Issuu on Google+

Broj 21 | Rujan 2012.

Društveno odgovorno poslovanje

A Z I N O BOMB H A D Ž E SVJ Oralna higijena

Za zdrave zube i svjež dah

Istra i Dossier: Primorje Intervju

Miljan Ždrale, EBRD

Bomboni

JEDINSTVENA SNAGA Slatkiš za sve uzraste

I E J L E T A J I R P Z U ZAJEDRI ! M I T D N E I R F S ' N A FISHERM ombon b d n ie r F ’s n a m r e h Kušaj Fis žine... je v s .. j. a ć je s o li e ij d i po lji na a š o p r a t n e m o k j o v te s orbico@orbico.hr

Pošiljatelj najorigin alnijeg komentara i njegov a pratnja bit će počasni gosti legendarne Mrdujske regate k oja se održava 06.10.2012 . u Splitu. Saznaj više na www .orbico.hr

JEDINSTVENA SNAGA

Uvodnik ISSN 1847-9987 Godina 3 / Broj 21 Besplatni primjerak GLAVNI UREDNIK: Maroje Sabljić IZVRŠNI UREDNIK: Goran Pavlović AUTORI I SURADNICI: Elvira Mlivić Budeš, Filaks Mladen Kožić, GfK Croatia Milanka Ćorić, Nielsen Maja Ćuk, Ipsos Puls GRAFIČKI UREDNIK: Miroslav Šiptar FOTOGRAFIJE: Goran Katić, iStockphoto PRIJEVOD: Marijana Pasarić PRODAJA I MARKETING: Branko Ječmenjak, Daria Maroević telefon: 01/559 5056 e-mail: prodaja@jatrgovac.hr TISAK: Grafički zavod Hrvatske d.o.o. Radnička cesta 210 10 000 Zagreb IZDAVAČ: KunaPak d.o.o. Ilica 1a, 10 000 Zagreb telefon: 01/559 5056 e-mail: redakcija@jatrgovac.hr NAKLADA: 10.100 primjeraka. Broj 21 | Rujan 2012.

Društveno odgovorno poslovanje

BOMBONI ZA SVJEŽ DAH Oralna higijena

Za zdrave zube i svjež dah

Istra i Dossier: Primorje Intervju

Miljan Ždrale, EBRD

Bomboni

Slatkiš za sve uzraste

JEDINSTVENA SNAGA

DIGITALNO IZDANJE MAGAZINA DOSTUPNO JE NA: www.jatrgovac.hr

Društveno odgovorni uspjeh

O

bećano! Ispunjeno! U bujici situacija i riječi s negativnim konotacijama poput: recesija, depresija, inflacija, deflacija, pad tržišta, stečaj, nezaposlenost itd., a s kojima se redovito susrećemo i slušamo posljednjih godina, uspjeli smo realizirati i održati vlastiti projekt društveno odgovornog poslovanja. Bez lažne skromnosti možemo reći kako je riječ o projektu koji je podigao efikasnost, proizvodnost, znanje i stručnost u sektoru trgovine koji generira rast i ima perspektivu. Ironično, toliko je dugo vremena prošlo da je milina i samo slušati takav niz epiteta, bez obzira imaju li uporište, jer takve riječi skoro da više i ne koristimo u svakodnevnom vokabularu. Na naše zadovoljstvo ne radi se o fikciji ili nekoj “Nadamo se priči sa Zapada. Konkretni rezultati ove incijative vide pisati još češće se iz mjeseca u mjesec o čemu nam svjedoče brojne obrazovne ustanove trgovačkog i ekonomskog smjera za o inicijativama, koje dodatno tiskamo i kojima od početka 2011. godine velikim i malim, besplatno šaljemo naš magazin. Simboličan doprinos društvu u kojem živimo i radimo koje čine razliku za nas, kao izdavača ovog magazina, to predstavlja neuspjeh i daje nam poticaj da na takav način djeluza sveopći mali jemo i dalje. To vrijedi još i više nakon što čujemo tako boljitak društva“ pozitivne komentare koje možete pročitati u ovomjesečnom prilogu o društveno odgovornom poslovanju. Redovito pratimo i pišemo o vašim nastojanjima da doprinesete zajednici, od trgovaca, proizvođača, distributera i drugih društveno-gospodarskih subjekata, i nadamo se pisati još češće o inicijativama, velikim i malim, koje čine razliku za sveopći boljitak društva. U ovom broju magazina također nastavljamo s predstavljanjem hrvatske gospodarske osobne karte po regijama pa smo tako posjetili Istru i Primorje - vrata Jadrana i srednje Europe, dok smo o situaciji u malo šire regionalnom aspektu, perspektivi čitave jugoistočne Europe, razgovarali s Miljanom Ždraleom, višim bankarom Agribusiness teama pri Europskoj banci za obnovu i razvoj bez koje bi bilo gotovo nemoguće realizirati mnoge transakcije i projekte koji se razvijaju u regiji, a od kojih su neki od vitalne važnosti za nacionalna gospodarstva uključenih država. Posljednjih dana puno se piše o novim mobilnim telefonima, skorašnjoj tržišnoj eksploziji tablet računala pa vam tako prenosimo kako se korištenje spomenutih uređaja odražava na svakodnevno poslovanje u maloprodaji o čemu mnogo toga zanimljivoga možete saznati u prilogu o mobilnim tehnologijama. Čitajući pak prilog o kod svih uzrasta popularnoj kategoriji bombona, zasladite ili osvježite dan s kakvim omiljenim slatkišem, no nakon toga ne zaboravite oprati zube jer su zubi ogledalo vašeg zdravlja. Više i o toj tematici u stranicama koje slijede. Maroje Sabljić, glavni urednik maroje@jatrgovac.hr

Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

7

Vijesti U ovom broju Vijesti8 Društveno odgovorno poslovanje18

Intervju: Nikola Krčmarić, Zagrebačka pivovara

24

Oralna higijena 

26

Dossier Istra i Primorje32

Nova investicija PIK-a Vrbove

Intervju: Dora Ravnić, PIK d.d. Rijeka 36 Bomboni44 Mobilne tehnologije52

Intervju: Miljan Ždrale, EBRD

56

Vijesti iz regije i svijeta

60

Brendovi našeg djetinjstva 62 Sajmovi i konferencije

63

Novo na polici

64

Izlog66 8

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

P

IK Vrbovec otvorio je početkom rujna tvornicu za proizvodnju trajnih salama, novi pogon za narezivanje i pakiranje mesnih prerađevina te novo skladište gotove robe, a ukupna vrijednost

tih investicija premašuje 250 milijuna kuna. Direktor PIK Vrbovca Mate Štetić na otvaranju je rekao kako su tri najnovije investicije kruna strateških ulaganja te tvrtke te su dio investicijskog ciklusa koji

Plodine povećale prihod na 1,5 mlrd kuna

R

iječke Plodine, treći najveći maloprodajni lanac u Hrvatskoj, nakon Konzuma i Tiska, unatoč krizi u prvom su polugodištu 2012. u odnosu na isto razdoblje lani povećale ukupni prihod za 8,6 posto na 1,5 milijardi kuna, dok je dobit narasla 6,3 posto na 20 milijuna kuna. Pritom je udio maloprodaje u ukupnim prihodima 84,8 posto, a ostalo se uglavnom odnosi na veleprodaju. Iz Plodina ističu da im je primarni cilj osvojiti 15 do 20 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj te poslovati sa 100 supermarketa.

Kandit se seli izvan Osijeka

T c vrijedna 250 milijuna kuna je započeo 2005. godine ulaskom Agrokora u PIK. Od tada do danas investicije u PIK iznose više od jedne milijarde kuna, kazao je Štetić. Nove investicije otvaraju nove mogućnosti i daljnje jačanje

pozicije tvrtke na domaćem i inozemnim tržištima, rekao je Štetić i dometnuo da ulaganja u nove kapacitete omogućuju zapošljavanje 95 novih djelatnika. PIK danas ukupno zapošljava 1750 ljudi.

vornica čokolade i bombona Kandit d.o.o. Osijek najkasnije do početka 2014. godine planira preseliti svoje proizvodne pogone u novu tvornicu vrijednu 20 milijuna eura koja će se nalaziti u Nemetinu. Kandit je krajem kolovoza dobio kredit HBOR-a u iznosu od 15 milijuna eura kojim će zatvoriti financijsku konstrukciju za investiciju u novu tvornicu vrijednu ukupno 20 milijuna eura. Ta će sredstva tvrtka iskoristiti i za preseljenje iz sadašnjih pogona smještenih u Frankopanskoj ulici kao i za instaliranje najsuvremenije konditorske opreme čime će se Kanditovi proizvodni kapaciteti povećati na 14.000 tona različitih proizvoda godišnje.

Kanaan d.o.o. Donji Miholjac Industrijska zona Janjevci 4, 31540 Donji Miholjac Tel: +385(0)31 620 185

www.kanaan.hr

Vijesti U srpnju pad maloprodaje od 5,1 posto

P

romet od trgovine na malo u Hrvatskoj u srpnju je u odnosu na lipanj bio nominalno veći za 15,2 posto, a realno za 16,9 posto, dok je na godišnjoj razini nominalno pao za 2,2 posto, a realno za 5,1 posto. U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od 40,6 posto, promet je u srpnju

Otvoren Zapadni trgovački centar u Rijeci

U

Rijeci je početkom rujna otvoren Zapadni Trgovački Centar (ZTC) u koji je uloženo oko 50 milijuna eura. Izgradnja centra, čiji je vlasnik tvrtka Universale International iz Beča, trajala je oko dvije godine. U novom trgovačkom centru nalazi se oko 70 prodavaonica i drugih sadržaja na tri etaže, u kojima će biti zaposleno ukupno oko 500 ljudi.

u odnosu na lipanj nominalno povećan za 22,4 posto, dok je na godišnjoj razini porast iznosio 7,2 posto. Maloprodaja je u srpnju na godišnjoj razini pala u 11 trgovačkih struka. Tako je, primjerice, prodaja motornih vozila smanjena za 36,6 posto, tekstila, odjeće i obuće za 15,3 posto, namještaja za 11 posto, električnih aparata za kućanstvo za 8,4 posto itd.

Iz Šibenika stižu šećerni ukrasi za Nestlé i Dr. Oetker

N

izozemska korporacija Alldra B.V., jedan od najvećih svjetskih proizvođača konditorskih ukrasa, odlučila je svoj novi proizvodni pogon izgraditi u Hrvatskoj, i to na Poduzetničkoj zoni “Podi“ u Šibeniku. Radovi na gradnji pogona startali su sredinom rujna, a proizvodnja će započeti u siječnju 2013. godine. Svi konditorski ukrasi proizvedeni na Podima ići će u izvoz i to za kompanije Nestle, Dr. Oetker i Unilever. Investicija vrijedna 19 milijuna kuna realizira se preko tvrtke Slatke stvari d.o.o. koju je nizozemska kompanija osnovala u Hrvatskoj.

Agrokor otvorio bioplinsko postrojenje

K

oncern Agrokor otvorio je u Gradecu prvo bioplinsko postrojenje koje predstavlja ulazak tog koncerna u proizvodnju električne i toplinske energije na ekološki obnovljiv način. Bioplinsko postrojenje Gradec investicija je vrijedna 55 milijuna kuna koja je nastala u suradnji Agrokora i slovenske tvrtke GH Holding. U čitav kompleks Gradec, dvije farme i bioplinsko postrojenje uloženo je ukupno 170 milijuna kuna.

12 hrvatskih tvrtki na listi 500 najvećih u srednjoj Europi

U

kupno 12 hrvatskih tvrtki našlo se na ovogodišnjoj rang ljestvici 500 najvećih tvrtki u srednjoj Europi koju je sastavila konzultantsko-revizorska tvrtka Deloitte. Među njima su kao i ranije najbolje plasirane INA i Agrokor na 26. odnosno 29. mjestu, a na listi su još i Konzum (107.), HEP Grupa (116.), HT grupa (183.), Prirodni plin (229.), Orbico (304.), Atlantic grupa (366.), Zagrebački holding (437.), HEP – Proizvodnja (441.), Podravka (490.) i HEP-Operator distribucijskog sustava (495.). Gledano prema neto dobiti daleko najprofitabilnije hrvatske tvrtke na listi su HT grupa i INA grupa. Udio hrvatskih tvrtki na srednjoeuropskoj rang-ljestvici relativno je skroman i iznosi 2,4 posto.

Vijesti

KARIJERE

Promjene u menadžmentu L’Oreala Adria

P

očetkom rujna stupile su na snagu promjene u managementu L’Orealove divizije aktivne kozmetike u Adria regiji. Dosadašnja voditeljica marketinga brendova Vichy i Inneov, Maja Mihelčič Kurent, preuzela je poziciju direktorice brenda La Roche Posay, dok je na njenu dosadašnju poziciju došla Vesna Manestar. Na poziciji direktorice brenda La Roche Posay za Adria regiju Mihelčič Kurent zamijenit će Karmen Vodu koja odlazi u Pariz na mjesto koordinatorice marketinga La Roche Posay za centralnu Europu. Nakon nešto više od četiri godine iskustva u diviziji aktivne kozmetike, Vesna Manestar će zamijeniti Maju Mihelčič Kurent na poziciji marketing managera za Vichy cijele Adria regije. Također, Vlad Popa od početka je rujna preuzeo poziciju komercijalnog direktora Divizije luksuznih proizvoda, a Iulia Stan poziciju marketing managerice iste divizije te su oboje zaduženi za područje jugoistočne Europe.

Hrvatski izlagači na sajmu pekarstva IBA 2012 u Münchenu

O

d 16. do 21. rujna 2012. u Münchenu je održan svjetski sajam pekarskih i konditorskih proizvoda IBA 2012., a u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) na zajedničkom su se

12

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

Stimulativne otpremnine za 288 Podravkinih radnika

P

rvog rujna radni je odnos završio za čak 288 zaposlenika Podravke koji su prihvatili stimulativne otpremnine od 4000 kuna neto po godini staža u kompaniji. Kako bi na simboličan način zahvalila za sve što su učinili za Podravku, Uprava

je za sve koji su otišli uz stimulativne otpremnine organizirala oproštajni prijem. Riječ je o zaposlenicima s višedesetljetnim radnim stažem u Podravki, a bilo je pojedinaca koji su u koprivničkoj kompaniji radili i više od 40 godina.

Tehnika gradi robnu kuću u Vukovaru

Z

agrebačka građevinska tvrtka Tehnika kao izvođač radova ugovorila je s tvrtkom Terra Argenta kao naručiteljem izgradnju Robne kuće Vukovar u centru grada, na mjestu nekadašnje Name. Zgrada je u ratu devastirana, a nakon rata je nekoliko puta mijenjala vlasnika, ali niti jedan ju nije uspio vratiti u funkciju. Novi objekt imat će površinu 10.030 m2, u prizemlju će se nalaziti supermarket sa skladištem, na prva dva kata će biti lokali, a na trećem su predviđene dvije kino-dvorane. Tvrtka Terra Argenta osnovana je prošle godine. Najveći od tri njezina suvlasnika je Konzum, drugi suvlasnik je Pet-prom, a treći splitski Pro Mercato.

štandu predstavile tvrtke Naše Klasje, Mlinar, Pan Pek, Glazir, Tim-Zip i Frumentum. Međunarodni sajam pekarstva IBA održava se svake tri godine. Na posljednjem sajmu koji je održan 2009. godine izlagalo je 1059 tvrtki iz 55 zemalja, a posjetilo ga je oko 80 tisuća stručnih posjetitelja iz 157 zemalja.

Inflacija u kolovozu dostigla 4% prvi puta od 2009.

Belje investiralo 25 mil. kuna u implementaciju SAP sustava

U

T

vrtka Belje, iz sastava koncerna Agrokor, potpisala je s tvrtkama MK IT Business Solutions i B4B ugovor o implementaciji informacijskog poslovnog sustava SAP koji će dodatno optimizirati poslovne procese Belja, a vrijednost investicije je 25 milijuna kuna. Navedeni sustav bit će implementiran i prilagođen svim poslovnim procesima u Belju počevši od ratarstva i stočarstva preko prehrambene industrije, a uključit će i poslovne procese u vinogradarstvu, podrumarstvu i turizmu. Predsjednik Uprave Belja Goran hipp oglas kolaz_208x148.pdf

1

Pajnić istaknuo je kako se uvođenjem SAP sustava očekuje povećanje konkurentske prednosti Belja, smanjenje troškova poslovanja te dobivanje kvalitetnog transakcijskog i izvještajnog sustava koji će moći pravodobno podržati menadžment u donošenju odluka.

9/11/12

4:59 PM

kolovozu je inflacija u Hrvatskoj dosegnula 4,0 posto, što je njezina najviša razina u posljednje tri i pol godine. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu su na mjesečnoj razini u prosjeku bile više za 0,5 posto, dok su u odnosu na kolovoz prošle godine porasle za 4,0 posto. Ovako visoka stopa inflacije nije zabilježena još od veljače 2009. godine, kada je iznosila 4,2 posto.

Vijesti

KARIJERE

Branislav Bibić generalni direktor Philip Morrisa Zagreb

B

ranislav Bibić imenovan je za generalnog direktora te predsjednika Uprave društva Philip Morris Zagreb. Bibić je karijeru u Philip Morrisu Zagreb započeo 2007., a prije prelaska na novu dužnost radio je kao direktor korporativnih poslova za regiju Središnja Europa - Jug. Marina Jurković, dosadašnja savjetnica Uprave za marketing i prodaju u Basler osiguranju Zagreb, prešla je u kompaniju Philip Morris International i radit će u Moskvi. U Basler osiguranje Zagreb Jurković je stigla iz tvrtke Procter&Gamble u čijem je External relations odjelu provela četiri godine. Tijekom 2007. radila je u tvrtki Nestlé Adriatic na mjestu Brand Managera za proizvode od žitarica.

Hrvati u prva tri mjeseca ispeglali milijardu kuna više nego lani

U

prva tri mjeseca ove godine putem raznih vrsta kartica u Hrvatskoj je “ispeglano” gotovo 26 milijardi kuna. To je 1,1 milijardu kuna više nego u isto vrijeme lani kada je vrijednost transakcija putem kartica iznosila 24,8 milijardi kuna. Najviše su se koristile debitne kartice, putem kojih je bilo 19,3 milijarde kuna prometa. U odnosu na prošlu godinu, vrijednost transakcija skočila je za nešto više od milijardu kuna. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, ukupno je u Hrvatskoj u prvom tromjesečju bilo izdano 9,2 milijuna kartica.

Otvoren prvi kvartovski Spar supermarket

T

rgovački lanac Spar Hrvatska otvorio je u zagrebačkoj četvrti Sopot svoj prvi prodajni objekt manjeg formata, tzv. kvartovski supermarket. Riječ je o dućanu površine 360 m2 u kojem je zaposleno 14 djelatnika. “Otvaranjem Spar supermarketa kupcima se omogućuje moderniji način obavljanja svakodnevne nabavke. Sparove kupce u Sopotu posebno će veseliti da se proizvodi nude po istim cijenama kao u Interspar hipermarketima”, navode iz trgovca.

Zlatko Ećimović novi pomoćnik direktora sektora Proizvodnja u Podravci

N

a poziciji pomoćnika direktora poslovnog sektora Proizvodnja u prehrambenoj tvrtki Podravka od 1. rujna nalazi se Zlatko Ećimović koji u Podravku dolazi s pozicije v.d. direktora Proizvodnje pivovare Carlsberg Croatia. Tijekom 11 godina staža u pivovari Ećimović je radio na nizu radnih mjesta u proizvodnji rukovodeći procesima punjenja, održavanja i energetikom. Uz to, sudjelovao je te i osobno vodio niz projekata kojima je glavni cilj bio optimizacija u smislu povećanja efikasnosti procesa i snižavanja troškova proizvodnje. Prije toga, Ećimović je četiri godine radio u Podravka Inženjeringu kao strojarski konstruktor.

14

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

Rujanska otvorenja u City Centeru one East i West

Z

agrebački trgovački centri City Center one East i West tijekom rujna upriličuju brojna otvorenja novih trgovina. Baby Center, slovenski lanac trgovina dječjom hranom, opremom, odjećom, obućom i igračkama, otvara prodavao-

nice u oba zagrebačka centra, a ponuda za roditelje proširit će se i otvorenjem još jedne trgovine dječjom opremom – Magic baby. U centru na Žitnjaku otvara se i dvoetažni Peek&Cloppenburg te trgovine Springfield i “Moje cipele”.

Billa otvorila preuređeni supermarket u zagrebačkim Dugavama

T

rgovački lanac Billa otvorio je u zagrebačkoj četvrti Dugave preuređeni supermarket koji je s radom započeo još 2000. godine. “Svježina ponude Billu oduvijek izdvaja na tržištu, a u novom prostoru i novim načinom prezentacije proizvoda još je naglašenija i dostupnija. Ponudili smo novi izgled, nove proizvode, svježinu u svim segmentima, novo mjesto za svakodnevnu kupovinu, a sve to po najpovoljnijim cijenama”, ističu iz Bille. Pritom posebno izdvajaju odjele svježeg mesa, svježe pečenog kruha i peciva, voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda. Kupcima je na raspolaganju i bogata ponuda na odjelu delikatesa, a uz prehrambene proizvode u prodavaonici se nudi i sve što treba svakom kućanstvu.

Drogerija Kozmo dobitnik certifikata Poslodavac Partner

D

rugu godinu zaredom lanac drogerija Kozmo dobitnik je Certifikata Poslodavac Partner kojim se označavaju kompanije s najboljim procesima upravljanja ljudskim resursima. U procesu certificiranja ocjenjuje se pet područja. To su strateško upravljanje zaposlenicima, proces privlačenja i zapošljavanja novih zaposlenika, praćenje radne uspješnosti, motiviranje i nagrađivanje zaposlenika, usavršavanje i razvoj zaposlenika, te odnos sa zaposlenicima.

15

Vijesti

KARIJERE

Nove svjetske medalje za vina Badela 1862

Željko Rohatinski postao savjetnik u Agrokoru

Ž

eljko Rohatinski, donedavni guverner Hrvatske narodne banke (HNB), od kolovoza ove godine postao je savjetnik Ivice Todorića, predsjednika Uprave i vlasnika koncerna Agrokor. Mjesto guvernera HNB-a Rohatinski je napustio sredinom srpnja, nakon dva šestogodišnja mandata. Tada je kazao da ima nekoliko poslovnih ponuda. Među njima je, uz Agrokorovu, bila i ponuda američke banke Goldman Sachs, u kojoj su ga htjeli za savjetnika za poslove u srednjoj Europi.

Novi izgled i okusi pašteta Delamaris

D

Promo

elamaris je ovoga ljeta na police trgovina počeo uvoditi paštete u novim pakiranjima s redizajniranom ambalažom koja uključuje zaobljenu dvobojnu univerzalnu dozu pakiranu unutar kartice. Ujedno je promijenjeno i transportno pakiranje koje je s dosadašnjih 32 komada u kartonu smanjeno na 24 komada, dok su u ponudu uvedeni i novi okusi - Delamaris Tunina pašteta Classic, Kokošja pašteta te Lososova pašteta. Novi okusi pašteta Delamaris najviše će oduševiti ljubitelje bolje mazivih pašteta koje, unatoč odličnom okusu, ne sadrže konzervanse, pojačivače okusa, bojila i ostale aditive. Usto, svi proizvodi Delamarisa predstavljaju bogat prirodni izvor kalcija i omega 3 masnih kiselina.

16

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

V

ina Badela 1862 - Korlat Syrah 2009., Korlat Cabernet sauvignon 2009. i Graševina Daruvar vrhunska 2011. - na velikom svjetskom ocjenjivanju Mundus vini u Neustadtu u Njemačkoj osvojila su srebrne medalje. Ovogodišnji Mundus Vini, najveće svjetsko natjecanje vina pod pokroviteljstvom organizacije OIV, okupilo je 6019 uzoraka vina iz 42 zemlje, s time da je 52 posto bilo crnog vina.

Plodine otvorile svoj 70. supermarket

T

rgovački lanac Plodine, u sklopu Zapadnog trgovačkog centra (ZTC) u Rijeci, otvorio je svoj 70. supermarket na hrvatskom tržištu. Novi supermarket prostire se na 2.500 m2 prodajnog prostora te kroz moderni pristup raspodjele odjela i asortimana potrošaču pruža funkcionalnu i ugodnu kupovinu uz veliki broj akcijskih proizvoda domaćih i stranih proizvođača, kažu u Plodinama. Do kraja tekuće godine iz ovog trgovca najavljuju otvorenje još jednog, dosad najvećeg, hipermarketa u Zagrebu, a iduće godine nastavak razvojnog ciklusa i nova otvorenja.

