Issuu on Google+

LIST UČENIKA OSNOVNE ŠKOLE MAJSTORA RADOVANA – TROGIR

SVIBANJ 2013.

TEMA BROJA:

GODINA XIX. BROJ 19

50 GODINA ŠKOLE

Naše beside

Sadržaj 04 - POLA STOLJEĆA NAŠE ŠKOLE

24 - NAŠI USPJESI

Uvodna riječ ravnatelja OŠ Majstora Radovana

06 - RODITELJI U ŠKOLSKIM KLUPAMA 26 - DICA I ČAKAVICA

Štovani djelatnici, učenici i roditelji…

08 - FOTO / DOGAĐAJI

28 - ASTRONOMSKI RAZGOVORI

10 - BULLYING

29 - EKO KUTAK

Ove godine naša škola slavi rijedak jubilej 50 - godišnjicu svog neprekidnog rada. Školski list vraća nas u dane koji su ostali iza nas, ali i koji su pred nama. U njega je uloženo puno truda, znanja i htijenja, a prije svega ljubavi prema školi i pisanju. Nadam se da ćete listajući stranice našeg lista imati dobar pogled na događanja u našoj školi i aktivnosti naših učenika i njihovih učitelja koji su našu školu prezentirali širom naše domovine. Zahvaljujem svima koji su svojim radom doprinijeli da naš list ugleda svjetlo dana u godini velikog jubileja. Vilko Stojan, prof.

12 - LITERARNI I LIKOVNI RADOVI 30 - ZABAVA 23 - RICETE STARINSKE

31 - NAŠE MISLI

Impressum IZVOR / godina XIX., broj 19, svibanj 2013. / list učenika OŠ Majstora Radovana, Trogir, Ulica dr. Franje Tuđmana 12 e-mail: izvor.tg@gmail.com / www.os-mradovana-trogir.skole.hr / Tel.: 021/881-511; Fax: 021/796-470

Riječ uredništva 50 godina vrijeme je zrelosti koje zaslužuje poštovanje. Naša je škola kroz te godine ugostila mnoge učenike, učitelje i ravnatelje, a znanje i vrijednosti, koje i danas promiče, utkani su u sve koji su njome prolazili. Željeli smo da bude izvor znanja stvarajući sposobne i sretne ljude koji će se školskih dana uvijek rado sjećati. Listovi našeg IZVORA neka svjedoče o tome.

OSNIVAČ I NAKLADNIK: OŠ Majstora Radovana Trogir ZA NAKLADNIKA: Vilko Stojan UREDNIŠTVO: Virgil Jureškin, Valerija Zečević, Rosa Skelin, Jasminka Slade, Helijana Županović, Tomislava Ečić, Ivana Ljubenkov ČLANOVI NOVINARSKE SKUPINE: Ivan Sorić, 8.a, Stela Ljubica, 8.b, Stjepan Sorić, 8. c, Dario Vranješ, 8. c, Aron Vukman, 8. c, Dinka Pažanin, 8. c, Marko Vuletić, 7. a,Toni Paraman, 7.d, Mislav Vrbat 6.d, Josip Mirat, 6. d

FOTOGRAFIJE: Helijana Županović, Šime Vukman, 8.b, arhiva škole NASLOVNA STRANICA: Osmaši 2012./2013. ZADNJA STRANICA: 50. generacija GRAFIČKA PRIPREMA: Virgil Jureškin

Foto: Šime Vukman, 8.b

2

3

4

5

I

KT E J O R P

RODITELJI

U ŠKOLSKIM KLUPAMA MENTOR: Rosa Skelin

Moj tata

u školi Pr va t ri razr eda tat Bereti a je p o n“ hađao preseli u Kaštel No u OŠ vo li OŠ „ I u Trogir, ško m, a kada su “Ante vo Gu lovan se ina“.U Miliša čiteljic je je nastavio , a od a u petog mu je je bila do osm bila M M arija og raz Kad je arija Lučin. rednic m a mu sada. T oj tata bio u ada su školi, n se nos Onda ile kec ije sve bilo k ni elje i p ao imao d je bilo izbor apu ni o Najdra mćinstvo. U h predmeta, če. či ali je ži pred meti s li su šivati i vni, a kuhati u mu b najteži . ili tjele m Neki n sni i li astavn atematika i k hr vats oici koj nas, pr ki. i pr ed Krešim avali su i m edaju meni d om oc ir Petr u: nast ao iz tjel avnik esnoga vić ,n iz prir ode i n astavnica N ed a likovn stavni ca Jasm iljka Marko og. č inka S lade iz

Moji roditelji Moji su roditel u školi ji pohađali Osn ovnu školu „I tata od petog vo jer je niže razr Guina“(kasnije ede pohađao Majstora Rad Socijalističkoj u Prapatnici. ovana). Mam Federativnoj Njihovo vrijem a ju je pohađal Republici Jugo u sedmom u e a od prvog razr šk ol sl ovanja bilo je av Savez omladin iji. U tadašnje edadok je drugačije jer su e. Državni pr vr su radni dani ije m e u če n az živjeli u drugo ic n i su se u prvo ici su se slavil i išlo se norm j državi, m razredu pr alno u školu. i, a nije se prid škole šalili i pr imali u Savez U to vrijeme avala važnost ičali dogodov učenici su u gr pi vj on er ira, a štine. sk im U školi su mor bl agdanima. Bož upama išli u ali nositi kute školu i vraćal ić i Uskrs bili i papuče. Tko prvog razreda, i iz nje te se na pu ne bi ponio p a ni informat tu od kuće do apuče, morao iku i vjeronau dobar, dobio je stajati bos. k nisu imali. T bi šibom po d N is u bili optereće rebalo je mnog lanu što je bilo a popodne do ni engleskim o učiti jer je šk jako bolno. R 19. jezikom od eda se trebalo ola bila stroža Kada bi završi pr nego danas. T id rž av li četvrti razr at i. Šk ol ko nije bio a je trajala kao ed, odjeljenja učenicima od i danas, ujutro su se miješala govaralo jer su do 13 sati, tako da bi se se morali rast Ćudina koji je u petom razr ajati od svojih bio učitelj i m ed u pr formiralo nov ijatelja. Mojoj ojoj baki, a na Tatina učitelji o odjeljenje. To je majci do če kraju i meni. ca bila je Mar tvrtoga razred nije baš ija Kraljević. Nastavnici su a predavao nas Pojedini nasta se u njihovo ta vn ik vn Joško vrijeme oslo Voljela je učiti vljavali s „dru ici koji su im predavali od , ali nije bila “š že“ ili „druga petog do osm treberica“. U šk metima bila je rice“. Mama og, danas pred oli je najbolje jako uspješna je sve razrede aju meni. znala matemat jer je voljela u je jako talenti prošla s odlič iku i zato je iš čiti i stjecati n ran za nogom n im u la spjehom. na ova znanja. O et koji su čest miran ni zloč tac je uglavnom brojna natjecanja. I u osta o igrali nakon est, isto kao ja lim šk prolazio s vrlo ole. Ponekad pred. Roditelji ih n je kasnio u šk dobrim uspje isu vodili u šk olu jer je puto hom. Bio olu jer su rad imali vremen va o. Na satovim ili pa su sam a objasniti ili a nije bio ni i sebi spremal nisu znali. Kad parkirane ispr i ručak. Sve su a je bilo nevri ed škole kao d tr eb je ali sami shva me, nosili su anas. Po svemu sud ćati jer im ro kišne kabanic eći, škola je pr ditelji nisu e i gumene či ije bila jako d zme, a kolone rugačija u vrije auta nisu bile me mojih rod itelja. MislavVrb at, 6.d

Josip Mir at, 6.d

6

7

FOTO

/

I J A Đ A DOG Priredila: Tomislava Ečić

50.

a

ć i š a v r p a j generaci

I! L Š O D O - DOBR

Na 21. godišnjicu pada gra da Vukovara puni ponosa zapalili sm o svijeće u spomen žrtvama Grada heroja.

