Istra i Primorje
Vrata srednje E Od brojnih komparativnih prednosti koje područja Istre i Primorja nude, povoljan geostrateški položaj najčešće je spominjan u stručnim krugovima. Do sada se taj potencijal ni izbliza nije iskoristio, ali prilika ostaje, no ne dovijeka
I
ako će Hrvatska od 1. siječnja 2013. godine biti podijeljena na dvije statističke regije - Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, mi u ovom broju nastavljamo s predstavljanjem područja koje po svom gospodarskom i političkom miljeu spadaju u zasebne, nazovimo ih tako - lokalne regije. Nakon Istočne i Južne Hrvatske tako je na red došla Istra i Primorje u čiji sastav ulaze tri županije: Istarska, Primorsko-goranska i Ličkosenjska. Riječ je o regiji za koju se nimalo slučajno ne govori kako predstavlja vrata srednje Europe jer upravo od pomorskih luka na ovom području vodi najkraći put do razvijenih tržišta u srcu Staroga kontinenta. Mnoge su tvrtke oko ovog koridora pozicionirale svoje logističkodistributivne kapacitete već sada, no pravi će razvoj ipak pričekati investicije u željezničku infrastrukturu i druge
32
www.jatrgovac.hr Rujan 2012.
kapacitete. Nigdje se u Lijepoj našoj na jasniji način ne očituju svi kontrasti koje ovo naše podneblje nudi doli u ovoj regiji u kojoj se na, zemljopisno gledano, vrlo malom prostoru susreću sredozemna i kontinentalna klima, more i krš, otoci i kontinent. Kontrasti se protežu i na društveno-političkom ali i gospodarskom te demografskom nivou. Gledamo li ovaj potonji parametar, s
Riječke Plodine najveći su poslodavac ove regije s oko 3000 zaposlenika gotovo 300 tisuća stanovnika najnapučenija je Primorsko-goranska županija, što je i sasvim razumljivo s obzirom na to da se u ovoj županiji nalazi i središte cijele regije – grad Rijeka. S
druge strane, nešto zapadnije, u jednoj od najrazvijenijih hrvatskih županija - Istarskoj, živi blizu 210 tisuća ljudi, dok je najslabije naseljena Ličko-senjska županija s jedva nešto više od 50 tisuća stanovnika. Tim redom ćemo ih i pojedinačno predstaviti. PRIMORSKO-GORANSKA U Primorsko-goranskoj županiji prošle je godine poslovalo ukupno 8348 tvrtki. Pritom su daleko najzastupljenije tvrtke u djelatnosti trgovine, njih 2206 što iznosi 26,4% ukupnog broja poslovnih subjekata. Trgovina je najznačajnija djelatnost i po ukupnom prihodu te s prošlogodišnjih 14 milijardi kuna zauzima udio od 40,6%. Ipak, kada se gleda zarada onda se uloge prilično mijenjaju. Tako na prerađivačku industriju otpada čak 68%, dok je trgovina ostvarila tek 10% od ukupne dobiti prije oporezivanja. Ova dva sektora su i najveći poslodavci pa tako u
trgovini radi 23,8%, a u prerađivačkoj industriji 23,4% od ukupno zaposlenih. Plodine su, uz brodogradilište 3. Maj, najznačajniji poslovni subjekt u Primorsko-goranskoj županiji. Tako ovaj trgovac predstavlja najvećeg poslodavca s ukupno 3035 djelatnika, a vodeći je i po ukupnim prihodima s ostvarenih 2,98 milijardi kuna u 2011. godini. Prema neto dobiti Plodine su se s lanjskih 35 milijuna kuna svrstale na peto mjesto, iza tvrtki BI 3. Maj d.d., Luka Rijeka d.d., 3. Maj MID d.d. i JGL d.d. Zbog svog povoljnog geo-prometnog položaja te prirodnih resursa i ljudskih potencijala glavni razvojni orijentiri gospodarstva Primorsko-goranske županije leže u razvitku prometnih pravaca i logistike, prerađivačke industrije, turizma, energetskog sektora te ljudskih resursa u funkciji gospodarstva, navode iz Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Rijeka. Kao i na primjeru Dalmacije, i u ovoj regiji brodogradnja predstavlja jedan od nosivih stupova gospodarske i opće socijalne stabilnosti. “Brodograđevna djelatnost, osim svog ukupno velikog