Podravka zapošljava 28 pripravnika

P

odravka je uspješno privela kraju prvi proces selekcije vlastitog programa zapošljavanja visokoobrazovanih pripravnika SHAPE za koji se prijavilo čak 800 kandidata iz cijele Hrvatske. Od početka listopada tako će se u Podravki zaposliti 28 pripravnika različitih stručnih referenci i profila među kojima su ekonomisti, prehrambeni tehnolozi, strojari, elektrotehničari, novinari, grafički tehničari i pravnici.

Slavonskim vinskim cestama milijun eura iz fonda IPA

O

sječko-baranjska županija bespovratno je dobila 936.389 eura iz pretpristupnog fonda Europske unije IPA za projekt rekonstrukcije vinskih cesta u svrhu unapređenja i razvoja vinskog turizma na području županije. Tim projektom, pod engleskim nazivom “Wine tour” koji EU sufinancira sa 75 posto a ukupno je vrijedan 1,2 milijuna eura,

želi se povezati poljoprivredna proizvodnja radi podizanja kvalitete kontinentalnog turizma. Pored izgradnje 18,5 kilometara vinskih cesta predviđeno je i uređenje četiriju mini muzeja vina u svakom od četiri vinogorja u Osječko-baranjskoj županiji (Baranja, Erdut, Đakovo i Feričanci) te regionalnoga muzeja u Osijeku u povijesnoj jezgri Tvrđi.

Mirni Rovinj dodijeljen Halal certifikat

M

irna Rovinj dobila je Halal certifikat kojim je potvrđeno da su standardi proizvodnje u ovoj tvrtki sukladni s islamskim propisima. Uz ovaj certifikat Mirna je nositelj i drugih međunarodnih standarda kvalitete kao što su ISO, HACCP i IFS. Halal certifikat u ime Mirne, iz ruku izaslanika muftije Esada ef. Jukana, glavnog imama iz Pule, primila je Jadranka Šatorović, rukovoditeljica Službe kontrole kvalitete.

Maksimizirajte vaše resurse Tvrtka Mai trade / M.A.I. Solutions osnovana je 1993. godine. Od samoga početka poslovanja vodimo se idejom da hrvatskom tržištu ponudimo vrhunske usluge projektiranja i izgradnje informacijskih sustava za trgovinu i ugostiteljstvo. Danas je M.A.I. Solutions cijenjena tvrtka s višegodišnjim iskustvom te jakom mrežom klijenata i poslovnih partnera. Visoko stručan pristup osigurava da usluge M.A.I. Solutions u potpunosti rješavaju sve potrebe korisnika u području upravljanja front office poslovanjem u trgovini i hotelijerstvu. Glavne zadaće tvrtke su razvoj, instalacija i implementacija

front i back office rješenja, pružanje ekspertnih usluga održavanja programskih paketa uz vrhunsku obuku djelatnika - korisnika za rad na implementiranim programima te integracija front office rješenja za trgovinu i

ugostiteljstvo s ERP sustavima. Posebnu smo pažnju posvetili servisu i održavanju POS sustava, a našim klijentima uz 24 satnu podršku Help deska nudimo i konzultantske usluge pri uvođenju maloprodajnih sustava. M.A.I. Solutions službeni je partner tvrtke Datalogic te zastupnik za Avery Berkel vage kao trenutno najmodernija i najsofisticiranija rješenja na tržištu. Naša 20 godišnja suradnja s kompanijom NCR osigurava našim korisnicima mogućnost uvođenja i najnovije generacije samoposlužnih rješenja.

Obratite nam se s povjerenjem M.A.I. Trade d.o.o. Bok 40, Rijeka, 51000 Hrvatska

Tel: 051/254-135, Fax: 051/504-440 mail: info@mai.hr, web: www.mai.hr

Društveno odgovorno poslovanje Zaklada Coca-Cole: Za projekte održivosti 10,5 milijuna dolara

Z

aklada Coca-Cole, koja je unutar tvrtke zadužena za filantropsku djelatnost, u drugome je tromjesečju ove godine donirala 10,5 milijuna američkih dolara za projekte održivosti. Sredstva su raspoređena u 68 organizacija u 41 državi diljem svijeta. Donacije podržavaju područja koja su unutar Zaklade označena prioritetnima te uključuju 3,2 milijuna američkih dolara za aktivan i zdrav život, 2,9 milijuna dolara za očuvanje vodnoga

bogatstva, 780.000 dolara za oporabu, 630.000 dolara za obrazovanje te 3 milijuna dolara za ostale mjesne prioritetne djelatnosti poput razvitka mladih osoba, unapređenja zajednice, gospodarskoga razvitka i odgovornosti prema okolišu. Zaklada Coca-Cole dodijelila je više od 70 milijuna američkih dolara raspodijeljenih na 263 društvene organizacije diljem svijeta u 2011. godini radi podržavanja održivih inicijativa u lokalnim zajednicama.

HOK pokrenuo kampanju protiv prodaje cigareta maloljetnicima

Č

inim dobro, ne prodajem cigarete maloljetnicima” naziv je kampanje koju je pokrenula Hrvatska obrtnička komora s namjerom informiranja svojih članova – trgovaca i ugostitelja - o zakonskoj obvezi koja zabranjuje i sankcionira prodaju duhanskih proizvoda djeci. “Cilj nam je edukacija obrtnika, ali i građana, o tome da je pušenje ma-

loljetnih osoba ozbiljan društveni problem i da je savjesno ponašanje trgovaca i ugostitelja od presudne važnosti “, naglasio je Dragutin Ranogajec, predsjednik HOK-a. Povodom pokretanja kampanje pripremljena je edukativna brošura te prigodni plakati i naljepnice koji su poslani na 4200 prodajnih mjesta trgovaca i ugostitelja.

Karlovačka pivovara predstavila Izvješće o održivosti za 2011.

upravljanje kvalitetom, ISO 22000 za sustav upravljanja kvalitetom hrane, a nedavno je obnovljen ISO 14001 za sustav upravljanja okolišem. Usto, u okviru promicanja arlovačka pivovara predstavila je početkom rujna odgovorne konzumacije alkohola u prošloj je godini svoje treće Izvješće o održivosti koje daje pregled pokrenula program “Partnerstvo za razvitak” s udrupostignuća tvrtke u području korporativne društvene gom Hrvatske autoškole. Pozitivan utjecaj na okoliš odgovornosti za 2011. godinu. Strategija održivosti još je jedno vrlo važno područje programa održivosti Karlovačke pivovare pod nazivom “Proizvodimo bolju Karlovačke pivovare. “Stalno radimo na poboljšanju budućnost” podijeljena je na tri glavna područja: utjecaja na okoliš naših marki i poslovanja. U tom smi• Neprestano POBOLJŠANJE utjecaja na okoliš naših slu naši glavni ciljevi su: smanjenje potrošnje energije, marki i poslovanja električne energije i vode, smanjenje emisije CO2 i odr• OSNAŽIVANJE naših ljudi i zajednica u kojima poslujemo živo upravljanje otpadom. Tijekom 2011. ostvarili smo • Pozitivan UTJECAJ na ulogu piva u društvu. dobar napredak – ukupna potrošnja energije smanjena “Neprestano napredujemo u svakom aspektu strategije je za više od 8%, potrošnja toplinske energije potrebne ‘Proizvodimo bolju budućnost’, a to je rezultat konkret- za proizvodnju jednog hektolitra piva smanjena je za nih akcija, kao što su ulaga10%, dok je potrošnja eleknja u tehnologiju i pivovaru, trične energije manja za edukacija zaposlenika i 5%. Također, smanjili smo unapređenje naših internih i potrošnju vode za 6%”, postupaka i procedura”, ističe direktor Sektora lanca objašnjava predsjednik opskrbe Zvonimir Nemet. Uprave Karlovačke pivovare U 2011. godini Karlovačka Alexander Gerschbacher. je pivovara započela i s Karlovačka pivovara u svoje rekonstrukcijom internog je poslovanje implemenkanalizacijskog sustava, a tirala certifikate OHSAS svi građevinski radovi pla18001 za zaštitu zdravlja nirani u 2012. godini su već i sigurnosti, ISO 9001 za završeni. Zvonimir Nemet i Alexander Gerschbacher

18

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

Promo

K

čINIM DOBRO

BUDITE ODGOVORNI, BUDITE DIO NAŠE KAMPANJE: proučite brošuru, istaknite naljepnicu

Društveno odgovorno poslovanje

S

misao poslovne filozofije i marketinške koncepcije na zahtjevnom tržištu, koje je bazirano na bespoštednoj kompeticiji poslovnih subjekata, jest profitabilno zadovoljenje želja i potreba kupaca. No i samo slobodno tržište ima u sebi inkorporirane određene smjernice ili limite dokle ta borba, ma koliko bespoštedna bila, može ići. TRŽIŠTE NIJE RAT Tržište i prodaja roba i usluga nije rat u kom se ne biraju sredstva. I kupci su ljudi, dakle emotivna bića a ne

mni platiti skuplji proizvod ukoliko poduzeće brine o zaštiti okoliša ili na neki drugi način koristi široj društvenoj zajednici. Istraživanje, koje je provela agencija Cone/Roper, govori da se marketinške aktivnosti koje brinu o zajednici itekako isplate. Tako čak 83% Amerikanaca ima bolje mišljenje o poduzećima koja nešto čine s ciljem poboljšavanja uvjeta života i na korist cijele zajednice, a dvije trećine njih spremno je preorijentirati se na proizvode i usluge takvih poduzeća u slučaju da imaju istu cijenu i kvalitetu kao proizvodi i usluge koje

Mr. sc. Elvira Mlivić Budeš Poslovno učilište Filaks

ne interese potrošača, poduzeća i društva. Najčešće su želje i interesi potrošača usklađeni s interesima društva, ali postoje i situacije kada tomu nije tako. Naime, kao i u samom društvenom životu koji je baziran

Etičnost u poslovanju dugoročno je isplativa jer daje osjećaj sigurnosti i stvara priliku za razvoj

čitim primjerima neetičnog ponašanja menadžera ili gospodarskih subjekata. Bez obzira na istinitost optužbi, dovodi se u pitanje reputacija poduzeća i njegovih zaposlenika. Upravo iz tog razloga danas mnoga poduzeća razrađuju filozofiju društveno odgovornog poslovanja. Vrijeme u kojem živimo doista nas potiče na donošenje novih etičkih mjerila koja su prije nekoliko desetljeća bila nezamisliva i suvišna. Etika i gospodarstvo mogu i trebaju biti u uzajamno zavisnom odnosu. Etičnost u poslovanju dugoročno je isplativa jer

Odgovorno pos

Društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva novu koncepciju poslovanja, a ne samo taktiku koja se koristi u svrhu marketinške komunikacije ili uspješnijih odnosa s javnošću puke brojke, pa tvrtke u toj interakciji trebaju zadržati ili pokazati ljudsko lice. S razvojem društvenih odnosa, tehnologije, komunikacijskih sredstava, ta je imanentna potreba postala apsolutno nužna za sve one koji teže uspjeti na tržištu. Upravo u tom svjetlu, posebice u posljednjih desetak godina, nameće se neizbježna tema o nužnosti ravnoteže između zarade i društvene dobrobiti. Koliko to ima veze s korporativnim altruizmom nije u krajnjoj liniji niti toliko bitno. Riječ je o poslovnom potezu bez kojega se ne može računati na uspjeh kod suvremenog i informiranog potrošača. To potvrđuju i istraživanja provedena u Sjedinjenim Američkim Državama koja su pokazala da su potrošači spre-

20

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

su do tada koristili. Nadalje, ukupno 68% Amerikanaca tvrdi da bi platili i više, ako se zna da se novac koristi za neki viši cilj, a ne treba zanemariti niti pokazatelj da je čak 9 od 10 radnika zaposlenih u poduzeću koje brine o zajednici ponosno na to poduzeće i svoje radno mjesto. HOLISTIČKI MARKETING Situacija na tržištu danas tjera stručnjake da zagovaraju holistički marketing koji u sebi nosi dva važna načela - marketing s misijom i društveni marketing. Marketing s misijom odnosi se na definiciju misije ili uloge u širim društvenim okvirima, a ne samo okvirima proizvoda i usluge. Društveni marketing, pak, uzima u obzir želje i dugoroč-

nema alt na sukobu općih i posebnih interesa, i sami potrošači katkada bivaju u raskoraku s društvenom dobrobiti. Na primjer, može se dogoditi da potrošači žele kvalitetnu drvenu stolariju za čiju je proizvodnju potrebno uništavati šume; oni žele tople prostorije, a u zadovoljavanju te potrebe nemilice troše energiju itd. Društveno odgovorno poduzeće osmišljava proizvode i usluge koji su istovremeno ugodni za korisnika i korisni za društvo u cjelini. ETIKA I DOP Često u medijima možemo pronaći informacije o razli-

etika u poslovanju osigurava dugoročni opstanak daje osjećaj sigurnosti i stvara priliku za razvoj. Međutim, nije lako niti jednostavno pred današnjim neoliberalnim svjetskim gospodarstvom i rastućom konkurencijom, koja ne prašta greške, najprije misliti na lijepo ponašanje. Od ljepote se ne živi. Koncentracija na profitabilnost dovodi do brojnih prigovora pa tvrtke smatraju da konkurencija određuje oblik borbe na tržištu, a da slijepo i temeljito održanje etičkih principa usporava razvoj. Takav stav donekle može biti i ispravan, ali samo u onoj ravni poslovnog promišljanja koje ima kratko-

ročne učinke. S druge strane, poslovna etika i društveno odgovorno poslovanje imaju brojne prednosti u odnosu na kratkoročni uspjeh. One se posebno odnose na stvaranje pozitivne slike u javnosti i društvu, stvaranje pozitivnog ozračja unutar poduzeća te jačanje povjerenja i lojalnosti među zaposlenicima i potrošačima. To je dugoročna vrijednost koja se naposljetku uvijek isplati. PODRUČJA DJELOVANJA Možemo zaključiti da se društveno odgovorno poslovanje odnosi na cjeloku-

slovanje

ternativu pni raspon svih aktivnosti poduzeća na tržištu i na sve odnose koje ono pri tome uspostavlja. Na Zapadu velike tvrtke traže i od svojih dobavljača usklađenost s istim načelima i na taj način šire svoju poslovnu filozofiju.

Kupci nisu puke brojke pa tvrtke u toj interakciji trebaju pokazati ljudsko lice Poduzeća u Hrvatskoj danas bi morala brinuti o četiri temeljna područja djelovanja u kontekstu DOP-a koji se odnose na: ponašanje na tržištu, odnos prema zaposlenima, odnos prema okolištu te odnos s lokalnom zajednicom i društvom u cjelini. S tim u svezi, tvrtke nastoje brinuti o unapređenju javnog zdravlja, sigurnosti životnog okoliša, podizanju svijesti o nekom društvenom problemu ili se odlučuju za korporativnu filantropiju, odnosno najtradicionalniju društvenu inicijativu u smislu ulaganja besprovatnog novčanog priloga za aktivnosti neke humanitarne ili neke druge društveno angažirane organizacije. ODRŽIVI RAZVOJ Svijest o neodvojivosti tvrtke i interesno-utjecajnih skupina kroz razmjenu vrijednosti na tržištu polako počinje utjecati na poslovnu koncepciju. Tradicionalno, fokus je bio na zaradi i usmjerenosti na pozitivne poslovne rezultate,

a sada vidimo da tvrtke počinju usmjeravati pažnju na suradnju i održivi razvoj u kojem je vidljiva korist za sve sudionike procesa razmjene na tržištu. Takav koncept poslovanja moguć je jedino uz postavljanje visokih etičkih standarda. Kao što znamo, pojedine tvrtke još uvijek zaobilaze takav koncept u širokom luku tako da se njihove pojedinačne aktivnosti, u kojima na neki način povremeno pozitivno djeluju na zajednicu, ne mogu nazvati društveno odgovornim poslovanjem. Uvjet za DOP je postavljena ravnoteža između poslovne etike i zadanih poslovnih ciljeva tvrtke. Etičke vrijednosti moraju biti utkane u proizvod ili uslugu, cijenu, prodaju i distribuciju te integriranu marketinšku komunikaciju. Društveno odgovorno poslovanje podrazumijeva novu koncepciju poslovanja, a ne samo taktiku koja se koristi u svhu marketinške komunikacije ili uspješnijih odnosa s javnošću. Ulažući u društvo, tvrtka može pronaći brojne prilike na tržištu, a posebno je značajna za strategiju diferencijacije i jačanja konkurentske prednosti. Ukoliko društveno odgovorno poslovanje nije utkano u strategiju, takva ulaganja mogu imati i negativan učinak na poslovanje.

HR PSOR i Indeks DOP-a

H

rvatski poslovni savjet za održivi razvoj - HR PSOR je nedobitna ustanova privatnog sektora koja je, na poticaj nevladine organizacije Društvo za unaprjeđenje kvalitete življenja i na temelju suradnje sa Svjetskim poslovnim savjetom za održivi razvoj (WBCSD), osnovana 1997. godine. HR PSOR je, zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom, razvio sustav ocjenjivanja odgovornih

praksa u poslovanju hrvatskih tvrtki pod nazivom Indeks DOP-a, kao i istoimenu nagradu koju dodjeljuje jednom godišnje u kategoriji malih, srednjih i velikih tvrtki. Indeks DOP-a nastao je po uzoru na slične svjetske indekse, a određuje niz kriterija za ocjenjivanje u šest osnovnih područja: ekonomskoj održivosti, uključenosti društveno odgovornoga poslovanja u poslovnu strategiju, radnoj okolini, zaštiti okoliša, tržišnim odnosima i odnosima sa zajednicom.

Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

21

Društveno odgovorno poslovanje – vlastiti primjer

P

rošle su skoro dvije godine otkada smo pokrenuli vlastiti projekt društveno odgovornog poslovanja, kada smo odlučili dati dodatan doprinos razvoju i boljitku sektora maloprodaje i robe široke potrošnje u kojem radimo i djelujemo. Početak nije bio nimalo lak, a pored

svih tržišnih i gospodarskih neprilika i pritisaka još je veći izazov bio ustrajati i ostvariti zacrtani plan. Unatoč svemu, nismo uzmakli ni pedlja od svog prvotnog obećanja, dapače širili smo krug znanja i povjerenja. Uz naše redovne čitatelje, profesionalce iz struke, omogućili smo da jednako

kvalitetne informacije i edukativan sadržaj dopre i do onih koji će to tek postati: današnjih đaka i studenata, sutrašnjih promotera i hostesa, junior brend menadžera, vrlo brzo, voditelja i direktora. Tako je svaki mjesec uz redovnu nakladu, koju individualno primaju lideri ove industri-

ustanove, a dodatan trošak i izazov svakako predstavljaju izdanja koja je potrebno tiskati zasebno jer sadrže informacije usmjerene isključivo na djelatne osobe u sektoru maloprodaje (novi proizvodi u kategoriji duhanskih i alkoholnih proizvoda) i nisu namijenjene široj javnosti.

Investirajmo

našu budućn

Zahvaljujemo svim dosadašnjim suradnicima, partnerima i oglašivačima koji su podržali i učinili ovu inicijativu mogućom te pozdravljamo nove koji će nam se tek pridružiti u ovom projektu

N

aši učenici koriste časopis za izradu seminarskih i završnih radova te plakata prilikom grupnog rada na nastavi i sl. Nastavnici, pak, posebno ističu što se u svakom broju obrađuje vrlo detaljno jedna kategorija proizvoda (npr. voda, sladoledi i sl.) u kojem se taj proizvod obrađuje stručno i iznose trendovi na lokalnom, regionalnom i svjetskom tržištu te statistički podaci koje bi inače bilo teško prikupiti i obraditi. mr.oec. Nataša Vibiral, ravnateljica Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar

22

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

je, magazin Ja TRGOVAC postao dostupan u svim trgovačkim školama, akademijama i ekonomskim fakultetima diljem zemlje. Čak 20% naklade distribuira se potpuno besplatno na spomenute obrazovne

Ipak, trud se isplatio jer iz godine u godinu daje pozitivne rezultate o čemu svjedočimo iz brojnih pisama zahvale i pohvala koje smo primili od početka ove inicijative. Profesori, studenti i učenici koriste materijale

Č

asopis Ja trgovac je osvježenje za učenike i profesore obrazovnih profila prodavač i komercijalist u Ekonomskoj školi Požega. Brojni nastavni sadržaji iz nastavnog predmeta Poznavanje robe su obogaćeni zanimljivim tekstovima, fotografijama, statističkim pokazateljima u časopisu Ja trgovac. Divne fotografije učenici prilažu kao priloge u radne mape ili uz bilješke i pomažu u demonstraciji nastavnog sadržaja. Kako je časopis aktualan, upoznajemo se s novim proizvodima, znakovima kakvoće, pakovinama.  Višnja Menđel Troha, profesorica  Ekonomska škola Požega



K

ako Visoka poslovna škola Libertas na prijediplomskom studiju u programu ima niz kolegija komplementarnih s trgovinom uopće te jedina kod nas uspješno izvodi “Menadžment unutarnje i međunarodne trgovine“ kao jedan od smjerova na dvogodišnjem diplomskom specijalističkom studiju, ovaj specijalizirani magazin koriste i profesori i studenti. Ja trgovac je magazin koji nam znatno pomaže u nastojanjima da studentima pružimo kvalitetna, praktično upotrebljiva i aktualna stručna znanja koja im omogućuju relativno brzo i lako ulaženje na tržište rada.   prof.dr.sc. Duško Pavlović, dekan  Visoka poslovna škola Libertas-Zagreb

iz magazina u svom svakodnevnom radu i razvoju kako bi ova nova generacija mogla spremnije nastupiti na tržištu rada, unaprijed se upoznati s proizvodima, trendovima, pristupom i načinom promišljanja u najbrže rastućoj gospodarskoj grani - proizvodnji robe široke potrošnje i trgovini.

ou

nost

Stoga ovom prilikom želimo zahvaliti svim dosadašnjim suradnicima, partnerima i oglašivačima koji su podržali i učinili ovu inicijativu mogućom te pozdravljamo nove koji će nam se tek pridružiti u ovom projektu.

