123. Paolo Virno, Quando il verbo fa carne (Torino: Bollati Boringhieri, 2003.), 73. Vidi također Paolo Virno, Scienze sociali e “natura umana” (Catanzaro, Italija: Rubbettino, 2002.), 49-66. 124. Vidi C. B. MacPherson, The Political Theory of Possessive Individualism (Oxford: Clarendon Press, 1962.). 125. Vidi Günther Teubner, “Der Umgang mit Rechtspardoxien: Derrida, Luhmann, Wiethölter”, u Christian Joerges i Günther Teubner, ur., Politische Rechtstheorie (Baden-Baden, Njemačka: Nomos, 2003.); Günther Teubner, “Verfassungsfragen in der fragmentierten Weltgesellschaft” (izlaganje na Globalisierungskonferenz u Berlinu, 15. travnja 2002.); i Duncan Kennedy, “Comment on Rudolf Wietholter’s “Materialization and Proceduralization in Modern Law” te “Proceduralization of the Category of Law”, u Christian Joerges i David Trubek, ur., Critical Legal Thought: An American-German Debate (Baden-Baden, Njemačka: Nomos, 1989.), 511-24.
366
126. Julia Kristeva naglašava kritiku formalizma koju je proveo Bahtin i njegova grupa u svome uvodu francuskom izdanju La poétique de Dostoïevskie (Pariz: Seuil, 1970.), 5-21. 127. Mihail Bahtin, Problemi poetike Dostojevskog, prev. Milica Nikolić (Beograd: Zepter Book World, 2000.), 97. 128. O karnevalesknoj naravi protestnih pokreta vidi Notes from Nowhere, ur., We Are Everywhere (London: Verso, 2003.), 173-301. 129. Vidi Jean Genet, Prisoner of Love, prev. Barbara Bray (Hanover, NH: University of New England Press, 1992.). 130. Vidi Lynn Stephen, Zapata Lives! Histories and Cultural Politics in Southern Mexico (Berkeley: University of California Press, 2002.), 147-75. 131. Vidi Imperij, 53-62. 132. Peter Linebaugh i Marcus Rediker, The Many-Headed Hydra: Sailors, Slaves, Commoners, and the Hidden History of the Revolutionary Atlantic (Boston: Beacon, 2000.). 133. Zahvalni smo Valery Alzaga iz Međunarodnog sindikata zaposlenih u uslužnim djelatnostima (Service Employees International Union), Lokalne podružnice 105, za informacije o pokretu Pravda za čistače i njegovim pripadnicima. 134. Premda bi se iz naše perspektive to pojavljivanje novog ciklusa moglo učiniti pukim pitanjem političkog sastava pokreta koji dosežu zrelost, valja istaknuti da je politički sastav uvijek povezan s tehničkim i društvenim sastavom stanovništva. Posebno valja stalno imati na umu ekonomske transformacije uslijed prelaska na hegemoniju nematerijal nog rada koje smo opisali na početku ovog poglavlja. I da dodatno zakompliciramo stvar, razlikovanje između političkog i tehničkog sastava ili između političkog i ekonomskog ili društvenog teži dodatno zamagliti taj prelazak.
135. Vidi Colectivo Situaciones, 19 y 20: Apuntes para el nuevo protagonismo social (Buenos Aires: De Mano en Mano, 2002.); Rad Zibechi, Genealogia de la revuelta (La Plata, Argentina: Letra Libre, 2003.); i Maristella Svampa i Sebastián Pereyra, Entre la ruta y el barrio: La experencia de las organizaciones piqueteras (Buenos Aires: Biblos, 2003.). Vidi također francusku zbirku ogleda u Multitudes br. 14 (jesen 2003.), uključujući Collectif Situaciones, “Causes et hasards: dilemmes du nouvel antagonisme social”, 135-43; i Graciela Hopstein, “Piqueteros: limites et potentialités”, 155-63. 136. Vidi, primjerice, Peter Bienart, “Sidelines: The Anti-globalization Protest that Must Not Occur”, The New Republic 23, 24. rujna 2001., 8. 137. Vidi Jessica Stern, “The Protean Enemy”, Foreign Affairs 82, br. 4 (srpanjkolovoz 2003.): 27-40. 138. Vidi Richard Rorty, Achieving Our Country (Cambridge, MA: Harvard University Press, 1999.); Michael Walzer, “Can There Be a Decent Left?” Dissent (proljeće 2002.): 19-23; i “Left Conservativisrn: A Workshop”, boundary2 26, br. 3 (jesen 1999.): 1-62.
367 Bilješke