200
Hrvatsko, seljaĀko, starinsko i domaþe: Povijest i etnografija javne prakse narodne glazbe...
obzirom na zastupljenost pojedinih izvedbenih vrsta, repertoar je, dakle, trebao biti raznolik, sliĀno kao i u drugoj polovici tridesetih godina. Zastupljenost Āetiriju izvedbenih vrsta na glavnim smotrama 1946.-1952. bila je sljedeþa: pjesma – zastupljena u 70,3% nastupa (140), ples – u 82,9% nastupa (165), svirka – u 1,5% nastupa (3), prikaz obiĀaja – u 3,5% nastupa (7). Kao i na smotrama iz druge polovice tridesetih, prikazivanje obiĀaja i svirka bez pjesme i plesa javljali su se samo iznimno, ali je zastupljenost plesova u nastupima narasla za oko 30% u odnosu na tridesete, tako da je i premašila zastupljenost pjesama. Zašto se i kako to dogodilo? Postoje li dijakronijske i sinkronijske razlike u zastupljenosti pjesama i plesova, razlike s obzirom na organizacijske oblike sudjelujuþih skupina, razlike s obzirom na regionalne prakse javnog izvoāenja? Je li izvoāaĀima i publici plesanje odjednom postalo veoma zanimljivo ili je novopromicane sastavnice javnih izvedbi (npr. »kvalitetne«, »umjetniĀki sadržajne«, »napredne« izvedbe) bilo lakše ostvariti na podruĀju plesanja nego na podruĀju pjevanja i sviranja? Negdje u odgovoru na ta pitanja možda þe se razotkriti i razlozi zašto je ples (a ne glazba) u nekoliko poslijeratnih desetljeþa (p)ostao osnovnim baštinikom »folklora« i/ili narodnog umjetniĀkog izraza u javnosti. Svaka od ponuāenih moguþnosti ima svoje opravdanje. Ponajprije, postoje bitne razlike u zastupljenosti pjesama i plesova po godinama: pjesma u ples u 1946. 96,0% nastupa (24) 68,0% nastupa (17) 1947. 80,6% nastupa (25) 83,9% nastupa (26) 1948. 84,6% nastupa (33) 82,0% nastupa (32) 1949. 44,7% nastupa (17) 92,1% nastupa (35) 1950. 66,7% nastupa (14) 85,7% nastupa (18) 1951. 52,6% nastupa (10) 84,2% nastupa (16) 1952. 65,4% nastupa (17) 84,6% nastupa (22). Rubne toĀke, nimalo sluĀajno, Āine prva i Āetvrta smotra. Prvu je samostalno organizirala Sloga, pa otuda i pretežnost pjesme nad plesom, dok je Āetvrtu organizirao Savez, koji þe tijekom pedesetih – kad potpuno preuzme nadzor nad amaterskom glazbenom, plesnom i dramskom djelatnošþu – folklornu djelatnost ograditi unutar podruĀja plesa. Pokušaj iznalaženja razloga zbog kojih se to dogodilo ostavit þu za poslije. Zasad tek valja imati na umu da do pretežnosti plesa nad glazbom na smotrama narodne glazbe i plesa nije došlo ni odjednom ni sluĀajno, te da je pritom, Āini se, presudan bio utjecaj Saveza.
ma ne navodi se izvedeni repertoar. Stoga ukupni broj nastupa na temelju kojega izraĀunavam postotke u vezi s izvedenim repertoarom obuhvaþa 199, a ne 204 nastupa.