N

ovi proizvodi koje je promovirao Vaš list poslužili su nam za praćenje marketinških aktivnosti naših i stranih proizvođača. Vašu publikaciju koristili smo u izvođenju praktične nastave, a poslužila nam je za izradu plakata i prezentacija. Nadamo se da će magazin i dalje izlaziti u tako luksuznom izdanju i da ćete nam ga i dalje dostavljati na našu adresu.  Dušanka Novak, ravnateljica Ekonomska i trgovačka škola Čakovec

I

zuzetno smo zadovoljni s vašim listom jer smatramo da obrađujete aktualne teme vezane uz sektor trgovine te ga koristimo u nastavnom procesu i izvannastavnim aktivnostima. Također zahvaljujemo što je list besplatan. Darko Grgurić, ravnatelj Trgovačka škola Zagreb

D

rago mi je što zbog vas postoji časopis koji je izuzetno zanimljiv i edukativan za nas mlade koji smo studirali i završili Ekonomski fakultet. Da nema Vašeg časopisa vjerojatno ne bi imali prilike čitati kvalitetna štiva iz naše struke. Osobno Vam se zahvaljujem i šaljem vam pohvalu zato što mi je neizmjerno drago da kod nas u državi postoji i nešto drugo osim tzv. ‘žute štampe’. Nina Jurlina, diplomant Ekonomski fakultet Osijek

Obrazovne ustanove ekonomsko/trgovačkog smjera uključene u besplatnu distribuciju magazina Ja TRGOVAC: • Ekonomski fakultet Zagreb • Visoka poslovna škola Libertas • Veleučilište VERN • Cotrugli Business School • Zagrebačka škola ekonomije i managementa (ZŠEM) • Visoka škola Nikola Šubić Zrinski • Trgovačka Škola Zagreb • Ekonomska škola Katarina Zrinski • Konzum akademija • Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu • Ekonomski fakultet u Splitu • Trgovačka škola Split • Ekonomski fakultet u Osijeku • Trgovačka i komercijalna škola Davor Milas - Osijek • Ekonomski fakultet u Rijeci • Sveučilište u Zadru • Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola - Zadar • Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu - Pula • Gospodarska škola Varaždin • Ekonomska i trgovačka škola Čakovec • Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar • Srednja škola Koprivnica • Ekonomska, trgovačka i ugostiteljska škola Samobor • Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac • Ekonomska škola Sisak • Ekonomsko-birotehnička škola Slavonski Brod • Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Vinkovci • Ekonomska škola Požega • Ekonomska škola Šibenik • Ekonomska i trgovačka škola Dubrovnik

S

vakom studentu podijelim po jedan broj časopisa te zajedno komentiramo pojedine teme, a neke su od njih studenti obavezni pismeno obraditi. Studenti su rado prihvatili činjenicu da se njima redovito podijeli (i to iz ruku profesora na nastavnom satu!) stručni časopis vezan uz njihovu struku, do te mjere da i ne slušaju nastavu već radije čitaju vaš časopis, pa moram pripaziti da ga zato podijelim na kraju, a ne na početku sata. Doc. dr. sc. Aleksandra Krajnović, profesorica Sveučilište u Zadru

Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

23

Intervju

Potrošači traže in i vrijednost za no Nakon vrhunca pivarske sezone, ljeta i sportskih događanja koja su obilježila taj period, o poslovnim rezultatima, trendovima cjelokupne pivske kategorije i odnosima s potrošačima i partnerima razgovarali smo s Nikolom Krčmarićem, direktorom sektora za ključne kupce Zagrebačke pivovare

V

odeća pivarska industrija u Hrvatskoj, Zagrebačka pivovara, proteklih je godina u nekoliko navrata mijenjala vlasnika, no smjernice rasta i razvoja kroz inovacije i kvalitetan odnos s potrošačima i partnerima, konstanta je, kažu, koju ne žele mijenjati. Špica sezone pivarske industrije, odnosno ljetna i turistička sezona polako se privode kraju. Iza nas su i popularna sportska događanja Euro i Olimpijada koja su zasigurno značajno doprinijela dobroj prodaji piva. Jesu li dosad ostvareni rezultati Zagrebačke pivovare bolji od prošlogodišnjih ili je sveprisutna kriza ipak uzela danak?

Kao i ostale industrije, industrija piva svakako osjeća utjecaj gospodarske krize. Zbog financijskih pritisaka na osobni prihod potrošači su prilikom odabira proizvoda sve zahtjevniji i žele za svoj novac dobiti doista najbolji proizvod ili uslugu. Iza nas su uspješna turistička sezona, Euro, Olimpijada i naravno izrazito toplo vrijeme, što je pridonijelo održavanju

24

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

rezultata pivske kategorije u okvirima prošle godine, no ipak, nakon prošlogodišnje vrlo uspješne sezone i rasta kategorije od 8%, ova je godina donijela lagani pad za oko 3%. Prodajni volumeni Zagrebačke pivovare zato su gotovo na razini 2011. godine te i dalje bilježimo rast tržišnog udjela čime se djelomično kompenzira manji pad ukupne potrošnje tržišta.

“Potrošnja u organiziranoj trgovini čini preko 40% ukupne konzumacije piva” Koji su najpopularniji brendovi iz vašeg portfelja i koji je njihov tržišni udio na hrvatskom tržištu?

Zagrebačka pivovara, kao vodeći proizvođač piva na hrvatskom tržištu, potrošačima nudi brendove u svim podkategorijama. Ožujsko pivo je svakako naš najveći i najpoznatiji brend u tzv. core podsegmentu piva u kojem čini preko 40% konzumacije. U premium se-

gmentu prisutni smo s dva brenda, Beck’s i Stella Artois. Premium brend Beck’s je najprodavanije premium pivo u Hrvatskoj. Kao pivovara i tim posebno smo ponosni na izvrsno prihvaćanje našeg novog brenda na tržištu - Staropramen. Ako promatramo tržište u cijelosti, onda Zagrebačka pivovara u ukupnoj potrošnji piva sudjeluje s gotovo 43% tržišnog udjela. Koji su aktualni trendovi u pivarskoj industriji? Mijenjaju li se preferencije potrošača i što Zagrebačka pivovara čini po tom pitanju?

Trendovi se svakako mijenjaju. Za razliku od proteklih godina, u pivarskoj industriji su se dogodile velike promjene. Tijekom proteklih desetljeća industrija je percipirana kao tradicionalna i bez nekih značajnijih promjena. U posljednje tri godine industrija se značajno pokrenula i kao odgovor na gospodarsku krizu potrošačima je ponudila brojne inovacije. Potrošači očekuju konstantne novitete te dodatnu vrijednost koju im proizvođač treba ponuditi. Kao što se može vidjeti iz

podataka o potrošnji, i ove su godine hit piva s voćnim okusima. Zagrebačka pivovara u segmentu piva s voćnim okusom potrošačima nudi naš najjači brend Ožujsko s okusima Limuna i Grejpa te u premium segmentu brend Beck’s s okusom Green lemon. Kakvi su ovogodišnji rezultati upravo spomenute kategorije?

Nakon prošlogodišnjeg uspjeha piva s voćnim okusom kao potpune inovacije, ova podkategorija i ove godine bilježi odlične rezultate. Potrošači su prepoznali kvalitetu novih proizvoda te istinsko osvježenje koje im nudi nova linija proizvoda. Očekuje se da će i ove godine piva s voćnim okusima zadržati stabilan prošlogodišnji udio u ukupnoj potrošnji pivske kategorije od 9%. Tijekom ljetnih mjeseci ove godine konzumacija te podkategorije je sudjelovala s čak 15% udjela ukupne pivske kategorije. Kako se trgovci nose sa sve kompleksnijom i raznovrsnijom ponudom piva? Ima li mjesta za toliku širinu asortimana?

Trgovci podržavaju svaku inicijativu proizvođača koja će zadovoljiti nove zahtjeve potrošača. Naši su poslovni partneri prepoznali važnost širine asortimana kao jednog od glavnih pokretača prodaje i privlačenja

43% tržišnog udjela drži Zagrebačka pivovara

novacije ovac

novih potrošača. Ciljevi su nam svakako zajednički. Prilikom uvođenja novih proizvoda na tržište trgovci proizvođačima pružaju maksimalnu podršku kroz aktivnu suradnju na zajedničkim category management projektima razvoja kategorije. Ovakvi projekti kreiraju povećanu potrošnju te dodanu vrijednost za trgovinu i proizvođača. Na koje aktivnosti stavljate naglasak kada je u pitanju unapređenje odnosa s vašim ključnim kupcima?

Zagrebačka pivovara je

na tržištu percipirana kao vrlo korektan i transparentan poslovni partner. Na prvo mjesto uvijek stavljamo razvijanje dugoročnih partnerskih odnosa. Našim ključnim kupcima raspoloživi su educiran i iskusan tim prodajnih predstavnika na terenu kao i ljudi u uredu kojima je zadatak ispuniti očekivanja naših poslovnih partnera. Vrlo bitni faktori dobrih dugoročnih odnosa za nas su: poslovna iskrenost, transparentnost te kreiranje obostrane dodatne vrijednosti.

Koje su najveće razlike u tom pogledu između retail i HoReCa sektora i koji je omjer ta dva sektora u vašoj prodaji?

Transparentna komercijalna politika te dobri poslovni odnosi s našim kupcima zajednički su prodajni principi Zagrebačke pivovare za sve kanale prodaje. Potrošači mijenjaju svoje navike i posljednjih nekoliko godina prisutan je trend realiziranja kupnje u većim objektima gdje se na jednom mjestu mogu kupiti namirnice za čitav tjedan. Tim trendom svakako pada broj i udio manjih formata trgovina koji su većinom u vlasništvu obrtnika. Procjenjuje se da potrošnja u organiziranoj trgovini čini preko 40% ukupne konzumacije piva. Broj HoReCa objekata je stabilan, no zbog krize izazov predstavlja zadržavanje stabilne konzumacije. Zagrebačka pivovara, bez obzira na kanal prodaje, ulaže u efikasne promocije u svim kanalima prodaje nudeći poslovnim partnerima priliku za povećanje broja potrošača te povećanje prodane količine po jediničnoj kupnji. Od njegove komercijalizacije na hrvatskom tržištu značajne razvojne i marketinške aktivnosti uložene su u Staropramen pivo. Što nam možete reći o tom brendu?

Od lansiranja 2010. godine Staropramen bilježi dvozna-

menkaste stope rasta prodaje i konzumacije. Hrvatski potrošači tradicionalno imaju vrlo dobru percepciju kvalitete čeških piva, a Staropramen je prepoznat kao vrhunsko izvorno češko pivo proizvedeno po tradicionalnoj recepturi. Kako bismo dodatno podržali vrlo uspješan češki brend, na hrvatskom smo tržištu ove godine lansirali i dvije ekstenzije ovog pivskog brenda, Selection i Eden. Odnedavno imate novog vlasnika, kanadsko-američku kompaniju Molson Coors. Je li se što mijenjalo u tržišnom nastupu Zagrebačke pivovare vezano uz ovu promjenu?

Zagrebačka pivovara doista je odnedavno dio kanadsko-američke pivske korporacije Molson Coors. Promjena vlasništva neće imati značajniji utjecaj na tržišni nastup kompanije. Naša poslovna politika i dalje će uključivati dugoročnu strategiju razvoja brendova,

“Trgovci podržavaju svaku inicijativu proizvođača koja će zadovoljiti nove zahtjeve potrošača“ podršku poslovnim partnerima na tržištu kao i aktivno promicanje odgovorne konzumacije alkohola. Kao dio globalne pivske korporacije, uz podršku brendovima, naš će fokus biti i na uvođenju atraktivnih inovacija za naše potrošače. Prodajni ciljevi nam i u budućnosti ostaju kreiranje i održavanje dobrih poslovnih odnosa s našim poslovnim partnerima. Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

25

Oralna higijena – paste za zube Kada je u pitanju zaštita i održavanje zdravlja zubi potrošači se uvelike uzdaju u poznate brendove pasti za zube, pri čemu vodećih pet robnih marki dominiraju tržištem

Volimo poznate brendove K

ategorija zubnih pasti nalazi se u stagnaciji je posljednjih godinu i pol dana čime slijedi stagnacijski trend cjelokupne kategorije sredstava za osobnu njegu. U prvoj polovici 2012. godine vodećih deset brendova pasti za zube zauzimalo je

Zubne paste trgovačkih marki još uvijek ne zauzimaju značajan udio u kategoriji 90% količinskog tržišta, a prvih pet čak 70%. Najveći su dobitnici u tom periodu Zirodent, Colgate i Paradontax koji su uspjeli povećati svoj tržišni udio. Plidenta je izgubila dio tržišta što je uglavnom posljedica migracije dijela kupaca Plidente koji su se prebacili na Colgate zubne paste. Upravo Colgate bilježi najveći rast tržišnog udjela u prvoj polovici 2012., a uspjeh duguje osvajanju kupaca koji su prethodno bili kupci Pliden-

26

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

te, Signala i Sensodynea, kao i povećanju lojalnosti kod već postojećih kupaca Colgatea.

TRGOVAČKE MARKE U održavanju i pokušaju povećanja tržišnog udjela vodeći brendovi primijenili su različite cjenovne strategije. Tako su npr. kupci u prvoj polovici 2012. kupovali Aquafresh, Vademecum i Sensodyne po višim cijenama, dok su Colgate, Zirodent, Signal i Dontodent kupovali po nižim cijenama u odnosu na isto razdoblje 2011. godine. Udio trgovačkih marki u Hrvatskoj kontinuirano raste linearnom progresijom i trenutno na FMCG razini iznosi 18%. Zanimljivo je da kategorija zubnih pasti ne prati navedeni trend tako da u prvoj polovici 2012. trgovačke marke zauzimaju tek 6% tržišta s dm-ovim i Lidlovim markama kao nositeljima segmenta. Mladen Kožić Sales Manager, GfK Croatia

Rang 1HY 2012

Rang 1HY 2011

Indeks promjene

Zirodent

1

2

+

Plidenta

2

1

-

Colgate

3

5

+

Aquafresh

4

4

-

Signal

5

3

-

Vademecum

6

6

-

Sensodyne

7

7

-

Dentalux

8

8

-

Dontodent

9

9

-

Paradontax

10

10

+

Brendovi

Paste za zube - na polici ELMEX

T

vrtka Gaba International AG na tržištu nudi široku lepezu proizvoda za oralnu higijenu. U okviru portfelja nalaze se i paste za zube robne marke elmex®ZAŠTITA OD KARIJESA i elmex®SENSITIVE, a distributer ovih proizvoda na hrvatskom tržištu je tvrtka Apolonia. Pasta za zube elmex®ZAŠTITA OD KARIJESA pruža zaštitu cijele obitelji te je pogodna za svakodnevno korištenje kod odraslih osoba i adolescenata od 12. godine pa nadalje. Elmex dječja pasta za zube posebno štiti nježne mliječne zube od pojave prvog zubića do

navršene šeste godine, dok je elmex Junior pasta za zube posebno pogodna u vrijeme izmjene mliječnih i trajnih zuba, odnosno od šeste godine pa nadalje. Druga varijanta ove robne marke, elmex®SENSITIVE, pomaže kod osjetljivosti zuba i izloženih zubnih vratova.

GlaxoSmithKline (FILIP TRADE)

T

vrtka Filip Trade je uvoznik i distributer GlaxoSmithKline proizvoda za oralnu higijenu među kojima se nalaze i poznati brendovi pasti za zube Aquafresh, Sensodyne i Parodontax. Najpopularniji proizvodi su paste iz baznog segmenta Aquafresh Fresh&Minty te Mild&Minty od 75 ml i 100 ml. “Sensodyne Fluor pasta za zube drži najveći vrijednosni udio na tržištu zadnjih nekoliko godina. U novije je vrijeme kod kupaca vrlo popularan ‘whitening’ segment, gdje su najtraženije Aquafresh White&Shine te Sensodyne Whitening zubne paste”, navode iz Filip tradea te dodaju kako vrlo razgranata distribucija omogućuje dostupnost ovih proizvoda u gotovo svakoj trgovini u Hrvatskoj. “Tijekom rujna liniju Repair&Protect proširujemo s Repair&Protect Whitening pastom za zube. Na svakom od asortimana koji distribuiramo redovito imamo akcijske ponude u obliku cjenovnog popusta ili gratis pakiranja”, kaže Ana Pavlić, Trade Marketing Coordinator.

28

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

U

SIGNAL

nilever je jedna od vodećih kompanija za oralnu njegu u svijetu koja je u segmentu pasti za zube na tržištu prisutna s robnom markom Signal. Signal je pozicioniran među vodeće robne marke oralne higijene u Hrvatskoj pokrivajući razne segmente zubnih pasti za odrasle i za djecu. U portfelju se nudi nekoliko varijanti kao što su Signal White System i Signal White Now, dok je ove godine lansirana linija Signal Expert Protection u tri varijante - Expert Protection Complete, Complete White i Complete Fresh. “Novi Signal Expert Protection bit će podržan jakom TV kampanjom i sampliranjem u prodaji”, ističe Tea Rubinić, Marketing Operations Executive u tvrtki Unilever Hrvatska. U kategoriji pasta za zube za djecu ovaj proizvođač nudi tri varijante, a najomiljenija Signal dječja pasta je Signal Kids 50 ml.

VADEMECUM

U

asortimanu Henkelove robne marke Vademecum nalaze se osnovne paste za zube koje se baziraju na prirodnim sastojcima, kao i premium paste za zube koje kombiniraju sastojke iz prirode i najnovije tehnologije. Također, tu se nalaze i 2u1 proizvodi, kao kombinacija paste za zube i antibakterijske vodice za ispiranje usta, paste za zube namijenjene djeci, te paste za mliječne i trajne zube. Najnoviji proizvod je Vademecum Pro Medic, zubna pasta koja uz pomoć formule s tekućim kalcijem aktivno jača i štiti zube od karijesa. Vademecum paste za zube može

COLGATE

P

od brendom Colgate na tržištu je dostupna raznovrsna ponuda pasti za zube koja je prilagođena različitim zahtjevima i potrebama potrošača. Colgate Total linija s 12-satnom zaštitom od bakterija dolazi u pakiranju od 75 ml i nudi prilagođena rješenja za probleme oralne higijene - za zdravo zubno meso, za bijele zube, za svjež dah, za osjetljive zube i za uklanjanje zubnih naslaga, pojašnjavaju iz distributera, tvrtke AWT International. Colgate Max linija namijenjena je ljudima koji prvenstveno žele svjež dah i bijele zube, Max fresh onima koji se brinu za svježinu usne šupljine dok je Max White One najnovija linija iz Max linije pasti za zube s mikro kristalima koji ubrzavaju izbjeljivanje zubi te je dostupna u varijantama od 75 ml do 125 ml. Nova linija je i Colgate sensitive pro relief za ljude s osjetljivim zubima. Colgate Herbal linija je namijenjena potrošačima koji traže pastu za zube protiv karijesa s prirodnim sastojcima. Usto, Colgate nudi i obiteljske paste za zube dostupne u većim pakiranjima od 100 ml.

PLIDENTA

P

lidenta nudi široki asortiman zubnih pasti na tržištu koji pokriva sve potrebe čišćenja, zaštite i njege zubi. Najprodavaniji proizvodi su Plidenta Superfresh i Herbal, kaže Branimir Zoraja, senior brand manager, te dodaje kako Plidenta u svih osam segmenata (protiv zubnog karijesa, naslaga, kamenca i preosjetljivih zubi te pasti za njegu zubnog mesa, izbjeljivanja mrlja, dječjim i multifunkcionalnim zubnim pastama), nudi dvije do tri varijante proizvoda. Najprodavaniji segmenti zadnjih godina su, osim zubnih pasti protiv karijesa, all-in-one i whitening paste. Plidenta je prošle godine prva na svijetu lansirala novu generaciju antikarijes pasti Pro-t-action s probiotičkim bakterijama Lactobacillus paracasei koje smanjuju uzročnike karijesa za 52%. “Rast multifunkcionalnih i whitening proizvoda dokazuje da su potrošači postali svjesni kako uporabom proizvoda s dodanim vrijednostima mogu unaprijediti svoje i zdravlje svoje obitelji. Iznimno je bitno da trgovina kao medij iskomunicira pravilno tu činjenicu”, ističe Zoraja.

ZIRODENT

S

se pronaći u svim velikim i srednjim dućanima te u većini malih dućana diljem Hrvatske. Shodno tome, iz tvrtke ističu kako zauzimaju značajne tržišne udjele pa je tako Vademecum junior lider na tržištu dječjih pasta za zube, dok je Vademecum 2u1 vodeći unutar svog segmenta.

aponia je na hrvatskom tržištu pasti za zube prisutna s brendom Zirodent koji dolazi u 12 varijanti čime ovaj proizvođač pokriva sve tržišne segmente. Među najprodavanijim pastama za zube su Zirodent Extra Clean i Zirodent Whitening te Zirodent Microgranule, a slijede Zirodent Complete&White, Zirodent Complete Care, Zirodent Herbal&Propolis i Zirodent Medical – Sensitive. Također, paste za zube Zirodent Strong Mint, Zirodent Ultra Fresh i Zirodent Extra Spice u

pakiranju od 50 ml značajno doprinose ukupnoj prodaji, kažu u Saponiji. Proizvodi su dostupni u četiri varijante pakiranja: 50 ml, 75 ml, 100 ml I 125 ml, a prema veličini najzastupljenija su 75-mililitarska pakiranja.

Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

29

Oralna higijena - vodice za ispiranje usta

Osvježavajući rast kategorije može ukloniti plak na skoro svim površinama zuba, izuzev u interdentalnim prostorima. Za uklanjanje ostataka hrane i dentalnog plaka iz ovih prostora, koristi se zubni konac, interdentalne i sulkularne četkice, ispirači i vodice za usta - koje su ujedno i tema ove analize. NEKAD I SAD Nekada su razne vodice sadržavale sastojke poput soli, octa, jakih alkohola, pa čak i maslinovog ulja. Današnje vodice (koje se vrlo često koriste u svakodnevnom održavanju higijene usta), najčešće sadrže fluor koji ojačava zubnu caklinu i ubija bakterije. Tekućini se zatim dodaje antiseptik - to je sredstvo koje ubija mikroorganizme. Najčešće su tu i mentol, zadužen da ovim tekućinama da ugodan okus, i drugi slični sastojci. IZNIMAN RAST PRODAJE Na temelju ograničenih podataka (elektronski podaci o prodaji trgovačkih lanaca s kojima Nielsen surađuje, koji pokrivaju oko 74% tržišta), kategorija vodica za usta je u zadnjih 12 mje-

30

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

200 180

Količinska prodaja / 1000 litara

Vrijednosna prodaja / 1000 kn 11,787

160 140

9,000 8,000 7,000

100 188

161

6,000 5,000

60

4,000 3,000

23,8

40

2,000

20

1,000

0 Srp. 10. - Lip.11.

Količinski udjeli prema veličini pakiranja srpanj 2011. - lipanj 2012. 48,0% 400-500ml

12,000 10,000

9,521 16,4%

2,4% više od 500ml

13,000 11,000

120

80

14,000

Vrijednosna prodaja u ,000 kuna

H

igijena zuba i usne šupljine važna je zbog prevencije različitih oboljenja kao što su karijes, gingivitis, parodontopatija i sl. Postoje dva vida oralne higijene: profesionalna (koju rade stomatolozi) i osobna. Osobna higijena sastoji se od pravilnog i svakodnevnog pranja zuba i korištenja zubnog konca. Osnovni cilj je uklanjanje i sprječavanje formiranja zubnog plaka, koji se uglavnom sastoji od bakterija. S porastom količine dentalnog plaka raste i podložnost zuba karijesu, lošem zadahu i sličnim neugodnostima. Četkica za zube

Vodice za ispiranje usta – kretanje kategorije

Količinska prodaja u ,000 litara

Kategorija vodica za ispiranje usta u zadnjih je 12 mjeseci ostvarila prodaju od 187,5 tisuća litara, što je za 16,4% više u odnosu na isto lanjsko razdoblje

11,1,% do 250ml 38,5% 250-300ml

Izvor: Nielsen

seci (srpanj 2011. - lipanj 2012.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu ostvarila prodaju od 187,5 tisuća

Vrijednosna prodaja kategorije iznosi 1 1,8 milijuna kuna litara, što je za 16,4% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja iznosila je 11,8 milijuna kuna, što je za čak 23,8% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Srp. 11. - Lip.12.

