analiza pretpostavlja krizu kao svoje utemeljenje i otvara
Ujedinjeni narodi, oni su združili prosvijećenu težnju za
sistem prema sukobu među različitim političkim snagama
kozmopolitskom vladom s demokratskim uređenjem
koje određuju otvorene prostore, granice i zatvorene pro-
među nacionalnim državama koje su dobile rat protiv fa-
store. Naša je hipoteza, koja je nedvojbeno reduktivna, ali
šizma. Nakon pola stoljeća njihova postojanja to je save-
ipak učinkovita, da se ti unutarnji sukobi i opreke unutar
zništvo očigledno iscrpljeno. Nakon sputanosti Hladnim
pojma geopolitike trebaju prepoznati kao sukob između
ratom i paralize nesposobnošću da razbiju birokratske me-
mnoštva (to jest snaga društvene proizvodnje) i imperijal-
hanizme iznutra, Ujedinjeni narodi su pali pod vladavinu
ne suverenosti (to jest globalnog poretka moći i izrabljiva-
jedine preostale supersile. Drugim riječima, Ujedinjeni na-
nja), između biopolitike i biomoći. Ta nas hipoteza navodi
rodi postali su mjesto na kojem najjasnije dolazi do izraža-
na to da promjene paradigme geopolitike vidimo kao od-
ja globalna hegemonija i unilateralna kontrola Sjedinjenih
govore na izazove koje postavljaju borbe mnoštva. Primje-
Američkih Država. Oni su, paradoksalno, također mjesto
rice, drugdje smo već ustvrdili da su transformacije geopo-
na kojem još uvijek dolazi do izražaja slika distribuiranijeg
litičkog okvira u kasnom dvadesetom stoljeću, nakon naf-
oblika moći, primjerenijeg procesima globalizacije.
tnih kriza i monetarnih kriza u 1970-ih i sloma sistema
298 Demokracija
Dakle, s krajem Hladnog rata oblik imperijalne vlada-
Bretton Woods, odgovor na antikolonijalne i antiimperija-
vine počeo je redefinirati rubove granica prijašnjeg nepri-
lističke borbe u Aziji, Africi i Latinskoj Americi te velike
jatelja i organizirati jednu mrežu kontrole nad svijetom.
društvene borbe u Europi i Sjevernoj Americi.111 Čini nam
Politika vojnog obuzdavanja na Bliskom Istoku, koja je
se da se danas krizu geopolitike najbolje može shvatiti u
imala za cilj spriječiti napredovanje društvene prijetnje,
okviru borbe protiv trenutnoga globalnog poretka koji
transformirana je u operacije unutarnjeg prevratničkog sa-
smo ocrtali u prethodnom poglavlju, od pokreta protiv ne-
botiranja i vojnog prodiranja u bivšu sovjetsku sferu. Ono
oliberalizma u Indiji, Brazilu, Seattleu i Genovi do pokreta
što je iz toga proizašlo jest veliki polumjesec imperijalnog
protiv rata u Iraku. Elementi te krize mogu predodrediti
zapovijedanja koji se proteže od Bliskog Istoka do istočne
buduće smjerove razvoja geopolitike. I moramo vidjeti ka-
Azije, od Arapskog poluotoka do Korejskog poluotoka, pre-
kvu stratešku korist mnoštvo može naći u toj krizi
sijecajući bivše sovjetske teritorije u središnjoj Aziji i zara-
geopolitike.
njajući prema strateškim bazama na Filipinima i u Australiji. Taj polumjesec je konfiguracija novog, globalnoga geopolitičkog horizonta. Globalna suverenost je poprimila im-
u n i l at e r a l n o z a p o vj e d a n j e i osovina zla
perijalnu figuru pod kontrolom Sjedinjenih Američkih Država i njihova ogromnog centraliziranog vojnog aparata koji se rasprostire cijelim svijetom.
Kako se možemo vratiti strategijama geopolitike u dvade-
Međutim, ta operacija niti je potpuno dovršena niti je
set prvom stoljeću i alternativi između unilateralizma i
lišena unutarnjih proturječja. Postoje velike zone koje nisu
multilateralizma? Prvi zadatak unilateralističke geopolitič-
(i možda nikad ne mogu biti) izravno uključene u taj uni-
ke strategije danas, koju najčešće predstavljaju Sjedinjene
lateralni imperijalni režim. One se opiru snažnim držav-
Američke Države, jest produbljivanje krize institucija sta-
nim formacijama, u nekim slučajevima vlastitim global-
roga međunarodnog poretka. Kako bi učinkovito upravlja-
nim aspiracijama. Unilateralistička strategija je oslabiti te
la globalnom politikom unilateralistička strategija, primje-
sile koje se opiru, zatvoriti ih u regionalnu os i naposljetku
rice, mora podrivati političke i pravne moći Ujedinjenih
integrirati u globalnu hijerarhiju. Postoje ustvari tri strate-
naroda. Kada su krajem Drugog svjetskog rata formirani
ška suparnika koja niti jedna unilateralistička strategija ne
299 Globalni zahtjevi za demokracijom