OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:49
Page 1
BROJ 31 • LIPANJ 2009. ISSN 1331-9523
»ASOPIS HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA
©PORT I ZNANOST
Privatizacija πporta - realnost ili zabluda
OLIMPIJSKE LEGENDE
Ronald Lopatny 90 GODINA NK ZAGREBA
Devet desetljeÊa najzagrebaËkijeg nogometnog kluba RELIGIJA I ©PORT
Ratnik i molitelj ©PORTSKI MARKETING
©PORT I DRU©TVO
NavijaËko je nasilje samo i iskljuËivo nasilje
Posljedice financijske krize na πportsko sponzorstvo
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 2
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 3
SADRÆAJ Nastanak modernog πporta: Tenis - izraz prosperiteta viktorijanske Engleske Olimpijske nade: Daniel MiheliÊ, jedriliËar Olimpijske legende: Ronald Lopatny, vaterpolist Olimpizam: Pierre de Coubertin i Amerika Malo poznati πportovi: Obaranje ruke ©port i druπtvo: NavijaËko je nasilje samo i iskljuËivo nasilje Religija i πport: Ratnik i molitelj Æenska strana πporta: Navikla je boriti se sama Umjetnost i πport: Renesansna umjetnost na sjeveru Europe Filozofija πporta: Dokolica, igra i slobodno vrijeme ©portski marketing: Posljedice financijske krize na πportsko sponzorstvo ©port i znanost: Privatizacija πporta - realnost ili zabluda Prilog POVIJEST HRVATSKOG ©PORTA Mediji i πport: Vrhunski πport ne moæe bez televizije ©port o πportu: Odnosi s javnoπÊu ©port i duhovnost: Meditacija i gimnastika ©portska terminologija: Kada offside nije - ili moæda je - zalee ©portska fotografija Publicistika Od Olimpa do Olimpa
Æenska strana πporta
Mediji i πport
18. str.
42. str. ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op
GLAVNI UREDNIK Ante DrpiÊ Urednik priloga Povijest hrvatskog πporta Zdenko JajËeviÊ
UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec
UREDNI©TVO Saπa Ceraj, Gordana GaÊeπa, Radica Jurkin, Siniπa KrajaË, Æeljko KlariÊ, Jura Ozmec, Ana PopovËiÊ, Nada SenËar, Ivan ©koro www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr
GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb TISAK
4 6 8 10 12 14 16 18 20 22
Josip »op, dipl. oec. Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora
Dragi Ëitatelji, 24 26 29 42 44 46 48 50 52 54
Ëitate drugi ovogodiπnji broj Ëasopisa Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp u kojem bih, u nizu zanimljivo obraenih tema, æelio istaknuti rubriku ©port i znanost u kojoj je autor Miroslav Hræenjak, u tekstu Privatizacija πporta - realnost ili zabluda, napisao: "©portski turizam, jedan od primjera kvalitetne simbioze πporta i træiπta, prigoda je da se upravo putem πporta, koji Êe joπ dugo najveÊim dijelom ovisiti o javnim financijama, osigurava priljev sredstava u proraËun. Prigoda za Hrvatsku nije samo u organizaciji svjetskih i europskih prvenstava i kupova, nego brojnih drugih πportskih dogaaja koja πportski turizam veæu uz zdravstveni, kulturni, gastronomski turizam". U rubrici ©port i druπtvo Goran VojkoviÊ u zanimljivom tekstu pod naslovom "NavijaËko je nasilje samo i iskljuËivo nasilje" istiËe da "navijaËko nasilje sa πportskim dogaajem u biti ima vrlo malo dodirnih toËaka. Ono je navijaËko isto toliko koliko je nasilje kada vas na povratku s proslave nove godine netko pretuËe zbog pogreπnog naglaska - novogodiπnje nasilje". Iznimno mi je drago πto je u Olimpu zabiljeæena i uspjeπna javna tribina o trojici Hrvata u Meunarodnom olimpijskom odboru: Antunu Vrdoljaku (od 1995.), Borisu BakraËu (1960.-1987.) i Franji BuËaru (1920.1946.), koju je 5. lipnja u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest u OpatiËkoj 10 organiziralo Hrvatsko druπtvo za povijest πporta. Jer, olimpizmu i njegovom nedvojbeno pozitivnom utjecaju na svjetsku zajednicu trojica su Hrvata veÊ dala znatne doprinose. Dok naπe πportaπice i πportaπi ovog ljeta budu nastupali na dva vaæna multiπportska dogaaja, Mediteranskim igrama u talijanskoj Pescari od 26. lipnja do 5. srpnja i Univerzijadi od 1. do 12. srpnja u Beogradu, a mladi na Europskom olimpijskom festivalu mladih u Tampereu u Finskoj od 24. do 29. srpnja, vjerujem da Êe veÊina vas provoditi ugodan ljetni odmor. Do rujna i do novog Olimpa, svima æelim ugodne ljetne dane, osobito uËenicima i studentima meu kojima su i πportaπi. I naposljetku, æelio bih zahvaliti VijeÊu i predsjedniku Hrvatskog olimpijskog odbora na ukazanom mi povjerenju i imenovanju za glavnog tajnika HOO-a na joπ jedno Ëetverogodiπnje razdoblje. Siguran sam da Êu, sa svojim suradnicima i uz potporu Ëlanica Hrvatskog olimpijskog odbora, a nadasve medija, uËiniti joπ jedan pozitivan iskorak u joπ boljoj organizacijskoj, struËnoj i financijskoj koordinaciji svih sudionika u πportu.
TISKARA MEIΔ Rotooffset Velika cesta 17 Naklada: 2.000 primjeraka
3
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 4
NASTANAK MODERNOG ©PORTA
Tenis - izraz prosperiteta viktorijanske Engleske Godine 1875. tenis je uveden u All England Croquet Club kao dodatna klupska aktivnost no ubrzo je postao tako popularan da je 1877. ime kluba promijenjeno u All England Croquet and Lawn Tennis Club. Iste je godine organiziran i prvi teniski turnir u londonskom predgrau Wimbledon - nastupila su 22 igraËa, a turnir je pratilo oko 200 gledatelja Piπe Ana PopovËiÊ
voenjem æeljezniËkih linija koje su povezivale velike gradove s ruralnom okolicom krajem XIX. i poËetkom XX. stoljeÊa poËinje se razvijati nova kultura æivota u predgraima. U XIX. stoljeÊu u Velikoj Britaniji znatno se poveÊao broj pripadnika viπe srednje klase, a livada ubrzo postaje njihovo omiljeno mjesto za neformalnu zabavu. U straænjim vrtovima obiteljskih kuÊa igrao se kroket i badminton, a sredinom 70ih godina na velika vrata ulazi tenis. Razvoj tenisa i njegova masovnost izravan je izraz prosperiteta viktorijanske Engleske. VeÊ neko vrijeme postojala je æelja da se kraljevski tenis prilagodi igri na otvorenom, a razvoj vulkanizirane gume puno je pomogao, jer je napokon bila moguÊa proizvodnja lopti koje su bile elastiËne, a opet dovoljno mekane da ne oπtete travnjak. Nakon πto je 1874. bojnik Walter Clopton Wingfield zapoËeo s prodajom kompleta za igru, tenis se u rekordom roku proπirio i popularizirao, a ubrzo je ozbiljno ugrozio i status kroketa koji je do tada bio najpopularnija ljetna igra meu Englezima.
U
Roenje najpoznatijeg teniskog turnira u svijetu Godine 1875. tenis je uveden u All England Croquet Club kao dodatna
Skupina ranih zvijezda Wimbledona. Stoje slijeva na desno: E. Browne, John Hartley (pojedinaËni pobjednik 1879. i 1880.), C. W. Grinstead, Maud Watson (1879. godine u finalu je pobijedila sestru Lilian, koja sjedi), Herbert Lawford (pobjednik 1887.), William Renshaw i njegov brat Ernest (sjedi) koji su dominirali osamdesetih godina XIX. stoljeÊa 4
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 5
klupska aktivnost. Meutim, ubrzo je postao popularan do te mjere da je 1877. ime kuba promijenjeno u All England Croquet and Lawn Tennis Club. Iste godine organiziran je i prvi teniski turnir. Najamnina prostora i terena u londonskom predgrau Wimbledon, gdje je klub, porasla je i turnir je organiziran zato da se skupi novac. »lanovi kluba osnovali su odbor koji je sastavio pravila natjecanja, a prijaviti se mogao svatko tko je bio voljan platiti funtu kotizacije. Prve su godine nastupila 22 igraËa, a turnir je pratilo oko 200 gledatelja. Tako je roen najpoznatiji teniski turnir na svijetu. Ubrzo su roene i prve wimbledonske zvijezde. Najpoznatiji meu njima je William Renshaw koji je osvojio naslov osam puta u razdoblju izmeu 1881. i 1889. godine - rekord koji stoji do danas. IduÊih godina popularnost tenisa rasla je ne samo u Engleskoj nego i u cijelom svijetu. Tako je 1905. godine May Sutton iz SAD-a postala prva strana sudionica turnira. Nekoliko godina kasnije, 1909., sada veÊ All England Lawn Tennis and Croquet Club (tenis na prvom mjestu) uveo je sluæbene boje - ljubiËastu i zelenu - koje su i danas prepoznatljiv zaπtitni znak kluba.
Tereni Wimbledona krajem XIX. stoljeÊa Walter Clopton Wingfield
Druπtvena uloga teniskog kluba
Mjesto druæenja sa suprotnim spolom Tenis je od samog poËetka odliËno zaæivio meu pripadnicima srednje i viπe klase. Igrali su ga i muπkarci i æene, a za razliku od drugih πportova, moguÊi su bili i mjeπoviti susreti. Ta je Ëinjenica najvaænija za razumijevanje iznimne druπtvene vaænosti koju je imao tenis. Meu pripadnicima viπe klase postalo je obvezno svladati ga barem u tolikoj mjeri da se moglo igrati mjeπovite parove, jer su teniska igraliπta u privatnim vrtovima bila idealno mjesto za legitimno druæenje s pripadnicima suprotnog spola iz dobrih obitelji. U novom druπtvenom poretku, gdje je viπa srednja klasa postala previπe masovna i unutar sebe podijeljena na razliËite skupine, izgubio se nekadaπnji naËin organiziranog druæenja. Mlade dame odrasle u gradu viπe nisu mogle upoznati prikladnog potencijalnog supruga na lovaËkom balu na naËin kako su to radile starije generacije, i tenis je u takvoj situaciji odliËno iskoriπten da bi zadovoljio novonastalu druπtvenu potrebu.
ka igra koje je bila dopuπtena muπkarcima bila je potpuno neprihvatljiva za njeæniji spol. Tenis je odliËno odgovarao i srednjovjeËnim muπkarcima koji viπe nisu mogli igrati agresivnije momËadske igre poput nogometa i ragbija.