0 Izvor: Nielsen

PAKIRANJA I PROIZVOĐAČI Što se tiče veličine pakiranja, najprodavaniji su proizvodi od 400-500 ml (48%), zatim oni od 250 do 300 ml (39%), slijede pakiranja do 250 ml (11%), a najmanje se proda kroz pakiranja veća od 500 ml (2%). Vodeći proizvođači, prema količinskom udjelu u kategoriji u zadnjih 12 mjeseci, na hrvatskom tržištu su Johnson&Johnson (Listerine), Colgate Palmolive (Colgate), GSK (Aquafresh, Parodontax), Oral-B Laboratories (Oral-B), dok trgovačke robne marke drže 37% udjela. U današnje vrijeme, kada se sve više pozornosti pridaje osobnoj higijeni, iz gore navedenih podataka vidljivo je da su i vodice za usta našle svoje mjesto na našim kupaonskim policama. Milanka Ćorić Analitičar, Nielsen

NAJČITANIJI I NAJTIRAŽNIJI STRUČNI MAGAZIN O MALOPRODAJI I INDUSTRIJI ROBE ŠIROKE POTROŠNJE U HRVATSKOJ

10.100

tiskanih primjeraka

Magazin SREDIŠNJE MJESTO INFORMIRANJA O MALOPRODAJI I INDUSTRIJI ROBE ŠIROKE POTROŠNJE U REGIJI

45.000

a posjetitelj mjesečno

Portal

Istra i Primorje

Vrata srednje E Od brojnih komparativnih prednosti koje područja Istre i Primorja nude, povoljan geostrateški položaj najčešće je spominjan u stručnim krugovima. Do sada se taj potencijal ni izbliza nije iskoristio, ali prilika ostaje, no ne dovijeka

I

ako će Hrvatska od 1. siječnja 2013. godine biti podijeljena na dvije statističke regije - Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, mi u ovom broju nastavljamo s predstavljanjem područja koje po svom gospodarskom i političkom miljeu spadaju u zasebne, nazovimo ih tako - lokalne regije. Nakon Istočne i Južne Hrvatske tako je na red došla Istra i Primorje u čiji sastav ulaze tri županije: Istarska, Primorsko-goranska i Ličkosenjska. Riječ je o regiji za koju se nimalo slučajno ne govori kako predstavlja vrata srednje Europe jer upravo od pomorskih luka na ovom području vodi najkraći put do razvijenih tržišta u srcu Staroga kontinenta. Mnoge su tvrtke oko ovog koridora pozicionirale svoje logističkodistributivne kapacitete već sada, no pravi će razvoj ipak pričekati investicije u željezničku infrastrukturu i druge

32

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

kapacitete. Nigdje se u Lijepoj našoj na jasniji način ne očituju svi kontrasti koje ovo naše podneblje nudi doli u ovoj regiji u kojoj se na, zemljopisno gledano, vrlo malom prostoru susreću sredozemna i kontinentalna klima, more i krš, otoci i kontinent. Kontrasti se protežu i na društveno-političkom ali i gospodarskom te demografskom nivou. Gledamo li ovaj potonji parametar, s

Riječke Plodine najveći su poslodavac ove regije s oko 3000 zaposlenika gotovo 300 tisuća stanovnika najnapučenija je Primorsko-goranska županija, što je i sasvim razumljivo s obzirom na to da se u ovoj županiji nalazi i središte cijele regije – grad Rijeka. S

druge strane, nešto zapadnije, u jednoj od najrazvijenijih hrvatskih županija - Istarskoj, živi blizu 210 tisuća ljudi, dok je najslabije naseljena Ličko-senjska županija s jedva nešto više od 50 tisuća stanovnika. Tim redom ćemo ih i pojedinačno predstaviti. PRIMORSKO-GORANSKA U Primorsko-goranskoj županiji prošle je godine poslovalo ukupno 8348 tvrtki. Pritom su daleko najzastupljenije tvrtke u djelatnosti trgovine, njih 2206 što iznosi 26,4% ukupnog broja poslovnih subjekata. Trgovina je najznačajnija djelatnost i po ukupnom prihodu te s prošlogodišnjih 14 milijardi kuna zauzima udio od 40,6%. Ipak, kada se gleda zarada onda se uloge prilično mijenjaju. Tako na prerađivačku industriju otpada čak 68%, dok je trgovina ostvarila tek 10% od ukupne dobiti prije oporezivanja. Ova dva sektora su i najveći poslodavci pa tako u

trgovini radi 23,8%, a u prerađivačkoj industriji 23,4% od ukupno zaposlenih. Plodine su, uz brodogradilište 3. Maj, najznačajniji poslovni subjekt u Primorsko-goranskoj županiji. Tako ovaj trgovac predstavlja najvećeg poslodavca s ukupno 3035 djelatnika, a vodeći je i po ukupnim prihodima s ostvarenih 2,98 milijardi kuna u 2011. godini. Prema neto dobiti Plodine su se s lanjskih 35 milijuna kuna svrstale na peto mjesto, iza tvrtki BI 3. Maj d.d., Luka Rijeka d.d., 3. Maj MID d.d. i JGL d.d. Zbog svog povoljnog geo-prometnog položaja te prirodnih resursa i ljudskih potencijala glavni razvojni orijentiri gospodarstva Primorsko-goranske županije leže u razvitku prometnih pravaca i logistike, prerađivačke industrije, turizma, energetskog sektora te ljudskih resursa u funkciji gospodarstva, navode iz Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Rijeka. Kao i na primjeru Dalmacije, i u ovoj regiji brodogradnja predstavlja jedan od nosivih stupova gospodarske i opće socijalne stabilnosti. “Brodograđevna djelatnost, osim svog ukupno velikog

8348 tvrtki posluje u Primorsko-goranskoj županiji

Europe doprinosa gospodarstvu, uvjet je za opstanak i brojnih malih tvrtki kooperanata. Pored brodogradnje, značajnu ulogu će naravno imati farmaceutska industrija i industrija vezana za prehrambene proizvode”, mišljenja je Vinko Mičetić, predsjednik ŽK Rijeka. Ako se fokusiramo na sektor trgovine na malo, vidljivo je kako je njegovo osnovno obilježje trend povećanja koncentracije tržišnog udjela kod vodećih maloprodavača. Naime, najveća koncentracija novoizgrađenih maloprodajnih objekata, naravno nakon nedodirljivih Grada Zagreba i Zagrebačke županije, bilježi se upravo u Primorsko-goranskoj županiji. Razvojni trend distributivne trgovine u ovoj županiji obilježava sve intenzivniji procvat izgradnje velikih maloprodajnih objekata - supermarketa, hipermarketa, trgovačkih centara i specijaliziranih prodavaonica te velikih distributivnih centara koji su svoj asortiman prilagodili poglavito malim i srednje velikim trgovačkim društvima u djelatnosti trgovine, trgovačkim obrtima i ugostiteljima.

ISTARSKA ŽUPANIJA Najznačajnije gospodarske djelatnosti u Istarskoj županiji su prerađivačka industrija, turizam i trgovina koje zajedno generiraju 70% ukupnog prihoda svih gospodarskih subjekata u županiji. U sklopu vrlo raznovrsne industrije po

Trgovinu na malo u Istarskoj županiji obilježava sezonski karakter

industriju i turizam razvila se i razgranata djelatnost trgovine koja je, prvenstveno zahvaljujući dolasku niza velikih trgovačkih lanaca u Istru, postala vodećom u državi prema površini raspoloživog prodajnog prostora po stanovniku. Za gospodarski razvoj Istarske županije, posebice kad je riječ o turizmu, od izuzetne je važnosti da poluotok ima razgranatu i dobro opskrbljenu maloprodajnu mrežu koja bi trebala, u što većoj mjeri, biti u funkciji plasmana domaćih proizvoda i usluga. Gospodarski pokazatelji koje Istarska županija ostvaruje svakako mogu biti razlog da regija bude interesantna maloprodajnim tvrtkama. Zamjenik predsjednika Strukovne grupe trgovine

proizvodima. Posljednjih nekoliko godina prisutna je snažna ekspanzija trgovačkih lanaca što je, kaže Jelenić, dovelo do toga da u Istri postoji prevelik broj trgovačkih kapaciteta u odnosu na broj stanovnika, naročito u zimskim mjesecima. Međutim, kako je Istarska županija uglavnom orijentirana na “ljetni” turizam, povećanje broja stanovnika događa se uglavnom u špici sezone koja traje oko tri mjeseca. U takvim uvjetima, prema podacima Fine, ukupni prihodi trgovine na malo u Istarskoj županiji u 2011. godini dosegli su iznos od 1,798 milijardi kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 1,772 milijarde kuna. Prosječan je broj zaposlenih u trgovini na malo u ovoj

BROJ TRGOVAČKIH OBRTA U PGŽ (2007. - 2012.) Obrti s osnovnom djelatnošću trgovine

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

31.8.2012

1613

1497

1366

1295

1260

1253

ukupnim učincima prednjače brodogradnja (Brodogradilište “Uljanik”), prerada duhana (Tvornica duhana Rovinj) i proizvodnja automobilskih dijelova (P.P.C. Buzet). Razvojno je najperspektivnija gospodarska djelatnost turizma i ugostiteljstva koja ostvaruje oko 33% od ukupnih noćenja u Republici Hrvatskoj te bilježi velike multiplikativne učinke na ostalo gospodarstvo. Uz

Županijske komore Pula, Željko Jelenić iz tvrtke Puljanka d.d., naglašava kako trgovinu na malo u Istarskoj županiji obilježava sezonski karakter. Zimi se u manjim mjestima zatvara veliki broj neprehrambenih prodavaonica, dok u sklopu turističkih naselja i kampova u to doba godine prestaje s radom i značajan broj prodavaonica pretežno prehrambenim

županiji lani iznosio 2747. LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Ličko-senjska županija je prostorno najveća teritorijalna jedinica u RH koja, s površinom od 5350 km2, zauzima 6,78% državnog teritorija. Unatoč velikom prostoru, ovo je najrjeđe naseljena županija na što su velikim dijelom utjecala ratna

Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

33

Istra i Primorje zbivanja u Domovinskom ratu. Najznačajniji sektori gospodarstva ove županije su trgovina s 27,1% udjela, slijede građevinarstvo sa 16,5%, prerađivačka industrija s 15,2% i ugostiteljstvo s 12,3%. U prerađivačkoj industriji najviše je zastupljena drvna industrija (30%), metalna industrija (18%) i proizvodnja prehrambenih proizvoda (13%). Najistaknutije tvrtke iz ovih djelatnosti su Pergament, Viševica Komp, Pilana Perušić, Kulapromet, Metalna oprema, Sladovača i Ličanka. U uslužnom sektoru najvažnije grane su trgovina (33,5%), hoteli i restorani (23%) i građevinarstvo (11,3%), a najistaknutije tvrtke iz ove grupe djelatnosti su Novalis, Most, Milem, JU NPPlitvička jezera, UO Macola Korenica i Hadria. Razvitak Ličko-senjske županije usmjeren je na turizam, poljoprivredu i drvnu industriju i temelji se na iznimnim prirodnim

Turizam i resursi za ekološku poljoprivredu komplementiraju razvoju maloprodaje u ovoj regiji i kulturnim resursima kojima ova županija raspolaže. Bogatstvo čistih izvorskih voda i vodotoka, čista morska voda i obala, velike površine pokrivene kvalitetnom šumom bukve i jele i nezagađeno obradivo zemljište prirodni su resursi koji su tek dijelom stavljeni u punu gospodarsku funkciju. Tome treba pridodati vrlo dobru prometnu pove-

34

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

zanost s ostalim dijelovima Hrvatske s obzirom na autocestu A1 i razvijenu mrežu županijskih i lokalnih cesta, ličku željezničku prugu te dvije zračne luke. Trgovinu na malo u ovoj županiji karakterizira sve teži položaj nezavisnih trgovaca. “Veliki trgovački lanci preuzeli su ulogu malih trgovina koje u nemilosrdnoj i nejednakoj konkurenciji jedva preživljavaju na tržištu”, komentiraju iz HGK - Županijske komore Otočac. OBRTNIČKA SLIKA Da je položaj malih trgovaca, a poglavito obrtnika, izrazito nezahvalan pokazuju i kumulativni podaci za godine koje već uvriježeno zovemo kriznima. Naime, u Primorsko-goranskoj županiji, koju uzimamo kao primjer kretanja ne mnogo drukčiji niti u druge dvije županije, od 2007. godine do danas broj obrtnika s osnovnom djelatnošću trgovine smanjen je za 22,3%. To znači kako je svaki peti obrtnik koji se bavio djelatnošću trgovine na malo u ovoj županiji stavio ključ u bravu. Ipak, od 2010. broj trgovaca-obrtnika stagnira pa se može reći kako je negativni trend zaustavljen. “Važno je naglasiti kako obrtnici u većini slučajeva imaju po jedno prodajno mjesto, poneki dva, a rijetki tri ili više. Prema podacima DZS-a za 2010. godinu, obrti čine više od polovice subjekata koji operiraju u sektoru trgovine na malo, ali njihov udio u ukupnom prometu jedva doseže 5%”, komentira Robert Fućak, Predsjednik ceha trgovine HOK-a Primorsko-goranske županije. Prema njegovim riječima, male trgovce najviše muči jaka konkurencija velikih trgo-

Primorsko-goranska Istarska

985

446

Ličko-senjska Broj prodavaonica po županijama prema pretežnoj djelatnosti NKD07 u trgovini na malo u 2009. - procjena (pretežno prehrana)

vačkih lanaca, previsoki PDV, presija kroz ostale porezne i parafiskalne namete, sve slabija kupovna moć stanovništva, veliki troškovi usklađivanja s novim zakonskim rješenjima (HACCP, fiskalne blagajne), skupe ili nedostupne kreditne linije i nelegalna konkurencija neregistriranih fizičkih osoba. Tome valja pridodati i slabu organiziranost malih trgovaca, osim na primjeru trgovaca prehranom koji se na ovom području pokušavaju izboriti za opstanak kroz Udrugu trgovaca “051”. Ova

156

je udruga osnovana krajem 2005. godine i od tada u pregovorima s dobavljačima roba i usluga pokušava izboriti bolje uvjete nabave za svoje članove. U tom se cilju svih 36 trgovačkih obrta okupljenih u UT “051” pridružilo i Savezu udruga malih trgovaca RH koji djeluje na nacionalnoj razini. “Pridruživanje Savezu proizašlo je iz naše procjene da smo kao samostalna udruga dosegli limite i da ćemo udruženi s kolegama iz ostalih dijelova Hrvatske postići još bolje poslovne rezultate”, ističe Fućak.

e d o r i r p e t Iz netaknu ! a l o t s g e š a do v

your table to re tu na ed ch ou nt From u

Tvrtka Zigante tartufi je prva i jedina tvrtka u Hrvatskoj čija je djelatnost konzerviranje, pakiranje i prodaja tartufa i proizvoda od tartufa, a odnedavno je pokrenuta i druga linija proizvoda pod nazivom “Zigante delice” u čijem su asortimanu medovi, umaci, džemovi i namazi tako da u našoj proizvodnji brojimo više od 100 različitih vrhunskih proizvoda. Naši su proizvodi po trgovačkim lancima diljem Hrvatske i Europe prepoznati kao vrhunske delicije.

ZIGANTE TARTUFI d.o.o. Plovanija, Portoroška 15, 52460 BUJE

www.zigantetartufi.hr 

www.sajamtartufa.com

Istra i Primorje - intervju

Tradicija utka u moderno ru

Mnoge tvrtke svoj tržišni uspjeh grade na spoju tradicije i modernosti. U području Hrvatskog primorja za primjer može poslužiti PIK d.d. Rijeka o čijem uspjehu, baziranom na dugoj tradiciji i promišljenom pristupu suvremenom potrošaču, razgovaramo s Dorom Ravnić, direktoricom tvrtke

D

ruštveno-političke promjene, volatilnost tržišta, pad kupovne moći stanovništva, nelikvidnost gospodarstva, sve su to izazovi koje tvrtka naslonjena na svoju tradiciju, ali koja misli otvoreno i pažljivo promišlja svoju budućnost, može svladati, ističu u PIK-u Rijeka.

od kooperanta s područja Gorskog kotara, Istre i Like. Mlijeko i mliječni proizvodi nose tradicionalno ime “Tonka”. Proizvodnja u PIK-ovom pekarstvu odvija se na pet lokacija uz glavni industrijski pogon u Rijeci. Među pekarskim proizvodima ističe se linija proizvoda “Zlatno zrno žita” koja je razvijena u suradnji s Na-

Za početak, molimo vas predstavite nam tvrtku PIK Rijeka. Od kada poslujete te koje su primarne djelatnosti poduzeća od osnivanja do danas?

“Unatoč krizi, PIK je u prvom polugodištu 2012. ostvario rast prihoda od 1% u odnosu na isto razdoblje lani”

PIK Rijeka, s tradicijom dugom 65 godina, proizvodi kvalitetne prehrambene proizvode prema visokim standardima. S 500 zaposlenih i još toliko kooperanata vodeći smo proizvođač pekarskih proizvoda, slastica i tjestenine u Primorsko-goranskoj županiji te jedini prerađivač mlijeka i mliječnih proizvoda. U sastavu PIK-a d.d. djeluju tri proizvodne jedinice i maloprodaja. PIK-ova Mljekara, osnovana kao gradska mljekara, razvijala se kako po količini prerađenog mlijeka, tako i po vrsti mliječnih proizvoda na bazi sirovine koja se doprema

36

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

stavnim zavodom za javno zdravstvo PGŽ-a. Radi se o proizvodima od cjelovitog zrna žitarica, bez dodanog šećera, jaja te bez industrijskih dodataka, aroma, boja i aditiva. Plasiranjem ove linije proizvoda na tržište 1992. godine, PIK je postao jedan od prvih proizvođača hrane okrenutih zdravoj prehrani u Hrvatskoj. Danas se i ne zna da se počeci proizvodnje tjestenine u Hrvat-

skoj vežu za Rijeku i Riječku tjesteninu. Proizvodnja tjestenine u Rijeci započela je davne 1845. godine. Tada su postavljena prva manufakturna postrojenja tjestenine po uzoru na talijanske manufakture u Genovi i Napulju. Danas se pod brendom “Riječka tjestenina” proizvodi u suvremenoj tvornici s kontinuiranim i automatiziranim tehnološkim procesima na linijama za proizvodnju kratke i duge tjestenine. PIK proizvodi kvalitetnu suhu tjesteninu – jajnu i durum - u više od 30 oblika, te integralnu tjesteninu u sklopu programa “Zlatno zrno žita”. Godine 1992. tvrtka je krenula u otvaranje vlastitih prodavaonica, a 2001. godine pokrenula je lanac specijaliziranih prodavaonica prvenstveno za prodaju vlastitih proizvoda pod nazivom PIKO Butiga i PIKO Delicija. Danas je otvoreno 36 prodavaonica u Primorsko goranskoj županiji, a tijekom ove godine učinjen je daljnji iskorak u promjeni vizualnog identiteta PIKO prodavaonica. Tvrtka je implementirala sustave upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane

te posjeduje međunarodno priznate certifikate kvalitete ISO 9001 i ISO 22000. Hrvatska gospodarska komora dodijelila je PIK-u oznake Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta za kruh, kolače i tjesteninu iz programa “Zlatno zrno žita”, dok je u svibnju 2012. “Riječka tjestenina” dobila i HALAL certifikat.

Koje je vaše značenje kao gospodarskog subjekta u regiji Istre i Primorja?

PIK Rijeka je vodeći proizvođač prehrambenih proizvoda u Primorsko-goranskoj županiji te najveći prerađivač mlijeka u regiji Istre i Primorja. Prepoznat je po svojim brendovima, kako u standardnim vrstama kruha, tako i specijalnog programa, svježe pečenog i zamrznutog programa te po brendu mlijeka “Tonka”, po fermentiranim proizvo-

ana uho

20 milijuna eura uloženo u zadnjih deset godina dima, vrhnjima i svježem siru. Naša referenca su naši partneri s kojima uspješno surađujemo dnevno snabdijevajući naše kupce kruha, mlijeka i tjestenine vlastitim voznim parkom od 90 namjenskih vozila. PIK spada u deset najvećih gospodarskih subjekata po ukupnim prihodima i broju zaposlenih u PGŽ te je, kao

što sam već rekla, vodeća tvrtka u domeni prehrambene industrije. Koji proizvodi čine okosnicu vaše ponude i gdje ih sve možemo naći?

Na tržištu smo prisutni sa širokim asortimanom proizvoda. Naš pekarski program obuhvaća visokokvalitetnu i raznovrsnu ponudu od preko 200 proizvoda i isto toliko slastica. PIK-ov Istarski, polubijeli te

domaći miješani kruh zaista su brendovi u Rijeci i regiji te nezaobilazna ponuda svakog trgovca. Asortiman se prilagođava prema trendovima u prehrani od slanih i slatkih zalogaja pečenih na licu mjesta u trgovinama do finih kolača i torti. U programu mlijeka i mliječnih proizvoda pod robnom markom Tonka nudimo mlijeko, jogurt, vrhnje i sir u čašici, koji su prepoznati kao visokokvalitetni proizvodi od strane potrošača, a uz to su osvojili i brojne medalje na raznim natjecanjima u ocjenjivanju kvalitete proizvoda. Mediteranski način prehrane, koji uključuje znatne količine tjestenine, na gotovo se svim znanstvenim skupovima o hrani ističe kao primjer zdravog življenja. Iako Hrvatska po potrošnji tjestenine zaostaje za susjednom Italijom, današnji način života ide u prilog tjestenini kao namirnici koja se brzo i lako priprema. S pekarskim programom i slasticama zastupljeni smo u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji, dok se mlijeko i mliječni proizvodi Tonka, osim u ove dvije županije, može pronaći u zagrebačkoj regiji u većim centrima (Plodine, Konzum, Kaufland, Diona), te u Dalmaciji, a tjesteninu plasiramo na nacionalnom tržištu. Izvozite li vaše proizvode?

S izvozom tjestenine krenuli smo 2011. godine te vjerujemo da će nam certifikat HALAL pomoći u izlasku na neko od 44 tržišta zemalja u kojima je taj certifikat obvezan. U skladu sa zacrtanim planom otvaranja novih tržišta u razradi je nekoliko projekata koji iziskuju vrijeme i značajna financijska sredstva, ali u izvozu vidimo mogućnost daljnjeg rasta.

Kako ste zadovoljni suradnjom i plasmanom vaših proizvoda u velikim trgovačkim lancima i proizvodite li za trgovačke marke?

PIK uspješno surađuje na tržištu veleprodaje i maloprodaje s velikim brojem poslovnih partnera. Drugi segment čini tržište HoReCa, te segmenti javne nabave, učeničkih domova, škole, vrtića i sl. Imamo više kanala prodaje u veleprodaji. Prvo su trgovački lanci, a radimo gotovo sa svim velikim trgovcima na hrvatskom tržištu. Naravno da se zadnjih godina ubrzano dešavaju promjene u strukturi kupaca. Globalizacija čini svoje tako da se rapidno smanjuje broj ma-

“Proizvodnja tjestenine u Rijeci započela je davne 1845. godine” lih trgovaca u korist velikih trgovačkih lanaca. Iako smatram da će kvartovske trgovine opstati, mišljenja sam također da će u tom restrukturiranju trgovine samo kvalitetni izboriti svoje mjesto. Mi u tom nastojanju našim kupcima pružamo podršku razvijajući partnerske odnose u kvalitetnoj ponudi i usluzi te investiramo u opremanje prodajnih kutaka u objektima naših partnera. Za sve segmente tržišta imamo razrađenu bogatu ponudu iz našeg asortimana. Okosnica poslovanja su naši brendovi, no u uvjetima krize i prilagodbe tržištu u cilju dodatnog aktiviranja proizvodnih kapaciteta u određenim programima radimo i privatne marke za naše poslovne partnere. Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

37

Istra i Primorje - intervju Proizvodno ste orijentirana tvrtka s pogonima na desetak lokacija. U kojoj mjeri vlastita maloprodajna mreža doprinosi stabilnosti vašeg poslovanja?

Ulaganjem u razvoj i modernizaciju proizvodnih linija, uvođenjem novih tehnologija i povećanjem kapaciteta ukazala se potreba brže i fleksibilnije prezentacije vlastitih proizvodnih mogućnosti tržištu, odnosno potrošačima. Stoga su odlučujuće odluke donesene 2001. godine kada smo krenuli u uređenje specijaliziranih prodavaonica prepoznatljivog vizualnog identiteta PIKO butiga i PIKO delicija. Takva orijentacija imala je i dodatni povratni efekt prema proizvodnji da lakše i brže prepozna želje i potrebe potrošača za određenim linijama proizvoda, zamrznutih i polupečenih za pripremu na licu mjesta. Iako ovakvi objekti zahtijevaju viši standard opreme, u funkciji su pružanja kvalitetnijeg ugođaja kupnje i razine usluge. Osim toga, nije zanemariva ni funkcija dnevnog priljeva novčanih sredstava u uvjetima opće nelikvidnosti čime se pridonosi financijskoj stabilnosti poslovanja. Isto tako, uz suradnju s našim poslovnim partnerima u njihovim prodajnim objektima opremamo prepoznatljive kutke za pečenje i prodaju pekarskih proizvoda. Ta se strategija pokazala ispravnom pa danas na području PGŽ imamo 36 maloprodajnih jedinica, a do kraja godine u planu je otvaranje još dva PIKO objekta. Na koji se način odupirete krizi i recesiji. Jeste li zadovoljni ostvarenim poslovnim rezultatima u dosadašnjem tijeku 2012. godine?

Kroz dugogodišnju prisutnost na tržištu susretali smo

38

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

se s različitim izazovima, od visoke inflacije, nelojalne konkurencije, velikog uvoza robe, neplaćanja, i kako bi opstali prilagođavali smo se i odgovarajućim djelovanjima odgovarali na novonastale situacije. U tom razdoblju

žavanju stabilnosti poslovanja. Usporavanje gospodarske aktivnosti obilježilo je i poslovanje u prvom polugodištu 2012. godine. Značajnih poboljšanja nije bilo, a kupovna moć stanovništva i potrošnja u daljnjem je padu s negativ-

slovanja. Kontinuirano smo ulagali u nove tehnologije u proizvodnji, u IT tehnologiju, edukaciju i tržište, a posljedično tome mijenjali i reorganizirali poslovne procese. Sve smo to činili u cilju povećanja konkurentnosti na tržištu.