18.pros inca 20 12 svojim nastavn . učenici naše šk icima, o prodaju rganizir ole, zajedno s b a ali su h Sav prih ožićnih ukras umanit a. o arnu je potre d namijenjen je učen bna pom icima n oć. aše ško le kojim a

Posljednji tjedan u listopadu učenici su obilježili DAN E KRUHA I ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE. Vrijedne ruke naših učenika i njihov ih roditelja pripremale su razne slastice i pekarske proizvode, koje su izložili na gradskom trgu u Trogiru. Vrhunac događanja bio je petak, 26.10.2012., kada su učenici trećih i četvrtih razreda zajedno sa svojim učiteljicama: Jelena Plejić Senjanin, Meric a Uljević, Vesna Klarin i Mirjana Matić u gradskoj loži priredili humanitarnu prodaju svojih proizvoda. Sav prikupljen novac biti će doniran u dobrotvorne svrhe .

na do je odgovarala je našu školu. Ra a til sje po ac or im evnica Branka Pr nim početcima. 6. 11. 2012. Knjiž a o svojim književ ril vo go vo lji ša i vrlo učenička pitanja

8

Viktorije Zorić Na inicijativu dviju učenica 6.c razreda, avi“. Cilj ljub „Kap a onic radi i Ilke Bakula, osniva se ih, te je velik i h mali tvo dniš radionice jest otkriti zaje eda. razr og osm do g prvo od a namijenjena učenicim

o emisiju Mi 4.3.2013., održano je snimanje za radi Radio Split koju vce osno za ija emis smo na redu. To je te prezentiraju emitira petkom, a emisiju vode učenici svoju školu i mjesto.

Našu su školu posjetili učenic i SREDNJE KLESARSKE ŠKOLE iz Pučišća na otoku Bra ču, u pratnji profesora Denisa Nižetića i psihologa An te Vukovića. Cilj njihovog posjeta bio je pobliže upoznati naše učenike osmih razreda programom rada njihove škole. Veliko oduševljenje izazvao je naš bivši učenik, Jos ip Andrijolić, koji pohađa 1. razred Klesarske škole. On je poklonio kamenu ploču s natpisom naše škole koja je nje govih ruku djelo.

9

BULLYING - nasilje među djecom -

P

osljednjih godina sve se veća pozornost pridaje nasilju među vršnjacima ili, kako se popularnije kaže, bullying-u. Bullying je poseban društveni problem koji je nastao već u vrijeme ropstva, iako se tada nije rabila riječ bullying.

ju u grupnim druženjima izbjegavaju, okreću leđa, tiho govore da se osjeti povrijeđena, da misli da se govori o njoj. Djeca koja doživljavaju takav oblik nasilja, često se osjećaju tužno, nepoželjno i odbačeno. Česta posljedica toga je da su sramežljivi.

Hrvatska riječ za bullying je nasilje, a definicija bullying-a je svjesno, namjerno i uzastopno nasilno ponašanje prema nekome. Iako se odmah misli na nasilje među vršnjacima u školama, takav oblik nasilja zastupljen je u velikoj mjeri i u vojsci.

Osobe koje potiču nasilje, koje daju ideju grupi najčešće su osobe koja su dobro prihvaćene u toj grupi, koje su poželjne i na neki način vođe grupe. Za takve osobe, kad su u pitanju djeca, možemo reći da ne znaju koje su posljedice toga što rade. Međutim, isto tako ima mladih osoba koje su svjesne toga što rade i uživaju u tome, svjesno žele naštetiti nekome drugome jer im to pruža zadovoljstvo. To su većinom mladi koji imaju iskustva u zlostavljanju, koji su u svojoj obitelji najčešće bili svjedoci nasilja doživljenog od strane roditelja, braće, sestara.

Petak, 25.10.2002. završio je tragično kada je za vrijeme odmora u dvorištu škole učenik (17) napao kolegu (18) zadavši mu teške ubodne ozljede u području trbuha.

ŽRTVE

Sin (15) splitske voditeljice Day Antunović, u godinu i pol, dva puta je pretučen na školskom igralištu, a da ga škola nije uspjela zaštiti. Vršnjaci, koji su mu ujedno i kolege, slomili su mu nos i ruku, a za to je u školi dobio opomenu zbog tučnjave.

Od razdoblja ropstva pa sve do danas nasilje se pojavljuje u raznim oblicima i nikada nije nestalo. Također, teško je vjerovati da će ikada nestati način na koji se pokazuje tko je glavni. O razlozima zašto se neka djeca ponašaju nasilnički, kako pomoći žrtvi nasilja, kako prepoznati nasilnika i žrtvu te kako spriječiti posljedice bave se brojni psiholozi, sociolozi, pedagozi i razni drugi stručnjaci. Sve to se radi samo zbog jednog cilja – da se nasilju stane na kraj.

OBLICI NASILJA Postoje dvije vrste nasilja: fizičko nasilje i ruganje,izoliranje. Iako je fizički oblik zlostavljanja težak i posebno prisutan kod dječaka, još je teže ruganje i izoliranje što je tipično za djevojčice. Čovjeku je potreban život i druženje s drugim ljudima pa zbog toga teško prihvaća odvojenost i izoliranost, što smatra najtežom kaznom.

10

Djevojčice najčešće pribjegavaju nasilju u obliku ruganja i izoliranja kada žele neku djevojčicu koja se razlikuje, koju ne prihvaćaju i koju žele izdvojiti iz društva, kazniti i onda

Postoje pasivne žrtve i provokativne žrtve. Pasivne žrtve su ona povučena, nesigurna djeca, niskog samopoštovanja koja su uvijek sa strane i ne znaju se izboriti za svoju poziciju u skupini i lako postanu žrtve. Provokativne žrtve su djeca koja svojim ponašanjem unose nekakav nemir, nervozu u skupinu (npr. hiperaktivci) te na neki način nesvjesno provociraju djecu oko sebe.

U novinama možemo često vidjeti naslove vezane za nasilje, evo nekih: Zadar: „Učenik uboden u trbuh ispred Pomorske škole, za vrijeme odmora“

-Zagreb: „Učenici se javno hvalili kao su pokušali objesiti kolegu“

-Bill Clinton, Kate Winslet i mnogi drugi bili su žrtve nasilja jer su imali problem s prekomjernom težinom -Chris Rock je bio žrtva bullyinga zbog drukčije boje kože

-Split: „U godinu i pol dva puta su mi pretukli sina na školskom igralištu“ -Eva Longoria je često bila zadirkivana na račun izgleda, govorili su joj da je ružna

Osijek: „Tri srednjoškolke (16) na prijevaru ušle u osnovnu školu i divljački pretukle učenicu“ U osječku osnovnu školu, na prijevaru su ušle tri učenice ekonomske škole (16) i divljački pretukle učenicu (14). Nesretna djevojčica bila je žrtva jer se u nju zaljubio dječak u kog se zagledala prijateljica nasilnih srednjoškolki. Split: „Učenik mobitelom snimao kolege kako tuku 19-ogodišnjeg ponavljača razred“

Također su i hollywoodski glumci, redatelji, poznati sportaši, pjevači, glazbenici pa čak i jedan predsjednik nekadašnje žrtve bullyinga, ali su ipak ostvarili karijeru i postali uspješni bez obzira na prošlost.