Osnivanje novih klubova Pojavila se i potreba za osnivanje novih teniskih klubova. Godine 1900. djelovalo je 300 klubova udruæenih u Lawn Tennis Association, a taj se broj do poËetka I. svjetskog rata utrostruËio. Osim toga, teniski teren postao je sastavni dio gotovo svake bogatije kuÊe s travnjakom, kao i sve veÊeg broja boljih hotela. Popularnost igre silno je rasla, pogotovo meu djevojkama. U brojnim æenskim privatnim πkolama satovi tenisa postali su dio nastavnog programa. Treba svakako naglasiti da, iako je bilo poæeljno da djevojke svladaju igru, nije bilo niti potrebno ni predvieno da postanu stvarno dobre tenisaËice. Teniski je teren ponajprije bio mjesto pristojnog udvaranja i prijateljskog druæenja pripadnika iste druπtvene klase, a sukladno tome velika se vaænost pridavala i modi. Æesto-
Partije bridæa, plesovi, piknici, sveËani koncerti i predavanja bili su dio druπtvenog æivota unutar teniskih klubova. Naravno, postojao je prostor i za ozbiljniju natjecateljsku igru, posebno meu tenisaËima koji su sudjelovali na turnirima u sklopu lige ili na nacionalnoj razini, ali to je ipak bilo sporedno u odnosu na druπtvenu ulogu kluba koja je bila mnogo vaænija. Tu socijalnu komponentu svakako valja imati na umu kada se govori o Ëinjenici da Velika Britanije dugo nema vrhunskih tenisaËa. Osim toga, u Engleskoj su sve donedavno klasne ograde dræale pripadnike radniËke klase dalje od tenisa. S druge pak strane, sve donedavno smatralo se da su profesionalni πportaπi malo bolje plaÊena varijanta fiziËkih radnika i da profesionalni πport, pa bio to i tenis, nikako ne moæe biti prikladan izbor karijere za uglednog pripadnika srednje, a kamoli viπe klase.
Literatura 1. Harris, H. A. (1975). Sport in Britain. London. 2. Holt, R. (1989). Sport and the British. Oxford: Oxford Press University 3. Holt, R, Mason, R. (2000). Sport in Britain 1945. - 2000. London: Blackwell Publishing
5
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 6
OLIMPIJSKE NADE
DANIEL Dvadesetdvogodiπnji Daniel i njegova dvije godine mlaa sestra Tina jedre od malih nogu i „guraju” jedno drugoga ka izvrsnosti, kao πto je Ëest sluËaj s braÊom i sestrama
Piπe Liljana Jazbinπek
Ponajbolji mladi svjetski
6
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 7
MIHELIΔ
jedriliËar
kormilar oditeljima se vratio trud uloæen u rad sa svojom djecom. Najprije je Daniel MiheliÊ postao europskim prvakom (2002.), a potom njegova sestra Tina europskom (2005.) pa svjetskom juniorskom prvakinjom (2006.). Opatijski jedriliËari, Ëlanovi kostrenskoga Galeba (Daniel) i splitskoga Labuda (Tina), bili su najbolji veÊ u prvim godinama treniranja. Nekoliko godina kasnije meu najboljim su pojedincima u Svjetskom kupu, a Daniel je neko vrijeme bio i vodeÊi jedriliËar klase laser.
R
Poput Wimbledona „Osvojiti Hyeres jedriliËarima je poput osvajanja Wimbledona za tenisaËe”, kaæe mladi laseraπ. „No, mnogo je vaænije biti konstantan, sliËno kao u utrkama Svjetskog skijaπkog kupa. Ukupna pobjeda pripast Êe onome koji stalno bude meu deset, jer svaki bod na kraju moæe biti presudan.”
Tko je Daniel MiheliÊ? Daniel MiheliÊ je student druge godine Ekonomskog fakulteta, smjer poduzetniπtvo, a sestra Tina je studentica prve godine Pomorskog fakulteta u Rijeci, smjer logistika i menadæment. Daniel je roen 10. listopada 1986. u Opatiji. »lan je JK Galeba iz Kostrene. Jedri od 1997., najprije u JK Opatiji. Trener mu je Rajko KujundæiÊ, a do sada je promijenio tri klase - laser 4.7, laser radial i laser. U programu HOO-a je za perspektivne πportaπe. I sestra Tina je jedriliËarka, ali obitelj nije πportska - otac je ribar, a majka vodi obiteljsku tvrtku. Na Trofeju princeze Sofije u Palma de Mallorci 2009. bio je prvi, u Hyeresu 12., a u Miamiju 13., dok je na regati u Sydneyju 2008. bio treÊi.
Dvadesetdvogodiπnjak i njegova dvije godine mlaa sestra jedre od malih nogu i „guraju” jedno drugoga ka izvrsnosti, kao πto je Ëest sluËaj s braÊom i sestrama. „Nakon ljeta provedena u optimistu zaljubio sam se u jedrenje. Sestra je bila mala pa se prestraπila
mora. No, nije joj dugo trebalo da se vrati”, prisjeÊa se Daniel. „Jedrenje je zahtjevan i naporan πport, ali ga zavoliπ za cijeli æivot”, dodaje Tina.
Olimpijske æelje Æelje su olimpijske, vezane uz Igre 2012. godine u Londonu. To Êe biti realna prilika za Daniela u vrlo konkurentnoj klasi laser, jer je prosjeËna dob kormilara na olimpijskim igrama - 30 godina. Njegovo vrijeme nesumnjivo tek dolazi. „Moj je cilj πto viπe napredovati i podizati formu iz godine u godinu u novom olimpijskom ciklusu, biti πto bolji, a drugo Êe doÊi s time”, realno svoje mjesto na sljedeÊim Igrama procjenjuje Daniel MiheliÊ. Osim toga, ove godine naπe jedriliËare Ëeka veliko iskustvo i ispit, Mediteranske igre u Pescari, gdje ih Ëeka doista jaka konkurencija. „Mnogo je dobrih laseraπa u Hrvatskoj, a samo Êe dvojica moÊi jedriti na Mediteranskim igrama u Pescari - vidjet Êemo”, kaæe Daniel jednostavno.
7
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 8
OLIMPIJSKE LEGENDE Piπe Zvonimir VukeliÊ
RONALD
»arobna meksiËka priËa Trener Aleksandar Coπa Seifert bio je presudan za moju karijeru. Prihvatio me kao sina, ja sam mu vraÊao igrama. Najzasluæniji je za uspjehe reprezentacije i Mladosti, kaæe Lopatny
Æ
ivot piπe priËe, a jedna od pamtljivih je ona sjajnog nekadaπnjeg vaterpolista Ronalda Lopatnyja. „Tata mi je umro kada mi je bilo 10 godina, mama i ja viπe nismo mogli po dva mjeseca godiπnje biti na moru i na kupanje smo iπli na ©alatu. Najbolje je bilo uËlaniti se u klub jer je to donosilo moguÊnost kupanja svakog dana. Pa smo i ja i moji deËki iz JurkoviÊeve ulice, uliËice pokraj Petrove crkve, to i uËinili, postali smo Ëlanovi Naprijeda koji Êe kasnije promijeniti ime u MedveπËak”, prisjetio se Lopatny kako je poËela priËa kojoj je kruna zlatna olimpijska medalja iz Meksika.
Na Igrama kao doma Lopatny i danas s radoπÊu nudi pregrπt zanimljivosti iz tih dana. „Igralo se u Juænoj Americi, drukËiji temperament ljudi, drukËije podneblje od naπega, veÊ po tome su Igre bile posebne. Mi smo 1967., godinu prije Igara, pobijedili sve odreda, zajedno s gimnastiËarom Mirom Cerarom nastupili smo i na predolimpijskom turniru u Meksiku. I bio je to pun pogodak, jer smo se kasnije na Igrama osjeÊali kao doma. Trebalo se samo prilagoditi na visinsku razliku. Ta je meksiËka priËa za nas bila Ëarobna. Zavrπila je tako da su nas marijaËi svojom glazbom ispratili sve do aerodroma. Bio je to poklon jednog Meksikanca, vlasnika restorana, koji nas je jako zavolio i obeÊao nam veliku feπtu budemo li zlatni. I bila je velika feπta.” UoËi Igara vaterpolisti bivπe Jugoslavije pripremali su se u Rimu. „Talijani su nas zvali, sve platili, svakodnevno smo igrali ogledne utakmice i pobjeivali ih. A onda smo, na turniru u skupini, izgubili od njih. Imali smo 3-1, promaπili dva Ëetverca i otiπli do 4-5 poraza. S IstoËnim Nijemcima smo odigrali neodluËeno 4-4, za polufinale nam je trebalo Ëak 15 pogodaka razlike protiv Japanaca. A u prvoj minuti oni su poveli! Ipak, zavrπilo je 17-2 za nas. Formu smo dohvatili u pravi Ëas u polufinalu i finalu. Prvo smo svladali Maare, a u finalu nakon produæetaka i Sovjetski Savez.” 8
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 9
LOPATNY
vaterpolist
Odgoeno slavlje Bila je to utakmica u kojoj su Sovjeti sve pogotke postigli iz Ëetveraca. „Tada je vladalo pravilo da se tri teπka prekrπaja kaænjavaju Ëetvercem, zato ih je toliko mnogo bilo. U tom finalu pucao ih je Uroπ MaroviÊ, koji inaËe nije bio u prvoj postavi. Ali, sjajno mu je iπlo, izbezumio je sovjetskog golmana koji nije znao na koju bi stranu krenuo. No, mogli smo pobijediti i prije produæetaka. Imali smo dva pogotka prednosti, primili smo gol 30 sekundi prije kraja. Krenuli smo s centra, lopta je doπla do Mirka SandiÊa koji je zaplivao s njom prema naπim vratima. Jer, valjda mu je u podsvijesti bila scena s Igara u Tokiju kada je pri 4-4 s Maarima pet sekundi prije kraja promaπio Ëetverac, i sad je æelio saËuvati loptu. No, plivajuÊi, lopta mu je pobjegla, sudac je to procijenio kao topljenu loptu, a Sovjeti su izjednaËili.” To je samo odgodilo slavlje, jer slavila je pobjedniËka generacija sa 13-11. „Bilo je πest igraËa iz Mladosti i pet iz Partizana, bili smo ljutiti suparnici, ali je
Aleksandar Coπa Seifert, koji nas je vodio, uspio homogenizirati momËad. Bili smo prijatelji. Obrana je bila iz Mladosti, napad iz Partizana, ja sam bio veza izmeu njih. Tako nas je Coπa rasporedio i po sobama.” Lopatny neÊe iz momËadi izdvojiti pojedinca. „Sve su to bili veliki igraËi. JankoviÊ je bio iznimno eksplozivan, SandiÊ je bio grdosija od dva metra kojemu niste mogli doÊi do ruke. StipaniÊ je bio fantastiËan na vratima, otraga su igrali fenomenalni dvometraπi BonaËiÊ, TrumbiÊ i PeriπiÊ. Ja tada i nisam postizao toliko golova kao kasnije, nije trebalo jer su JankoviÊ i SandiÊ sve zabijali. Imali smo i junaka finala MaroviÊa, Poljaka koji je odliËno odigrao s Maarima, DaboviÊa, Hebel je bio StipaniÊeva priËuva. Æao mi πto nije bilo ©imenca, koji je sezonu prije imao problema s ramenom. Jer, sa ©imencom sam se odliËno slagao u igri, imali smo sjajnu kombinatoriku. U Moskvi smo u finalu Kupa prvaka gotovo cijelu Ëetvrtinu nas dvojica dræali loptu.” Ipak, Lopatny Êe posebno izdvojiti Coπu Seiferta.