“Godine 1992. PIK d.d. Rijeka otvorio je svoje prve maloprodajne objekte”

nim utjecajem na promjene u strukturi potrošnje. U cilju prilagođavanja uvjetima na tržištu kroz razne aktivnosti dodatno su snižavane proizvođačke cijene proizvoda. PIK je u prvom polugodištu ostvario rast prihoda od 1% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Uz povećanje ulaznih troškova sirovina i naročito troškova plasmana ostvaren je pozitivan poslovni rezultat.

Međutim, imajući u vidu današnje potrebe potrošača, kada standard i kupovna moć padaju, nastojimo udovoljiti zahtjevima tržišta razvijajući i vlastite robne marke proizvoda kao i one koje radimo na zahtjev trgovačkih lanaca. Promociju PIK-ovih proizvoda provodimo direktnim plasmanom kroz kanale vlastite maloprodajne mreže koje naši kupci prepoznaju. Budući da smo prešli granicu lokalnog tržišta i putem trgovačkih lanaca poslujemo na nacionalnom tržištu, ono što smatram bitnim za daljnji razvoj svakako je ulaganje u logistiku. Došli smo do točke kada je neophodno ulagati u distributivne kanale. S druge strane, usvajanjem međunarodno priznatih standarda kvalitete stvorene su pretpostavke za otvaranje novih tržišta u narednom razdoblju.

razvijali smo sve naše djelatnosti radeći na unutrašnjoj organizaciji i racionalizaciji poslovanja. Realizacijom godišnjih investicijskih planova ulagali smo u razvoj osnovnih djelatnosti. Samo u posljednjih 10 godina uložili smo u modernizaciju proizvodnih linija i infrastrukturnih objekata te automatizaciju procesa više od 20 milijuna eura. Time smo osigurali uvjete za povećanje produktivnosti rada. Uvijek smo težili održivom rastu i razvoju vodeći računa o odr-

Možete li nam nešto reći o budućim poslovnim planovima PIK-a Rijeka? Na što se planirate fokusirati u sljedećem razdoblju?

Iako su procesi deindustrijalizacije započeli prije 20 godina, oni se nažalost nastavljaju i dalje. PIK d.d. Rijeka sa svojom dugogodišnjom tradicijom posluje i danas, ali s novom filozofijom rada i po-

Istra i Primorje - lokalni trgovački lanci TRGOVINA KRK

Široka maloprodajna i veleprodajna ponuda

T

rgovina Krk d.d. pravni je slijednik poljoprivredne zadruge Malinska i kotarskog trgovačkog poduzeća Krk. Nakon više oblika transformacija, dioničko društvo postaje 1992. godine. Danas broji 58 dioničara i pripada koncernu Čakovečki mlinovi d.d. Pretežna djelatnost poduzeća je maloprodaja i veleprodaja prehrambene robe i kućnih potrepština, građevinskog materijala, želje-

zarije, tekstila, parfumerije, agrarnih proizvoda i hrane za kućne ljubimce, dok na vlastitoj benzinskoj postaji u Malinskoj prodaje i naftne derivate. Članica je NTL grupe u prehrambenom te Grandal grupe u građevinskom dijelu poslovanja. Trenutno u svom sastavu ima oko 50 prodajnih mjesta raspoređenih na otoku Krku, Rijeci i Gorskom kotaru te zapošljava oko 300 djelatnika.

KVARNER PUNAT

Trgovac s Kvarnera Č

PULJANKA

65 godina bogate tradicije

P

uljanka d.d. je trgovačko, ugostiteljsko i proizvođačko dioničko društvo koje djeluje od 1947. godine. Članica je Grupe Puljanka zajedno s tvrtkama Istra d.d., Puljanka - Brionka d.o.o. te punionicom Vistra vode i sokova B-Voda d.o.o. Broji više od 75 trgovina, stalnih i sezonskih na području Istre od Pule do Barbana, Rapca i Buzeta, preko Vodnjana do Poreča i Umaga, a svakog dana uslužuje više od 25.000 kupaca. Puljanka svojim kupcima nudi i kupovinu putem vlastite internet trgovine ili putem besplatnog telefona uz dostavu na kućnu adresu. Osim standardne ponude prehrambenih proizvoda, u svojim supermarketima i marketima, Puljanka je otvorenjem triju Dulcis trgovina u Puli i Rovinju zakoračila u kategoriju prodaje luksuznih proizvoda poput tartufa, čokoladnih pralina, de luxe torti, svjetskih čajeva i vina.

lanica Ultra gros grupacije, tvrtka Kvarner Punat trgovine d.o.o. broji 21 prodajno mjesto i djeluje na području Kvarnerskog zaljeva. Radi se o formatu manjih trgovina rasprostranjenih na kontinentalnom i otočnom dijelu Kvarnera od mjesta Punat na otoku Krku do Opatije.

VALALTA

Inspirirani turizmom M

aloprodajna mreža tvrtke Valalta d.o.o. Rovinj razvila se na temelju sezonskih trgovina u sklopu turističkog naselja Valalta koje je izgrađeno krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća duž dijela sjeverne rovinjske obale. Van naselja, u sklopu redovne maloprodajne mreže, Valalta posluje s ukupno sedam maloprodajnih objekata, od toga četiri u Rovinju te po jedan u Zagrebu, Kumrovcu i Krapini. Od 2004. godine Valalta je članica Ultra gros udruženja hrvatskih trgovačkih kuća.

Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

39

Istra i Primorje - lokalni trgovački lanci JADRANKA TRGOVINA

Lider na kvarnerskim otocima T

rgovina kao djelatnost u hotelskom i turističkom poduzeću Jadranka d.d. ima dugu tradiciju koja datira još od samog osnivanja poduzeća 1947. godine. Značajan rast tvrtka je zabilježila osamdesetih godina izgradnjom industrij-

INGRO - VALENTIN

JERUZALEM

Goranski obiteljski trgovački lanac T

Veletrgovac i uvoznik T

vrtka Ingro d.o.o. sa sjedištem u Delnicama goranski je obiteljski trgovački lanac osnovan od obitelji Bukovac 1997. godine, a poznatijije pod imenom “trgovine Valentin” koje je dobilo po njegovom osnivaču Valentinu Bukovcu. Tvrtka je danas prisutna na području Gorskog kotara (Delnice, Skrad, Lokve, Crni Lug, Mrkopalj, Ravna Gora, Fužine, Lič), s 15 manjih i srednjih trgovina i broji 60 zaposlenih. “Trgovine Valentin prepoznatljive su po ljubaznoj domaćoj atmosferi sa susretljivim osobljem i vrlo konkurentnim cijenama. Naši ciljevi su zadržavanje konkurentnosti, te opskrbiti većinu goranskih krajeva kvalitetnom robom široke potrošnje s povoljnim cijenama“, poručuje Ines Bukovac Lipovac, direktorica Ingro d.o.o.

rgovačko poduzeće Jeruzalem d.o.o. osnovano je 1992. godine u Rijeci. Primarna djelatnost tvrtke je trgovina na veliko i malo. Tvrtka ima jedan veleprodajni centar površine 1500 m2 i zapošljava 20 radnika. Područje djelovanja je Istarska i Primorsko-goranska županija, gdje u najvećoj mjeri posluje s malim trgovcima, dok na nacionalnoj razini tvrtka posluje s pojedinim trgovačkim lancima. Jeruzalem u svom prodajnom asortimanu ima široku lepezu proizvoda iz robnih segmenata pića, prehrane i neprehrane. Asortiman tvrtke je posebno prepoznatljiv kupcima po svom uvoznom programu (Barilla, Vileda, Ferrero itd.), te robnoj marki Ultra gros grupe čiji je član.

PLODINE

Strategija širenja i izvan granica Hrvatske T

vrtka Plodine d.d. osnovana je 1993. godine u Rijeci gdje je i otvoren prvi prodajni centar. Razvoj Plodina nastavljen je prvobitnim širenjem i otvaranjem novih prodajnih mjesta na lokalnoj razini, a prava ekspanzija izvan regije započinje 2000. godine otvorenjima unificiranih supermarketa, a kasnije i hipermarketa, na čitavom području Republike Hrvatske izuzev krajnjega juga. S ukupno 70 prodajnih centara pod zajedničkim nazi-

40

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

vom ‘Plodine hrvatski lanac supermarketa’ u svim većim gradovima Hrvatske, Plodine nastavljaju sa strateškim planom razvoja. “Strategija razvoja i širenja i izvan granica Hrvatske u idućih nekoliko godina rezultirat će brojkom od ukupno 100 supermarketa”, najavljuju iz Plodina.

sko-skladišne zone na predjelu Kalvarija te početkom devedesetih kada je otvoren i vanjsko-trgovački odjel. Važna godina u poslovanju tvrtke je i 2005. kada tvrtka postaje članicom udruženja trgovačkih kuća Ultra gros. Danas je Jadranka trgovina jedno od vodećih trgovačkih poduzeća na kvarnerskim otocima koja se bavi veleprodajom, maloprodajom, pekarstvom i vanjskom trgovinom. Broji 200 stalno zaposlenih, dok se u sezoni taj broj povećava na više od 300 radnika. Maloprodajna mreža sastoji se od 13 vlastitih maloprodajnih objekata i pet objekata u franšizi na otocima Cres i Lošinj.

DURAVIT

Dvadeset godina poslovanja P

oduzeće za export-import i trgovinu na veliko i malo Duravit d.o.o. Pula osnovano je 1993. godine. Od skromnih početaka s dvoje zaposlenih, Duravit danas broji 60 djelatnika, deset maloprodajnih objekata i veleprodajno skladište. Duravit je član Ultra gros udruženja hrvatskih trgovačkih kuća i djeluje na području Pule i okolice.

LA-VOR TRADE

Veleprodaja s vlastitom distribucijom T

rgovačko društvo La-vor trade d.o.o. iz Buzeta posluje od 1991. godine i osnovna mu je zadaća snabdijevanje trgovina robom široke potrošnje, pretežito prehrambenim, drogerijskim proizvodima i pićem, na cijelom istarskom području. La-vor trade vrši distribuciju robe s vlastitim osobljem i prijevoznim sredstvima te je generalni uvoznik talijanskog proizvođača industrijskih kolača Gusparo za republiku Hrvatsku. Član je nacionalnog udruženja trgovaca Ultra gros i trenutno zapošljava 30 ljudi, većinom na poslovima dostave i komercijale.

PIK D.D. RIJEKA - PIKO

Poznati riječki proizvođač i trgovac P

IK d.d. Rijeka moderna je tvrtka sa 65 godina dugom tradicijom koja danas zapošljava blizu 500 radnika. Nositelj je proizvodnje pekarstva i tjestenine na području riječke regije te jedini proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda na području Primorsko-goranske županije. PIK d.d. Rijeka posjeduje vlastitu maloprodajnu mrežu od 36

PIKO prodavaonica površine do 50 m2 u kojoj je zaposleno stotinjak djelatnika. Prodajna mjesta se protežu od Lovrana do Crikvenice, Delnica i Fužina, no najveći im je broj lociran u Rijeci i prigradskim naseljima.

Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

41

Istra i Primorje – predstavljamo

Od Istre do

Priča o uspjehu jedne od vodećih Istarskih ali i hrvatskih tvrtki uopće, Tvornici duhana Rovinj, počinje u drugoj polovici 19. stoljeća. Od malog pogona za opskrbu vojnika danas je to tvrtka koja, od nacionalnog i regionalnog predznaka, polako tendira i prema širem europskom i azijskom tržištu

M

42

ože li se danas svijet zamisliti bez cigarete? Teško! I premda se u zadnje vrijeme vodi pravi križarski rat protiv duhanskog dima, sigurno je da će proći još dugo vremena dok duhan postane stvar povijesnih knjiga. Uživanje duhana postalo je univerzalni svjetski fenomen. Cigareta, ili neki drugi oblik potrošnje duhana, može se naći u svakom kutku našeg planeta, a u duhanskom dimu uživaju ljudi bez obzira na rasnu, spolnu, ili vjersku pripadnost, na zanimanje i socijalni status. A kako je sve počelo?

njolskog je porijekla i znači mala cigara, a riječ cigara izvedena je od riječi ciq, što na jeziku plemena Maya znači “sagorljivo”. Korijen te riječi ci ili cii znači ugodna, mirišljiva ukusna roba. Maye su bili prvi narod za koji se zna da je pušio ciga-

“UKUSNA ROBA” Počeci upotrebe duhana kao sredstva za uživanje gube se u prošlosti, a pisana povijest duhana i pušenja počinje već nakon Kolumbova otkrića Amerike. Neki od Kolumbovih pratilaca zabilježili su tu naviku kod urođenika, a uskoro je duhan prenesen u Europu i za samo nekoliko desetljeća duhan i navika pušenja raširili su se po cijelom svijetu usprkos brojnim ograničenjima i zabranama. Sama riječ cigareta špa-

re. U naše krajeve cigareta je došla preko Austrije i Italije. Zanimljivo je da se u Dalmaciji cigarete dosta dugo nazivalo španjulet, što je veoma često upotrebljavao poznati splitski novinar i kroničar Miljenko Smoje. Taj izraz došao je iz Italije gdje su prve cigarete uvezene iz Španjolske pa su po tome nazvane spagnolette.

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

Tijekom osamdesetih godina prošlog stoljeća lansiran je Ronhill koji je do danas ostao vodeći brend

CIGARETE U HRVATSKOJ TDR (Tvornica duhana Rovinj) danas je najveći proizvođač cigareta u re-

giji jugoistočne Europe i jedini domaći proizvođač u Hrvatskoj. Utemeljena davne 1872. godine kao pogon za opskrbu časnika austro-ugarske vojske cigarama, Tvornica duhana Rovinj razvila se u uglednog proizvođača cigareta. Do kraja Prvoga svjetskoga rata Tvornica je poslovala u sastavu austrijskog duhanskog monopola, a između dva svjetska rata bila je dio talijanskog duhanskoga monopola. Nakon Drugoga svjetskoga rata, za razvoj rovinjske tvornice osobito je značajna 1952. godina. Tada je Tvornica prvi put opremljena potpuno novim strojevima što je rezultiralo širenjem proizvodnog asortimana i modernizacijom distributivne mreže. Početkom šezdesetih godina 20. stoljeća poslovanje ove tvrtke vezuje se uz vrlo po-

pularnu cigaretu Primorku, a važniji tržišni iskorak tvrtka je doživjela uspostavom poslovne suradnje s tvrtkom Austria Tabakwerke AG. Suradnja s austrijskim partnerom omogućila je rovinjskim duhanskim stručnjacima brže ovladavanje suvremenom tehnologijom i marketingom što je imalo pozitivni učinak na kasnije poslovne rezultate. MODERNO DOBA Važno razdoblje u daljnjem razvitku bile su osamdesete godine kada nastaje Ronhill, daleko najpoznatiji brend TDR-a. Tvornica je ušla u eru kompjutorizacije, a središte poslovne strategije postale su potrebe potrošača. U devedesetima, dijelom zahvaljujući i preuzimanju Tvornice duhana Zagreb (TDZ), Tvornica duhana Rovinj postaje vodeća hr-

1872. utemeljen duhanski pogon u Rovinju

o Irana je Adris grupa, kao krovna korporacija unutar koje TDR postaje duhanska divizija i u svoj sastav uključuje i tvrtke Hrvatski duhani i Istragrafika. U svibnju 2007. TDR je otvorio nove proizvodne pogone u mjestu

vatska duhanska tvrtka i na toj poziciji ostaje sve do danas. U siječnju 2001. uprava TDR-a donijela je odluku o osnivanju vlastite turističke tvrtke Adria Resorts d.o.o. čija će djelatnost biti ulaganje u atraktivne lokacije na području Istre i diljem jadranske obale. U prosincu 2003. osnovana

Kanfanar, nedaleko Rovinja. Preseljenjem proizvodnje iz zagrebačkog i rovinjskog pogona u novu tvornicu u Kanfanaru, počela je nova faza razvoja TDR-a. Projekt izgradnje i preseljenja u Kanfanar bio je vrijedan 123 milijuna eura. U Rovinju je ostala uprava kompanije, a prostori stare tvornice danas

se koriste za razne skupove i festivale, uključujući i Weekend Media Festival. Proizvodni kapacitet nove tvornice je 20 milijardi cigareta, no po potrebi moguće je proizvesti i 35 milijardi cigareta na godinu. U tehnološkom smislu tvornica predstavlja posljednju riječ tehnologije, s primjerice dvostrukim linijskim unosom, automatiziranom pohranom rezanog duhana i integriranim informacijskim sustavom.

SUSTAV I POSLOVANJE U sustavu TDR-a danas posluju tvrtke Istragrafika d.d., Hrvatski duhani d.d., Adista d.o.o., TDR d.o.o. Blažuj, Rovita d.o.o. Tuzla, TDR Rovita d.o.o. Ljubljana, TDR d.o.o. Beograd, TDR d.o.o.e.l. Skopje, TDR sh.p.k. Priština, TDR d.o.o. Podgorica, Rovita Bugarska d.o.o., TDR Germany GmbH Hamburg i TDR Parsian Company. Uvjerljivu lidersku poziciju TDR ima u Hrvatskoj s oko 72 posto tržišnog udjela te u BiH s oko 30 posto. Tržišni udio u Crnoj Gori je 9 posto, na Kosovu i u Srbiji 8 posto, Makedoniji 7 posto, dok u Sloveniji TDR zauzima 4 posto tržišta. Uz rast na domaćem tržištu, TDR unapređuje i svoju međunarodnu prodaju. Osim u regiji, TDR svoje proizvode izvozi u Njemačku, Španjolsku, Češku,

Italiju, Austriju, Ujedinjene Arapske Emirate, Rusiju i Iran. Upravo u Iranu u tijeku je gradnja tvornice koja bi s radom trebala početi do kraja ove godine do kada je planiran i ulazak na još jedno tržište - ono u Bugarskoj. Svaki četvrti pušač u

U novu tvornicu u Kanfanaru uloženo je 123 milijuna eura regiji potrošač je TDR-ovih proizvoda, a Ronhill je najprodavaniji cigaretni brend u jugoistočnoj Europi. Udjel izvoza u ukupnoj prodaji stalno raste, a tijekom 2011. godine plasman na strana tržišta premašio je 60 posto ukupne proizvodnje što ovu tvrtku čini jednim od vodećih hrvatskih izvoznika. TDR je u prošloj godini ostvario ukupne prihode u iznosu od 1,7 milijardi kuna pri čemu je neto dobit dosegla 299 milijuna kuna. TRŽIŠNE MARKE TDR godinama razvija lepezastu strukturu svog brend portfelja, sukladno filozofiji poslovanja najvećih svjetskih proizvođača duhanskih proizvoda. Lansiranju svakog proizvoda prethodi studiozna analiza želja i potreba potrošača određenog segmenta, što rezultira zauzimanjem istaknutih tržišnih pozicija. Potrošačima se u petnaestak zemalja nudi 10 brendova i 33 proizvoda. Gotovo svi su prisutni na hrvatskom tržištu. Međunarodne TDR-ove marke su Ronhill, Walter Wolf, MC i Respect. Uz glavne tržište marke tu su i ostale zaštićene tržišne marke koje su dio TDR-ovog proizvodnog asortimana, kao što su Largo, York, Kolumbo, Filter 160 i Benston. Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

43

Bomboni Unatoč upozorenjima na njihove određene negativne učinke na zdravlje, prvenstveno zubi, bomboni nezasitno grabe naprijed i ostaju omiljeni slatkiš i kod djece i kod odraslih

Slatkiš

za sve uz B omboni su prehrambena kategorija koja potrošača stavlja na muke svojim pakiranjem, oblikom, bojom te, naravno, vrstom i okusom. Koliko puta ste stajali pred svim onim šarenim vrećicama, kutijicama, zamotuljcima koji su često i prozirni, pa unutra vidite svu silu šarenih bombona raznih oblika koji pozivaju da ih uzmete i konzumirate? Koliko ste puta tako stajali i razmišljali koji proizvod odabrati? Ili ste se možda upravo danas

44

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

čvrsto odlučili za voćne bombone, ali koje? Šumsko voće, jagoda, jabuka, limun, naranča, s vitaminima, bez, sa šećerom... A možda na kraju ipak uzmete gumene bombone jer vam je pogled zapeo za šarene krokodile, slonove, kornjače... Ovoj kategoriji još možebitno jedino konkuriraju praline čija elaborirana pakiranja te kombinacije oblika i sastojaka često dovode do toga da pred njihovom policom provedete i mnogo više vremena nego ste to prvotno namjeravali.

KUHANI ŠEĆER Pomalo je nevjerojatno da ono što u stvari svatko od nas na prvu pomisao smatra bombonom, klasični tvrdi bombon, u stvari nije ništa drugo doli šećer koji se kuha sve dok ne postane tvrd. Karamela se, pak, također proizvodi na isti način, jedino što se postupak prekine dok je masa još mekana. Sastavni dio gumenih bombona je

želatina, a komprimati svoje razne oblike dobivaju tako da se granule podvrgavaju prešanju u različitim kalupima željenog oblika. Dakako, nije niti potrebno spominjati da su dodaci i arome koje se bombonima dodaju u stvari ono po čemu se oni razlikuju i zbog čega upravo volimo baš neke od njih.

LAGANI PAD PRODAJE S obzirom na obuhvatnost ove kategorije, Nielsen u njenom sklopu prati tvrde

Vrijednosna prodaja u zadnjih je 12 mjeseci smanjena za 1,5% na ukupno 250 milijuna kuna bombone (s punjenjem ili bez, komprimati), mekane bombone (sve vrste gumenih i žele bombona), bombone za osvježivanje daha, karamele i pastile za grlo (pastile

3720 tona bombona prodano u godinu dana Lokacija prodaje (količinska) prema tipu trgovine 100 90 80

4 8

4 7

20

18

20

19

50

52

Kiosci i benzinske postaje Male trgovine mješovitom robom (0 - 40m2)

70 60

Srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100m2)

50 40

Velike trgovine mješovitom robom (101 - 300m2)

30 20 10

Hipermarketi i Supermarketi (301m2 +) Izvor: Nielsen

zraste %

Kol. 10. - Srp. 11

Kol. 11. - Srp. 12

u obliku bombona koje pomažu kod prehlade i grlobolje, isključivo proizvodi koji se ne izdaju na liječnički recept). Kategorija bombona je u zadnjih 12 mjeseci (kolovoz 2011. - srpanj 2012.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu, bez Cash&Carryja, specijaliziranih trgovina, diskontnih objekata, ljekarni i ugostiteljstva, ostvarila prodaju od 3720 tona, što je za 1,7% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja iznosila je 250 milijuna kuna što je, pak, za 1,5% manje u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci. TVRDI BOMBONI VLADAJU Budući da smo se dotaknuli vrsta bombona, koje Nielsen prati u Hrvatskoj, pogledajmo kako ide njihova segmentirana prodaja. Najprodavaniji segment su tvrdi bomboni koji ostvaruju 46% prodaje, slijede mekani bomboni s 43%, karamele s 8%, bomboni za osvježivanje daha s 2% te, naposljetku, pastile za grlo s

Količinski udjeli prema vrsti kolovoz 2011. - srpanj 2012.

