake točke, tj. filmova i prezentacije, predviđena je interakcija između učenika nižih razreda i učenika voditelja radionice

FAZA:

Drenjulica 9

Izrada izvješća na web stranicama škole nakon održanih radionica.

Stranica 72

Možemo reći da je ideja radionica Djeca, djeci – uče-

S roditeljima u Peek&Poke-u

nici, učenicima, za učenike sedmih razreda, pun pogodak i da je korist ovih radionica za njih višestruka. Učenici 7. razreda ozbiljno su shvatili svoj zadatak i veselili se radionicama. Marljivo su uvježbavali prezentiranje, pazili na dikciju i primjerenost sadržaja. Ujedno su i oni naučili kako se treba ponašati na Internetu da bi bili sigurni.

lovali u raUčiteljice razredne nastave zgovorima. Na kraju spremno radionice su prihsvoje dojvatile Pano u holu škole move izra„ulazak“ zili su crsedmaša težima. među njiOve školhove učenike, ske godine u radu poustupile satove i pokazale su- jedinih radionica sudjelovali radnju. su i roditelji. Učenici nižih razreda Prošlogodišnji radovi naših učenika nižih razreda prepoznati su kao vrlo kvalitetni i izloženi su u Muzeju starih računala Peek&Poke na dan ovogodišnjeg obilježavanja Sigurnijeg Interneta. Projekt nastavljamo i sljeRadionica sedm aša deće godine. Voditeljice projekta: Stela Bakarčić, prof Daria Baranašić, prof Karmen Toić Dlačić, prof

pažljivo su slušali izlaganja svojih „velikih“ za a on kl po le prijateljanje podje S prošlogodiš ijald e m ti ul m i b sedmaša, gledali na izlož sudjelovanje ternet In ji ni ur ig S a temu prigodne edukanih radova n tivne filmiće i aktivno sudjelovali u Radionica Učeni radu, postavljajući ci učenicima zanimljiva i korisna pitanja, a sedmaši su vrlo susretljivo i strpljivo odgovarali i sudje-

Stranica 73

Drenjulica 9

ist r K s Isu

al e d i j –m o

Tko sam ja? Zrno pijeska u pustinji, još jedno lice u beskrajnom vrtlogu duša. Samo Bog zna što sam zaista. Zna moj put čak i bolje od mene, poznaje moju namjeru; slijediti Isusov put, a to je Put, Istina i Život. Zapravo, svijet bi bio puno bolji kad bi više ljudi barem htjelo biti kao On i pratiti primjer baš tog jednog i jedinog Isusa Krista koji je svoj put, svoj život živio za druge, za njihovu, a ne svoju korist i dobrobit, pa čak i kad bi oni to gledali s podsmijehom. Svijet bi bio bolji da ljudi, umjesto da cijeli život jure za sjenkama i zemaljskim užicima, prihvatili sve dobro što nam je rođenjem dano i time iskusili istinsku sreću i ljubav koja nema veze sa stanjem na nečijem računu. Ali i najveća putovanja počinju jednim malim korakom i ništa se ne može promijeniti preko noći. I zato… počnimo od sebe… To jest, zato počinjem od sebe: ja vjerujem! Vjerujem da ću jednog dana uspjeti nadići ovosvjetovno i doći u bolji i vječni život. A dotad mogu biti jedino Isus iz gradskog predgrađa, i to svojom vjerom, molitvom i posvećivanju drugima. Jer zadovoljen ego ne znači sreću i sreća ne može biti iskrena ako nema nekoga tko će nam je svojom srećom donijeti. Stranica 74