U reprezentaciju iz II. lige
„Bio je presudan za moju karijeru. Prihvatio me kao sina, ja sam mu vraÊao igrama. Najzasluæniji je za uspjehe reprezentacije i Mladosti. Ta veza izmeu njega kao trenera i mene kao igraËa bila je lijepa πportska priËa. Predlagao sam da se bazen na ©alati nazove njegovim imenom. Ne znam gdje je zapelo.” Nakon igraËke karijere Ronald nije æelio meu trenere. „Trener ovisi o upravi i o mnogim faktorima, a ja baπ ne volim ovisiti o drugima.”
Ronald Lopatny roen je 19. rujna 1944.u Zagrebu. Kao djeËak bavio se plivanjem u Naprijedu sa ©alate. Drugo mjesto na 100 m slobodnim naËinom iza poznatog Nenada Kuridæe na juniorskom prvenstvu Jugoslavije njegov je najbolji plivaËki doseg. S 15 godina veÊ je zaigrao u prvoj momËadi vaterpolista Naprijeda u republiËkoj ligi. Kasnije su momci sa ©alate ime promijenili u MedveπËak, a Lopatny je jedan od rijetkih naπih vaterpolista koji je igrao u svim stupnjevima natjecanja. S 18 godina postao je reprezentativac bivπe dræave, bio je najmlai i jedini koji je igrao u drugoligaπkom klubu. Lopatny je bio i Ëlan MedveπËakove momËadi koja je kao drugoligaπ 1966. osvojila zimsko prvenstvo Jugoslavije. Bio je to jedini drugoligaπ - dræavni prvak! Dvije godine kasnije preπao je u Mladost u kojoj je odigrao najboljih pet godina u karijeri. Triput je s „mladostaπima” osvojio Kup europskih prvaka, triput dræavno prvenstvo, a dvaput je bio najbolji igraË i strijelac lige. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupio je 150 puta, osvajaË je zlatne olimpijske medalje u Meksiku 1968. godine. Na sljedeÊim Igrama u Muenchenu bio je Ëlan momËadi koja je osvojila peto mjesto. Na europskim prvenstvima 1966. i 1970. osvojio je bronËane medalje, a na mediteranskim igrama 1967. i 1971. zlatne. Prestao je s vaterpolom u 29. godini, kada je bio na vrhuncu karijere. Lopatny je diplomirao ekonomiju, a nakon igraËke karijere neko je razdoblje bio menadæer bivπoj supruzi, pjevaËici Terezi Kesoviji. Godinama je vlasnik jednog od kultnih zagrebaËkih restorana, RL-a u PalmotiÊevoj ulici.
Ipak, bio je kandidat za predsjednika Hrvatskog vaterpolskog saveza. „Nagovorio me Pero BukiÊ, Mladost je æeljela imati svog Ëovjeka. Razgovarao sam s 30 ljudi i meu vaterpolskim ljudima naiπao na iznimno loπu atmosferu prepunu meusobne nesnoπljivosti i jala. Nisam to mogao shvatiti. Na kraju, iz utrke me eliminirao moj dugogodiπnji kolega Hebel. Bio je tada predsjednik HOO-a, traæio je da Lozicu ne stavim u Upravni odbor. A ja sam æelio po svom. Izgubio sam glasovanje jer moj matiËni klub MedveπËak, po Hebelovom nalogu, nije glasovao za mene. TragikomiËno. Ali i bolje da je tako, jer ne volim kompromise.” Lopatnyja u vaterpolu dugo veÊ nema. „BukiÊ me zove na velike priredbe, odem na njih. Druge veze s vaterpolom nemam. Ne vidim se u priËi danaπnje Mladosti. Krenula je trendom kupnje igraËa, a moj je stav da mora biti jezgra domaÊih kojima se moæe pridodati jedan ili dva klasna igraËa sa strane. Jug ide tom stazom i dominantan je.”
Bez kompromisa
9
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 10
OLIMPIZAM
Pierre de Coubertin i Amerikanci Coubertin je cijenio kvalitete koje je primijetio kod Amerikanaca - individualizam, entuzijazam, radnu energiju te smisao za organizaciju - no u odnosima s njima Ëesto je nailazio i na poteπkoÊe u nastojanju da zadræi izvornu ideju olimpizma i saËuva njegove vrijednosti i neovisnost o raznim utjecajima i politiËkim igrama Piπe Saπa Ceraj
æelji da πportu udahne meunarodni karakter, Pierre de Coubertin je posjeÊivao Sjedinjene AmeriËke Dræave gdje je susreo, kako Êe vrijeme pokazati, buduÊeg dobrog prijatelja, Williama Milligana Sloanea, profesora povijesti na sveuËiliπtu Princeton.
U
Sloane i Coubertin Sloane i Coubertin bili su sliËnih osobina. Jednako su dobro govorili engleski i francuski, bili su visoko obrazovani, dijelili su istu strast prema povijesti i tadaπnjim druπtvenim dogaanjima. Sloane je imao visoko miπljenje o Francuskoj koju je i nekoliko puta posjetio. Iako nije bio vrstan πportaπ, s Coubertinom se slagao u svim vaænim pitanjima vezanim uz πport. Sloane je bio Ëlan nadzornog odbora Princetonovog atletskog kluba i upravo je tako Coubertin upoznao ameriËki studentski πport. Iskreno se divio njegovoj organizaciji i bogat10
William M. Sloane
stvu i Ëesto ga je usporeivao s tretmanom πporta u britanskim πkolama. Coubertin je posjetio Ameriku drugi i posljednji put 1893. godine, kada je tri tjedna proveo na Princetonu te obiπao Chicago, Washington, New York i Teksas. Ideja o oæivljavanju olimpijskih igara, prema Coubertinovom sjeÊanju, nije u Americi naiπla na potporu i oduπevljenje koje je oËekivao, ali William Milligan Sloane svesrdno ju je podræao. Nakon toga, 1894. godine na povijesnom skupu na Sorbonnei, Sloane je doπao podræati Co-
ubertina u osnivanju Meunarodnog olimpijskog odbora. Na Coubertinov prijedlog, Sloan je prvi Amerikanac koji je izabran za Ëlana Meunarodnog olimpijskog odbora. Bio je to sve do 1925. godine, kada se Coubertin povukao s mjesta predsjednika MOO-a. Tako je Sloane Ëetvrt stoljeÊa bio promicatelj olimpijske ideje u Americi. On je osigurao sudjelovanje Amerikanaca u radu MOO-a, slanju πportaπa na olimpijske igre i odræavanje igara u SAD-u. »esto je predstavljao tampon-zonu i filtar izmeu svoje zemlje i Coubertina.
Coubertin i Sullivan U nastojanju organiziranja AmeriËkog olimpijskog odbora, profesor Gustavus Town Kirby sa sveuËiliπta Columbia predloæio je Coubertinu Jamesa Edwarda Sullivana kao idealnog Ëovjeka za taj zadatak. Sullivan, irskog podrijetla, bio je tajnik AmeriËke atletske unije (American Athletic Union) koja je u to vrijeme bila najjaËa πportska organizacija u zemlji. Kao πto su Coubertini i Sloane predvidjeli, dvojac Coubertin i Sullivan se od poËetka naπao na dijametralno suprotnim stajaliπtima. Sullivan je htio postati Ëlan MOO-a, a kada se to nije ostvarilo, okrenuo se organiziranju Meunarodnog atletskog saveza. U tome je Coubertin vidio odreenu prijetnju i konkurenciju organizaciji i djelovanju MOO-a. Neslaganje izmeu Coubertina i Sullivana nastavilo se do kraja, odnosno do njegove smrti 1914. godine.