8,1% Karamele

1,1% Pastile za grlo

43,2% Mekani bomboni

1,4% Osvježivači daha

Izvor: Nielsen

46,2% Tvrdi bomboni

1%. Najvažniji maloprodajni formati u plasmanu ove kategorije su hipermarketi i supermarketi (iznad 301 m2) kroz koje se zajedno

Više od polovice prodanih količina plasira se kroz formate supermarketa i hipermarketa proda 52% ukupnih količina, slijede velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2) s 19%, srednje trgovine mješovitom robom (41 - 100 m2) s 18%, male trgovine

mješovitom robom (do 40 m2) sa 7%, te kiosci i benzinske postaje koje prodaju 4% od ukupnih količina. PREDSTAVNICI KATEGORIJE Vodeći proizvođači prema količinskom udjelu u kategoriji u zadnjih 12 mjeseci na hrvatskom tržištu su Kraš (KiKi, Bronhi, 505 s crtom, Kraš, Bon Pari), Kandit (Kandit, Amela, Bonko), Wrigley (Skittles, Orbit, Winterfresh, Airwaves), Haribo (Haribo, Maoam), dok trgovačke robne marke zauzimaju 6,6% udjela. Prema vrijednosnom udjelu situacija je ponešto drugačija. Uz Kraš, Kandit i Wrigley, među vodećim proizvođačima su također Ferrero (Tic Tac) i Cedevita (Cedevita, Rondo C, Vau Vau, Pepermint). Bombo-

ni bilježe stabilan trend u zadnje dvije godine. Niti silna upozorenja o štetnosti bombona za zdravlje zubi te navođenja bombona kao jednog od uzroka pretilosti u djece i odraslih (uz još svu silu slatkiša, napitaka, grickalica), nije značajnije utjecala na njihovu prodaju. Omiljeni su slatkiš za sve uzraste, a potrošači koji su naročito zabrinuti za gore spomenute negativne učinke uvijek mogu posegnuti za bombonima bez šećera koji usto i ne štete zubima. No, na kraju priče, ako bih se i pitala brine li me više utjecaj slatkiša na moje zdravlje ili utjecaj globalnih klimatskih promjena – odgovor je jednostavan - klima! Milanka Ćorić Analitičar, Nielsen Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

45

Bomboni - na polici CEDEVITA

STORCK

C

S

edevita d.o.o. jedini je domaći proizvođač komprimiranih bombona s tradicijom dugom više od 40 godina, kažu u tvrtki, navodeći kako u portfelju nude četiri brenda: Cedevita bomboni, Rondo C, Pepermint i Vau Vau. Cedevita bomboni proizvode se u okusima naranče, limuna, šumskog voća, jabuke i kruške, a u asortimanu se nalazi i Cedevita Kids, proizvod namijenjen djeci. Pakirani su u kutijice od 19,5 g te XXL bočice od 58,5 g. Rondo C bomboni s okusom ananasa i dodatkom vitamina C dostupni su u rolicama od 28 g a od ove godine i u XXL bočicama od 61,5 g. Kod Pepermint bombona, koji su pakirani u kutijice od 18 g, potrošači mogu birati između dva okusa - Pepermint original i Pepermint strong. Vau Vau bomboni s dodatkom vitamina C dolaze u obliku psića te su omiljeni među mlađom ciljnom skupinom.

PIONIR

P

ionir ima dugu tradiciju u proizvodnji bombona čiji se počeci vezuju za davnu 1917. godinu kada su proizvedeni prvi Menthol i Negro bomboni. Tvrtka je u posljednjih 20 godina apsolutni lider u proizvodnji bombona u Srbiji te značajan igrač na regionalnom tržištu. Tome u prilog govori podatak da se više od polovice proizvodnje (53%) plasira u izvoz. Na tržištu Hrvatske Pionir je prisutan sa svojim najpoznatijim “bombonskim” brendovima: Negro, Menthol, Lešnik karamela, Gummy cola te novom paletom lijevanih, dvobojnih kremastih voćnih bombona - Look.

STRIDON

S

tridon promet iz svog distributivnog portfelja tržištu nudi brend bombona Liking. Liking bombone na hrvatskom se tržištu može pronaći u pakiranjima od 125 g, 350 g i 1 kg, a najprodavanije varijante su Happy Toffee, Happy Mix, Delizie, Frutti Tropicali, Spicchi Ripieni, Super i Happy Mint.

46

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

torck iz svog proizvodnog asortimana na hrvatskom tržištu nudi nekoliko vrsta bombona u različitim gramažama, od 50 g do 125 g, i u različitim okusima. Tako su Ice Fresh bomboni idealni za osvježenje, dok su Nimm2 punjeni bomboni obogaćeni vitaminima te bez umjetnih boja i glutena. Storckov najpopularniji bombon u Hrvatskoj je karamela za žvakanje Mamba koja je, uz voćne okuse limuna, naranče, jagode i maline, od ove godine dostupna i kao Mambo Cola. Ipak, najprepoznatljiviji brend bombona ovog proizvođača je Werther’s Original, pripremljen za ljubitelje čokolade i karamela.

KANDIT

O

sječki proizvođač Kandit u svom asortimanu bombona nudi dva glavna brenda - Kandit Mentol i Bonko. Iz Kandita ističu kako velike nade polažu u novu liniju Bonko karamela i tvrdih punjenih bombona. Bonko karamele dolaze u nekoliko različitih okusa i većina varijanti obogaćena je vitaminom C. Za potrošače koji vole tvrde punjene bombone s voćnim punjenjem u Kanditu su osmislili Bonko Voćni mix od četiri okusa: limun, jabuka, jagoda i višnja. “Uvođenje na tržište upravo je započelo i prve reakcije kupaca su odlične”, ističe Marijana Javorović, Direktorica marketinga. Kandit je u ovoj kategoriji nedavno predstavio i žele nareske, kao jedinstveni proizvod na hrvatskom tržištu, koji su dostupni u pakiranjima od 100 g i 200 g. Za najmlađe potrošače osmišljen je Confettino Explosion koji sadrži više čokolade te je bez umjetnih bojila.

“Liking bomboni su dostupni u većim trgovačkim lancima i svim marketima Stridon prometa. Liking bombone preporučujemo trgovcima i potrošačima jer se radi o kvalitetnom i ukusnom proizvodu koji je adekvatno cjenovno pozicioniran te je često dostupan u akcijskim ponudama”, navode iz tvrtke.

HARIBO

H

aribo je na hrvatskom tržištu već dva desetljeća prisutan s dvadesetak proizvoda gumenih bombona voćnog okusa. U ponudi se nalazi i poznati brend bombona za žvakanje Maoam. Iz tvrtke Alca, ekskluzivnog uvoznika i distributera Haribo programa, navode kako je najprodavaniji proizvod Zlatni Medo 100 g koji je dostupan na policama svih većih i manjih trgovina u Hrvatskoj. Po popularnosti slijede varijante Happy Cola, Breskva, Tropi i Mekani medo u pakiranjima od 100 g i 200 g. Od manjih pakiranja djeci je najdraže ono od 25 g koje je dostupno u dva okusa: cola ili voćne rolice.

AQUARIUS GRUPA

A

quariusovi brendovi Helf, Kavabon i Rolly Pop prisutni su na cijelom tržištu bivše Jugoslavije još od 1980.-ih godina prošlog stoljeća. Malo je poznato kako, osim najpopularnijih osnovnih okusa, Kavabon nudi i okus cappuccina, a Helf pored dobro poznatog “originala” čak šest različitih okusa tvrdih bombona, tri okusa tzv. “drops” bombona te tri okusa karamela. “Najprodavaniji su originalni okusi Helfa i Kavabona jer ih se, čak i bez kontinuirane komunikacije u medijima, stariji potrošači ne žele odreći. Kako uskoro planiramo naše brendove jedan po jedan ‘vaditi iz naftalina’ kroz intenzivniji rad na brendovima i ulaganjima u marketinške aktivnosti, sigurni smo da ćemo privući i dalje graditi odnose s nekim novim potrošačima”, ističu iz Aquariusa.

Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

47

Bomboni - na polici KRAŠ

K

raševi bomboni obuhvaćaju široku ponudu tvrdih, tvrdih punjenih, gumenih i žele bombona te karamela. Brendovi KI-KI i Bronhi najjači su predstavnici u cjelokupnoj ponudi bombona u regiji. Osim duge tradicije i izgrađenog povjerenja potrošača, ovi Kraševi brendovi posebno su

dobro prihvaćeni zbog odličnog omjera kvalitete i cijene i stalnih inovacija u skladu s modernim svjetskim trendovima, kažu u Krašu. U okviru brenda KI-KI istaknuto mjesto zauzimaju karamele. “Kraš je apsolutni lider u karamelama koje predstavljaju i značajni dio izvoznog asortimana za cijelu Europu, SAD, Kanadu i Australi-

MAKART

FISHERMAN’S FRIEND

U

U

kategoriji bombona tvrtka Makart distribucija d.o.o. u svom asortimanu ima brendove Mentos i PEZ. Bomboni Mentos rolls 37,5 g su voćni bomboni prisutni u različitim okusima, atraktivnom dizajnu i obliku pakiranja. Voćni, dugine boje, grožđe, mint te novi bombon Tutti frutti, okusi su u kojima potrošači mogu pronaći brend Mentos. Makart distribucija u svom portfelju nudi i poznate PEZ bombone koji na zanimljiv način povezuju konzumaciju i zabavu. “PEZ figurice s bombonima prate najnovije licence koje nalazimo u crtićima, filmovima za djecu i ostalim dječjim sadržajima. Uz konstantno osvježenje ponude, PEZ jamči kvalitetu i sigurnost proizvoda za djecu”, ističe Nataša Rezar, Brand Manager. Od rujna ove godine tržištu je predstavljen novi proizvod: PEZ Soft – prvi PEZ dispenzer za gumene bombone.

WRIGLEY

W

rigley, kao prvak u impulsnoj ponudi, u portfelju bombona nudi Orbit Professional Mints, Airwaves drops, Winterfresh Mints i Skittles bombone. Orbit Professional Mints dolaze u rolanom pakiranju, sadrže mikro granule koje pridonose osjećaju čistoće jezika i usta te su, kao i Winterfresh Mints bomboni, odlično rješenje za osvježavanje daha, navode iz tvrtke. Airwaves drops bomboni punjeni medom i vitaminom C posebno su potrošačima atraktivni za vrijeme hladnih zimskih dana. Svi brendovi dolaze u različitim okusima. “Kao inovator u ‘on-the-go’ segmentu

48

ju”, kaže Lajla Paj, Voditelj kategorije bombonskih proizvoda, navodeći pritom kako su Bronhi karamele najbolje zastupljene na tržištu Švedske. Među tvrdim bombonima u ponudi je 505 s crtom i Mentol bombon te Pepermint bomboni s čokoladnim punjenjem.

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

okviru svog distributivnog portfelja tvrtka Orbico na hrvatskom tržištu nudi brend bombona Fisherman’s Friend. Asortiman uključuje pet različitih okusa: Original, Mint, Trešnja, Limun i Jabuka&Cimet. Najprodavaniji okusi su Original i Mint. Fisherman’s Friend bombone može se pronaći u svim trgovačkim lancima osim Metroa i Lidla, a nalaze se i na policama malih trgovina, benzinskih crpki, kioska i drogerija. Iz Orbica od promotivnih aktivnosti na tržištu najavljuju uvođenje novih okusa, in&out promocije s kutijicama za bombone gratis, izlaganja na specifično brendiranim Fisherman’s Friend displayima, dodatne pozicije, objave u katalozima s cjenovnim akcijama, sampling promocije i sponzorstva u skladu s imidžom brenda.

Wrigley nudi brojne formate paketića u skladu s vrstom proizvoda. Orbit Professional Mints bomboni, Winterfresh bomboni i manja pakiranja Skittles bombona dostupni su u ‘handy pack’ pakiranju koji vam omogućava da bombone nosite sa sobom”, ističu iz Wrigleya. Drugi, također praktični, format paketića je rolani u kojem se nude Airwaves Drops i Orbit Mints bomboni. Veliko Skittles pakiranje, pak, dostupno je u formatu vrećice. “Wrigley ima jaku distribucijsku mrežu s visokom razinom prisutnosti na području cijele Hrvatske. To omogućava našim potrošačima da nabavljaju svoje omiljene bombone u svim vrstama različitih prodajnih mjesta - od kioska do najvećih hipermarketa”, poručuju iz tvrtke.

Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

49

Bomboni – trendovi i brendovi SLATKA POVIJEST Povijest konzumiranja bombona seže još u doba špiljskog čovjeka koji je kao prve bombone, odnosno slatkiše, uzimao med iz pčelinjih košnica kako bi se zasladio. Kasnije su Egipćani pravili bombone od voća i orašastih

za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovini 2012. godine na teritoriju Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije. Važno

plodova umočenih u med, dok su stari Iranci prvi osmislili postupak za proizvodnju šećera u čvrstom obliku i počeli pripremati bombone vrlo slične današnjima. Sve do 17. stoljeća cijena šećera bila je visoka i samo su bogati mogli si priuštiti moderne bombone sa šećerom. Kako

je naglasiti da se BRANDpuls istraživanje provodi na populaciji od 15 do 64 godine i da njime nije obuhvaćena populacija mlađa od 15 godina među kojom, prema Ipsos omnibus istraživanju iz 2009. godine (provedenom na uzorku djece od 7 do 14 godina), ima više od 90% konzumenata bombona.

Okusi djetin Iako se često može čuti kako su bomboni samo za djecu, istraživanje pokazuje kako je i nama odraslima taj slatki zalogaj itekako drag

J

edna od prvih asocijacija na djetinjstvo za većinu nas su slatkiši, a među mnogim vrstama koje su dostupne značajno mjesto, meni osobno, zauzimaju bomboni. Šareni papirići koji u sebi kriju još šarenije slatke zalogaje u trenutku me vraćaju u bezbrižno razdoblje kojeg se s nostalgijom sjećam. I u odrasloj dobi mnogi za njima rado posežu kako bi se bar na trenutak vratili u prošlost.

Među potrošačima se zamjećuje niska razina važnosti brenda prilikom odabira bombona je cijena rafiniranog šećera padala s nicanjem tvornica šećera diljem Europe, ta je slatka poslastica postala dostupna i popularna među širim stanovništvom. BRANDPULS BOMBONA U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju bombona i brendova unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu demografije, lifestylea potrošača, te njihovih kupovnih navika. Marketinški su pokazatelji važno sredstvo

50

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

STABILNA KATEGORIJA Oko polovine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumira bombone. Radi se o stabilnoj kategoriji koja u zadnjih nekoliko godina nije zabilježila značajnije promjene u razini korištenja. Konzumiraju ih otprilike podjednako muškarci i žene, a osobito im je sklona mlađa populacija (u dobi od 15 do 19 godina). U Bosni i Hercegovini i Sloveniji bomboni se konzumiraju nešto češće (konzumira ih oko 60% populacije), dok se u Srbiji bombonima zasladi tek oko 40% populacije. Demografska struktura potrošača u ostalim zemljama regije vrlo je slična onoj u Hrvatskoj: uglavnom se radi o osobama mlađe životne dobi. Kada je riječ o stavovima potrošača, većina konzumenata bombona kaže kako bombone ne koristi samo za osvježavanje daha, već zbog potrebe za slatkim, a

1/3 odrasle populacije Hrvatske konzumira bombone više od polovine njih smatra da su pakiranja bombona u vrećicama osobito praktična. Posebice je zanimljivo kako većina potrošača, njih gotovo tri četvrtine, smatra da bomboni nisu namijenjeni samo djeci, već da su prilagođeni i konzumiranju odraslih.

strani brend prisutan u top 5 brendova bombona prema korištenju u Hrvatskoj. U susjednoj Bosni i Hercegovini Bronhi je također vodeći brend prema razini korištenja, a vrlo mu je blizu Pionirov Negro koji je ujedno i vodeći brend u Srbiji, gdje je Bronhi

BREND NIJE BITAN U kategoriji bombona među potrošačima se zamjećuje niska razina važnosti brenda prilikom odabira proizvoda. Više od dvije trećine potrošača kategorije izjasnilo se kako im uopće nije bitan ili da im je brend malo bitan prilikom odabira bombona, iz čega je vidljivo da su potrošači skloniji prelasku s jednog brenda na drugi prilikom odabira. U odnosu na neke druge kategorije slatkiša (npr. keksi, praline, čokoladice, čokolade…), kod bombona je također zamijećena najniža razina lojalnih korisnika među korisnicima brendova - takvih je tek oko 20%.

Bronhi je vodeći brend u Hrvatskoj i BiH, Negro u Srbiji, a Tic Tac u Sloveniji

njstva POPULARNOST BRONHIJA Vodeći brend u kategoriji bombona je Bronhi. Njega koristi oko trećine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine. Drugi brend, s neznatno nižom razinom korištenja, je Kiki (28%), a zatim slijedi skupina brendova s gotovo podjednakim korištenjem – Cedevita, Tic Tac, Mentol Kraš i 505 s crtom – koje koristi oko 20% populacije. Iz navedenog je vidljivo da su Kraševi brendovi, koji su tradicionalno prisutni u kućanstvima, zauzeli visoke pozicije, kao i Atlanticova Cedevita. Tic Tac je jedini

drugi brend s gotovo dvostruko nižom razinom korištenja. U Sloveniji je Tic Tac prvi brend prema razini korištenja, a slijede ga Haribo i Werther’s original. Od hrvatskih brendova u Sloveniji jedino se Bronhi nalazi među top 10. BRANDSCORE LJESTVICA Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu BRANDscore. BRANDscore uspoređuje brendove unutar kategorije bombona i pokazatelj je snage na tržištu. Promatranje cjelokupnog uspjeha brenda na tržištu oso-

bito je vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom marketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti pa se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja može dobiti prava slika stanja tržišne snage. Prema BRANDscoreu, Bronhi je vodeći brend u kategoriji bombona u Hrvatskoj. Svoju poziciju može zahvaliti visokim vrijednostima koje je postigao na svim brend indikatorima. Kiki je i po ovom parametru drugi brend u kategoriji. Zanimljivo je naglasiti da se, gledajući sveobuhvatnu snagu brenda, osobito izdvaja 505 s crtom koji se nalazi na trećem mjestu (za razliku od 6. mjesta prema razini korištenja), zahvaljujući visokom poznavanju, najčešćem korištenju i lojalnosti u okviru kategorije. NOVI TRENDOVI Trend pokazuje kako kriza nije značajno utjecala na prodaju bombona. Štoviše,

3,2%

Lojalnost

prodaja je čak i rasla. Čini se kako se tu ipak radi o užitku kojega se potrošači ne žele tako lako odreći. Ono što se donekle mijenja su kanali prodaje pa se tako bilježi porast kupovine općenito slatkiša, pa tako i bombona, u diskonterima. U Hrvatskoj, prema BRANDpuls podacima za 2012. godinu, vodeća tri lanca u kojima se najčešće kupuju slatkiši i grickalice su Konzum, Lidl i Kaufland. Drugi trend, koji se nametnuo zbog povećanja svijesti potrošača oko brige za zdravlje, je adaptacija odnosno dopunjavanje proizvodnih linija s proizvodima bez šećera ili s nižom razinom šećera, a i inovacije u okusima uvijek su dobrodošle. Oba trenda su sveprisutna i na našem tržištu te nam ostaje vidjeti kojim se novim okusima u budućnosti možemo radovati. Maja Ćuk Product Manager, Ipsos Puls

3,0%

24,7% 13%

Primarno korištenje

13%

Korištenje

56,4% 28%

47,5% Iskustvo

63%

68,3%

optimal

16%

30%

48%

93%

57,4%

66,1% Razmatranje

63%

9,1%

20%

66,1% 30%

24,7%

64,8%

64,8% 20%

2,2% 23,5%

48% 59%

68,3% Prepoznavanje

65,2%

93%

90%

Bronhi

Ki-ki

BRANDpiramide dva vodeća brenda (Bronhi i KiKi) u kategoji bombona u Hrvatskoj u 2012. i pozicija brendova prema BRANDscore-u

Brand

BRANDscore

Bronhi

53

Ki-ki

48

505 s crtom

45

Cedevita

44

Tic-Tac

42

Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

51

Mobilne tehnologije

U

posljednjih deset do 15 godina mobitel je od komunikacijskog uređaja namijenjenog uglavnom poslovnim ljudima postao uređaj kojeg koristi gotovo svatko. Procjenjuje se da preko 70% svjetske populacije koristi mobitel. U Hrvatskoj, prema istraživanjima agencije Ipsos Puls, mobitel koristi 87% građana starijih od 15 godina. Uz telefoniranje i SMS, mobitel se koristi i kao osobni pomoćnik u različitim situacijama. Prvi mobiteli su uz mogućnost poziva i SMS poruka eventualno imali ugrađenu budilicu i kalendar, nešto kasnije pojavili su se mobiteli s ugrađenim fotoaparatima, glazbenim playerima, ekranima u boji i pristupom Internetu. Danas, prije svega zahvaljujući pojavi pametnih telefona (Smartphone) i velikom tržištu aplikacija koje se za njih nude kao i sve bržem i cjenovno povoljnijem mobilnom internetu, mobiteli postaju sve korišteniji uređaji u različitim situacijama i aktivnostima. Tako su na

odabira trgovine, odabira proizvoda, plaćanja, do korištenja proizvoda i evaluacije iskustva i zadovoljstva proizvodom, a počinje puno prije odlaska u trgovinu. Taj proces počinje pred televizorom, otvorenim vratima frižidera, u kupaonici ili jednostavno u našem umu

Pojedini trgovački lanci kroz svoje mobilne aplikacije nude pomoć nalaženja proizvoda na policama kada razmišljamo što nam nedostaje u ormaru ili što želimo skuhati za večeru. U ovoj fazi planiranja kupci rade popise za kupnju, pretražuju internet kako bi se informirali o proizvodu i trgovini, savjetuju se s prijateljima i rodbinom. U ovu fazu spada i recepcija oglasa u medijima te reagiranje na iste. Prema istraživanju

Osim traženja informacija o proizvodima iz TV oglasa, informacije mobilnim internetom mogu se tražiti i potaknuti tiskanim oglasom. Tiskani oglasi u novinama, a osobito u magazinima, sve češće imaju otisnut QR kod. QR kod je mali kvadrat sastavljen od crno-bijelog mozaika koji zapravo predstavlja kod specifičan za neku web stranicu. Učitavanjem koda na mobitel, preko kamere uz pomoć QR kod aplikacije, mobitel automatski usmjerava web preglednik mobitela na web stranicu proizvođača ili trgovca. Osim oglasa u tiskanim i elektronskim medijima koji nas potiču na akciju i web stranica prilagođenih pregledavanju na mobitelu, razvijen je i čitav niz mobilnih aplikacija za pametne telefone koje omogućuju očitavanje bar-kodova i QR kodova te sastavljanje popisa za kup-

Svemoguć

Pretražiti ponudu, pronaći mjesto najpovoljnije kupnje, detaljno se informirati o proizvodu i naposljetku ga kupiti i platiti, a zatim čak i ocijeniti njegovu korist i kvalitetu, sve to možete putem vašeg mobilnog uređaja različite načine prisutni i u procesu kupovine. PLANIRANJE KUPNJE Proces kupovanja može se podijeliti u više faza, od planiranja kupnje preko

52

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

koje je naručio Yahoo! 2010. godine, u SAD-u četvrtina ljudi tijekom gledanja TV oglasa traže na internetu informacije o oglašavanom proizvodu preko svojeg mobilnog uređaja.

nju. Te aplikacije mogu biti aplikacije nekog trgovačkog lanca ili aplikacije neovisnih agregatora ponuda, poput ShopSavvy aplikacije koja odabire najpovoljnije ponude za korisnike. U ovu fazu

spadaju i situacije u kojima se korisniku izvan doma ili na putovanju javlja potreba za kupnjom nekog proizvoda kada pomoću mobitela konzultira lokacijske usluge ili mobilne aplikacije u potrazi za najbližom trgovinom u kojoj može kupiti željeni proizvod. NA LICU MJESTA U samoj trgovini kupci mogu koristiti i koriste

90% građana Hrvatske posjeduje mobitel nju Yahoo!-a, više od 40% kupaca u Americi pristupa internetu u trgovini, a gotovo polovina njih šalje

bitela, ako ne računamo popularnu SMSparking uslugu ili kupnju tramvajskih karata SMS-om. No, za očekivati je da će i tu doći do značajnijih pomaka u praćenju svjetskih trendova.

slike proizvoda prijateljima ili rodbini kako bi se s njima konzultirali o kupnji. Pojedini trgovački lanci kroz svoje mobilne aplikacije nude pomoć navigacije u samoj prodavaonici čime olakšavaju nalaženje traženog proizvoda na policama. Uz kupnju u trgovini, mobitelom je moguće obavljati i online kupnju, na sličan način kao i preko računala. Jedina je razlika što je za internet kupnju preko mobitela moguće koristiti i neku od mnoštva mobilnih aplikacija. Prema podacima IDC-a, plaćanje putem mobitela se 2011. godine u Americi

MOBITEL KAO NOVČANIK Osim spomenutog mobilnog plaćanja koje je slično online kupnji preko računala, u posljednje se vrijeme sve više govori i piše o Near Field Communication (NFC) tehnologiji koja će omogućiti korištenje mobitela kao novčanika ili kreditne kartice. U osnovi riječ je o radio komunikaciji između dva uređaja. Primjena NFC-a nije isključivo u mobilnom plaćanju, iako se tu očekuje u budućnosti najveća frekvencija korištenja. Ostale moguće primjene su u javnom prijevozu, u identifikaciji prilikom ulaska u objekte i sl. U priču s NFC plaćanjem uključili su se globalni igrači poput Googlea, Intela, MasterCarda, Deutsche Telekoma i ostalih, tako da ne treba sumnjati u porast NFC

gotovo udvostručilo, s 19 na 34% korisnika mobitela. Ovdje je također zanimljivo kako su gotovo 70% kupljenih proizvoda predstavljali materijalni, a ne digitalni proizvodi ili usluge, koji su ranije bili najčešći predmeti mobilne, a i online trgovine općenito. U Hrvatskoj se mobilna kupnja još uvijek mjeri u malim postocima; manje od 5% korisnika mobitela kupuju proizvode preko mo-

novčanih transakcija. Predviđa se kako će u sljedećih pet godina polovina svih mobilnih transakcija biti posredovana upravo ovom tehnologijom. U Hrvatskoj je NFC za mobitele tek u povojima. U srpnju je jedan od vodećih telekomunikacijskih operatera predstavio NFC platformu za plaćanje i očekuje se pozitivna reakcija domaćih tvrtki koje u tome mogu naći svoju korist.