Drenjulica 9

Dakle, i mi, običn i ljudi, m ko da vo ožemo bi limo, pom ti kao Is ažemo i us, i to bili, da p p rihvaćam tarestanem o d r u ge kakvi o htjeti netko ne više i bo god gdje kaž l j e e s amo zato da je to u krugu ispravno, što ljudi koje d a živimo sk volimo i molimo z romno koji vole a osmije n a s h , i da mo nesretnih zahvalim limo… , za opro o Bogu, s t makar sa grijeha i mo i n a li da se I jednom vedrom i , u dubo toplom d koj staro što smo anu. s t i , Isus i ja kad se p risjetim prošli, i koro nap svega k a d pomislim okon i sl d užbeno u a ćemo s pravno p poznati, e usrešla put z n a t ću da sa života, p m isut k Isu s u , jedinom nom živo ispravtnom uzo ru! Katarina

Reljić, 7 .a

MARTINA FRANČULA, 8.B

Drenjulica 9

Stranica 75

NASTAVNO I ADMINISTRATIVNO-TEHNIČKO OSOBLJE ŠKOLE DRENOVA OD OSNIVANJA DO DANAS ( 1852. – 2012.)

1. Radnici škole Fran Franković na Drenovi ( 1.9.1987.-31.3.2012.g.) Ravnatelji škole od 1987.g. JAKOV CURAĆ

1988. – 1995.

TOMISLAV BILIĆ CENTIĆ , pok.

1995. – 1999.

IVANA BADURINA

1999. - 1999.

MARKO STARČEVIĆ

1999. -

Učitelji škole od 1987. g.

Stranica 76

MILKA PERŠE

1987. - 1991.

VESNA JANEŠ

1987. – 1995.

BRANKA RENIER

1987. – 2009.

MARIJA MALETIĆ

1987. – 2010.

ENICA MIĆIĆ

1987. – 1992.

NIKOLA ORLOVIĆ

1987. – 1991.

SNJEŽANA VALUŠEK

1987. – 1994.

GORDANA NAĐ

1987. –

ANKA ZAFIROVA

1987. –

VELJKA RAKOČEVIĆ

1987. – 1991.

ANTONETA VILIĆ

1987. –

GENOVEVA MATAIĆ

1987. –2003.

VINKA BAČIĆ

1987. -

VESNA BOŽINOVIĆ

1987. -

IVANKA VULIĆ

1987. –

ANAMARIJA BANDERA-UREMOVIĆ

1987. –

ĐURĐICA ZORETIĆ

1987. –

JASNA DOMIĆ STANIĆ

1987. -

DUBRAVKA DUŽEVIĆ

1987. - 1992.

ZORICA RABAR ud. OSIP

1987. – 1991.

ANASTAZIJA BALAS

1987. – 1990.

SONJA TOMOVIĆ

1987. – 1989.

ĐURĐA SMILOVIĆ

1987. – 1993.

NEVENKA JAJAC

1987. – 1988.

ANKA MANOJLOVIĆ

1987. – 1988.

BOJANA RANKOV, pok.

1987. – 1993.

MARIJA JURANOVIĆ

1987. - 1989.

BLAŽENKA RUS

1987. – 1997.

IVANKA ŽIC

1987. – 1989.

NEDJELJKA LJUBANOVIĆ

1987. – 2005.

RENATA MAJCAN

1987. –

VESNA POLIĆ ud. BIŠĆAN

1987. – 1994.

NADA STUDENAC

1987. – 1996. Drenjulica 9

Drenjulica 9

SENADA TUHTAN

1987. – 2011.

IVANA ŠVRLJUGA ud. SABLIĆ

1987. – 1992.

TOMISLAV BILIĆ CENTIĆ,pok.

1987. -2004.

MARINA LEBEN

1987. –

MAJDA DOBOVIČNIK

1987. –

MARIJA HRŽIĆ

1987. – 1994.

EUGEN BAN

1987. – 2006.

GORDANA ĆOZA – pedagog škole

1987. – 1995.

ŽELJKA ŠTIMAC – knjižničar škole

1987. – 1996.

NADA RIZNER

1987. – 1991.

LJILJANA JURMAN

1987. – 1996.

MARIJANA VUKELIĆ

1987. – 1990.

DUBRAVKA BOŽIĆ

1987. – 1991.

DRAGAN GALOVIĆ

1987. – 1988.

