1. 3 OT P OR [Pancho] Villa morao je izmisliti posve originalnu metodu ratovanja... Nije poznavao europske standarde strategije ili discipline... Kada Villina vojska ide u bitku ne sputavaju je pozdravi ili čvrsto poštovanje prema časnicima... Podsjeća na rasturenu republikansku vojsku koju je Napoleon poveo u Italiju. john r eed
74 Rat
Bombardirajte partijske centrale. mao ce tung
Vidjeli smo iz perspektive protupobunjeničkih strategija kako su se oblici ustanka, pobune i revolucije mijenjali tijekom dvadesetog stoljeća od tradicionalnih, centraliziranih vojnih struktura preko gerilskih organizacija pa sve do složenijega distribuiranog mrežnog oblika. Iz takvog slijeda priče mogli bismo steći dojam da protupobunjeničke strategije diktiraju evoluciju oblika pobune. A zapravo, kao što i sam pojam govori, upravo je suprotno. Moramo sada pogledati na drugu stranu i raspoznati logiku koja diktira genealogiju oblika ustanka i pobune. Ta logika i ta putanja razvoja pomoći će nam da prepoznamo što su danas i što će tek u budućnosti biti najmoćniji i najpoželjniji organizacijski oblici pobune i revolucije. Naposljetku, to će nam pomoći da razvidimo kako pristupiti najvažnijem zadatku za otpor danas, a to je otpor ratu.
primarnost otpora Protupobuna je prva došla na red u našem izlaganju rata i sukoba sila, iako je u stvarnosti, naravno, pobuna ta koja dolazi prva, a protupobuna uvijek mora odgovarati na nju. Krenuli smo od protupobune zbog
manje-više istog razloga što ga Marx, u predgovoru prvom svesku Kapitala, navodi u prilog tome zašto rasprava o bogatstvu ide prije rasprave o radu, njegovu izvoru. Metoda iznošenja ili izlaganja tog argumenta (Darstellung), pojašnjava, drukčija je od metode istraživanja (Forschung). Njegovu knjigu otvara kapital i, posebno, svijet robe: to je logično polazište jer tako prvo stječemo iskustvo kapitalističkog društva. Iz toga Marx razvija dinamiku kapitalističke proizvodnje i rada, iako su kapital i roba rezultat rada – kako materijalno, jer su oni proizvodi rada, tako i politički, jer kapital mora stalno odgovarati na prijetnje i transformacije rada. Dok Marxovo izlaganje kreće od kapitala, njegovo istraživanje mora krenuti od rada i stalno priznavati da je u stvarnosti rad primaran. Isto vrijedi za otpor. Iako uobičajena upotreba tog pojma može sugerirati upravo suprotno – otpor je odgovor ili reakcija – otpor je primaran u pogledu moći. To načelo otvara nam drukčiju perspektivu na razvoj modernih sukoba i nastanak našeg današnjega globalnog ratnog stanja. Priznanje primarnosti otpora omogućuje nam da tu povijest sagledamo odozdo i rasvjetljava alternative koje su danas moguće. Velika tradicija klasične njemačke filozofije iz koje Marx crpi ima bogato razvijenu filozofsku metodu utemeljenu na odnosu između modaliteta izlaganja ili predočavanja, Darstellung, i modaliteta istraživanja, Forschung. Mladohegelijanci, filozofi koji su početkom devetnaestog stoljeća prilagodili i preobrazili Hegelovu misao za njemačku ljevicu, a među koje se ubrajaju Ludwig Feurbach, David Friedrich Strauss, Arnold Ruge, Moses Hess i Heinrich Heine, uzeli su za polazište Hegelov Darstellung, njegovo izlaganje razvoja Duha u svijetu. Međutim, njihovo istraživanje preokreće tu idealističku perspektivu na svijet i postavlja je čvrsto na noge, razvijajući pojmove zbiljskih, materijalnih subjektiviteta. Na osnovi tog istraživanja, Forschunga, i njegove utemeljenosti u materijalnim subjektivitetima oni uspostavljaju neue Darstellung, odnosno novu viziju zbilje. To novo izlaganje ne samo da demistificira otuđenu perspektivu idealističkog gledišta, već također aktivno sazdaje novu zbilju. Subjektiviteti koji se pokazuju kroz to novo istraživanje tvorci su nove zbilje, stvarni protagonisti povijesti. To je upravo i Marxova metoda. Njegovo istraživanje naravi rada i produktivnosti onih koji su izrabljivani pod kapitalom nije samo orijentirano prema novoj viziji svijeta iz njihove perspektive, već i prema novoj zbilji stvaranoj kroz njihovo povijesno djelovanje. Mi sada, na isti način, moramo pokušati shvatiti naše globalno ratno stanje i njegov razvoj kroz to istraživanje nove genealogije društvenih i političkih pokreta
75 Otpor