220 eura prosječna plaća u Makedoniji Makedonci su među najamnje etnocentričnim potrošačima u regiji koji postavljaju standarde komunikacije, kako estetski, tako i količinski u smislu ulaganja. Kada govorimo o tržištima bivše Jugoslavije, poput BiH i Makedonije, bez pretjerivanja možemo zaključiti kako su oba tržišta izrazito kompleksna, a u nekim segmentima makedonsko još malo kompleksnije.
(NE)VJERNI DOMAĆEM Makedonija je jako centralizirana, s glavnim gradom Skopjem gdje živi trećina stanovništva i gdje je skoncentrirano blizu pola kupovne snage zemlje. Želite li osvojiti tržište Makedonije, Skopje je skoro “must”, tim više ako ciljate urbanog potrošača. A što reći o makedonskom potrošaču? Prema saznanjima iz drugih zemalja Regije, potrošač je uvijek pomalo osjetljiv kada s tržišta polagano nestaje brend na koji je navikao, brend s kojim je živio, što je u
doticaju tijekom naših istraživanja, sklone su snažnom deklarativnom lokal-patriotizmu, premda je u realnosti priča malo drugačija jer kad nečeg nema valja se naviknuti na ono što ima. Možda valja spomenuti još jedan detalj… Proizvođači, posebno oni koji svakako nalaze utemeljenja žele li tvrditi da je njihov proizvod jedinstven, da je njihov
da su eksperti na svom području i da će ju “izvući iz krize”, ovakve ili onakve, što je najčešće završavalo kao jedan veliki fijasko, s Makedonijom ostavljenom još malo više osiromašenom, još malo više prevarenom... HEDONIZAM I VINO Točno kako pjesma kaže: «Tamo gdje vječno sunce sja, tamo je Makedonija…»,
trasta Naime, pretjerano je reći da je Makedonija “Jugoslavija u malom”, kako se to često kaže za BiH, ali svakako je zemlja u kojoj žive dva naroda, koja je potrebno tako i tretirati – dvije odvojene nacije, dvije odvojene kulture, dvije odvojene religije, dva svijeta isprepletena na jednom prostoru, u jednom vremenu… To su sasvim legitimno dva tržišta, slično kako ih u BiH imamo tri, i svako od njih strateški, marketinški, poslovno, treba gledati i tretirati zasebno, tim više što je riječ o dva sasvim drugačija jezika koja se međusobno “ne razumiju”, što među narodima stvara dodatnu barijeru. Samim time, nameće se da i jedan brend, koji traži svoj put na tržištu Makedonije, mora graditi svoju poziciju praktički odvojeno, na oba tržišta, pronalazi li u tome svoju računicu.
ostalim zemljama, a u Makedoniji posebno, gotovo svakodnevica, uzmemo li u obzir sve one odavno rasprodane lokalne brendove. Objašnjenje razloga tome može biti više ili manje racionalno, čak i sasvim razumljivo, no
Za više od 40% Makedonaca mala trgovina u susjedstvu predstavlja najčeće mjesto kupovine pred emocijama se teško sakriti… Makedonke, s kojima smo posebno bili u
brend od svjetskog značaja, a da u pozadini stoji superiorna proizvodna sila, sastavljena od samih eksperata na svom području… to je svakako odličan temelj za jednu priču kojom makedonskog potrošača želimo uvjeriti da donosimo nešto još bolje na njihovo tržište. Ali ono što se može javiti, sasvim suprotno nekim logičnim i zdravorazumskim očekivanjima, jest sasvim negativno tumačenje riječi ekspert, čime i koncept cijelog proizvoda gubi na ozbiljnosti i pada u vodu. Činjenica jest da je Makedonija u posljednjih dvadesetak godina “primila” mnoštvo onih koji su tvrdili
Makedonija je zemlja sunca, istinskog okusa povrća koje mi ostali već pomalo i zaboravljamo, zemlja divnih i raznovrsnih bijelih sireva, te vina… Pogodna klima, pod utjecajem Sredozemnog mora i planina na sjeverozapadu, odlikuje se toplim periodima i sunčanim danima, stvarajući povoljne uvjete za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina. Makedonska vina, zbog svojih intenzivnih okusa i mirisa, jedna su od najboljih u ovoj regiji. U Makedoniji se 35 tisuća hektara obradivih površina nalazi pod nasadima vinove loze. Najveća i najpoznatija vinska regija je Povardarje (Vardarska Dolina), gdje se proizvodi ukupno 85% makedonskog vina. Kada Travanj 2012. www.jatrgovac.hr
29