NATAŠA ŽIC

1987. – 1987.

DUŠAN REŠ

1987. – 1992.

NEVEN LAKOŠ

1987. – 1988.

ŽELJKO VUČKOVIĆ

1987. – 1990.

JASMINKA ZLOKOVIĆ

1987. – 1987.

LJILJANA KULAŠ

1987. – 1987.

MARINO PEŠUT

1987. –

DINA KOVAČEVIĆ

1987. – 1990.

SLAVIŠA NINIĆ

1987. – 1988.

OLANDA MOMČILOVIĆ

1987. – 1993.

SNJEŽANA IKICA

1988. – 1988.

RADMILA PEŠUT

1988. –

KATIJA ROKIĆ

1988. – 1993.

GORDANA MATIJEVIĆ – LAGINJA

1988. – 1994.

MARICA DOMANČIĆ

1988. –

DANICA PUCIĆ

1988. – 2009.

NISVETA ZUKIĆ

1988. – 1989.

SVJETLANA BILIĆ- CENTIĆ

1988. – 2004.

MILJENKA BAĐUK

1988. – 1989.

MARIJA NAGLIĆ

1988. – 1989.

MILKA BRDAR – LABUS

1989. – 1992.

DAMIR KRESNIK

1989. – 1990.

NIKOLA ŠPRLJAN

1989. –

ZORAN BADJUK

1989. – 1991.

SANJA CVITAN ud. BAN

1990. – 2008.

ALEKSANDRA MAODUŠ

1990. – 1990.

SNJEŽANA GRAČAN

1990. – 1990.

MLADEN MARIĆ

1990. – 1995.

MYRTA VITULIĆ

1990. – 1991.

ŽELJKO ŽELJEZNJAK

1990. – 1997.

AIDA MARKOVIĆ

1990. – 1991.

DRAGUTIN KOVAČIĆ,pok.

1990. – 1993.

IRENA KARUZA ud. DRNIĆ

1990. –

IVAN KIRAC

1990. – 1991.

VANDA PODGORŠEK

1990. – 1993.

VESNA HADŽIBEGOVIĆ

1990. – 1991. Stranica 77

DARIJA DEŠMAN

1990. – 1991.

NEDELJKA FERK – psiholog škole

1990. –

DOLORES MUZIČKA

1991. – 1991.

ILINKA JURIČIĆ

1991. – 1991.

TAMARA GLAVAN

1991. – 1992.

INES STRENJA – GRUBEŠIĆ

1991. – 1991.

SANDRA PERNJAK

1991. – 1994.

VEDRANA SIKAVICA ud. BLAŠKOVIĆ

1991. – 2004.

ANA VULETA

1991. – 1992.

MILAN dr. ŠPEHAR

1991. – 1994.

NADA KRIŽAN

1991. –

ĐURĐICA STRGAČIĆ

1991. – 1993.

IRENA ŠLOSAR

1992. – 1992.

GORDANA MAJNARIĆ

1992. – 1993.

MILOŠ ORELJ

1991. – 1993.

IVANA VRANIĆ

1992. – 1992.

JASENKA ZNAOR

1992. – 1992.

KORALJKA RENIER

1992. – 1993.

ZDENKA MILJATOVIĆ

1992. – 1993.

ŠIME JAKIĆ

1993. – 1993.

BOJAN SRDOC

1993. – 1994.

PRENA GJONI

1993. – 1993.

ADNAN ĐIKIĆ

1993. – 1994.

BRANKO DRLJAČA

1993. –

TELMA ZANELLI – NOVOSEL

1993. – 1993.

DANIELA JUGO – SUPERINA

1993.

STOJA MASLAĆ

1993. – 2001.

ARAMINAC SNJEŽANA ud. ŠERIĆ

1993. –

NATAŠA KUŠČEVIĆ

1993. – 1998.

AMELA OJDANIĆ

1993. – 1994.

NINA HALLER

1993. – 1995.

IBRAHIM FAZLAGIĆ

1994. – 2000.