PITANJE VREMENA Više od 90% građana Hrvatske posjeduje mobitel, oko trećine posjeduje smartphone ili barem mobitel s nekim naprednim funkcijama poput mogućnosti mobilnog surfanja, korištenja aplikacija, navigacije i sličnih funkcija. Mobitel je uvijek uz nas, mnogi ga ne isključuju niti preko noći. U tom uređaju leži veliki i relativno slabo iskorišten potencijal u trgovini. Ljudi ne vole mijenjati navike, često im treba

Plaćanje putem mobitela prošle se godine u Americi gotovo udvostručilo vremena da nauče koristiti određene usluge. Prema mnogim istraživanjima, dvije glavne prepreke korištenju mobilnog plaćanja su komplicirane aplikacije i osjećaj nedostatka sigurnosti. Slične su prepreke imale i internetske trgovine prije nekoliko godina, no trebalo je biti

ći mobitel mobitel na više načina. To može biti potpomognuto aplikacijom trgovačkog lanca, ali i ne mora. Primjerice, traženje dodatnih informacija o proizvodu kupac može obaviti preko mobilnog pretraživača, ali i, primjerice, skeniranjem bar-koda pomoću aplikacije trgovačkog lanca koja mu može pružiti dodatne informacije o proizvodu. Prema već spomenutom istraživa-

strpljiv i čekati da se korisnici priviknu i uvjere u koristi i sigurnost kupnje putem interneta. Tako će vjerojatno biti i s mobilnim plaćanjem, a puno je mogućih točaka u kojima se s korisnicima mobitela može ući u interakciju i biti konkurentniji od onih koji zanemaruju korištenje suvremenih tehnologija.

Gordan Beraković Ipsos Puls, Stariji istraživač Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

53

Mobilne tehnologije – tablet računala

Stiže t-trgo

Zahvaljujući modernoj tehnologiji trgovina ubrzano evoluira iz godine u godinu. Nakon stoljeća tradicionalne prodaje, u vrlo kratkom vremenu susrećemo se s e-trgovinom putem računala, zatim m-trgovinom kroz mobilne telefone, a vrlo brzo slijedi era t-trgovine i tablet računala

M

obilna tehnologija svakim danom preuzima sve veću ulogu u privatnom i poslovnom okruženju. Statični alati poput desktop računala zamijenjeni su kompaktnijim i lakšim prijenosnim verzijama notebook-ovima ili pak još mobilnijim ultrabookovima. Internetski promet sve je brži, online trgovina sve značajnija. S razvojem tehnologije i tzv. pametnih telefona ušli smo u eru mtrgovine. M-Commerce danas ne predstavlja samo kupovinu putem mobilnog telefona već i identifikaciju kupca u smislu rješenja za unapređenje lojalnosti kupaca ili automatiziranje procesa plaćanja s mobilnim telefonom. No ono što je upravo počelo, odnosno ono što nas očekuje u vrlo bliskoj budućnosti, je ttrgovina ili t-commerce koja označava ulazak tablet računalne tehnologije u poslovne procese prodaje.

BRZA EVOLUCIJA Prisjetimo se malo povijesti. Ne tako davno korištenje računala bio je privilegij znanstvenih institucija i ve-

54

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

likih kompanija. Od uređaja koji je bio cjenovno nedostupan prosječnom građaninu u samo nekoliko godina osobno se računalo razvilo u zbilja “osobnu“ stvar koju gotovo svatko posjeduje. Od nečeg što su znali koristiti samo posebno obučeni i školovani pojedinci, računala postaju nešto što se podrazumijeva za svakog, nešto što koriste čak i djeca u dječjim vrtićima. Paralelno s tim je rasprostranjena i informativna i komunikacijska platforma - internet. I dok osobna računala

Brzina rada i tehničke mogućnosti mobilnih uređaja po ničemu ne zaostaju za tradicionalnim, statičnim uređajima postaju sve manja, ova komunikacijska platforma zauzima sve veći dio naše svakodnevice. To su činje-

nice koje se jednako tako odražavaju i na poslovno okruženje. A kako je trgovina jedan od najstarijih poslovnih okruženja na svijetu, obično se prva i nađe na “udaru” novih, bržih, boljih i inovativnijih tehnologija. MOBILNI POSLOVNI PROCESI S obzirom na tehnološki napredak sve je više poslov-

nih procesa moguće obaviti putem mobilnog uređaja. Brzina rada i tehničke mogućnosti mobilnih uređaja po ničemu ne zaostaju za tradicionalnim, statičnim uređajima. Čak se može primijetiti da je u poslovnom okruženju sve češća arhitektura u kojoj jedan ili više poslužitelja kontrolira isključivo mobilne klijente.

31% korisnika tablet računala redovito se informira o ponudi trgovaca

ovina

risnika, analiza poslovnih jedinica, čitanja statusa raznih senzora i tako dalje. Broj poslovnih procesa koji se danas izvršavaju na mobilnim uređajima raste svakodnevno i već je dosegao impozantan broj.

Mobilni klijenti su često notebook-ovi, PDA, mobilni telefoni, industrijska mobilna računala i slično. Time gotovo svaki poslovni proces postaje mobilan: od naručivanja i prijema robe, otpisa, inventura, ambulantne prodaje, prodaje u mobilnim okruženjima (kao što su zrakoplovi ili vlakovi) pa do ankete ko-

LOYALTY ALAT Područje gdje današnji trendovi predstavljaju daleko veće iznenađenje je korištenje mobilnosti u smislu stvaranja boljeg i čvršćeg odnosa s kupcem odnosno u svrhu ostvarivanja sve većeg broja lojalnih kupaca. Koji su to trendovi koji su prepoznatljivi u ovom području? Sam proces vezan za sustave lojalnosti počinje od trenutka prepoznavanja kupca. Znati tko je vaš kupac osnovica je svih daljnjih koraka. Interesantno je da se tradicionalni načini prepoznavanja kupaca sve više zamjenjuju načinom prepoznavanja vezanim za mobilne uređaje. Tradicionalni načini prepoznavanja, kao što su kartica s barcode-om, kartica s chipom ili RFID bazirane kartice, upravo dobivaju konkurenciju od strane tehnologija vezanih za mobilne telefone. Iako sama tehnologija još nije dovoljno razvijena, vidljivi su počeci njene uspješne implementacije. Na primjer, kod trgovaca u Aziji postalo je uobičajeno koristiti broj mobilnog telefona kao identifikacijski broj osobe. Samo očitavanje broja mo-

bilnog telefona još uvijek se obavlja manualno na način da trgovac pita kupca za broj te ga potom unosi u sustav, no već sadašnjom primjenom takve identifikacije pojedini su se trgovci spremili za trenutak kada će tehnologija dosegnuti nivo da se kupac prepozna automatski već prilikom ulaska u trgovinu. Samo područje korištenja broja mobilnog telefona provlači se sve do prodajnog mjesta odnosno POSa. Tako možemo primijetiti i korištenje mobilne tehnologije za automatiziranje procesa plaćanja, što već

1/3 trgovaca u SAD-u ove godine planira započeti testiranje tablet računalne tehnologije u svojim trgovinama neko vrijeme nude tvrtke kao što su Visa, PayPal ili Google. Od identifikacije kupca, preko korištenja mobilnih rješenja za podršku procesa izbora željenog proizvoda unutar trgovine pa do trenutka samog plaćanja, odnosno napuštanja trgovine, mobilnost je znatno promijenila te, zasigurno, unaprijedila trgovinu. Ovaj dio mobilnosti je odavno u tijeku i sljedeći će koraci donijeti još više modernizacije i automatizacije u samom procesu prodaje. ERA TABLET RAČUNALA Vrlo je interesantno promatrati što se trenutno događa na globalnih tržištima. Tablet računalo postaje naj-

korišteniji uređaj za rad s internetom. Najnovija istraživanja tržišta, primjerice, pokazuju da će do 2014. u SAD-u svaki treći korisnik interneta koristiti tablet računalo. S druge strane, već je sad vidljivo kako tablet računalo utječe na trgovce jer se čak 31% njegovih korisnika redovito informira o ponudi te uspoređuju cijene među trgovcima, a sve uz pomoć svojih tableta. To je već značajna brojka koja tjera trgovca u smjeru moderniziranja internetske prezentacije te njenog prilagođavanja za korištenje na tablet računalu. Prema rezultatima analize napravljene od strane RISNews.com, čak 31% trgovaca planiraju ove godine započeti testiranje tablet računalne tehnologije u svojim trgovinama. Dobar primjer jednog PSA (personal shoping assistent) rješenja zasnovanog na tablet tehnologiji je implementacija kod Shanghai Lotus Supermarket-a u Kini. SK Telecom, vodeća kineska telekom kompanija, upravo implementira pilot program s tablet računalom montiranim na kolica i povezanim s bežičnom mrežom. Tablet računalo se koristi kako bi se kupac informirao o proizvodima, ponudama ili čak kao podrška za izbor odnosno kupovinu samog proizvoda. I za kraj. Ako bi u jednoj rečenici željeli opisati evoluciju mobilne trgovine onda bi ona glasila: tradicionalna prodaja, zatim e-trgovina, slijedi m-trgovina kao sadašnjica te t-trgovina kao sinonim za tablet računala u trgovini i bliska budućnost trgovačke evolucije. Darko Pavić CEO, Service Plus Group Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

55

Intervju - regija

R

egija jugoistočne Europe zanimljiva je i velikim investitorima zbog svojih potencijala u sektoru prehrambene industrije. Uz postojeća tržišta, EBRD bi ovdašnjim proizvođačima mogla pomoći i u otvaranju tržišta arapskih zemalja, poručuju iz Banke.

Za početak molimo vas da nam približite EBRD kao instituciju i njezine aktivnosti

a prvenstveno gospodarskog prostora bivše Jugoslavije. Banka je ujedno vodeći investitor u jugoistočnoj Europi u područjima infrastrukture, energetike i financijskog sektora pri čemu u posljednjih nekoliko godina primat preuzima agrobiznis sektor koji obuhvaća cijeli prehrambeni lanac, od primarne poljoprivredne proizvodnje, prerađivačke industrije, proizvodnje robe široke potrošnje, do maloprodaje i logistike. Na

Kao ključne projekte ovdje možemo navesti ulaganja u kapital vodećih kompanija, kao što su Agrokor i Atlantic Grupa u Hrvatskoj i Victoria Grupa u Srbiji, akvizicijski kredit Nectaru iz Srbije za kupovinu slovenskog Fructala, ulaganja u obnovljive izvore energije s Agrokorom i projekte energetske učinkovitosti s tvornicama šećera Viro u Hrvatskoj i Sunoko u Srbiji. Pored ovih većih projekata, banka je pomogla

obzirom na to da je EBRD usmjeren na financiranje projekata takvim financijskim instrumentima koje poslovne banke najčešće nisu u mogućnosti ponuditi tržištu. EBRD, kao institucija s vrhunskim AAA kreditnim rejtingom, ima snagu da financijski uobliči ponudu prema potrebama klijenta i svakog pojedinačnog projekta. Naša zadaća je da pospješimo mobilizaciju privatnog sektora pri čemu komercijal-

Fokus na jugoi Europi u regiji. U kojoj mjeri je EBRD zainteresirana za razvoj prehrambene industrije jugoistočne Europe? Koliki je kreditni plasman do sada u ovim zemljama te koje dosadašnje projekte označavate kao ključne reference?

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) međunarodna je financijska institucija u vlasništvu 62 zemlje, osnovana 1991. godine s ciljem da pomogne razvoj ekonomija u tranziciji i podupre reformske procese na putu k održivim demokratskim društvima. Banka na godišnjoj razini ulaže u zemlje istočne Europe i Azije, od Poljske do Mongolije, oko 9,1 milijardi eura u 380 projekata i vodeći je investitor u zemljama jugoistočne Europe gdje je samo u 2011. godini investirano 1,7 milijardi eura u 106 projekata. EBRD je jedan od ključnih katalizatora modernizacije i poslovnog povezivanja regije,

56

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

području zemalja Zapadnog Balkana EBRD je u prošloj godini uložila 156 milijuna eura u 16 projekata u sektoru agrobiznisa, dok je ove godine investirano dodatnih 285 milijuna. Za usporedbu, banka je lani u agrobiznis investicije na svim tržištima na kojima djeluje plasirala ukupno 945 milijuna eura. Fokus će nam i dalje biti na poticanju regionalnog širenja lokalnih kompanija, investicijama u energetsku učinkovitost, optimizaciji bilančnih struktura kroz dugoročne kreditne aranžmane, dokapitalizaciji kompanija te financiranju obrtnog kapitala u pred i post žetvenom periodu.

“Cilj države ne smije biti da jedni porezni obveznici subvencioniraju druge“

Europska banka za obnovu i razvoj u tranzicijskim je zemljama fokusirana na projekte koji imaju za cilj unaprjeđenje održivog gospodarskog i općeg društvenog razvoja, ističe Miljan Ždrale, viši bankar Agribusiness teama pri EBRD-u i voditelj programa skorašnje 3. međunarodne konferencije o prehrambenoj industriji - 3rd FMCG & Retail Arena 2012.

i velikom broju manjih kompanija u BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i šire. Mnogi poduzetnici opisuju svoje poslovanje s EBRD-om lakšim i ekspeditivnijim u odnosu na poslovne banke. Koje su vaše komparativne prednosti u tom segmentu?

EBRD je specifična u odnosu na poslovne banke jer, pored osnovnog principa bankarske održivosti, svi naši projekti moraju imati i tranzicijski utjecaj na šire gospodarstvo. Smatram kako je teško raditi usporedbu s komercijalnim bankama s

ne banke uglavnom sudjeluju kao ko-financijeri, kao što je bio slučaj kod projekata s Konzumom u BiH i Ideom u Srbiji ili akvizicija Droge Kolinske od strane Atlantic Grupe u Sloveniji. Također, kompanije koje uspješno prođu tržišni, komercijalni, tehnički i pravni due diligence, provjeru integriteta vlasnika i menadžmenta te postanu klijenti EBRD-a, stječu dodatni pozitivni imidž prema domaćim i stranim strateškim i financijskim investitorima. EBRD ne samo da financira projekte nego i, koristeći svoja

u 2012. planirana ulaganja EBRD-a u regiji iznose dugogodišnja iskustva i pool eksperata, pomaže u jačanju transparentnosti poslovanja i korporativnog upravljanja, što je od iznimne važnosti za internacionalizaciju poslovanja lokalnih kompanija. Zapadni Balkan ostaje jedno od prioritetnih područja za investicije iz fondova EBRD-a, a u to područje ove će godine biti uloženo do 800 milijuna eura, rekao je nedavno voditelj ureda EBRD-a za Bosnu i

Hercegovinu Libor Krkoska. Možete li najaviti određene projekte za ovu i iduću, 2013. godinu. Na što se planirate usredotočiti, kako u Hrvatskoj, tako i u ostalim zemljama regije?

Pored agro sektora, banka će nastaviti ulagati u financijski sektor kreditnim linijama za malo i srednje poduzetništvo, transportnu infrastrukturu, projekte lokalnih zajednica i energetiku, a u narednom periodu

istočnoj

1,5 mlrd eura

naglasak će biti i na selektivnim investicijama u tzv. ekonomiju znanja. Banka ove godine u jugoistočnoj Europi u različitim sektorima planira uložiti oko 1,5 milijardi eura. Često slušamo o velikom potencijalu zemalja regije, posebice Hrvatske i Srbije, no velike investicije koje bi značajnije utjecale na gospodarstvo još uvijek su na čekanju. Koji je razlog tome?

Među objektivnim razlozima posebno valja izdvojiti krizu u eurozoni, usporavanje gospodarstava BRIC zemalja i “deleveraging” bankarskog sektora prema određenim regijama među kojima je i jugoistočna Europa, a što je sve skupa utjecalo i još uvijek utječe na suzdržanost investitora. S druge strane, vlade ovih zemalja mogle bi same poduzeti korake za poboljšanje investicijske klime kroz predvidljiviji fiskalni režim, manju birokraciju, brži i transparentniji sustav izdavanja raznih dozvola, reformu vlasništva poljoprivrednog i građevinskog zemljišta, fleksibilnije tržište radne snage, redovno ispunjenje financijskih obaveza javnog sektora te kroz uklanjanje barijera za učinkovito funkcioniranje jedinstvenog regionalnog tržišta koje bi onda, kao takvo, trebali zajedničkim snagama promovirati prema investitorima. Hrvatska i Srbija, kao ključne zemlje regije, mogle bi biti nositelji ovih procesa. Hrvatska s ulaskom u EU može u još većoj mjeri promovirati i sebe ali i cijelu regiju kao destinaciju za ulaganja. Srbija, pak, kao jedina zemlja regije sa slobodnim režimom trgovine s Rusijom (pored slobodne trgovine s EU i Turskom), ima potencijal da još bolje iskoristi te benefite kod regionalnih i

međunarodnih investitora, što bi se pozitivno odrazilo na prosperitet cijele regije. Otvaraju li se neke dodatne mogućnosti suradnje hrvatskim kompanijama s EBRD-om ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju? Kako će se to odraziti na ostale zemlje regije, odnosno može li se to smatrati pozitivnim impulsom u ekonomskom smislu?

Ulazak Hrvatske u EU predstavlja veliki izazov, ali i priliku za domaće kompanije. Naime, Hrvatska će biti tretirana kao domaći igrač na najbogatijem tržištu na svijetu u kojem živi oko 300 milijuna ljudi. Usto, uslijed većeg interesa za ulaganja doći će do

“Za investiranje u zemlje regije interes iskazuju najveće kompanije iz agro sektora, poput CHS-a i Axereala“ konvergencije vrijednosti zemljišta, nepokretne i druge imovine, a smanjenje rizičnosti zemlje za ulaganje neminovno će dovesti i do smanjenja traženog povrata na kapital od strane investitora. Cijena kapitala za financiranje projekata u privatnom i javnom sektoru bit će manja, što će imati pozitivan utjecaj na cjelokupno gospodarstvo. Čini se da se trgovina robom široke potrošnje znatno brže i kvalitetnije razvija od proizvodnje. Koja je vaša konstatacija?

Pa sigurno je da je maloprodajni sektor u posljednjem Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

57

Intervju - regija desetljeću doživio pravu ekspanziju dolaskom velikih stranih trgovačkih lanaca, Metroa, Lidla, Spara i Delhaizea, ali i snažnim razvojem Konzuma, Mercatora i Delte Maxi (od 2011. u vlasništvu belgijske Delhaize Grupe). Sve je to doprinijelo razvoju trgovine robe široke potrošnje, ali i potaklo uspostavljanje standarda kvalitete proizvoda, higijenskih i tehničkih standarda, povećalo izbor dobavljača i osiguralo dostupnost proizvoda izvan velikih administrativnih centara. Usto, to je imalo i pozitivan utjecaj kroz porast potražnje za kvalitetnim lokalnim proizvodima.

tome određenu priliku da se ukaže na nužnost investiranja u agro sektoru kako bi se proizvodnja zaštitila ili unaprijedila?

Nažalost, takvih se investicija kod nas uvijek sjetimo kad imamo sušnu godinu kao što je bila ova. To postaje još bolnije kada znamo da je, na primjer u Srbiji, šteta kod najvećih proizvođača žitarica preliminarno procijenjena na 2,5 milijardi američkih dolara. To je iznos kojim bi se mogao financirati projekt navodnjavanja za

od vremenskih nepogoda. Imao sam prilike razgovarati s vodećim osiguravajućim kućama u Brazilu koje su, uz adekvatnu zakonsku regulativu, uspjele napraviti odgovarajuću ponudu za poljoprivrednike. Sigurno je kako države nisu svemoguće te kako nisu u mogućnosti svima pokriti gubitke nastale zbog elementarnih nepogoda. Uostalom, cilj države i ne smije biti da jedni porezni obveznici subvencioniraju druge, nego da se razviju mogućnosti za

čimbenika iz privatnog i javnog sektora regije, a i šire, u cilju razmjene iskustava iz prethodnog perioda kao i ideja kako što lakše prebroditi sadašnju krizu. Također, EBRD je ove godine, nakon “Arapskog proljeća”, pokrenuo aktivnosti u Egiptu, Jordanu, Tunisu i Maroku, odnosno državama Mediterana koje imaju deficit poljoprivrednih proizvoda, prvenstveno žitarica. Upravo to područje predstavlja dodatno potencijalno tržište za izvoz proizvoda iz naše

što veću primjenu principa individualne odgovornosti za vlastito poslovanje. EBRD bi, u suradnji sa Svjetskom bankom, Europskom investicijskom bankom i ostalim financijskim institucijama, u okviru svoga mandata mogla pomoći u ovom segmentu.

regije. To otvara prostor za ulaganje u proizvodnju u čemu EBRD može ponuditi i konkretnu pomoć kroz financiranje projekata. Ove potencijale potvrđuje i interes vodećih međunarodnih kompanija iz sektora agro biznisa, kao što su CHS iz SAD-a i Axereal iz Francuske, za investiranje u zemlje jugoistočne Europe. S obzirom na potencijale poljoprivredne proizvodnje i značaj regionalnog povezivanja, za dobrobit svih sudionika, odlučili smo to na simboličan način prezentirati organizacijom ovogodišnje Arene u Beogradu, kao jednom od najvećih gradova regije.

Kakve su mogućnosti izvoza lokalnih proizvođača?

Izvoz je “in” tema, naročito u našoj regiji gdje je domaća potražnja uslijed limitiranosti kupovne moći i malih tržišta nedovoljna za snažniji gospodarski razvoj. Mogućnosti zasigurno postoje prije svega u još uvijek neiskorištenom potencijalu jugoistočne Europe kao šire regije, koja uključuje Rumunjsku, Bugarsku i Albaniju uz zemlje bivše Jugoslavije. Nadalje, pozitivni učinci mogu se ostvariti i kroz kvalitetno pozicioniranje robnih marki na EU tržištima što može pomoći zapošljavanju neiskorištenih proizvodnih kapaciteta te stavljanjem većeg naglaska na proizvodnju “zdravih, ekoloških i autohtonih” proizvoda jer je naša regija poznata po zdravoj i ukusnoj hrani, što u Londonu svaki put čujem od svojih kolega nakon njihovog posjeta zemljama u regiji. Suša, koja je snažno pogodila južnu i istočnu Europu, ostavila je za sobom poljoprivrednu proizvodnju ovih regija u rasulu. Vidite li u

58

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

“Uz financiranje projekata pomažemo u jačanju transparentnosti poslovanja i korporativnog upravljanja“ 1 milijun hektara zemljišta. Pored ulaganja u sustave navodnjavanja, moderna skladišta i logistiku, u cijeloj bi se regiji moralo jače poraditi na razvoju ponude pristupačnijeg osiguranja

Za kraj ako možete najaviti ovogodišnju treću po redu konferenciju o prehrambenoj industriji i pojasniti zašto se iz Zagreba seli u Beograd?