-Steven Spielberg bio je žrtva nasilja jer je bio židov Zapitajte se što je s njihovim zlostavljačima. Gdje su?Što rade?

Nikolina Vukušić, 8.d (generacija 2012./2013.)

11

Literararni i likovni radovi Friži Friži bolu Ma kak`i god oni bili, Čovika nima Koji friži nima. Napravija si friž Koji nestat neće, Jerbo oti friž je Na srcu mome.

Lea Vučkić 7. c

Oblaci

Pero

Kao nestašni junaci koji bezbrižno plove plavim beskrajem i nebeskim morem. Čas su ovdje, čas su tamo malo prekriju sunce, onda odjednom nestanu. Neki su bijeli, neki sivi, a oni mrgudi crni, kao strašne nemani, u njedrima kriju munje i kišne kapi. I tako kroz vrijeme ta igra vječno traje, koja tek na trenutak prestane kad plavim beskrajem sunčev sjaj osvane.

Jedan mali Pero stalno je ždero. Nije mogao stat, pa je između njega i mame izbio rat. Pero mali ždero. Pero mali ždero. Ali jedan dan Peru uhvati muka. Ljuljala mu se i brodska luka. Pa je raskinuo rat i priznao da je bio tat.

Petra Sartori, 3.b

Toni Paraman, 7.d

Riječi Antonio Svetinović, 1.b

Blago pticama! Blago pticama! One su uvijek slobodne i mogu letjeti, ali odu li na dijetu, ubrzo će sletjeti. Onako male i mršave, onako sitne i tršave. Ptice ne moraju čitati niti znati pisati. Ne moraju učiti ni u školi ploču brisati.

Neke su riječi tople i meke, od kojih se svi smiješe i raduju. Druge su hladne i tvrde od njih svi plaču i tuguju. Riječi mogu biti kratke i duge, mogu biti i sretne i tužne. S lijepim prebrodimo tuge i misli ružne. Zato budi sretan svaki dan i s lijepim riječima, utoni u san.

Ivana Vučak, 5.c

Ali što ako pticu uhvati gripa? Da, ptičja gripa! Onda eto ptici jada! Sada gripa nad njom vlada. Morat će pod hitno juhicu pojesti poći, jer u suprotnom ozdraviti neće moći.

Ivan Barada, 4. a

12

Laura Lučin, 3.b

Milan Guina, 1. c

Moja Frida Moja Frida luduje po kući. Očito je nešto strašno muči! Skače Frida hop,hop,hop lupi glavom klop,klop,klop. Frida, Frida budi dobra, da ne bude glava modra. Frida traži svoj kolačić, i zavija kao mačić. Evo,Frida, tvoj kolačić, jer ti nisi mali mačić.

Barbara Sorić, 5.c Ana Bolanča, 3. c

13

Ante Klarić, 1. c

Proljeće Kada u moj kraj dođe proljeće, na livadama izraste cvijeće. A cvijeće je pak šarenih boja: plave i zelene, žute i crvene. Po nebu lete ptice, modre lastavice. Svi koji gledaju njihov ples, ubrzo gube stres. K vragu i doktor i sve, proljeće najbolji lijek nam dat će.

Laura Lučin, 3. b

Violina i suze

VEČERNJA HALJINA ZA JESEN

VEČERNJA HALJINA ZA JESEN

Jednom, prije mnogo godina, živjela je plemkinja Zora. Imala je deset godina i živjela je skromnim životom iako je bila plemkinja.Roditelji su joj bili jedni od najbogatijih plemića, ali Zori je u životu najvažnija bila ljubav. Jednog je dana upoznala dječaka Antuna. On je također imao deset godina i svirao je violinu. Njegovi roditelji nisu bili bogati, ali su zato bili radnici i dobri ljudi. Antun je pozvao Zoru na jednu livadu kako bi joj pokazao svoj dar sviranja violine. Navečer bi se nalazili i uživali u pogledu na zvjezdano nebo i zvuk violine. Zori je Antun postajao sve draži, a možda se zaljubila u njega. Antun joj je jednog dana poslao pismo. Na prednjoj strani bila je violina. Kad je pročitala pismo, srce joj se raspuklo. Pisao je kako odlazi jer njegovi roditelji ne zarađuju dovoljno i kako više ne može živjeti u ovome gradu. Ali pisalo je i nešto što je posebno uzdrmalo Zoru. Samo dvije riječi:Volim te. Zora je te noći plakala i mislila na Antuna. Sljedećeg jutra odmah je otrčala do Antunove kuće, ali ga nije bilo. Otišla je i do livade, no ni tamo nije bio. Znala je da je otišao, možda zauvijek. Plakala je po cijele dane i noći. I tako su prolazile godine. Zora više nije imala što isplakati. Mogla je samo tugovati u srcu. Prošlo je već dvadeset godina otkako je Antun otišao. On je za to vrijeme bio pastir. Čuvao je ovce i krave svojih roditelja. Živio je bolje , bar što se novca tiče. Ljubavi nije imao. Zapravo jest, ali daleko. Svirao bi tužne ljubavne pjesme na violini i večeri provodio na livadi gledajući nebo. Nije bilo isto kao prije. Nije bilo Zore.Ona je samo sjedila i čekala Antuna. Jedne večeri puhao je jak vjetar. Zora je izašla na livadu i gledala zvijezde. Odjednom je čula zvuk violine. Donio ga je vjetar. Zaplakala je. Antun je, svirajući violinu, čuo plač. Ali ne obični. To je bio plač ljubavi. Bio je toliko izražajan da je Antunu jedna suza pala na dlan. Ponovno je osjetio jaku ljubav i činilo mu se da je Zora tu. Nastavio je svirati. Zora je ponovno čula violinu. Osjetila je jaku ljubav, već joj poznatu. Znala je, Antun je tu. I bio je, u zvuku violine. A i ona je bila, u suzama. Osjetili su jedno drugo. Iako nisu bili zajedno, osjetili su prisutnost ljubavi. Ovaj put to su bili violina i suze.

Jesen je stigla sve je digla. Lišće i trave čak i mrave.

Na proplanku jednom stoji breza mlada. Na granama njenim pregršt lišća sanja, šarene snove i daleke dvore. Šareno lišće zlatne boje skrojilo haljine nove. Haljine su kao iz Pariza ali jesen modni mačak ne zanima. Svi ti krojevi i boje za nju ne postoje. Ona se samo smije i sve večernje haljine u vjetar uvije, osim breze mlade kojoj komad halje za hrabrost daje.

Svi se pripremaju za bal, ali nitko ne voli jesenski val. Večernja haljina je spremna nju će nositi malena Lena.

Karla Milat, 1. c

Na haljinio je lišće koje je sašilo malo biće. Na njoj veliki plod koji je začarao nebeski svod. Bal je stigao i Za sobom kišu digao. Lena je zablistala, a haljina zamirisala.

Marino Barada, 6. b

Petra Brkan, 6. b

Karla Muštra, 2. c

Klara Miljak, 6. b

Proljeće Male ljubice proljetnice, o proljeću stale naviještati. Visibabe se rasrdile i počele vikati. Svađale se one, svađale. Umalo da se nisu počupale. Onda dođe jaglac, kao neki stranac. Uleti među njih kao padobranac.

Lucia Mišić, 2. c

Lana Lozovina, 2. c

Paula Lovrić, 2. c

Proljeće je, što se svađate? Podignite glave ljute! Visibabe svađalice, jaglacu zahvalile, a ljubice ga zagrlile.