Podrπka Theodorea Roosevelta Theodore Andrea Cook u svom izvjeπÊu s Olimpijskih igara 1908. godine u Londonu komentirao je Coubertinov posjet Americi: „Osigurao je, ako ne aktivnu podrπku, onda barem podrπku blage neutralnosti”. Za Coubertinov posjet Americi uz profesora Sloanea zasluæan je bio i W. P. Brooks, gorljivi pristaπa atletike o kojem je Coubertin ima vrlo visoko miπljenje. Naæalost, Brooks nije mogao otputovati na povijesni Kongres u Sorbonnei 1894. godine kako bi pruæio podrπku Coubertinu u prezentaciji ideje o modernim olimpijskim igrama. Uz mnoge osobe iz πportskog i druπtvenog æivota koje Coubertin susreo u SAD-u naπao se i Theodore Roosevelt, od 1901. do 1909. ameri-
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 11
Ëki predsjednik, kojemu se barun posebno divio. Susreli su se prigodom prvog Coubertinova posjeta Americi 1889. i u Parizu 1909. godine. Coubertin je u pismima upuÊenim Rooseveltu pisao o francuskoj povijesti i vrijednostima πporta, temama koje su Roosevelta zanimale. Roosevelt se u odgovorima slagao s Coubertinom, a iznosio je i brojna zapaæanja o ameriËkom πportu. Coubertin je izrazito cijenio kvalitete koje je primijetio kod Amerikanaca. Posebno je naglaπavao individualizam, entuzijazam, radnu energiju te smisao za organizaciju. Meutim, u odnosima s njima Ëesto je, uz uzajamno razumijevanje, nailazio na poteπkoÊe u nastojanju da zadræi izvornu ideju olimpizma i saËuva njegove vrijednosti i neovisnost o raznim utjecajima i politiËkim igrama.
James Edward Sullivan
Literatura 1. Messereli, R.M. (1950). Historie des Sports et de l´ Olympisme. Lausanne: Institut Olympique P. de Coubertin 2. Coubertin, P. (1975). Olympic Memoirs. Laussane: International Olympic Committee
AmeriËki atletiËari na Olimpijskim igrama u Ateni 1896. godine 11
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 12
MALO POZNATI ©PORTOVI
Obaranje ruke Obaranje ruke specifiËan je oblik hrvanja u kojem se suparnik uvijek nastoji poloæiti ramenima, odnosno leima na tlo. Kao jedno od najstarijih nadmetanja u pojedinim su se sredinama razvili specifiËni oblici hrvanja u koje su ukljuËeni samo pojedini dijelovi tijela. Obaranje ruke kakvo danas poznajemo bilo je zabava domorodaca Sjeverne Amerike, a s vremenom su ga usvojili doseljenici Piπe Sanja Sokol
baranje ruke je natjecanje dvojice natjecatelja. Suparnici sjede jedan nasuprot drugome za stolom ili uz neku drugu ravnu povrπinu. Lakat zgrËene desne ili lijeve ruke svakog natjecatelja poloæen je na stol. Slobodnom rukom natjecatelji dræe rub stola ili im ona slobodno visi. DræeÊi se dlanovima, na dani znak natjecatelji nastoje ruku suparnika poloæiti na podlogu. Onaj tko u tome uspije je pobjednik. Obaranje zgloba je poseban oblik obaranja ruku. U njemu suparnici nastoje samo oboriti zglob, a ne cijelu ruku na podlogu. Obaranje zgloba je manje poznato i popularno od obaranja ruke.
O
Bez vremenskog ograniËenja Dvoboj u obaranju ruke naziva se trzaj. Kada poËinje, svaki natjecatelj pritisne svoju ruku u obliku slova V na stol. U sluËaju da su oba natjecatelja deπnjaci, oni svojim dlanom pritiπÊu dlan suparnika na lijevu stranu. Dvoboj je zavrπen kada jedan natjecatelj dræi ruku i zglob svog suparnika na povrπini stola. Borbe nisu vremenski ograniËene - njihovo trajanje ovisi o vremenu koje je potrebno da jedan suparnik obori ruku drugoga. NajËeπÊe povlaËenje traje kraÊe od minute, ali ponekad i viπe minuta. 12
mnogi su uspjeπni natjecatelji u tom πportu ispodprosjeËne veliËine. Iako snaæan gornji dio ruke i πiroka i jaka ramena daju oËitu prednost natjecatelju, dobro razvijene tetive i ligamenti u podlaktici i drugim dijelovima ruke vrlo su vaæni. Uz fiziËku snagu potrebna je i psiholoπka stabilnost i strategija primjene tehnike s obzirom na suparnika.
Pravila natjecanja Organizirana natjecanja imaju specifiËna pravila i smjernice koje odreuju kako se dvoboj vodi i sudi. Pravila zabranjuju pokrete ili pozicije koje omoguÊuju prednost bilo kojem od natjecatelja na πtetu drugoga. Prekrπajem se smatra naglo puπtanje oslonca i podizanje nogu s poda. Od natjecatelja se traæi da prije poËetka obaranja ruke osi ramena postave paralelno jedan prema drugom, bez boËnog poloæaja. Kod dræanja dlana ne smije se obuhvatiti palac. Muπkarci i æene natjeËu se posebno. Natjecanja se organiziraju po teæinskim kategorijama. U prvoj su skupini natjecatelji do 75 kg, u drugoj su teπki izmeu 75 i 90 kg, a u treÊoj oni iznad 90 kg. Sluæbeni se dvoboji organiziraju na posebnim stolovima s jastuËiÊima za laktove i oborenu ruku i dræaËem za hvat slobodne ruke.
Porijeklo obaranja ruke
Strategija u primjeni tehnike Natjecatelji u obaranju ruke koriste specifiËne strategije u naËinu dræanja ruke suparnika i koriπtenju miπiÊa i energije tijekom dvoboja. U obaranju zgloba, pozicija natjecatelja usmjerena je na koriπtenje miπiÊa cijelog gornjeg dijela tijela. U standardnom obaranju ruke, natjecatelji imaju viπe pokretljivosti i naglaπavaju tehnike koje koriste ramena, ruke i πake. Temeljni pokreti su: tzv. okretanje ramena, pri Ëemu natjecatelj pritiπÊe iz ramena i tricepsa, „savini i povuci” naglaπava koriπtenje zgloba i tricepsa u pritiskanju suparnikove ruke, dok je pokret top roll usmjeren na svijanje protivnikovog zgloba. I dok su natjecatelji u obaranju ruke uglavnom korpulentni i miπiÊavi,
Obaranje ruke je zapravo specifiËan oblik hrvanja u kojem se suparnik uvijek nastoji poloæiti ramenima, odnosno leima na tlo. Kao jedno od najstarijih nadmetanja u pojedinim su se sredinama razvili specifiËni oblici hrvanja u koje su ukljuËeni samo pojedini dijelovi tijela. Obaranje ruke kakvo danas poznajemo bilo je zabava domorodaca Sjeverne Amerike, a s vremenom su ga usvojili doseljenici. Ono je stoljeÊima bilo popularno nadmetanje koje se zbivalo u razliËitim ambijentima bez standardiziranih pravila. Meutim, od πezdesetih godina proπlog stoljeÊa postalo je organizirano natjecanje u kojem sudjeluju brojni poklonici. Iznimno je popularno u Sjevernoj Americi. U Indiji, gdje se obaranje ruke naziva punjah, nacionalno prvenstvo privlaËi tisuÊe gledatelja. Raspadom Sovjetskog Saveza brojni poklonici obaranja ruke postoje u Rusiji, ima ih u zemljama Juæne Amerike, Engleskoj i u drugim europskim dræavama.
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 13
Test snage S obzirom na to da je jednostavno i lako organizirati borbu, obaranje ruku je tradicionalno neformalan, spontani πport. MladiÊi se Ëesto natjeËu u obaranju ruke kako bi provjerili svoju snagu. Obaranje ruke tradicionalno se povezuje s barovima, radnim mjestima i drugim ambijentima u kojima se fiziËka snaga smatra vaænim atributom. Ljudi se Ëesto ogledaju u obaranju ruke na prijateljskoj osnovi, ali se koristi i u rjeπavanju sukoba, jer je miroljubivi pokazatelj snage bez upuπtanja u fiziËki obraËun. Poput mnogih drugih nadmetanja, obaranje ruke je idealno za klaenje. Postoje i poklonici obaranja ruke koji zarauju tako da izazivaju druge na dvoboje za novac.
Od nadmetanja do organiziranog πporta Kao dodatak spontanim individualnim dvobojima, turniri u obaranju ruke organiziraju se redovito na sajmovima i drugim mjestima druπtvenih dogaanja. Neki aspekti toga πporta su vrlo slikoviti u naglaπavaju ratobornost i maËizma. S druge strane, obaranje ruke postaje ozbiljna πportska disciplina koja je usmjerena na tehniku i disciplinu. Organizirano obaranje ruke dobilo je zamah πezdesetih godina XX. stoljeÊa. Taj pokret modernog obaranja ruke bio je najaktivniji u Kaliforniji, Connecticutu, Virginiji i Pennsylvaniji. Nakon toga se proπirio drugim dræavama SAD-a. Film Over the Top iz 1987. godine, u kojem je u glavnoj ulozi Sylvester Stallone, dao je tom πportu velik publicitet, iako mnogi poklonici smatra-
ju da je iznio neæeljene stereotipe o obaranju ruke. Krajem XX. stoljeÊa organizirano obaranje ruke dobilo je potporu ameriËkog proizvoaËa alkoholnih piÊa Heublein. Ta je korporacija poËela sponzorirati turnire za svjetsko prvenstvo u obaranju ruke, nazvane „Yukon Jack”.
Meunarodni savez Sredinom devedesetih godina proπlog stoljeÊa oko 100.000 muπkaraca i æena natjecalo se u organizira-
nom obaranju ruke. Imena Davida Pattena, Clevea Deana, Johna Beewzeka, Moea Bakera i Dota Jonesa u Americi su simbol za vrsne natjecatelje u obaranju ruku. Svaki od njih poznat je po stilu koji primjenjuje. Glavni cilj suvremenih promotora ovog πporta su promjene u njegovom imidæu. Oni æele istaknuti da to nije viπe usputno nadmetanje nego organizirani πport. Devedesetih je godina Ëak pokrenuta inicijativa da se obaranje ruke uvede u program olimpijskih igara. Svjetski savez za obaranje ruke (WAF) smjeπten je u Scrantonu u Pennsylvaniji. On koordinira radom nacionalnih saveza u viπe od 50 zemalja. Meu njima je i AmeriËki savez za obaranje ruke. Nacionalni savezi u obaranju ruke organiziraju natjecanja Ëiji pobjednici predstavljaju svoje zemlje na svakogodiπnjem svjetskom prvenstvu. Turniri „Yukon Jack” su odvojena, sponzorirana natjecanja iz serije WAF-a za novËane nagrade. Manje neovisne asocijacije za obaranje ruke takoer sponzoriraju turnire. Iako se broj organiziranih turnira s novËanom nagradom poveÊao, obaranje ruke ostaje primarno amaterski πport i mnogi ga vrsni natjecatelji smatraju hobijem.