SANDRA ČAVRAK

ud. ILJKIĆ

MARINA TOIĆ

1994. – 1995.

LJILJANA BARAĆ

1994. – 1994.

HELENA MIHIĆ

1994. – 1998.

LJILJANA BADURINA

1994. –

SANJA ANDRIJEVIĆ

1994. – 1996.

VESNA BENIĆ

1994. – 1995.

VESNA DEVČIĆ

1994. – 1994.

KORNELIJA STIPIĆ

1994. – 1994.

IVANA JEDRETIĆ DIJANA TOLJANIĆ

Stranica 78

1994. – 2007.

1994. – 2000. - defektolog

1995. – 1996.

JAGODA KALAJŽIĆ,pok.

1995. – 2008.

JADRANKA HERCEG

1995. – 1995.

FATIMA BAHTIJAREVIĆ

1995. – 1995.

LJUBICA BOŽIĆ

1995. – 1996.

BARBARA ČOP SANJA

1995. – 1996.

MARKO JOVIĆ

1995. – 1997.

JURČIĆ DIJANA

1995 - 1996. Drenjulica 9

SLAVICA MIJATOVIĆ, knjižničarka IVAN ŠTIMAC

Drenjulica 9

1996. – 1996. –

MIRJANA PRIBANIĆ

1996. – 1996.

KARMEN BENAZIĆ

1996. –

SANDRA JURIĆ

1996. – 1998.

RENATA CVRTILA ud. DOMIJAN

1996. – 2002.

MIRKO BILIĆ- CENTIĆ

1997. – 1997.

MARIJANA DRAGOSLAVIĆ

1997. – 1997.

IRENA NOVARLIĆ

1997. –

ALEKSANDRA GREGOV

1997. – 1997.

BORIS MILANOVIĆ

1997. – 1997.

MLADEN ŠPEHAR

1997. – 1997.

MARINA FRLAN JUGO

1997. –

STELA GORSKI

1997. – 1998.

DAMIR KUVAČIĆ

1997. – 2009.

BRIGITTA JANEŠ REŠ

1997. –

MARA KAMBER

1994. – 2004.

SANDRA BANDERA

1997. – 1998.

LINDA GRUBIŠIĆ

1997. – 1998.

MIRJANA FRKOVIĆ

1997. – 1999.

AIDA MARKOVIĆ

1998. – 1998.

ZIBA ŠOGOLJ

1998. – 1998.

NEDA MILETIĆ

1998. – 1998.

DUŠICA BRANKOVIĆ

1998. – 1999.

KATICA DEKANIĆ

1998. – 1998.

MARIO KORITNIK

1998. – 1998.

ZRINKA BAŠIĆ

1998. – 1999.

IVE LERGA, pok.

1998. – 2001.

LIDIJA HRELJAC

1998. – 1999.

STELA KALEMBER ud. BAKARČIĆ, defektolog

1999. –

TAMARA UŠLJEBRKA

1999. – 1999.

JASENKA LEŽAIĆ

1999. – 1999.

BRANKICA IVANDIĆ

1999. – 1999.

ROKSANDA CUPAĆ

1999. – 1999.

ALEKSANDRA JAJAC

1999. – 1999.

JADRANKA PERKOVIĆ SUŠANJ

1999. – 1999.

MARTA OŠTRIĆ

1999. – 2001.

MARTA FUZUL

1999. - 2006.

SNJEŽANA BABIĆ – ŽIC

1999. – 2000.

BRANKO ŠVORINIĆ

1999. – 2001.

DOLORES ŠEGOTA

1999. – 2004.

KATJA KUKEC

1999. – 1999.

BELKISA BIKIĆ – ZVONARIĆ

1999. –

IVANA SMOLČIĆ

2000. – 2000.

BORISLAV ŠULESKI

2000. – 2000.

VLADIMIRA VALJAK

2000. – 2000.

NENSI LUČIĆ

2000. – 2000.

TANJA KATUŠIN

2000. – 2005.

LJUBICA OŠKERA

2000. – 2001.