Dražen Jurić 4.a

1.a

ŠKOLA …je važna LJUBAV…je nježna …je za učenje …je sreća …je za pamet …je prijateljstvo …je zabavna …je kad se netko voli Škola je dosadna, ljubav je zanimljiva. Škola je za mene, ljubav nije za mene.

Petra Sartori, 3.b

PROLJEĆE U PROLJEĆE JE LIJEPO VRIJEME. RASTE PROLJETNO CVIJEĆE. ZUJE PČELE I LETE LEPTIRI. PTICE SELICE SE VRAĆAJU S JUGA. ŽIVOTINJE SE BUDE IZ ZIMSKOG SNA . LJUDI VIŠE BORAVE U PRIRODI.

Roko Maravić, 1. b

14

Ivan Mirat, 2. d

KAŽI ŠTO MISLIŠ O…

Stela Milat, 1. c

Andrić Stella 3.a

PRIJATELJSTVO…je za igru ZNANJE…je škola …je za druženje …je super …je nogomet …ti treba da budeš pametan …nije opasno …će ti pomoći u životu

15

Moja mama Moja mama je dobra. Moja mama je fina. Moja mama me pazi. Ona ima novi auto. Auto je dobar.

Obitelj je prva škola ljubavi

Petar Ivković, 1.a

Majčine ruke Majčine ruke su uvijek tu. Samo majčine ruke utjehu mi daju u zagrljaju.

Petra Karanušić, 1.b

Obitelj je prva škola ljubavi Kristijan Botušić, 2.a

Viktoria Karatović, 1.a

Valovi

Obitelj me naučila da poštujem ljubav. Kad sam se rodila prvo sam učila o ljubavi. Ljubav je kao trešnja slatka koju voli obitelj svaka. Kada dođe vrijeme za ručak, obitelj se okupi za stolom i priča o ljubavi. Svi se vole, svi se maze, svi se paze, a to je put do carstva ljubavi. Kad sam tužna i sama, obitelj je tu za mene uvijek jer me voli.

Klara Ribičić, 2.a

Negdje na pučini valovi se stvore pa morem plove. Po moru se kreću i tko zna gdje skreću. A kad dođu do kraja vode, cijeli njihov život u zaborav ode.

Marina Gašpić, 2.b

Mila Nižić, 1.a

Marija Perica, 4.a

Ljubav Ljubav nas tjera na lude stvari, svatko se tada pametnijim pravi i stalno se smije, zeza i šali. Ljubav je zbilja najbolja stvar život naš pretvara u san.

16

Lovre Franić, 5.c

Kristijan Botušić, 2.a

Bakine serije

Irena Varnica, 5.c

Laura Lučin 3.b

Ja sam četvrto dijete deseteročlane obitelji. Ovako velika obitelj je prava mala škola u kojoj su svi i učenici i učitelji. U obitelji sam mnogo toga već naučio. Naučio sam puzati, hodati, pričati, pjevati, igrati se… Imam četiri sestre i tri brata pa sam naučio dijeliti sve: svoju sobu, igračke, slatkiše… Najljepše je kad dijelim mjesto u krilu svojih roditelja. U majčinom krilu je tako toplo, meko i sigurno. Ona nas mazi, miluje, škaklje, priča nam priče dok se mi guramo kao mačići. Svi bismo htjeli biti što bliže njenom srcu. Ona kaže da se ne guramo jer nas sve voli jednako. Tata je dobar igrač u svim igrama pa ga svi želimo za suigrača. On se smije i obećava da će mijenjati ekipe. Jako volim svoje roditelje jer uvijek imaju vremena za nas. Oni nam svojom brigom i strpljenjem pokazuju što je ljubav. Ljubav u mojoj obitelji pokazuju baš svi. Jakov je beba, ali znam da nas voli jer je uvijek sretan i nasmijan dok nas gleda. Klara svoju ljubav prema nama pokazuje pjesmom i plesom. Magdalena i Anđela najradije crtaju i pišu u našoj sobi dok mi pišemo domaći uradak. Josip i Dominik su malo stariji od nas pa paze na “bebače” kad smo u šetnji. Sara je najstarija. Ona svima rado pomaže, i nama i roditeljima. Mi smo jedna velika sretna obitelj u kojoj je lako naučiti ljubiti.

Joško Medić, 3.a

Hani Radovac, 1.a

Jelo za ptiće slavujiće Kad u najbolji restoran u šumi obitelj slavuja kroči, konobar kos mora odmah doći. Za njega tada nema veće sreće, a onda brzo reče: "Dobar dan, dobro došli u naš restoran! Što biste jeli? Pardon, gdje biste sjeli? Ovo je restoran u šumi najbolji, svakome poslužujemo po njegovoj volji." Na to će mama slavujica: "Nama bi dobro došla juhica." A gospodin slavuj na to: "Ja bih nešto ukusno. Komarca ili muhu, a ne glupu juhu!" Konobar kos ništa ne može shvatiti, čak ni narudžbu zapamtiti. Onda kaže: "Imamo novi jelovnik za ptiće, raspjevane i vesele slavujiće. Za predjelo ima: Ukusni crv s komarčevim krilima. Za glavno jelo 10 muha i od leptira krem juha. Za desert: umjesto hrane svake, koncert il' pjesma slavuja - njihovog tate."

Petra Petričević, 5.c

Likarije

Moja baka po cijele dane gleda serije, i domaće, i strane. K'o da je u transu kad serije gleda. Nit' vidi, nit' čuje, ništa joj se ne da. Meksičke, turske, bilo koje. Bitno je samo da gleda serije svoje.

Frane Sorić, 7.c

Najboje likarije u moje su matere. Za šta god da triba, u moje matere jema lika. Ča god da me zaboli i ča god mi je potriba, u moje matere jema lika.

Lea Vučkić 7. c

Didov tovar Kad didov tovar krene, zaustavi ga ne moš ka' i mene. Kad ga lovan na sve strane, polomin sve maslinove grane. Učini on puno štete, i kad trče i kad miruje, konope zaplete. Dida ne zna di će s njin, ma isto mu je drag ka' sin.

Doris Dobrić, 2.b

Petra Karanušić, 1.b

Anđela Matijaš, 7.d

Elena Alajbeg, 2. d

Bartul Barišić, 3.b

Obitelj je prva škola ljubavi Znam da je obitelj prva škola ljubavi. Pitate se kako znam, evo reći ću vam. Navečer prije spavanja najprije dobijem poljubac od mame. On bude tako lijep da ga do jutra osjećam na obrazima. Od tate jedan veliki zagrljaj. Dok spavam osjećam da me čuvaju njegove ruke. Najdraže od svega mi je doći kod seke u sobu i uvući joj se u krevet. Svaka obitelj mora sve svoje članove učiti ljubavi jer ljubav dolazi iz obitelji.

Ivana Kuzmanić, 3.a

Jana Sorić, 2.a

17

Priča školske klupe

ČINKVINE 2. b

Draga djeco, poslušajte priču školske klupe. Zamislite samo koliko je djece sjedilo uz mene. 50 godina velika je stvar! Zamislite koliko me dječjih suza okupalo. Kupanje uvijek dobro dođe, ali bilo mi je žao zbog žalosne djece. Koliko je bilo smijeha i veselja zbog fantastičnih ocjena. Zamislite koliko sam ljubavnih tajni čula. Još mi je toplo od silnih ljubavi. Koliko je smo šara i ožiljaka na meni, a stalno se javljaju nove. Znajte, djeco, jako me boli dok upirete i zarezujete. Budite nježniji prema meni i sretnija ću vas očekivati. Godine će prolaziti, a mnogi događaji će se zbivati na mojim leđima. Kada malo bolje razmislim, koliko jedna obična klupa može toga podnijeti!