Literatura 1. Cuddon, J.A.(1980). Sport and games. London: The Macmillan press ltd. 2. Levinson, D., Christensen, K. (1996). Encyclopedia of world sport. Santa Barbara. 3. Wilkinson, J. (1974). Rules of the game. New York: Paddington Press Ltd.
13
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:50
Page 14
©PORT I DRU©TVO
NavijaËko je nasilje samo i iskljuËivo nasilje NavijaËko nasilje sa πportskim dogaajem u biti ima veoma malo dodirnih toËaka. Ono je navijaËko isto toliko koliko je nasilje kada vas na povratku s proslave nove godine netko pretuËe zbog pogreπnog naglaska novogodiπnje nasilje Piπe Goran VojkoviÊ
e treba posebno isticati da u Hrvatskoj postoji ozbiljna eskalacija nasilja koje se vezuje uz neka πportska natjecanja, posebice nogometna. U tisku se danima prije imalo vaænije utakmice istiËu naslovi sa - za podizanje Ëitanosti vrlo pogodnom - policijskom frazom: „utakmica visokog rizika”. A na sam dan dogaaja tu su prateÊe kolone s navijaËima, stotine pripadnika raznih rodova policije, spremne interventne snage… Uza sve se to veæe Ëesto i preËesto koriπten pojam „navijaËko nasilje”.
N
Je li zaista vezano uz πport? Frazom „navijaËko nasilje” nasilje se prostorno i vremenski ograniËava iskljuËivo na πportski dogaaj. Stoga, kada neki dræavni ili lokalni duænosnik govori o nasilju kao navijaËkom, πportskom, sportskom (ili kako zakon definira, o „neredu na πportskim natjecanjima”), tim nas rijeËima zapravo odmah umiruje. Kaæe da nasilje naæalost postoji, ali eto - vezano je samo i iskljuËivo uz πportski dogaaj. Dakle, kada sudac oznaËi poËetak utakmice, neki inaËe posve nenasilni ljudi istoga se trena povampire i tako iduÊih 90 minuta, plus poluvrijeme. Ako se igraju produæeci, opasnost traje i malo dulje, ali generalno, manje od tri sata. Nakon toga πportski dogaaj prestaje, a s njime prestaje i navijanje. Dakle pre14
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 15
staje i nasilje. Ponovno smo sigurni. Od svih nereda. Jer, ljudi koji su spremni nekome u prozor punog automobila ubaciti zapaljenu baklju, to sigurno ne bi uËinili da nije u tijeku navijaËki dogaaj, utakmica. A oni koji po cestama organiziraju „saËekuπe” (suvremeni i pomalo ekspresionistiËki izraz za ono πto se u doba Jove »aruge zvalo „drumsko razbojniπtvo”) i napadaju sumnjivce s pogreπnim registarskim ploËicama, valjda bi - da nema nogometa - u kafiÊu ispijali kamilicu i slagali domino. Policijski su sluæbenici (prema televizijskoj reportaæi i sami iznenaeni!) Ëak opazili podvrstu nasilnika koji propuπtaju utakmicu da bi „na pravom mjestu” mogli priËekati protivniËke navijaËe. Ili barem samo ljude iz grada gostujuÊe momËadi. Utakmica kao da uopÊe viπe nije vaæna. U biti, utakmica zaista nije vaæna nijednoj od spomenutih kategorija nasilnika. Da nema utakmica, tuËnjave bi se organizirale meu gradskim kvartovima. A ako nije ni to, povod nasilju bi bio to πto netko nosi drukËiju majicu ili jede drukËiju hranu. Ili neπto peto.
Zakon kreÊe od posljedice Istini za volju, u Hrvatskoj imamo i Zakon o sprjeËavanju nereda na πportskim natjecanjima, koji u prvom Ëlanku nomotehniËki ispravno kaæe: „Svrha je ovoga zakona osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika πportskog natjecanja ili πportske priredbe i stvaranje okruæenja koje sprjeËava, suzbija i sankcionira nedoliËno ponaπanje, nerede, te nasilje, prije, za vrijeme i nakon πportskog natjecanja ili πportske priredbe, zaπtita gledatelja koji se doliËno ponaπaju, zaπtita drugih gra-
doÊi na dva nasuprotna odmoriπta. Kakve to uopÊe ima veze sa πportskim dogaajem i navijanjem?
Nasilje je problem druπtva u cjelini ana i njihove imovine i imovine pravnih osoba te stvaranje uvjeta da πportsko natjecanje ili πportska priredba πto viπe pridonosi kvaliteti æivota graana, osobito mladeæi”. Lijepo je to reËeno, ali - rezultat je dvojben. Tko ne vjeruje, neka na dan utakmice visokog rizika parkira automobil „pogreπnih” registarskih ploËica negdje blizu stadiona. A zaπto je rezultat dvojben? Zato jer polazi od posljedice, a ne od uzroka. UnatoË nekim posve neprimjerenim potezima odreenih πportaπa - a takvo ponaπanje je, treba naglasiti, uvijek bilo izuzetak - navijaËko nasilje sa πportskim dogaajem u biti ima veoma malo dodirnih toËaka. Ono je navijaËko isto toliko koliko je nasilje kada vas na povratku s proslave nove godine netko pretuËe zbog pogreπnog naglaska - novogodiπnje nasilje. Ili ako dobijete bocu u glavu na koncertu - rock nasilje. A da ne spominjemo npr. birtijaπko nasilje. NavijaËko je nasilje samo i iskljuËivo nasilje! Ono je nasilnicima jednostavno zgodno, jer su navijaËi druge skupine Ëesto na neki naËin uniformirani, nose druge simbole, znaju imati neπto drukËiji govor i sl. Lako su prepoznatljivi kao cilj. Usput je tu neki πportski dogaaj, koji se moæe i ne mora pogledati, mnnogo je ljudi, moæe se pokazivati pred policijom, lako je oformiti grupu. Danas je utakmica Ëak i prigodan povod za dogovorene tuËnjave na stajaliπtima autocesta, πto ukljuËuje priliËno veliku logistiku pripremanja terena i toËnog vremenskog razdoblja kada treba
Mi u Hrvatskoj imamo problem nasilja. Golog i primitivnog nasilja koje generira potpuno druπtveno neprimjerena ponaπanja. Stvari su postavljene pogreπno - kreÊe se od πportskog dogaaja, a ne od uzroka takvom ponaπanju. Tako je jednostavno lakπe: ne treba ulaziti u sloæene geneze nasilja koje se teπko rjeπavaju godinama. Postavi se dovoljno ograda, dovoljno policajaca i dovoljno kazni - i rijeπili smo problem. Rijeπili? Teπko… Ionako za manje prijestupnike, kakva je veÊina, nema ni mjesta u zatvorima niti kvalitetnog preodgoja. A kada se dogodi zlo veÊ je kasno. Pogreπno je misliti da Êe zakoni koji sankcioniraju nasilje na πportskim dogaajima postiÊi æeljeni rezultat. Oni mogu tehniËki olakπati neke organizacijske i sigurnosne postupke i u tom su smislu dobri. Ali, zaista rijeπiti nasilje vezano uz πportska dogaanja znaËi uhvatiti se u koπtac sa samom genezom tog nasilja. Neupitno je da nasilje u druπtvu treba rjeπavati. Jednako je neupitno da πportaπi i πportska druπtva posve sigurno mogu u tome pomoÊi. Ali, oni ne mogu biti jedini odgovorni za negativne pomake kojima su korijeni znatno dublji, u samom druπtvu. Bez rjeπavanja uzroka zbog kojih neki ljudi na stadione dolaze zadojeni mrænjom i ispunjeni æeljom za fiziËkim obraËunom, ni jedan navijaËki zakon neÊe rijeπiti problem. Literatura 1. HINA, servis vijesti 2. Wingate, B. (2008). Violence at Sports Events (Violence and Society). Waco (Teksas): Library Binding
15
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 16
RELIGIJA I ©PORT
Ratnik i molitelj
Ovako je mogao izgledati maË u Jπ 8,26
Velikan znakovita imena - Joπua cijelu zajednicu dovodi do konaËnog uspjeha. To postiæe akcijom i kontemplacijom Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb) oπua-osvajaË u Bibliji je zaπtitni znak za ono πto Êe u Novom zavjetu postati srediπnja tema i odsudna zadaÊa: uÊi u Kraljevstvo Boæje - a u Starom je zavjetu izraæeno slikom osvajanja ObeÊane zemlje. Osvojiti prva mjesta, domoÊi se medalje - stvari su po sebi razumljive svakom πportaπu. PotiËu. Ujedno su dodirna toËka izmeu religije i πporta jer pogaaju Ëovjekovu ispruæenost prema svrsi koju valja ostvariti.