JOSIP JURJEVIĆ

2001. – Stranica 79

Stranica 80

ĐURĐA MILIĆ

2001. –

PERO POPIĆ

2001. – 2001.

NERA MALBAŠA KOVAČIĆ

2001. –

BARBARA RUDENJAK ud. FISTONIĆ, defektolog

2002. –

MARICA JENDRIČKO

2002. – 2003.

MISLAV ŠTIMEC

2003. – 2003.

VIOLETA ODORČIĆ

2003. – 2003.

SAŠA JEREMINOV

2003. – 2004.

PERICA BRKIČIĆ

2004. – 2004.

DANIJELA HOST

2004. – 2006.

DOLORES STEGIĆ COGLIEVINA

2004. – 2004.

MAŠA KRNPOTIĆ

2004. – 2004.

OLIVER KVASINA

2004. – 2006.

DANIELA ORBANIĆ

2004. – 2006.

IVONA TRTANJ ud. ŠNELER

2004. –

IGOR KORUŠAC

2004. – 2005.

DUBRAVKA TOMAŠEVIĆ KRESOJEVIĆ

2004. – 2005.

BILJANA ŽUTELIJA

2004. – 2004.

ANGELA PERAČKOVIĆ

2005. –

MIHAELA SPINČIĆ

2005. – 2006.

IRMA BORIĆ

2005. – 2006.

BARBARA KOSTELAC ŽAKULA

2005. – 2011.

NATAŠA JOKIĆ

2005. – 2005.

MARIJETA MAŠIĆ

2005. – 2007.

MORANA KRSTOVIĆ

2005. – 2005.

ANITA STUPAC ud. BUTORAC

2006. –

ROBERTA KELAVA

2006. –

JELKA STUBIČAR

2006. –

HELENA JEDRIŠKO

2006. –

KARMEN TOIĆ DLAČIĆ

2006. –

ANA TROSKOT

2006. – 2006.

LOVRO PERIĆ

2006. – 2007.

FLAVIA SMILOVIĆ

2006. –

MIRJANA PLEJIĆ

2006. – 2007.

DENIJAL IBRIĆ

2006.-

ITARINA GIROTTO RADOJČIĆ

2006. – 2006.

LJILJANA PAVELIĆ

2006. – 2006.

MATIJA ŽIC

2007. – 2007.

ANA KOVAČIĆ

2007. – 2007.

GORDANA LUKETIĆ ARELIĆ

2007. –

SAŠA BAČIĆ

2007. – 2007.

MARTINA BUTORAC

2007. –

ADRIANA AŽIĆ

2007. – 2009.

PETRA BIRČIĆ ud. ŠTIMAC, defektolog

2007. –

DARIA BARANAŠIĆ

2007. –

IRENA PAPAK MEDIĆ

2007. – 2008.

HANA DUTINA

2008. – 2008.

IVANA TAJZ

2008. – 2009.

MARINA CRNIĆ

2008. – 2011.

ADRIANA PEĆAR

2008. – 2009 Drenjulica 9

ELENA VUKUŠIĆ

2008. – 2008.

ANA RADOVIĆ

2009. – 2009.

VEDRAN KOSOVAC

2009. – 2009.

MAJA MATIJEVIĆ

2010. – 2012.

KRISTINA ŠIMETIĆ

2010. – 2010.

JANA DRAŽIĆ

2010. – 2012.

MARTINA TURK

2010. –

MARTA VULIĆ

2010. – 2010.

ANTONIO PERIĆ

2010. –

ANA RIBARIĆ

2010. –

JELENA KATIĆ

2011. –

ANA SALOPEK

2011. – 2011.

IVAN JAKŠINIĆ

2011. – 2011.

EDITA DUIMIĆ, defektolog

2011. –

LILIJANA SPINČIĆ

2011. –

MAJA BARBARIĆ

2011. –

IVA KAMENIĆ

2012. –

UČITELJI PROGNANICI :

Drenjulica 9

MIRA SEKULIĆ, nastavnik razredne nastave

1991. - 1993.

