-podjela po podrijetlu i starosti: • iz indoeuropskog prajezika i praslavenskog jezika • frazemi nastali u povijesno vrijeme hrv. jezika → dodirne točke sa susjednim jezicima: -slovački: trn u oku (ima ga i u tal., njem. i eng.) -talijanski: praviti se nevješt (Englez i sl.), ali i kod drugih -fonemi s nacionalnim obilježjem: mirna Bosna, od Kulina bana (od davnine), ispraviti krivu Drinu -prevedeni frazemi: • iz Biblije: čekati mànu s neba, kroz ušicu igle, Judin poljubac • iz drugih kultura: homerski smijeh, Gordijev čvor, prijeći Rubikon BARBARIZAM - jedinica jezika (obično kovanica ili fraza) ropski udešena prema stranom jeziku. 39. ŽARGON Naša znanost o jeziku nije još posve suglasna oko naziva za govor određenih grupa ljudi koji po svojoj strukturi i namjeni izlazi iz okvira standardnog jezika, a napose iz okvira dijalekata. Dok je dijalekt gramatički termin i dok on ima svoju akcentuaciju, fonetiku i morfologiju, dotle govor jedne posebne skupine nema ništa od toga, izuzev tvorbe riječi i rječničkog sastava. U odnosu na dijalekt, kao jezik omeđen prostorom i vremenom, govor neke grupe mnogo je slobodniji, a u svojoj ekspanziji i agresivniji od bilo kojeg poznatog tipa jezika i govora. Neki ga poistovjećuju sa žargonom. Kako se god govor skupine odvaja od dijalekta, on se isto tako udaljuje i od jezične mase žargona, dakle ne samo od književnog jezika, nego i od neknjiževnog jezičnog sastava. Po uzoru na stranu terminologiju i mi ga nazivamo ponajviše prema engleskom slang i francuskom nazivu argoi. Postoje i drugi nazivi: njemački Sondersprache, Rotivelsch, schzuarze Sprache, Gruner, Spritzer; talijanski gergo; Španjolski germania; portugalski calao; engleski uz slang i cant; francuski uz argoi i langue verte; ruski plošnij jazik; poljski gwara zlodziejska. U dijelu naše lingvistike pojavljuje se izraz šatrovački i on na najbolji mogući način determinira jezičnu masu govora različitih, zasebnih grupa. Naime, govor neke grupe nastao je najprije pod šatorima, a stvarali su ga Romi koji su nastojali stvoriti svoj poseban tip govora različit od svih poznatih i rasprostranjenih tipova govora. U svakom slučaju to je trebao biti tajni govor skupine, sistem tajnih znakova i šifara nedokučiv ostalim skupinama i grupama. Kasnije, pojam šatrovački obuhvaća svaki iskonstruirani govor stanovite skupine ljudi, staleža ili klase koji se u svom specifičnom načinu sporazumijevanja nastoji odvojiti od standardnog govora, pa i od govora nekih drugih njima stranih, neprihvatljivih skupina. Namjerno sam do sada uvijek upotrijebio termin govor, a ne jezik i to iz više razloga. Kada je nastajao, šatrovački je služio samo za sporazumijevanje unutar grupa, dakle bio je sredstvo saobraćaja među pripadnicima te grupe. 40. POSUĐENICE
Mnoge strane riječi i izrazi postali su dio naše opće kulture. Naravno, to nije osobitost samo hrvatskog jezika jer svaki je jezik otvoreni sustav i kao takav, više ili manje, sklon prihvaćanju tuđih elemenata POSUĐENICE – uzete iz drugih jezika i prilagođene -razlozi posuđivanja: • kad nema gotovih izraza ( evanđelje, moda, politika, škola,..) • unutarjezični razlozi – doprinošenje jasnoći naših leksema koji su im bliski po značenju: početak-start razgovor-intervju • izvanjezični razlozi: političke, gospodarske, kulturne, znanstveno-tehničke veze, zemljopisni dodiri -izravno posuđivanje: njem. Schlager-šlager -posredno posuđivanje – preko jezika posrednika – u hrvatskom standardnom jeziku glavni su posrednici
20