J
Dug put Sa 110 godina Joπua pripada meu one kojima broj godina viπe nije simboliËno preuveliËan, nego se pribliæava danaπnjim idealima. Jedna je svrha tjelovjeæbe zdrav i dug æivot prema Joπuinu uzoru. Ravan je svome uËitelju i majstoru Mojsiju time πto mu æivotni put obuhvaÊa Ëetiri pozamaπne biblijske knjige. Ali ga je i nadvisio jer uvodi cijelu zajednicu u baπtinu. On dovrπava zahtijevan put. Joπua je poput nestora hrvatskog πporta o kojima Olimp ustrajno izvjeπÊuje jer prenose baklju olimpijskih ideala na nove naraπtaje. Njegovu disciplinu u Bibliji oznaËava poseban opis - "uranio je", koji Êemo jedino uz njegovo ime naÊi Ëak Ëetiri puta (Jπ 3,1; 6,12; 7,16; 8,10). ©portaπ zna: poput Joπue dugo vremena (Jπ 11,18) treba se boriti protiv moÊnih suparnika da bi pobijedio. 16
Na vrijeme poËeti Danas olimpijski pokret upozorava da treba veÊ u ranoj mladosti poËeti s razvijanjem zdravih snaga. Ovog smo proljeÊa mogli vidjeti kako su se maratoncima u utrci za hrvatske nacionalne parkove pridruæili i maliπani. Od malena se uËi odgovoran odnos prema prirodi i æivljenju. Joπua je izvrstan primjer za pravodoban poËetak. U mladosti dobiva zapovijed za boj s Amalekom kojemu se treba
korjenito suprotstaviti (Izl 17,9.14). Odmah Êe Joπua iskusiti da je to teπka borba: i dobiva i gubi (r. 11). Bitka traje do kraja dana, ali Joπua napokon pobjeuje (r. 13). Od Mojsija Joπua ne prima samo ratni zadatak, nego se s njime uspinje u boæanske visine na gori Sinaju kamo ni najbliæi suradnici, Aron i Hur, nemaju pristupa (Izl 24,14). A πator Boæje objave kamo se Mojsije povlaËio na molitvu postat Êe mladom momku trajno boraviπte (33,11). Suvremena tjelovjeæba, potaknuta i Istokom, zna da je za dosizanje cilja, osim treninga za jaËanje i brzinu, prijeko potrebno vrijeme smirene kontemplacije. ©port nam ponovno stavlja pred oËi da obje sastavnice - i tijelo i duh - imaju svoju vaænost. Ni religijski æivot ne njeguje se samim aktivizmom i uvrijeæenim vanjskim obiËajima, nego se traæi duboka molitva i duhovne vjeæbe.
Napredak Razumijemo da mlada Ëovjeka ispunjaju ratniËka strast i æelja za svladavanjem suparnika. Joπua Êe se usprotiviti i uËitelju Mojsiju, traæeÊi da uπutka proroke koji su se odvojili (Br 11,28). Takav radikalizam dobro Êe doÊi za iskorjenjivanje svega πto zavodi na pohlepu i nevjernost - za bitku koja ispunja stranice i stranice Knjige o Joπui. Ali produljena molitvena iskustva tako i veliki psalam
J. S. von Carolsfeld: Joπua nasljeuje Mojsija (1851.-1860.). Bibel in Bildern
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 17
✴ iskrice✴ N. Poussin: Joπuina pobjeda nad Amalekom (oko 1624./1625.). Dræavni Muzej Peterburg
Uraniti - kljuË je mnogih pobjeda. Za osvajanje treba i miπiÊ i duπa. Vjernik trËi na duge pruge. Blagoslov - najbolji napad!
koji zajedno s Mojsijem piπe (Pnz 31,19) i moli (32,4) - Ëine Joπuu kadrim da nakon uËiteljeve smrti on postane sluπatelj Boæjega glasa. Preokret je oËit: Joπuina ruka, ispruæena sa zavinutim maËem (kîdôn Jπ 8,18.26), postat Êe ruka blagoslivljateljica (17,14; 22,6). Zbog poπtivanja Boæjih zapovijedi, Joπua Êe napokon biti ovjenËan Ëasnim naslovom sluga Gospodnji (Jπ 24,29), koji je u cijeloj knjizi dosljedno pripadao Mojsiju (14 puta). S pravom Êe ga dobiti Joπua koji je slavio prvu Pashu u ObeÊanoj zemlji (Jπ 5,10) i izradio prvi prijepis Knjige Zakona (8,32).
Vaæno ime Kad Joπua u mladosti s ostalima kreÊe izvidjeti teren i snage na drugoj strani (Br 13,17), odmah pomiπljamo na vaæne πportske pripreme i analiziranje suparniËke taktike unaprijed. Joπua nam je joπ draæi nakon povratka. Na temelju glasina buknuo je strah, a on - prvi put ustaje pred zajednicom; hrabri je, upozoravajuÊi na pravo stanje stvari i na njenu jakost (Br 14,9). Joπua se otpoËetka zapravo zove Hoπea (Br 13,8.16). Mojsije mu daje novo ime po kojem ga poznaje-
mo, dodajuÊi u hebrejskom izvorniku kao prefiks kraticu svetog Boæjeg imena. S tim imenom Joπua je najava za svog novozavjetnog imenjaka. Hebrejsko "Joπua" u grËkom - pa onda i hrvatskom postaje - Isus. A znaËenje ostaje: "Bog spaπava".
Francuski majstori: Izraelci prelaze Jordan. Pad Jerihona (oko 1475.-1480.), minijatura. Museum Meermanno Westreenianum
Literatura 1. Boling, R. G. (1982.). Joshua. A new translation with notes and commenatary. New York: Doubleday & Company, Inc. 2. Grün, A. (2007.). Boriti se i ljubiti. Muπkarac u biblijskoj perspektivi, preveo: R. Vukoja, 2. Izdanje. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost
3. Schäfer-Lichtenberger, C. (1988.), "Joschua und Elischa - Ideal-Typen von Führerschaft in Israel". U Wünschet Jerusalem Frieden, 273-280. Frankfurt: Lang 4. TomiÊ, C. (1995.). U zemlju obeÊanja. Zagreb: Veritas
17
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 18
ÆENSKA STRANA ©PORTA
Navikla je boriti se sama S 13 je godina doæivjela teπku spinalnu ozljedu koja ju je prikovala za kolica, a da joπ nije bila ni izbliza svjesna πto to znaËi. Ali njena neobiËna energija tim je kolicima dala krila na kojima Êe Milka MilinkoviÊ obiÊi viπe gradova, zemalja i πportskih boriliπta nego πto bi ih veÊina pokretnih znala nabrojati a neke probleme pokatkad je potrebno promijeniti optiku, ukljuËiti onaj slavni Verfremdungseffekt, da bi se razorila navika u gledanju i navika u prihvaÊanju stvari. Ovogodiπnja, VIII. konferencija o πportu Alpe-Jadran, kao glavni predmet ima temu Æene i πport, a meu podtemama su i ©port osoba s invaliditetom te Æene, πport i mediji. Upravo je prethodni broj Olimpa nadopunjen - i obogaÊen - rubrikom Mediji i πport, a problem medija nekako je iskrsnuo u prvi plan upravo s famoznom krizom i sve uËestalijom kritikom tzv. neoliberalnoga kapitalizma, koji u naπim tranzicijskim prilikama dobiva joπ romantiËniju, gusarsko-liberalnu nijansu. Jedan od osnovnih prigovora koji se tim povodom upuÊuje medijima jest estradizacija svakoga druπtvenoga ili javnog pitanja. Pravljene cirkusa od svega, a osobito ni od Ëega. Da bi se ustanovilo kako u takvoj uredniËkoj koncepciji prolaze æene viπe ne treba traæiti duplericu. Ali, ima li u tom karuselu mjesta za ljude Ëije probleme ne moæe rijeπiti silikon?
Z
Legenda hrvatskoga i svjetskoga paraolimpizma Za sugovornika koji bi nam mogao posluæiti kao krunski svjedok u raspetljavanju odnosa izmeu medija, paraolimpizma i rodne ravnopravnosti ne treba iÊi daleko od Opatije: dovoljno je baciti pogled preko RijeËkoga zaljeva da bi se kroz izmaglicu kasnoproljetnoga jutra vidjele konture staroga grada Zrinskih i Frankopana. Tamo, u Kraljevici, æivi Milka MilinkoviÊ, rodom Bosanka, danas 18
Piπe Ratko CvetniÊ
Biografija Milke MilinkoviÊ Roena u Bosni 1955., Milka MilinkoviÊ od svoje 13 godina æivi u Kraljevici kamo ju je dovelo lijeËenje i rehabilitacija. Dijagnoza: paraplegija.. Tijekom rehabilitacije na nagovor dr. Ivan ©nurera poËinje se baviti πportom, prije svega koπarkom u kolicima i atletikom. Godine 1972. nastupa na prvima od svojih osam paraolimpijskih igara i osvaja prvo od osam paraolimpijskih odliËja. U karijeri je osvojila 170 medalja - na natjecanjima od lokalnih i regionalnih razina pa do svjetskih i paraolimpijskih. Vrhunac je bio na Paraolimpijskim igrama u Seoulu 1988. godine kada, uz svjetski rekord, osvaja zlato u kugli. Osim kao natjecateljica, gotovo od samih poËetaka u πportu djeluje i kao duænosnica i trenerica. PoËasti je nisu zaobiπle: spomenimo BuËarovu nagradu, ploËu na jarunskoj Aleji πportaπa, a pred ulaskom je u paraolimpijsku KuÊu slavnih. Uvaæavanje je doæivjela od Tita, Tumana i MesiÊa, i ne skriva svoja odlikovanja. Od aktivnoga natjecanja oprostila se na Paraolimpijskim igrama u Pekingu 2008.
nedvojbena legenda hrvatskoga i svjetskoga paraolimpizma. S 13 je godina doæivjela teπku spinalnu ozljedu koja ju je prikovala za kolica, a da joπ nije bila ni izbliza svjesna πto to znaËi. Ali njena neobiËna energija tim je kolicima dala krila na kojima Êe Milka MilinkoviÊ obiÊi viπe gradova, zemalja i πportskih boriliπta nego πto bi ih veÊina pokretnih znala nabrojati. Ipak, nismo je zvali zbog njenog rezultatskog dossiera, ni medalja, ni svjetskog rekorda, nego upravo da s iskustvom borbe za dignitet paraolimpizma - a time i borbe za vlastito pravo na πport - procijeni javni status πto ga je taj vid πporta imao nekad i danas, i da kaæe koliko unutar toga statusa ima problema koji mute πport u cjelini. U svojim reakcijama, tijekom cijelog razgovora odiπe optimizmom, i Ëini se kao da je taj optimizam pravi sadræaj njenih odgovora, Ëak i kad govori o poteπkoÊama i problemima. PoËnimo s pitanjem najizravnije vezanim uz ovu rubriku. „Da, smatram da se i u paraolimpizmu viπe paænje posveÊuje muπkarcima. Ali meni to ne smeta, jer sam se navikla boriti sama.” Osnovni problem æenskog πporta: kako akumulirano πportsko iskustvo zadræati u sustavu nakon zavrπetka natjecateljske karijere, Milka je u svome curriculumu rijeπila veÊ na samome poËetku, jer se i prije punoljetnosti prihvatila trenerskih i duænosniËkih zadataka.