Marina Gašpić, 2.b

Himna mojoj školi Na obali Jandranskoga mora Gradić mali ime Trogir nosi. U njem' već tisuć' zora I tisuć' glava koje znanje prosi.

Jana Sorić, 2.a

Mojoj školi Sretan rođendan školo moja, čestitke ti šalje Tania tvoja. 50 svjećica na torti sja, uz njih se s tobom veselim ja. Puno prvaša dočekala si ti, mali i uzbuđeni bili smo svi. Nek svako dijete s veseljem dođe, s još više radosti kući pođe.

Tania Baturina, 2.b

Katedralom on se diči i svatko hoće da mu sliči. Al’ samo je jedan Majstor Radovan, ime našoj školi dan.

Tko sam ja? Lijepo je kad me ukrašavaju i uređuju. Sretna sam kad su moje učionice uredne i čiste, a hodnici puni dječjih radova. Volim kad mirisno cvijeće raste i cvjeta oko mene. To su najveći pokloni koje mogu dobiti. Tko sam ja?

Barbara Krstulović, 2.b

Nekom pravo, nekom krivo, no, Majstoru je srce uvijek živo. Živo kad se plače,smije, živo kad hodnicima nikog nije. On je starac mlad, nastavnicima jako drag. Djeca ga se katkad boje, Al' ga ipak svi zavole.

Marija Marić, 8. b

UČIONICA Šarena velika Zabavljanje igranje crtanje U njoj je lijepo Zabava

Lovre Topić, 1.a

Marijeta Musinov, 2.a

UČITELJICA Dobra moja Pisanje slušanje razumijevanje Ja je puno volim Marija

Moja tvoja Množenje dijeljenje zbrajanje Dobra stara svakog dana Radost

MATEMATIKA Moja tvoja Množenje dijeljenje zbrajanje Dobra stara svakog dana Radost

Anja

ŠKOLA Vesela draga Računanje pisanje slušanje Moramo učiti u njoj Znanje

Iva Rožić, 1.a

Matea

Barbara MATEMATIKA

Anja

Tek pedeset ljeta samo svim učenicima kaže:“Zdravo!,, Pa ih znanjem nesebično grli želeć' svima da su vrli.

Na obali Jandranskoga mora Gradić mali ime Trogir nosi. U njem' već tisuć' zora I tisuć' glava koje znanje prosi.

18

Ivan

Škola uz njeg 'gordo stoji i neznanja se ne boji . U njoj djeca uče slova,razlomke pravi temelj svake nauke.

Svak' mu ljubav dade da uspomena ne propade, da se vječan pamti i dobro dobrim vrati.

Tija Cvijić, 2.b

ŠKOLA Zanimljiva poučna Učenje prepisivanje zabavljanje Ponekad volim ponekad mrzim Školu

ŠKOLA Draga prijateljska Učenje pisanje množenje Već dugo nisam imala Praznike

JA Lijen zaboravljiv Igranje brbljanje neučenje Ne volim baš školu Ispitivanje

Tino

ŠKOLA Draga dobra Učenje zaljubljivanje šaljenje U njoj imam jednu Simpatiju

Marina

Tania

Marino

Tania Baturina, 2.b

MOJA ŠKOLA

IGRALIŠTE Školsko dobro Trčanje skakanje branjenje Dobro je za nogomet. Igra

Marin

Šetam se. Sunce sja i miluje mi lice. Zvono zvoni.

Marina Gašpić, 2.b

Budim se iz misli i potrčim prema učionici. Tamo vidim svoje školske kolege, svoje prijatelje. Vidim, naravno, i učitelje. Gdje mladost susreće starost, mudrost i znanje.

Marija Marić, 8. b

UČITELJICA Draga pametna Učenje pjevanje sviranje Ubija moje školske tuge Razumijevanje

Mia Suton, 4. c

SIMPATIJA Dobra moja Pisanje namigivanje pogledavanje Ona je moja najljepša Tija

Dino

Tija

Lorena Radić 4.a

19

ŽIVOT U TROGIRU PRIJE MNOGO GODINA

Zima u mom kraju

Jednom davno živio je šjor Tonći, poštjer. Njegova žena Mare bila je šalturica, njihov sin policijot, a ćer slastičarka. Činila je rafiole slatke ka cukar. Nedijom je Tonći nosija bili veštit i nove postole za đir po rivi poslin crkve. Gleda je dicu kako skačedu i trčedu. Na obid bi doša šempjast od sunca. Osladija bi se rafiolama i prilega na otoman u tinelu.

Toni Lučin, 2.e

Trogir

Tea Šimić 4.d

Ništa ljepše nema, Nego s mog Balkona vidjeti Svetog Ivana zvona. Od kamena sagrađen Vjekovima tako živi, A cijeli svijet mu se divi! Trogiru moj, sretna sam Što u tebi živim, Jer u srcu mom, Ti si jedini grad.

Antonio Renić, 1. c Gabriela Conar, 4. d

Nikola Ante Bubrić, 2.c

Moja najljepša boja Moja najljepša boja je kao kamen, cesta, kula… to je boja siva kao kamene kuće grada Trogira.

Barbara Sorić, 5.c

Trogir Trogir je mali, ali ništa mu ne fali. Crkva Svetog Ivana, čuva starine grada Trogira. Radovanov portal grad krasi, na njemu lavovi izgledaju kao pravi. Radovan je svojim djelom dao Trogiru simbol veći, a turisti ostanu bez riječi. U mojoj duši, on je moj dom, nosim Trogir u srcu svom.

Hladan vjetar puše. Ljudi su se uvukli u tople kapute. Rukavice, šalovi i kape skrivaju naše ruke i glave od hladne bure. Snijeg u mom kraju rijetko pada. Prošle godine kada je pao to je bio najljepši doživljaj za mene. Grane su se obukle u snježne pokrivače i pod težinom snijega su se lomile. Vrapčići su cvrkutali tužno i žalosno, jer na snježnom pokrivaču nije bilo hrane. Djeca su se veselila i uživala u zimskim radostima. Grudali smo se, sanjkali, pravili smo snjegoviće. Bilo ih je raznih: velikih, malih, sa loncima na glavama, sa vunenim kapama i raznih boja šalova. Sve se bijelilo. Veliki i mali svi su bili vani; djeca, bake, djedovi, mame i tate. Ove zime te radosti, vike i bjeline nema. Samo poneki kišobran prođe mojom ulicom. Eh, kad bi barem ove godine bijele sniježne pahulje pobijedile ovu dosadnu kišu!

Nikola Ante Bubrić, 2.c Bartul Maravić,1.a Đeni Muhar, 1. c

Sretni snješko Ivan Belas, 2.b

Napadao gusti snijeg, na maleni jedan brijeg. Sve se snijegom bijeli da djecu razveseli.

Anton Ružičić, 2. d

Petra Pavković, 4. d

Pa se snješko smije, jer sunce ga ne grije. Sretan tako stoji i zimske dane broji.

Stjepan Šaškor, 2.c Marija Perica. 4.a

Sporograd

Mila Nižić, 1.a

Barbara Krstulović, 2.b

Kune padalice Tmurni oblaci prekrili su nebo. Umjesto kiše iz oblaka su počele padati kune. Kada su ljudi to vidjeli odmah su ih počeli skupljati. Gurali su se, skakali, bacali jedni na druge. Jedino je gospođa Marija stajala postrani. Nije htjela uzeti kune, jer njoj kune ne da nisu bile potrebne nego joj nisu bile najvažnije. Ona je imala šestero djece, a djeca su najveće bogatstvo.

