VIŠNJA PAĐEN, DJEČJI VRTIĆ «VRAPČE», Zagreb «DIJETE I PLESNI POKRET» UVOD Motorni razvoj je važan za odrastanje djeteta u zdravu osobu koja će funkcionirati na svim područjima razvoja jednako dobro i svrhovito. Motoričke aktivnosti na svoj specifičan način pridonose učenju i stimuliraju mozak. Pokreti tijela i tijela u prostoru odašilju impulse koji su povezani s održavanjem «ravnoteže»senzomotornog unosa i slanjem poruka o svom djelovanju u mozak. Motorni razvoj, učenje i razvoj mozga tijesno su povezani i najintenzivnije se nadopunjuju i razvijaju u predškolsko doba. Taj period je najpovoljniji za usmjeravanje energije djeteta na uključivanje, osim u uobičajene tjelesne aktivnosti i na naročito poticajne i zabavne aktivnosti ritmike i plesa. Ritmika i ples kao kreativno kretanje koje osim samog pokreta uključuje složenije misaonomotorne procese uz uključivanje i korištenje svih osjetila (vizualnih, auditivnih, taktilnih, spacijalnih i proprioceptivnih) ima važnu ulogu u procesu poticanja intenzivnog ranog razvoja djeteta predškolske dobi. Cilj mi je skrenuti pozornost i naglasiti važnost plesa i ritmike kao metode rada, djeci pristupačnije i zabavnije u obliku slobodnog i organiziranog kretanja uz poticaj glazbe i ritma. Ovakav rad i metodički pristup nije u većoj mjeri prisutan u našim predškolskim ustanovama pa mi je namjera čitatelja potaknuti na razmišljanje o vrijednosti i složenosti rada na plesnoritmičkom stvaralaštvu te primjerima iz prakse (prilog) zainteresirati kreativne odgojitelje na primjenu plesa, pokreta, ritma i glazbe u aktivnostima s djecom. Osnovna zadaća plesno stvaralačkog rada s predškolskom djecom je razviti dijete u samosvjesnu cjelovitu osobu koja će postići svoj maksimum kreativnosti i stvaralaštva prema svojim predispozicijama i interesu. Pokretom kao plesom i plesom kao pokretom kod djece se razvija : afinitet, ljubav i razumijevanje za plesnu umjetnost , za svoje tijelo u pokretu, sklad muzike i tijela . zadovoljit ćemo djetetovu potrebu za kretanjem i djelovati na kvalitetniji tjelesni razvoj (razvoj fine i grube motorike, spretnosti, koordinacije, pravilnog držanja tijela, propriocepcije), djelovat ćemo na bogatiji psihosocijalni razvoj (poštovanje djetetove osobnosti i ideja poticanjem slobode kretanja i izražavanja, čime povećavamo samopouzdanje djeteta koje je preduvjet za prosocijalno ponašanje), djelovat ćemo na intelektualni razvoj poticanjem traženja rješenja, istraživačkog duha i radoznalosti, jednom rječju utjecat ćemo na cjelokupni psihofizički razvoj djeteta. Već u rano predškolsko doba (treća,četvrta godina života) zapažamo interes djece za muziku i pokret te vodeći računa o psihofizičkim osobinama djece možemo početi s plesno-glazbenim stvaralaštvom. Znamo da djeca niže kronološke dobi svoje tijelo doživljavaju kao cjelinu koja teško savladava prostor i njegove zakonitosti, da je dječja pažnja kratkotrajna i podložna promjenama, te niz drugih specifičnosti koje prati razvoj četverogodišnjaka, pa ćemo svoj rad prilagoditi tim osobinama.
152