Ovogodišnja, 3rd FMCG & Retail Arena, nastavak je misije prethodne dvije konferencije koja se ogleda u okupljanju svih relevantnih

Međunarodne poslovne konferencije

Hr arena 2012

18. i 19. 9. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb 2. i 3. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd

3rd fMcG and retail arena 2012 17. i 18. 10. 2012., hotel Hyatt, Beograd

2nd aviation Business arena 2012

30. i 31. 10. 2012., hotel the regent esplanade, Zagreb

Organizator

YOur business intelligence and netwOrk partner www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: konferencije@infoarena.hr

Iz regije Marže na hranu u Sloveniji najviše u EU-u

S

loveniju najesen prema najavama ekonomista očekuju znatna poskupljenja hrane, osobito mesa i kruha, a ugledni agrarni ekonomist Aleš Kuhar navodi da su za to uz ovogodišnju sušu u svijetu krive i domaće trgovačke marže. Trgovačke marže na hranu u Sloveniji su najviše među 27 članica EU-a i 30 posto veće od europskog prosjeka, tvrdi Kuhar. On smatra kako bi domaći trgovački lanci trebali razmisliti isplati im se i dalje investirati u raskošne trgovačke centre i taj trošak financirati visokim maržama ili, pak, poput na slovenskom tržištu

sve prisutnijih diskontnih lanaca kao što su Lidl i Hofer, ulagati u konkurentnost, čime bi se popravio i položaj slovenskih proizvođača hrane u odnosu na uvoznu robu.

Srbija: Natječaj za C market produžen do 8. listopada

FIS otvorio trgovački centar u nekadašnjem Pevecu u Banjaluci

K

ompanija FIS otvorila je koncem kolovoza u objektu nekadašnjeg “Peveca” u Banjaluci novi trgovački centar površine 26.000 m2. U novootvorenom objektu zaposleno je novih 150 djelatnika i sada u njemu ukupno radi 270 ljudi, a kupcima je ponuđeno 250.000 različitih proizvoda. Pero Gudelj, vlasnik i direktor trgovačkog lanca FIS iz Viteza, nakon otvaranja podsjetio je da je kompanija na čijem je čelu kupila objekat “Peveca” za oko 9,2 milijuna konvertibilnih maraka (KM) i u novi banjalučki trgovački centar uložila još tri milijuna KM.

A

gencija za privatizaciju Republike Srbije produžila je do 8. listopada rok za dostavljanje ponuda za kupovinu 16,26 posto ukupnog kapitala trgovačkog poduzeća C market iz Beograda. Društveni kapital u C marketu, koji nije preuzela belgijska kompanija Delhaize, čini 23,23 posto ukupnog kapitala tog poduzeća. Utvrđena minimalna cijena za ponuđeni paket dionica je 295,4 eura po dionici, odnosno ukupno 9,57 milijuna eura.

Novi pokušaj prodaje Mercatora

N

adzorni odbor skupine Pivovarna Laško (PL) dao je sredinom rujna svoju suglasnost za novi pokušaj prodaje dionica Mercatora putem konzorcija tvrtki i banaka koje su vlasnici ukupno 55,92 posto dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca. Kako je nakon sjednice nadzornog odbora PL-a rekao njegov predsjednik Vladimir Malenkovič, u sadašnjem je trenutku teško najaviti kad će

taj proces započeti jer suglasnost trebaju dati i drugi vlasnici dionica, a nije poznato ni kad će potpisati međusobni konzorcijski ugovor o prodaji. Slovenski mediji predviđaju da do objave tendera neće doći u ovoj godini.

Imperial Tobacco očekuje dvoznamenkasti rast prodaje u Srbiji

D

uhanska kompanija Imperial Tobacco Srbija godišnje po osnovi različitih poreza uplaćuje u državni proračun Srbije više od 100 milijuna eura, što je svrstava u red najznačajnijih proračunskih i gospodarskih subjekata, a tijekom zadnje tri godine tvrtka je unijela više od 150 milijuna eura operativnog kapitala u tu zemlju, pri-

60

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

općeno je povodom prvog predstavljanja poslovanja ove kompanije u Srbiji. Imperial Tobacco je tijekom 2011. godine kroz osnivački kapital uložio u Srbiji 25 milijuna eura i povećao broj zaposlenih za 20 posto, a u drugoj polovici fiskalne 2012. godine očekuje dvoznamenkasti rast prodaje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Iz svijeta Lidlu neto dobit poskočila 37 posto

D

iskontni trgovački lanac Lidl, iz sastava njemačke Schwarz Grupe, u poslovnoj je godini 2011.-2012. povećao neto dobit za 37 posto na ukupno 1,04 milijarde eura, podatak je iz godišnjeg računa poslovanja Lidla koji su objavili njemački listovi Lebensmittel Zeitung i Stuttgarter Zeitung. Međutim, u izvješću je uočljivo kako dijelovi međunarodnih operacija Lidla, kao što je tržište Francuske, nisu uključeni u bilancu poslovanja. Objavljeni podatak o ukupno realiziranoj prodaji, pak, govori o porastu za 7,4 posto u odnosu na godinu ranije, tako da je ukupna prodaja u poslovnoj godini dosegla 38,3 milijardi eura.

Snažan rast dobiti Heinekena

N

izozemski pivar Heineken izvijestio je da mu je neto dobit u prvoj polovini godine poskočila na 783 milijuna eura, dodajući da planira širenje poslovanja na unosno azijsko tržište. Rezultat je poduprla prodaja manjinskog udjela u jednom dominikanskom pivaru, čime je ostvaren jednokratni prihod nakon oporezivanja od 131 milijun eura. Prihodi su u promatranom razdoblju porasli 4,5 posto, na 8,78 milijardi eura.

Coca Cola stiže u Mianmar nakon 60 godina

K

ompanija Coca-Cola objavila je da je nakon 60 godina poslala prvu pošiljku svog slavnog napitka u Mianmar. Coca-Cola, najveći svjetski proizvođač bezalkoholnih pića, surađuje s lokalnom tvrtkom Pinya Manufacturing Co. na osnivanju punionice Coca-Cole u toj zemlji. Dok posao ne krene, piće će u Mianmar stizati brodom. Coca-Cola je dobila dopuštenje za povratak u Mianmar nakon ukidanja američkih sankcija toj zemlji. Jedine zemlje na svijetu u kojima Coca-Cola ne posluje tako ostaju Kuba i Sjeverna Koreja.

Carrefour smanjio gubitak u prvom polugodištu

F

rancuski maloprodajni lanac Carrefour u prvom je polugodištu 2012. godine ostvario neto gubitak od 31 milijun eura, što je mnogostruko manje od 249 milijuna eura gubitka zabilježenih u istom lanjskom razdoblju. Prodaja je lagano porasla za 0,9 posto na 38,8 milijardi eura, dok je dobit prije kamata, oporezivanja, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) smanjena za 4,6 posto na 59 milijuna eura. U pojašnjenju poslovnih rezultata iz Carrefoura ističu kako je “kontinuirano investiranje u cijene imalo određeni negativni učinak na trgovačku maržu”.

Najveći pad maloprodaje u Portugalu i Španjolskoj

P

romet od trgovine na malo u eurozoni je u srpnju smanjen za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je na godišnjoj razini bio manji za 1,7 posto. U 27-članom EU promet u trgovini na malo u srpnju je na mjesečnoj razini ostao nepromijenjen, ali je prema istom mjesecu prošle godine smanjen za 0,2 posto. Na godišnjoj razini najveći pad prometa zabilježen je u Portugalu, od 7,6 posto, koji u stopu prati Španjolska s minusom od 7,3 posto. Slijedi Malta s padom prometa od 4,2 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

61

Brendovi našeg djetinjstva

K

ada su zaposlenici Francka sa svojim suradnicima davne 1977. osmislili slogan “Halo, halo... Stani malo. Grickaj Čipi čips!“, vjerojatno nisu ni sanjali da će on živjeti toliko dugo, da će 30 i više godina kasnije biti jednako svjež, hrskav i šuškav. Naravno, danas volimo ovaj slogan ne samo zbog toga što je toliko dobar, volimo ga najviše zato što nas vraća u mladost ili djetinjstvo. Volimo ga zato

TRADICIJA I KVALITETA Iza prvog hrvatskog čipsa stoji Franck, tvrtka s tradi-

Otkada je 1978. započela njegova proizvodnja pa sve do danas Čipi čips drži poziciju tržišnog lidera

Čipi čips, tanki listići krumpira prženi u ulju i posoljeni, nakon više od 30 godina postojanja i dalje je jednako popularan

da se samo zadovoljni potrošač vraća po proizvod, ovaj je vizionar svaki račun vlastoručno potpisivao rečenicom: “Trudit ću se da vas uvijek dobro uslužim!”. S vremenom je od prerađivača cikorije nastala velika prehrambena industrija s bogatim asortimanom proizvoda unutar nekoliko prehrambenih kategorija. A otkad je 1978. započela proizvodnja prženja listića u ulju i Hrvati dobili svoj prvi čips, ovaj brend je postao prvi odabir potrošača i do danas zadržao poziciju tržišnog lidera i predvodnika kategorije. Potvrda kvalitete Čipi Čipsa je i pravo korištenja znaka Hrvatske

Halo, halo... Stani malo! što budi nostalgiju, sa sobom nosi zvuk tih vremena i trenutaka kada smo bezbrižno grickali i ništa nije bilo tako teško kao danas. Ili barem tako pamtimo. A te pozitivne emocije, koje slogan nosi u sebi, velika su stvar za jedan brend. Ipak, Čipi čips, omiljena hrvatska grickalica, svoj uspjeh ne duguje sloganu. Iza njega stoje desetljeća ulaganja u proizvodnju i tehnološke kapacitete, desetljeća truda da se zadrže nekad postavljeni standardi, da se prate novi trendovi i da se uvijek zadovolji visoka razina kvalitete.

62

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

cijom dugom 120 godina. Povijest Francka započinje bilješkama njemačkog trgovca po imenu Johann Heinrich Franck, koji je cijelu priču o današnjem Francku započeo preradom cikorije. Polazeći od toga

kvalitete za cijeli asortiman čipsa te činjenica da je Franckov Čipi Čips proizveden iz 100% domaćeg uzgoja krumpira. RAZNI OKUSI I OBLICI Dugi niz godina Čipi čips se na tržištu nudio u dva osnovna okusa izuzetno dobro prihvaćena od strane potrošača - čips s okusom paprike i slani čips. S vremenom, prateći svjetske trendove u ovoj kategoriji proizvoda te temeljem pažljivog ispitivanja želja i potreba domaćih po-

ČIPI ČIPS VREMEPLOV 1978. - započinje proizvodnja prženih listića krumpira u ulju pod nazivom robne marke Čipi Čips 2002. - proširenje linije Čipi čips uvođenjem snack slanih štapića i štapića s okusom paprike. Razvoj linije nastavlja se i u godini koja slijedi, uvođenjem tzv. ravnog reza čipsa s okusom paprike 2006. - lansiran navijački čips 2010. - portfelj marke se širi ekstenzijom My chipsa u niže pozicioniranom cjenovnom razredu i premium čipsa Ultimate koji dolazi u četiri različita okusa 2012. - snack asortiman upotpunjuje se novim okusima kao što je čips s okusom maslaca, a lansirana je i nova linija proizvoda Čipi čips Tortilla

trošača, marka Čipi čips širi svoj asortiman. Tako danas potrošači svoje neodoljive hrskavce mogu birati među raznim okusima i oblicima: od Paprike, preko Štapića slanih i Štapića s okusom paprike, Navijačkog čipsa, do premium linije Čipi čips Ultimate s četiri različita okusa. A ove godine asortiman je upotpunjen Čipi čipsom Maslac i novom linijom Čipi čips Tortilla koja dolazi u dva okusa, Slani i Nacho cheese. Dok čekamo što nam novo sprema Čipi čips i uživamo u grickanju naših omiljenih okusa, možemo zaključiti samo da je Franck održao obećanje “Trudit ću se da vas uvijek dobro uslužim!” Marketing, Franck

Sajmovi i konferencije Vindija nastupila na Bjelovarskom sajmu

V Belju dodijeljena priznanja Uspješni stočar

N

a 20. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo je priznanja “Uspješni stočar” tvrtki Belje d.d. koja je proglašena za najvećeg proizvođača junećeg i svinjskog mesa te kravljeg mlijeka u Hrvatskoj u 2011. godini. Predsjedniku Uprave Belja Goranu Pajniću priznanja “Uspješni stočar”, koje ova tvrtka dobiva već šestu godinu zaredom, uručio je Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

indija je i ove godine nastupila kao partner na Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu, najvećoj specijaliziranoj stočarskoj priredbi u Hrvatskoj. S Tvornicom stočne hrane BIOdar, jednom od svojih tvrtki članica, Vindija je predstavila bogat asortiman koji predstavlja proizvodni proces baziran na principu “Od polja do stola”. Izložbeni prostor tvrtke, uz asortiman BIOdara, uključivao je i najnovije mliječne i mesne proizvode te bezalkoholna pića.

24.-27.10.2012. - Na sajmu Poljoprivrede, hrane i pića

AGROKOS & DRINKS predstavljaju se proizvođači mlijeka, mesa, morskih plodova, voća i povrća, konditorskih proizvoda, začina, bezalkoholnih pića, vode, kave, čaja, piva, vina i alkoholnih pića. Priština/Kosovo.

18.10.2012. - 4. Retail IT Summit je centralni događaj za trgovce koji okuplja vodeće ljude svjetske i regionalne prodajne industrije. Konferencija je posvećena informacijskim tehnologijama u prodaji, a specijalni gost je Jozo Džakula, direktor prodaje informatičkih sistema u Konzumu. Hotel Antunović/Zagreb.

17.-18.10.2012. - Međunarodna konferencija 3rd FMCG & Retail Arena 2012 ukazat će na osnovne izazove u regionalnoj prehrambenoj industriji. Beograd/Srbija.

4. Retail IT Summit u Hrvatskoj

18. listopad 2012. hotel „Antunović", Zagreb

Retail IT Summit je centralni događaj za trgovce koji okuplja vodeće ljude svjetske i regionalne prodajne industrije.

Glavna tema: Nadolazeća fiskalizacija u Hrvatskoj i iskustva u regiji Specijalni gost: g. Jozo Džakula Direktor informacijskih sustava prodaje, Konzum Tko su gosti? Vlasnici trgovačkih lanaca Direktori i lideri timova IT direktori IT menadžeri Marketing menadžeri Menadžeri prodaje Svi sudionici se trebaju registrirati na našoj web stranici: www.retail-it-summit.com Za više informacija pozvati: +381 (0)21 661 06 26

tEhTAIL

R

IT SUM

MIT

Novo na polici Air Max Ambiance - 100% protiv vlage

A

ir Max predstavlja novu liniju sakupljača vlage atraktivnog dizajna Air Max Ambiance koji je prikladan za vidljiva mjesta u domu, bez potrebe za sakrivanjem iza fotelja, trosjeda ili ormarića. Zahvaljujući jedinstvenoj tehnologiji cirkulacije zraka, Air Max Ambiance brzo apsorbira vlagu te optimizira razinu vlage zraka u domu. Dostupan je u pakiranju kao baza od 500 g i 100 g. Air Max Ambiance baza u pakiranju sadrži punjenje u obliku jedne tablete dostupne u tri mirisa: Neutral, Blue Sky te Spring Blossom (2×500 g i 2×100 g). U Air Max Ambiance bazu se mogu postaviti i punjenja u obliku granula.

Miniko – mini kobasice stvorene za zabavu

M

iniko – made4fun, novi je Gavrilovićev snack proizvod koji se nudi u tri različita okusa – Classic, Spicy i uskoro Winter. Namijenjeni su svima koji žele brzi i originalni party snack. Sva tri okusa pakirana su u praktičnim vrećicama od 80 grama. Pakiranje sadrži četiri mini kobasice koje nije potrebno guliti prije konzumiranja. Proizvođač: Gavrilović d.o.o., Gavrilovićev trg 1, 44250 Petrinja. Besplatni potrošački telefon: 0800 1690. Internetska stranica: www.gavrilovic.hr.

HiPP Jogurt&Voće: Nova voćna radost za djecu

H

iPP je proširio ponudu dječjih jogurta s dodatkom voća iz organskog uzgoja. HiPP Jogurt&Voće obogaćen je s kalcijem i vitaminom B2 iz mlijeka. Hladni lanac nije potreban, a ukupan rok trajanja proizvoda je devet mjeseci. U ponudi su dva okusa: banana i malina. Proizvodi spadaju u kategoriju “Dječja hrana” na koju se naplaćuje PDV od 10 posto. Preporučena MPC: 12,99 kn. Uvoznik: Vivera d.o.o., XIII Podbrežje 26, 10020 Zagreb. Tel.: +3851/6593-796. Distributer: AWT International d.o.o. Slavonska avenija bb, Zagreb. Tel.: +3851/2481-500. Internetska stranica: www.hipp.hr.

64

www.jatrgovac.hr Rujan 2012.

Mladi sirevi - nova vrsta Vindijinih specijaliteta

S

pajanjem inovativne tehnologije, kreativnih ideja i poštivanja bogate varaždinske sirarske tradicije, Vindija je proizvela svoj mladi sir. Sam proizvod dolazi u dvije varijante, koja će svakog gurmana oduševiti svojom strukturom i originalnim spojem različitih vrsta mlijeka. I dok prvi predstavnik mladog sira donosi kombinaciju kravljeg i kozjeg mlijeka, u drugom su odlično spojeni okusi kravljeg i ovčjeg mlijeka. Logističke informacije: 4 kom/karton, 50 kartona na paleti (cca 750 g) / 2 kom/karton, 100 kartona na paleti (cca 1500 g). Pakiranje: kolut cca. 1,5 kg, blok cca. 1,6 kg (samo mladi sir od kozjeg – kravljeg mlijeka). Proizvođač: Vindija d.d., Međimurska 6, Varaždin. Tel./fax: +38542/399-999; +38542/399-076.

Naturel Dekstroza bomboni za energiju

N

aturel Dekstroza 39 g komprimirani bomboni od grožđanog šećera predstavljaju brzi izvor energije. Zbog svog svojstva da direktno ulaze u stanice, ovi ugljikohidrati ne troše dodatnu energiju iz mišićnog tkiva pa se preporučuju u svim prilikama gdje se izlažemo dodatnim naporima: u školi, na rekreaciji ili na poslu. U ponudi su tri okusa: od naranče, jagode i maline. Pakiranje u shelf-ready displayu sadrži 27 komada i vrlo je praktično za izlaganje na polici.

Uvoznik i distributer: AWT International d.o.o., Slavonska avenija 52a, 10000 Zagreb. Tel/ fax: +3851/2481-500, +3851/2481-600. Internetska stranica: www.awt.hr.

Preporuka Zanimljiva kombinacija okusa iz Tuborga

T

Nove kašice od grisa iz HiPP-a

R

enomirani proizvođač dječje hrane HiPP predstavlja nove proizvode od grisa u dva okusa – keks i vanilija. Proizvodi su bazirani na sirovinama iz organskog uzgoja, s kalcijem i vitaminom B2 iz mlijeka. Idealni su za put, a 50 g proizvoda zadovoljava 13 posto preporučene dnevne količine za kalcijem. Proizvodi spadaju u kategoriju “Dječja hrana” na koju se naplaćuje PDV od 10 posto. Preporučena MPC: 12,99 kn. Uvoznik: Vivera d.o.o., XIII Podbrežje 26, 10020 Zagreb. Tel.: +3851/6593-796. Distributer: AWT International d.o.o. Slavonska avenija bb, Zagreb. Tel.: +3851/2481-500. Internetska stranica: www.hipp.hr.

uborg je na hrvatsko tržište lansirao novo osvježavajuće piće Tuborg Beer Mix Grapefruit-Mint, mješavinu piva sa zanimljivom kombinacijom dva okusa – grejpa i mente. Dolaskom vrućih ljetnih dana i noći, Tuborg je ponudio osvježavajuću mješavinu piva i soka. Novi Tuborg Beer Mix GrapefruitMint kombinacija je svijetlog lager piva s 2% alkoholnog udjela i voćnog soka od grejpa i mente. Proizvod je dostupan u dva pakiranja – limenka 0,5 l za trgovine i povratna boca 0,33 l za ugostiteljstvo.

Helf bomboni u novom izdanju

T

vrtka Aquarius uskoro na tržište lansira dva nova proizvoda - Helf Mix 300 g i Helf Family Pack 450 g - koji potrošačima osim tradicionalne kvalitete i izvrsnog okusa nude i odličan omjer cijene i kvalitete. Radi se o većim pakiranjima u kojima su izmiješani razni okusi i varijante bombona iz standardnog Aquariusovog asortimana. Osim novog zabavnog dizajna pakiranja, lansiranje će pratiti i indoor kampanja u većim prodavaonicama Konzuma. Logistički podaci - Helf Mix 300 g: Bar kod jediničnog pakiranja – 3859891013098. Transportna kutija - 15 kom. Neto težina transportne kutije - 4,5 kg. Bar kod transportne kutije – 3859891013104. Broj transportnih kutija na paleti – 81. Neto težina palete - 364,5 kg; Logistički podaci - Helf Family pack 450 g: Bar kod jediničnog pakiranja – 3859891013111. Transportna kutija - 12 kom. Neto težina transportne kutije - 5,4 kg. Bar kod transportne kutije – 3859891013128. Broj transportnih kutija na paleti – 81. Neto težina palete - 437,4 kg. Rujan 2012. www.jatrgovac.hr

65

Izlog

PROMOCIJE Proizvoda i usluga (dnevne i večernje), HoReCa party, usluge po principu “ključ u ruke”

PREZENTACIJE u shopping centrima u RH

MERCHANDISING

ISTRAŽIVANJE TRŽIŠTA popis cijena i promo aktivnosti, udjela na policama

SAMPLING podjela uzoraka, letaka, tiskovina na prodajnim mjestima i poštanskim sandučićima PROMOPAKIRANJE ambalažiranje akcijskih i posebnih pakiranja proizvoda ORGANIZACIJA NAGRADNIH IGARA sms i ostale nagradne igre, organizacija, administracija, registracija, podjela nagrada

MYSTERY SHOPING

PROIZVODNJA, DISTRIBUCIJA I POSTAVLJANJE STALAKA DECO TOUR USLUGA postavljanje oznaka vizualnog identiteta na POS i horeca, plakatiranje INTERNET COMMUNITY MANAGEMENT Facebook, Twitter, web kampanje

Mi unapređujemo Vašu prodaju! Promoplus marketing d.o.o., Avenija Dubrovnik 15, Zagreb, tel. +385 1 611 66 10, fax. +385 1 611 66 40 mail: promoplus@promoplus.hr, web: www.promoplus.hr

Ilica 1a, Zagreb tel: +385 1 4881 940 www.frankopan-nekretnine.com info@ilica1.hr

Želite primati Ja TRGOVAC magazin? Ja TRGOVAC magazin, najbolji izvor informacija s područja maloprodaje i industrije robe široke potrošnje, besplatno se dostavlja na ime više od 10.000 profesionalaca sektora (trgovci, proizvođači, distributeri robom široke potrošnje). Želite li besplatno primati svoj primjerak, a djelatna ste osoba navedenih sektora, pošaljite nam sljedeće podatke poštom, na mail ili fax:

Ime i prezime: Poduzeće: Adresa: Poštanski broj: Telefon/mobitel: Mail: Redakcija Ja TRGOVAC KunaPak d.o.o. Iica 1a, 10 000 Zagreb Tel: +385 1 559 5056, fax: +385 1 555 2598, e-mail: redakcija@jatrgovac.hr

Funkcija: Djelatnost: Nakon zaprimanja i provjere vaših podataka, naša služba pretplate javit će vam ispunjavate li uvjete za svoj besplatni primjerak.

NAJTIRAŽNIJI NAJTIRAŽNIJI

NAJBOLJI

NAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJI

NAJBOLJI

NAJCITIRANIJI

NAJCITIRANIJI NAJCITIR

NAJČITANIJI AJTIRAŽNIJI NAJBOLJI NAJCITIRANIJI

Izdanje listopad izlazi 17.10.2012. Rok za zakup oglasnog prostora je

NAJTIRAŽNIJI

NAJTIRAŽNIJI

e-mail: prodaja@jatrgovac.hr NAJBOLJI

LJI

BOLJI

NAJCITIRANIJI Kontakt: +385NAJCITIRANIJI 1 5595 056,

NAJTIRAŽNIJI

NAJBOLJI NAJTIRAŽNIJI NAJČITANIJI NAJTIRAŽNIJINAJBOLJI 11.10.2012.

NAJČITANIJI

Deserti sa stilom

4 x 125 g

4 x 125 g

Ă‹okolada vanilija

mlijeËni pudinzi sa πlagom


Ja TRGOVAC magazin - rujan 2012.