Ima πto reÊi „Kad prenosim svoja πportska iskustva mladima æelja mi je prenije-
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 19
sve sliËnije opÊem okruæju. A opÊe okruæje poznaje sve manje entuzijazma. „Naæalost, to se osjeÊa i u naπem πportu. Ono πto mi smeta jest da se onaj iskreni poriv za bavljenje πportom u kojem sam odrastala sve viπe gubi. I da je danas najveÊi motiv novac. Pokuπavam objasniti mlaima da je πport ono πto Ëovjeka Ëini jaËim i izvan boriliπta, i da glavni smisao πporta ne moæe biti u boljoj kategorizaciji.” • A mediji? Jesu li i na ovoj temi pokazali manjak osjeÊaja? „Ne, moram reÊi da je medijska situacija danas apsolutno bolja nego prije jer su mediji postali mnogo otvoreniji πportaπima s invaliditetom. Nekad su bili popraÊeni samo veliki rezultati, dok se sada prate i manja natjecanja, πto nam je itekako vaæno upravo zbog onih koji moæda ni ne znaju da postoji ovako razgranat sustav, a htjeli bi se baviti πportom u svome mjestu.”
Stalna æelja za pobjedom ti ne samo ono πto znam o πportu, nego i o samom naËinu æivota kojim æive paraplegiËari, jer sam veÊ Ëetiri desetljeÊa u kolicima i æivim sama. Mislim da nakon toliko godina iskustva s raznim natjecanjima i trenerima od kojih sam uËila, nakon proËitane struËne literature, imam πto reÊi. I πto je posebno vaæno, znam πportaπima dati moralnu podrπku i pripremiti ih za onu finu nervozu koju sam i sama prolazila kroz pripreme i natjecanja.” • Ipak, je li opÊa situacija danas bolja nego je bila nekad?
„Jest. Situacija je bolja veÊ i po tome πto smo nekad imali samo trenere, a s opremom i ostalim pomagalima uglavnom smo improvizirali. Danas je napredovala tehnologija, a i logistika koja prati πportaπe mnogo je jaËa. Uz trenera su sad fizioterapeuti, psiholozi i ostalo osoblje. Samo za primjer: nekad smo i na najveÊa natjecanja putovali avionima koji nisu imali zahod za invalide. Pa sad zamislite kako je kad oæednite na takvom putu.” • No, πto je sustav veÊi to njegove unutarnje zakonitosti postaju
Lanjskim nastupom u Pekingu Milka MilinkoviÊ zatvorila je svoj natjecateljski krug. S obzirom na to da smo je za ovaj kratki razgovor lovili izmeu brojnih obveza πto ih ima u svojoj πportskoj obitelji, njen se paraolimpijski krug oËito nastavlja na novoj kvalitativnoj razini. Sa 54 godine pokazuje da u πportu postoji samo jedan jedini bitan talent - stalna æelja za pobjedom. Ne samo nad suparnicima, ne samo nad vlastitim slabostima, nego i nad svim preprekama koje æivot i vrijeme postave pred Ëovjeka.
19
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 20
UMJETNOST I ©PORT
Renesansna umjetnost na sjeveru Europe Svako djelo u kojemu su majstorski prikazani detalji - povrπina predmeta cvijeÊa, nakita ili tkanine, moæe se pripisati sjevernoj umjetnosti, ponajprije nizozemskoj, dok slike s jasnim obrisima perspektive i prikazom ljepote ljudskog tijela upuÊuju na talijanske umjetnike Piπe Diana ©imek
Hieronymus Bosch, Iskuπenje Svetog Antuna, triptih, srediπnji panel
elimo li shvatiti naËin na koji se razvijala renesansna umjetnost na sjeveru Europe, moramo upoznati iznimno strpljiv rad nizozemskog slikara Jana van Eycka (1390. 1441.). Iluziju stvarnosti postizao je minucioznom izradom detalja, sve dok cijela slika ne bi bila poput odraza vidljivog svijeta. Ta se razlika izmeu sjeverne i talijanske umjetnosti renesanse odræala mnogo godina. Tako se u pravilu svako djelo u kojemu su majstorski prikazani detalji - povrπina predmeta cvijeÊa, nakita ili tkanine, moæe pripisati sjevernoj umjetnosti, ponajprije nizozemskoj, dok slike s jasnim obrisima perspektive i prikazom ljepote ljudskog tijela upuÊuju na talijanske umjetnike. Kako bi proveo u djelo namjeru da njegove slike budu kao odraz prirode u zrcalu sa svim njezinim detaljima, Van Eyck je morao usavrπiti tehniku slikanja. On je razvio nove mjeπavina boja koje do danas nisu izgubile sjaj. U to doba slikari nisu mogli kupiti gotove boje u tubama, nego su morali sami pripremati pigmente, uglavnom iz raznobojnog bilja i minerala.
Æ
Majstor fantastiËnih prizora Najznamenitiji umjetnik fantastiËnih prizora je nizozemski slikar Hieronymus Bosch (1450. - 1516.). On individualnim, realistiËnim stilom raskoπnim koloritom slika virtuozne, maπtovite i halucinantne vizije pakla, raja, grijeha, iskuπenja svetaca i sl. NajznaËajnija su mu djela Vrt naslada, Sedam smrtnih grijeha, Posljednji sud i Iskuπenje Svetog Antuna. Stvara nevjerojatno domiπljate krajolike i dramatiËne odnose, a kompozicije su graene mnoπtvom malih prizora brojnih ljudskih i æivotinjskih likova i Ëudnovatih biljnih oblika. Ljudi, biljke i æivotinje usko su povezani, meusobno se isprepliÊu u neobiËnoj metamorfozi i transformaciji oblika i tijela. Na srediπnjem dijelu triptiha Iskuπenje Sv. Antuna, koji je izradio tehnikom ulja na drvu, nalazimo prizor skakaËa u vodu s renesansne graevine u trenutku pripreme za taj pothvat, s rukama ispruæenim iznad glave. Drugi likovi ispod njega plivaju oko polukruænih arkada u pomalo mistiËnom ambijentu.
Triptih Vrt naslada Boschova djela, puna tajanstvenih i naizgled iracionalnih prizora, pokazala su se kao iznimno teπka za tumaËenje, tako da su mnoga od njih, unatoË vaænim spoznajama koje su dala novija 20
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 21
istraæivanja, ostala nerazrijeπena. To Êe se lakπe razumjeti ako se prouËi triptih poznat kao Vrt naslada. Najzagonetnija i najbogatija Boschova slika nastala je izmeu 1510. i 1515. godine. U tom vrtu, s prikazom raja, ljudski likovi jaπu na leima svakojakih æivotinja oko okruglog bazena, sudjeluju u zajedniËkim igrama, pleπu u paru, izvode koreografije pokretima tijela, plivaju i izvode druge razno-razne tjelovjeæbene aktivnosti. Na desnom dijelu triptiha s prikazom Pakla zanimljiv je detalj: dok dio likova kliæe zaleenom povrπinom, drugi oko njih plivaju. Jedan se lik sagnuo i priprema se za skok u vodu s predimenzioniranim klizaljkama-Ëamcima. Nedaleko od njega s istog takvog Ëamca drugi lik je pao i pokuπava se vratiti u njega dræeÊi se za preostali dio koji joπ nije potonuo.
Prizori svakidaπnjeg æivota obiËnih ljudi Bosch je utjecao na slikare kasnijeg razdoblja, umjetniËkog pravca nadrealizma, ali i na flamanskog renesansnog slikara Pietera Bruegela (1525. - 1569.) Bruegel slika pejzaæe i scene iz seoskog æivota, zauzima se za narodne obiËaje i svakidaπnji æivot obiËnih ljudi. Slika DjeËje igre iz 1560. godine nastalu pod Boschovim utjecajem kompozicijom podsjeÊa na njegov Vrt pohote. Bruegelova namjera zacijelo nije bila enciklopedijski prikazati djeËje igre, premda ih je na toj slici identificirano viπe od 80. Djeci je svjesno dao izgled odraslih i prikazao ih tako udubljene u igre kao πto to jedino mogu biti ljudi pri obavljanju vaænih poslova. Poruka bi mogla biti da su pred Bogom jednako vaæne djeËje igre, kao i zanimacije odraslih. Ori-
Gore, lijevo: Hieronymus Bosch, Vrt naslada, detalj sa srediπnjeg panela Gore, desno: Hieronymus Bosch, Vrt naslada, triptih, detalj sa srediπnjeg panela Desno: Pieter Brugel, Lovci u snijegu, 1565. godine
ginalni crteæi bakroreza iz 1558. godine, KlizaËi pred Jurajevim vratima, vjeran je prikaz tadaπnjih ljudi i grada Antwerpena. Djelo Lovci u snijegu, koje simbolizira mjesec sijeËanj, prva je slika iz ciklusa Mjeseci od kojih se saËuvalo samo pet.
Pojednostavljeni likovi, no puni æivota Bruegel je nanosio boju u prozirnom sloju, a pritom je u sliku uklopio i prethodnu skicu na podlozi. Njegovo zaËuujuÊe sigurno vladanje kistom osobito je uoËljivo u prikazivanju likova. Oni su πkrto karakterizirani i pojednostavljeni, no puni su æivota. To se osobito moæe vidjeti na klizaËima koji se vide u daljini tog prostranog panoramskog pejzaæa gledanog s brda. Seosko je stanovniπtvo izaπlo iz svojih domova uæivati u Ëarima i aktivnostima koje donosi zima, kliæuÊi se na zamrznutom jezeru. Lovci u pre-
dnjem planu kao da sve to promatraju s uzvisine, dok u drugom planu slike, nedaleko od njih, ljudi ispred kuÊe pale vatru. Bakrorez Jurjevsko proπtenje prikaz je flamanskog proπtenja koje je dijelom crkvena, a dijelom puËka sveËanost. Desno se vijori barjak sveca zaπtitnika Sv. Juraja, koji nosi luk i strijele. Narativnim æarom kao i kod nekih drugih slika sliËne tematike, Bruegel prikazuje seljake pri najrazliËitijim zabavama. Oni pleπu, sviraju, igraju se i natjeËu. Na slici se prikazuje igrokaz o Sv. Jurju i zmaju, a na breæuljku se u Ëast sveca zaπtitnika natjeËu strijelci. Literatura 1. Bazin, G. (1968.). Povijest umjetnosti od prahistorije do danas. Zagreb: Naprijed 2. Bloch, M. (2001). Feudalno druπtvo. Zagreb: Golden marketing 3. Kappelmayr, B. (2001.). Leksikon umjetnosti od prapovijesti do danas. 21
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 22
FILOZOFIJA ©PORTA
Dokolica, igra i slobodno vrijeme Dokolica je izvor ËovjeËnosti Ëovjeka, nasuprot manipulaciji potroπnjom i pojmom tzv. slobodnog vremena koji pripada svijetu rada. Dokolica se Ëesto brka s lijenoπÊu, kao i rad s kreativnoπÊu. Dakako, rad moæe biti kreativan, ali samo ako je „impregniran” dokoliËarskim duhom. Rad je „sredstvo” za æivot, dokolica njegova svrha. Bez svrhe rad je beznaËajan lobodan Ëovjek u slobodnu svijetu najviπe je πto se moæe postiÊi u povijesti. Danaπnje slobodno vrijeme nije prostor slobode, nego prostor u kojem Ëovjek bira ono πto mu se nudi, a ne ono πto je izraz njegovih istinskih potreba. Ono je, kako kaæe Marcuse, u industrijskom druπtvu pretvoreno u „sektor sekundarne eksploatacije” i dio je porobljavanja koje poËinje u svijetu rada. Pojam slobodnoga vremena izgubio je i svoj bitni smisao - vrijeme u slobodi i slobodu vremena.