ALOJZIJE HUŠKA, nastavnik kemije i biologije

1991. – 1992.

DUŠANKA KARDUM, nastavnik razredne nastave

1991. – 1992.

LJUBICA ANDRIŠEK, profesor kemije

1992. – 1995.

Stranica 81

Administrativno- tehničko osoblje od 1987.g.

VESNA MUSULIN – tajnik škole

1987. –

BRANKA TRAUB računovođa škole

1987. – 1994.

DIJANA CUKROV – blagajnik-administrator

1987. – 1993.

MARIJANA PAVLEKOVIĆ – blagajnik-administrator

1993. – 1993.

KUSTIĆ MIRJANA – blagajnik administrator;računovođa 1993. - 2005. LIBUŠKA MERKL – kuharica

1987. – 1997.

JOVANKA GLUMAC – kuharica

1987. – 1992.

GORDANA BARETA – kuharica

1987. - 1996.

JOVANKA VUKAS – čistačica

1987. - 1995.

DAVORKA BALJAK – čistačica

1987. – 2010.

STANKA MALEČKAR – čistačica

1987. – 1991.

ANKA CELENT – čistačica

1987. – 1995.

ROSANDA SIKAVICA – čistačica

1987. –1988.

BRANKO KLANAC – domar- ložač – kućni majstor

1987. –

ŽIVKA GOGIĆ – čistačica

1987. – 1993.

ANKA JELINIĆ ud. BRUSIĆ

1987. – 1997.

VESELA KLANAC – čistačica/kuharica

1990. –

ANKA CVITANOVIĆ – čistačica

1993. – 2007.

VJERA MIKIĆ – čistačica

1993. – 1995.

DRAGICA PRERADOVIĆ

1994. – 1994.

NADA TOJAGA – čistačica

1995. – 2000.

LJILJANA KUZMIĆ – čistačica

1995. – 1995.

BRANKA MATIJEVIĆ – čistačica

1995. –

MARIJA PUPAČIĆ – kuharica / čistačica

1996. – 2011.

DAJANA FAK – čistačica

1996. – 1996.

ŽELJKA BADURINA – čistačica

1996. –

MARIJA BABIĆ – kuharica / čistačica

1996. – 2010.

MILKA OSTOJIĆ – čistačica

1996. - 1996.

SANJA KUŠTERA ud. MATANOVIĆ čistačica/kuharica 1997. – GORDANA ZELIĆ – čistačica

1997. -

JASNA DURBEŠIĆ – čistačica

1998. – 1999.

KATA MIŠ-ČAK, tajnica škole

1998. – 1999.

DARKO ŠKORIĆ, kućni majstor

1998. – 1999.

LJUBICA DUJIĆ – čistačica VESNA POŽEGA – čistačica ANA MEMIŠEV – čistačica SMILJANA SABLIĆ – čistačica ANA ŠTITIĆ, računovođa

Stranica 82

1999. – 2001. 1999. – 1999. 1999. – 1999. 1999. – 2005. 2002. –

DANIJELA ŠTEFAN – čistačica

2002. – 2002.

LORETA ŠTEFAN – čistačica

2002. – 2009.

MARIJA MAJERON – čistačica

2003. – 2003.

Drenjulica 9

Stranica 83

SONJA SABLICH – čistačica

2006. – 2009.

MIRA CRNIĆ - čistačica

2007. –

JASNA ŠALOV – čistačica

2008. –

MARIJA SUČIĆ – čistačica

2009. – 2010.

TANJA NOVAKOVIĆ – čistačica

2010. – 2010.

MIRJANA KLEPAC – kuharica / čistačica

2010. – 2010.

DANIJELA HRVATIN – čistačica

2010. – 2010.

DIANA BABIĆ – čistačica

2010. –

SNJEŽANA MILINOVIĆ – čistačica

2010. –

MARINA ŠIRCEL – čistačica

2011. – 2011.

Drenjulica 9