U gradu Sporogradu sve je bilo sporo. Ljudi su bili spori, biljke su sporo rasle, a životinje su sporo jele. Proveli smo se jako sporo. Osjećati nismo mogli jer od sporosti osjećaji nisu navirali. Doživjeli smo jako spor dan. Bilo nam je jako hladno jer smo se sporo kretali. Sunce od sporosti nije moglo zasjati svom svojom jačinom. Školarci su kasnili u školu, ljudi na posao…. sve, sve bilo je sporo.

Gabriela Conar, 4. d

20

GRUPNI RAD 2. c Lovre Čop, Paula Lovrić, Dalija Draženović, Stjepan Šaškor, Paola Medić

Karmela Rožić, 2. c Matea Žarković, 2.b

Domenika Tonkić 4.a

21

Ricete starinske DALMATINSKE FRITULE:

KOLAČ O' SMOKAV:

Tisto: - 6 jogurti - 1 kil brašna - 3 žumanjka - gratana korica limuna i naranče - 2 praška za pecivo - 4 vanilija cukra - rum - suvice

- 15 dag suvih smokav - 25 dag cukra - 25 dag suvica - 5 bilanjaka - 20 dag cukra - 1 list oblatne

Od svega gori učinit tisto, na kraj umišat prašak za pecivo. Kućerinom grabite male baluniće tista i stavjajte u vruće uje. Vruće posipajte cukron.

Suve smokve izmišaj sa suvicama i cukron. Istuci snig o' bilanjaka s cukron. U snig umišaj suvice i smokve. List oblatne stavite u škrovadu i primažite dobivenon smisom. Peć dok ne porumeni.

MANDULAT:

DOMAĆI ROŠČIĆI:

- 4 cila jaja - 42 dag cukra - 25 dag meda - 25 dag bajama - 2 oblatne

- 1 kvas - 50 dag brašna - 18 dag masti - sol - 0.5-1 dl vode - mermelada - cukar u prahu

Jaja i cukar izmišat. Stavite teću na paru i dodajte med, izrizane bajame i bokun cilih bajam. Vruće izlijte na oblatnu, pklopite drugon i dobro pritisnite. Provat možete tek idući dan.

Brašno i kvas izmišajte. Dodajte mast i sol. Izmrvite. S bokun mlake vode umišajte tisto. Ostavite dvi ure u hladnjaku. Razvajajte tisto u krug, rižite trokute, stavite kućerin marmelade na trokut i savijte u roščiće. Pecite 30 minuti na 200°. Vruće uvajajte u cukar.

RICETE ZAPISALE I PROVALE: Ema Žuljević (5.a), Rina Piteša, Lucija Ševo i Antonija Rinčić (5.b).

22

23

Naši uspjesi Ivan Sorić (8.a) osvojio je 5. mjesto na Državnom natjecanju iz povijesti. Voditeljica: Marijana Šimić

Priredila: Tomislava Ečić

Peta robotička alka JUnior održala se ispred OŠ Petra Berislavića, a našu školu predstavljale su dvije ekipe pod vodstvom mentorice Tomislave Ečić. 1. Ekipa – Karlo Putić,6.a; Ante Perica,6.b; Luka Tramontana, 6.c 2. Ekipa – Petar Buble, 6.b; Jakov Ivković, 6.b; Ante Radačić, 7.a Učenici 1. EKIPE osvojili su PRVO MJESTO.

Luka Milovac osvojio je 2. mjesto na Državnom natjecanju iz informatike (voditeljica: Ana Marija Sačer) i 5. mjesto na Državnom natjecanju iz fizike (voditeljica: Željka Kasalo).

24

Šime Vukman (8.b) osvojio je 4. mjesto na Državnom natjecanju iz geografije. Voditeljica: Vedrana Brajko

Ante Radačić, 7.a - 1. mjesto na županijskom natjecanju iz povijesti Voditeljica: Marijana Šimić

Županijske pr

vakinje

U utorak 14. svibnja održano je međužupanijsko natjecanje u odbojci. Na tom natjecanju naše odbojkašice, pod vodstvom nastavnika Emila Kursana, osvojile su 1. mjesto i time se plasirale za državno natjecanje.

25

DICA I ČAKAVICA U Muzeju grada Trogira održana je 16.svibnja 2012. čakavska večer ''Dica i čakavica''. Domaćin ove manifestacije bila je OŠ Petar Berislavić iz Trogira. Pod vodstvom nastavnice Ivane Ljubenkov i Marice Tadin nastupili su i učenici naše škole predstavljajući svoj mali ''teatar o'spize''.

Kako se kužinava u nas dočarali su nam učenici : Valentina Piteša, Arijan Buble, Arijana Mamić i Barbara Geić uz pratnju dva učenika s mandolinama Ante Radačića i Karla Sorića.

Vavik ćiri sa svoje pergule šjora Tone. Kurijožasto gleda – mene, suside, furešte… Ma svakog covika. Atento prati 'ko di gre 'ko koga vižitaje 'ko se jubi i 'ko se kara. Cuje van i miše na šufitu. Ka policijot! Jema i kanoćal. Da ne bi cagod propustila, bajna. Ka' je nevera ka' nima ni pasa ni maške ošervaje se livo-desno s lumbrelon u ruci.

Onod, na kantunu moje štrade stojidu dva brata – Jere i Špire. Špire je stariji i jema 63 godin, a Jere je mlaji, oko 55 godin. Svaki dan po cilo lito redu i pituraju svoj brod. Parte van, duraju zajedno kroz lita, pramalića, zime…i vavik činidu škandal. Ma, cim pocnu redit brod, pocnu se kontreštavat. To van vako gre, ka pisma… - Glup si ka patata! Ne znaš posal! - Molaj me se! - Šijunada te odnila! Cila štrada ori. Vično revu, vicu, arlecu. I mater si beštimaju, neka su braća! Špire je šempjast, žešći na parlativi, a Jere je furbast, zapocne škandal. Ma nije van uvik škandal u pitanju, jema van tu i pulitike. -Ma ca je vo doslo, Jere moj?Sve krešilo, a penžije male! Bidan narod, nima za kruv i mliko. Nidir posla, judi u kreditiman, tribadu priranit fameju. A koliki je tek dacij u ovu nasu zemju. Kažen ti ja, svi smo mi upali u kašetu brokav, valja nam se iskoprcat. Ma kako??Najboje zivedu političari, lipo pricaju, varaju, puni šoldi… -A ca se cudiš brate? Oli nije vavik tako bilo? Jedan kanun za moćnike, drugi za narod. Ko šoldi jema, vlada sviton. Ma najboje ti je, Špire moj, bit političar – obećaj, obećaj, ludo srce kuntentaj! I tako van prolazu dani u ovu moju štradu, vavik isto.. Izjutra pocne sve lipo ka 'da ništa nije bilo. Ka' u niko doba jopet sve po staron- vika, beštima, pulitika…

Vrime pasaje… A šjora Tone? Ka makako u svon motu. Lucija Ševo, 5. b

Stoji nad mojin gradon. Kampanel svetoga Lovre. Kanta, Bati, Rebatije… Gleda tisne kale, šporke kamene kuce, puknute kupe, zabotunane ponistre. Sluša smij furešti, dičju ciku, viku, ćakulu, kalmu… Prati grajski đir.

JERE I ŠPIRE KURIJOŽASTA TONE

KAMPANEL

Arijana Mamić, 7. a

Gombaje se s grajašima. Gušta u teplini sunca. Odolije buri, dažu i jacu. Fjamenat i bunbal navišćuju misu, funerale i matrimonije… Vavik je bija i bi'će cima judi i neba. Svitnjak mojega Trogira.

