Pogled na iločku citadelu, 2009. View of the citadel at Ilok, 2009 (M. Romulić)
ulazne kule starijeg glavnog zapadnog ulaza u grad. Istraživanja4 su pokazala da je veća prostorija hamama, svojim istočnim zidom, presjekla srednjovjekovnu kulu. Strukture kule pronađene su istočno od veće sačuvane prostorije hamama, dok je u interijeru te prostorije pronađen manji, zapadni ulazni dio kule. Nalaz glavne ulazne kule izuzetno je značajan za razumijevanje funkcioniranja i morfoloških mijena iločkog srednjovjekovnog fortifikacijskog kompleksa. Prema ostacima iločkog hamama, teško je sa sigurnošću reći o kojim se funkcionalnim prostorijama radi. Sačuvane su svega dvije prostorije – jedna veća kvadratna prostorija, svođena kupolom na pandantivima i jedna mala, presvođena bačvastim svodom. Usporedbom opisa prostorija u hamamima, njihovom namjenom te rezultatima istraživanja, može se zaključiti da je prostor istočno od danas sačuvane veće prostorije5 bio u funkciji šadrvana (ulazna prostorija). Danas sačuvana veća prostorija mogla bi, prema svom obliku, biti mejdan (prostorija za masažu i pripremu za kupanje) s malim nužnikom na južnoj strani. Na njenom se zapadnom zidu nalaze dvoja vrata za koja nije točno ustanovljeno gdje su vodila. Dva sloja pronađenih povijesnih žbuka dokumentiraju niz adaptacija interijera. U I. sloju prostorija je bila obojana u dva registra: donji crvenim pigmentom (caput mortum)
4 Konzervatorsko-restauratorska istraživanja i obnovu iločke citadele, unutar projekta “Istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Vukovar – Vučedol – Ilok”, provodi stručni tim Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba. 5 Na strukturama srednjovjekovne kule uočeni su tragovi adaptacija provedenih prilikom prenamjene kule za potrebe funkcioniranja hamama.