NAJBOJE MISTO NA SVITU Zdravi i veseli bili! Ja san van fetivo Rašpino cejade namurano u našu lipu trogirsku rivu. Znate li vi, svitu moj, da Trogirani višje živedu na njoj, zanamisto doma? Nima bojeg mista od ovega za odmorit nerve. Kad dojdeš ode, sidi ukraj obale na šentadu i s galeboviman zapivaj pismu. I slušaj… ''Dobavi Vinko cakod divojke!'' ''Oštija bruta, tija san ga udrit..'' '' A su kin se ono jubi?'' Nima kalme na rivi jerbo ćakuleta ne fermaje. Vavik se judi kombaju ko jema prav, a ko krivo. Meju palman dica arlecu, kantaju….sve rebatije. Ne moreš spavat ca o' beštimji, ca o' pivanja. Nizdol, prema Kuli Karmelengo peškaduri se dežbarkavaju s brodi. Cila arija vonja na friškinu…A judi? Gracadu se za ribu ka da će mukte dobit. Ma baš su gulozi. Izjutra zvonidu zvona sv. Dominika, naviščuju misu. Babe ćakulone su van u prvomen redu, molu Boga, a dočin izajdu iz crikve – ''To van je ta, ca ju je muz privarija s drugon, onon frižerkon iz Pašika, ca jema dite s nikin pomorcen…'' Oma tu, ukraj crikve su van lipe kamene kuce, ma divota i je vidit. Balature pune garifuli i đirani…joci mi se smijedu ka'i vidin. S tiramoli se movi na vitru molatira bjankarija… Jemaju van kuce drvena vrata i bužu kroz koju moreš ćirit u dvor. To je nama dici posebno drago. Privecer padne gradelada u šjor Bepa i cila arija vonja o' peceni škuši. Ajme, koji gušti! I tako iz dana u dan, kroz misece i godišća živi moja riva. Zato fureštu, nemoj batit đeložiju, vengo dođi, sidi, slušaj…ovi zivotni đir.

Barbara Geić, 7.a

Valentina Piteša, 7. a

PRICA SE, PRICA… Sidin usrid grada na pjaci. Judi trčidu svak za svojin poslon. Ma, o nicemu svi pričadu. Psssst…da cujemo. - Ka da nimamo dosta predmeta u školu, pa su nan izumislili jos jedan –zdrastveni odgoj. Krivi su i profešuri ca su to prihvatili – tuži se mularija ispri Lože. Onod, malo nizdol kraj Kneževa dvora kombaju se matere i ćaće. - Jema ovi predmet i dobrih strana, kontra nenasilja je, tolerira svu cejad…,ali u fameji bi se tribalo odlučit kako odgajat dite. Bilo bi boje da se svi skupa pozabavimo lošin ocjenaman, dica nan ništa ne učidu. Nasrid pjace, skupile se stare trogirske ćakulone…je, je svitu moj one ca vavik iz škura stojidu i u sve se razumidu…To su van fetive jazikuje ovega grada. - Doslo niko ludo vrime! Ca pametnoga mogu naučit ova današnja dica?Do' ce nan susvita! Dajte dite materi – lipo naš narod govori. Pone. Laganin korakon gre pop ispri' katedrale, kad ujednom javi se Vinka Jevina – Faj'n Isus! Don Pave, a ca vi mislite o ovomen novon predmetu – zdrastvenon odgoju? - Mislin da nije o' potribe objašnjavat. Molite sve Boga, znate i same… U ti čas, mane in rukon da i se otarasi i ode ca na drugu bandu. Prica se, prica, ovod, onod, onoderak… A mene je vec glava zabolila o' toliki besidi. Judi moji, a ca da van kazen vengo, dogovorite se sami sa sobon i budite spremni ka' vas niko upita –:''A ca ti misliš o zdrastvenon odgoju?''

Ana Svilan, 7.a

26

27

ASTRONOMSKI RAZGOVORI

Priredila: Tomislava Ečić

EKO KUTAK Stablo

ja sakuplplanirana akci ranje. og papira a ar en st d ja ve an ro lj p p Akcija saku oli uspješno je nu starog papira za recikli 12. u našoj šk kupiti to Dana 20.4. 20 kg papira. j je cilj bio sa jo ko a ir ap o 2 tone i 390 p en g lj p ku sa je janja staro jer ko premašen Cilj je dvostru

Zeleno i vitko, nedodirljivo. Pogled mu ide navisoko. U kišnim noćima podrhtava. U noćima tamnim šumi. I krošnjama nebo ljubi. Matea Bodrožić Džakić, 7.d

EKOLOŠKA Zoran Knez - astronom

Prilikom posjete Zvijezdanom selu Mosor, nakon što smo pogledali, uz pomoć teleskopa, galaksiju Andromedu, razgovarali smo s astronomom Zoranom Knezom. Kada ste se počeli zanimati za astronomiju ?

- Za svemir i za astronomiju počeo sam se zanimati otkad znam za sebe. Zapravo se ne sijećam tog trenutka, bio sam mali i bilo je to vrijeme prvih letova u svemir, zapravo letova na Mijesec. Bilo je to tada vrlo popularno zanimanje i od tada moje zanimanje nije izblijedilo.

Kako se postaje astronom?

28

- To ja ne znam točno reći jer ja nisam baš pravi astronom.

Studira se fizika,specijalizirana astronomija,ide se na zvjezdarnice,vrše se istraživanja... Ukratko,astronom je zapravo danas astrofizičar.

Što vas iz dana u dan sve više oduševljava?

- Najdraži planet mi je Zemlja jer živim na njemu i jedino tu mogu opstati.Od ostalih planeta mi je najdraži Jupiter.Vrlo je dinamičan, a naš teleskop je sasvim dovoljan da se mogu pratiti promjene na njemu i njegovom

- Svaki susret s vedrim nebom je dojmljiv, zanimljiv, svako promatranje je doživljaj za sebe. Za poglede iz dubokog svemira nismo baš dobro opremljeni, ali nam se ostali planeti jako lijepo vide.

oblačnom omotaču,a uz to su još njegova četiri mjeseca koja stalno plešu,odigravaju i formiraju neki jedinstven položaj koji se više neće ponoviti,a mogu se promatrati različite pojave i pomrčine tih mjeseca.

Što planirate ove godine?Rekli ste da će se nešto dogoditi 21.12.2012?

Koliko godina radite u zvjezdarnici?

- To je potpuna besmislica i to neću komentirati.

- U zvjezdrarnici sam počeo raditi prije tri i pol godine.

Koji vam je najdraži planet i zašto?

Ivan Sorić, 8. a

lja blista Nek naša Zem sta, či nek je uvijek trava, i n le neka se ze ne zatrpava. nek je smeće svatko pazi Uvijek neka se ne gazi. da po smeću će i staze, Ukrasimo ku aze. koji nam dol nek nas hvale , 5.d Davorka Žaja

rtu mv o k ls oško a sv ju s u o a i kcij jedn su akc a a z a a li dn zred anizira aslina. lu . Ra a 2 r 1 7.d org nje m o, u sti . 20 i 1 a 1 m . a 27. .d, 6 L.Škaro ju i br uktivn 5 , n d .c ici 5 nikom nja, sad lo i pro že.“ n e v Uč nasta eđiva vese e slo ij m nja, ur , bilo je ke) ruk e li k čišć i uvije le (i ve Kao se ma d „Ka

Na svečanosti koja se održala dan a 10. svibnja 2013. u Zagrebu našoj školi produž en je status Međunarodne Eko-škole. Certifi kat i Zelenu zastavu preuzeo je ravnatelj škole Vilko Stojan.

29

A V A ZAB

I

ZAGON

ETKE

JESTE LI ZNALI? 1. Jeste li znali da se u rečenici "The quick brown fox jumps over the lazy dog." koriste četiri slova engleske abecede? 2. Jeste li znali da je zlatna ribica jedina životinja koja može vidjeti i infra crvenu i ultra ljubičastu svjetlost? 3. Jeste li znali da oči bebe ne proizvode suze do 6-8 tjedana starosti? 4. Jeste li znali da prosječna osoba zaspi za 7 minuta? 5. Jeste li znali da su Kinezi prvi koristili kistove za slikanje i to 3800 godina prije Krista? 6. Jeste li znali da je prvo javno prikazivanje televizijskog programa bilo u Londonu 1936. godine? 7. Jeste li znali da šišmiši uvijek skreću ulijevo kada izlaze iz pećine? 8. Jeste li znali da Pingvini žive i u Africi? 9. Jeste li znali da je Leonardo da Vinci bolovao od disleksije? 10. Jeste li znali da zijevanje uglavnom traje oko 6 sekundi?

OSMOSMJERKA RJEŠENJE:

_

_

_

_

_

_

_

Po glasu – živko. Ore k P o perju – s ao or ivko. Crn Skakućem, je ka ač, v irkam, o kov a nije ač posvuda zir n i o k a r m. a nije ač Čuvam se ni ko , p raćke v (RIA i bježim od TCK ač. M ačke. ) (RVCBAA ) Malen sam kao zrno riže, radišan i jak, uvijek nas je puno braće, ne plaši nas čak ni lav. Crni, žuti ili bijeli, mi ko vojnici pravi. Što smo? Tko smo? Mi smo ... (IMAVR) Sjede Mujo i Haso na klupi u parku. Pita Mujo Hasu: - Bolan Haso, znaš li ti kako ćeš znati koje su muške, a koje ženske ribice u akvariju? - Ne znam, kako ću? - Uzmeš malo kruha i ubaciš u akvarij. Ako je pojela, onda je žensko, a ako je pojeo, onda je muško.

iju? a križaš ježa i zm ad k eš ij b o d o - Št ljikave žice. - Tri metra bod

1. ODMOR 2. TRČANJE 3. ZEMLJA 4. PRIRODA 5. TOČKA 6. RAT 7. RAZRED 8. OLOVKA 9. MIR 10. KIST 11. LIKOVNI 12. KNJIGA 13. TORBA

30

Složio Mujo puzzle i kaže Hasi: - Vidi Haso, za ovo mi je trebalo samo mjesec dana! - I što sa tim? - A na kutiji piše od 3 do 5 godina! Priredili: Marko V ule Ivan Sor tić, 7. a ić, 8. a

L S I M E NAŠ

Nije zlato sve što sja

V

rlo često razmišljam o tome na koji način dnevne novine,časopisi i televizija „komuniciraju“ sa svojim čitateljima. Zaključujem da su novinski članci i televizijske emisije strogo namijenjeni određenim društvenim slojevima. Skoro u svim dnevnim novinama čitave stranice su namijenjene reklamama za povoljnu kupnju hrane, odjeće i obuće za djecu i odrasle. Posebno nas nastoje potaknuti na kupnju vikendom po posebnim akcijama i popustima. Svakodnevno čitamo o obiteljima koje su na ulici zbog neplaćanja kredita jer nemaju posao, a nitko im ne želi pružiti šansu da zarade za otplatu rate. Moli se novčana pomoć za bolesne i nemoćne. Nastoji se ljude potaknuti na razne načine da pomognu siromašnima kao što su: doniranje novca, odjeće, obuće, igračaka, hrane.Najgledanije TV emisije prekidaju reklame kako bi nas upozorili na iste akcije, a socijalni slučajevi zauzimaju važno mjesto u informativnim emisijama. Nerijetko se o takvim slučajevima rade i posebne emisije. Za razliku od siromašnih, bogati, dobrostojeći sloj društva o svemu tome se ne treba brinuti. Oni imaju svoje časopise i cjelovite TV emisije.Tu ih se obvezno obavještava o najnovijim markama automobila, obuće, mobitela, satova, odjeće, namještaja.To je sve ono o čemu siromašni mogu samo sanjati. Bogatima se nude i egzotična putovanja avionom ili kruzerom po Jadranu ili Baltiku. Ne smije ih zaobići ni visoka moda.Važno je znati što je ove sezone „IN“ ,što „OUT“. Detaljno ih se informira o mjestima i događajima koja,kao pripadnici „JET SETA“,ne bi smijeli zaobići. Ti ljudi sasvim sigurno ne znaju što je ne imati novca za pristojan i dostojanstven život. Ovim ne kritiziram sve bogataše. Ima i onih koji su bogatstvo stekli napornim radom i razumiju život siromašnih. Nažalost, takvi su u manjini. Ljude je novac zaslijepio. Iz ovog se zaključuje da se naše društvo razdvojilo na bogate i siromašne. Siromašni misle da bi bili sretniji i svi problemi bi otišli kad bi i oni bili bogati. Bogati sloj pak misli da siromašni imaju više ljubavi i razumijevanja za obitelj i prijatelje, ali se sigurno ne bi odrekli svojeg novčanog bogatstva za bogatstvo koje ima siromah. Prema mom mišljenju trebali bismo svi živjeti životom između bogataša i siromaha, u „zlatnoj sredini“. Bilo bi najpoštenije kada bismo imali dovoljno novca za osnovne životne potrebe, bez želje za ikakvim materijalnim luksuzom. Danas je luksuz imati obitelj i prave prijatelje. Oni su naše bogatstvo. Tješi me spoznaja da „ iza kiše dolazi sunce“ i da je ovakav život, u kakvom danas živimo, ipak samo prolazna faza. Stela Ljubica, 8.b

Moderna vremena

Rad je objavljen u zborniku radova učenika osnovnih škola Odjeci 2011./2012.

D

anas je nezanimljivo živjeti bez tehnologije. Kakav bi svijet bio bez satelita, bez računala, čipova, mobitela… Moji roditelji stalno govore kako je bolje bilo kada su oni bili djeca. Govore mi kako današnja djeca samo bulje u računala, razgovaraju i druže se preko interneta, te kako je sve to glupo jer su nestale one igre koje su oni igrali „na vatala˝, „na kukanje˝. Ponekad su mi smiješne njihove priče kako se ljudi sve manje druže, kako su ljudi danas hladniji, bezosjećajniji prema drugima, kako više ne razgovaraju gledajući se u oči već putem SMS-a i e-maila. Pokušavam im objasniti da je danas takvo vrijeme. Nekad su domaćice satima pripremale ručak, danas imaju razna pomagala pa im je priprema jela lakša i brža nego onda. Nekada su vijesti o onom što se dogodilo negdje u svijetu do nas stizale sporije, danas zahvaljujući internetu znamo što se u ovom trenutku događa bilo gdje na Zemlji. Ovo je moderno doba i ono donosi mnogo dobra. Ako pogledamo u prošlost, vidjet ćemo da svako novo razdoblje donosi nešto novo i za tu generaciju su ti noviteti bolji. Shvaćamo da je to ciklus koji se ponavlja i da, ono što danas govore moji roditelji, vjerovatno ću i ja govoriti svojoj djeci. Sadašnjost, prošlost i budućnost ovise o nama i sami smo zaslužni je li ona dobra ili loša. Toni Paraman, 7.d

31


Izvor 2013