S
Rad je „sredstvo” za æivot, a dokolica svrha Blaæenka Despot strogo razlikuje dokolicu od tzv. slobodnog vremena. Ona odbija „slobodno vrijeme” kao prostor slobode s obzirom na to da je ono fun-
Piπe Drago VujeviÊ
kcija i derivat kapitala. Ono je zapravo „rekreacija za rad”, kratkotrajna distrakcija od sveobuhvatne utilitarnosti æivota, kao i upotpunjenje druπtva obilja i apsolutne potroπnje. Takvo slobodno vrijeme ne omoguÊuje dokolicu kao samosvrπni rad i slobodnu igru. Dokolica je, dakle, izvor ËovjeËnosti Ëovjeka, nasuprot manipulaciji potroπnjom, i pojmom tzv. slobodnog vremena koji pripada svijetu rada. Dokolica se Ëesto brka s lijenoπÊu, kao i rad s kreativnoπÊu. Dakako, rad moæe biti kreativan, ali samo ako je „impregniran” dokoliËarskim duhom. Rad je „sredstvo” za æivot, dokolica njegova svrha. Bez svrhe
rad je beznaËajan. Dokolica zapravo i nije prestanak rada, nego rad drukËijega kova - rad s iznova uspostavljenim humanim znaËenjem.
Æivimo da bismo radili GrËka rijeË za dokolicu (σχολη´ ) izvor je latinske rijeËi scola, njemaËke Schule i engleske school. Ime, dakle, institucije obrazovanja i uËenja oznaËava „dokolicu”. Naravno, izvorni pojam i znaËenje te rijeËi zaboravljeni su u danaπnjoj kulturi Ëistoga i sveprisutnoga rada. Da bismo vratili prvotni smisao pojmu dokolice, moramo se suoËiti s kontradikcijom nastalom prenaglaπenom uporabom rijeËi „rad/posao”. Mi danas ne samo da radimo da bismo æivjeli, nego i æivimo da bismo radili. Naπom stalnom preokupacijom radom i zaradom, te socijalnom korisnoπÊu, sami smo zanemarili izvore na kojima poËiva naπa kultura koja se razvijala u dokolici grËkih filozofskih πkola. Ta se dokolica, dakako, nije mogla poistovjetiti s besposlenoπÊu, nego je predstavljala slobodni odmak od kratkoroËnih i konkretnih ciljeva. Rad s onu stranu materijalne proizvodnje, a koje je stvaranje po zakonima Istine, Dobra i Lijepa jest dokolica.
Æivot je Ëinidba, a nije tvorba Protivni smo „slobodnom vremenu” potroπaËkog druπtva koje onemoguÊava dokolicu kao samosvrπni rad i slobodnu igru spoznajnih moÊi, a generira laæne potrebe koje Ëovjeka sile na joπ 22
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 23
veÊu potroπnju. Masovne aktivnosti u slobodno vrijeme mogu zaprepastiti, uzbuditi ili razonoditi, ali ne πire duh ili osjeÊaje niti dopuπtaju kreativni razvoj slobodnih aktivnosti. Je li bit ljudskoga æivota, cjeline ËovjeËjeg opstanka u radu, ili slobodi od rada - dokolici? GrËko iskustvo, kroz Aristotela, kaæe: æivot je Ëinidba, a nije tvorba, jer ono prvo ima samosvrhu, a potonje nema. »inidba se ostvaruje u druπtvenom i politiËkom æivotu kao pravom obitavaliπtu Ëovjeka, a tvorba ostaje prikovana nuædom za stvari koje trebamo da bismo preæivjeli. No bilo bi posve krivo zamiπljati opreku rad-dokolica iskljuËivo. I pojedinac i zajednica svaki Êe dan provoditi u obojem - poslu/radu i dokolici i njihov Êe vijek proÊi u stalnom svagdaπnjem potvrivanju. Dok je dokolica zasebna, sama na sebe upuÊena slobodna sfera æivota i odreena kao samosvrha, igra, kako je
shvaÊa Aristotel, nije samostalan fenomen, nego je prema svom pojmu upuÊena na neπto drugo, a to je uopÊe „ozbiljan æivot”, pa tako i rad. Igramo se radi odmora da bismo se opustili i opet bili ozbiljni. Sva je igra, vedrina, zabava tu da bismo bili ozbiljni. I Marcuse smatra da se igra zbiva kao razbibriga, opuπtanje, oporavljanje od sabranosti, napetosti, muke itd. u svrhu novog sabiranja i napinjanja. Nasuprot znaËajkama rada, igru kao protufenomen odlikuje trenutaËnost, nepostojanost i olakπanje. Sve to, Ëini se, govori u prilog shvaÊanju da se igra ne moæe uzeti kao zaseban, vlastiti naËin djelatnosti pored rada i dokolice i izvan njihove opreke.
Bit igre je u rastereÊenju od bilo kakvih svrha Gadamerova hermeneutiËka teorija igre, meutim, govori drukËije. Pojam
igre, prema njegovu miπljenju, valja osloboditi subjektivnog znaËenja πto ga on ima od Kanta i Schillera sve do novije estetike, i odrediti ga drukËije: igra je „objektivno zbivanje”. Igra tako postaje „kretanje koje nema neki cilj u kojem se zavrπava, nego se obnavlja u stalnom ponavljanju”. Zato je bit igre u rastereÊenju od bilo kakvih svrha koje karakteriziraju temeljne ljudske djelatnosti (teoriju, praksu i proizvodnju). Igru se, takoer, odreuje njenim kontrastiranjem Ëinidbi za koju je bitno da ima svrhu, dok „igraËku djelatnost”, za razliku od svrsishodne odreenosti svakodnevnog æivota, karakterizira odsutnost svrhe i besciljnost. Kao kretanje bez cilja i svrhe igra je potencijalno beskrajna, i time oslobaa pritiska stalne sljedbe ciljevima. Literatura 1. Mills, C.W. (1951). White Collar.New York: Oxford Uni. Press 2. Despot, B. (1976). Plädoyer za dokolicu. Beograd: Ideje 3. Rodin, D. (1982). Bitak i povijesnost. Zagreb: PolitiËka misao 4. Gadamer, H-G. (1996). New York Truth and Method 5. Marcuse, H. (1991). One-Dimensional Man. Boston: Beacon Press 6. ÆugiÊ, Z. (2000). Sociologija sporta. Zagreb: FFK 23
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 24
©PORTSKI MARKETING
Posljedice financijske krize na πportsko sponzorstvo Financijska kriza dovest Êe do polarizacije u sponzorstvu - velike zvijezde, posebno one globalne, te klubovi i lige iz medijski eksponiranih πportova zaraivat Êe unatoË krizi, ali Êe patiti manje eksponirani πportovi i nepoznati πportaπi
inancijska kriza uzdrmala je svijet i utjeËe na sve gospodarske grane, pa tako i na πportsku industriju. Posebno smanjenje sponzorskog angaæmana koji je Ëesto najveÊi izvor prihoda, ali i gubici zbog ulaganja u dionice, ugroæavaju egzistenciju mnogih πportskih klubova diljem svijeta, a odræavanje nekih πportskih natjecanja postalo je upitno. ©portovi vezani uz motornu i financijsku industriju meu prvima su osjetili posljedice globalne financijske krize. Honda se povukla iz Formule 1, a Suzuki i Subaru iz svjetskog prvenstva u reli-utrkama. General Motors nije samo napustio NASCAR, nego je odluËio i ne produljiti ugovor s Tigerom Woodsom, zbog Ëega je taj golfaπ ostao bez 7 milijuna dolara godiπnjeg prihoda.
F
Premier liga kao zrcalo Prema ameriËkom Ëasopisu Time, engleska Premier liga postala je zrcalom svjetske financijske krize. Sponzorstva na dresu najveÊi su izvor sponzorskih prihoda za mnoge nogometne klubove, a u Velikoj je Britaniji veÊ popularno klaenje na nogometne klubove koji Êe sljedeÊi ostati bez sponzora na dresu. AmeriËka osiguravajuÊa kuÊa AIG neÊe produljiti sponzorski ugovor vrijedan 21,2 milijuna eura godiπnje s Manchester Unitedom nakon 2010. Newcastle United je ostao bez posrnule banke Northern Rock, dok je sponzor West Ham Uniteda, turistiËka grupacija XL Leisure Group, proglasila steËaj. Recesija nije zaobiπla ni ruske nogometne klubove. Vneshtorgbank, jedna od najveÊih ruskih banaka, neÊe 24
Piπe Manuela Senteri
produljiti ugovor s CSKA, a moskovski je Spartak zbog neizvjesne financijske buduÊnosti odgodio izgradnju svog stadiona. Ni bogate ameriËke lige NFL, NBA i NHL nisu poπteene. Da bi srezale troπkove otpustile su mnogobrojne suradnike, a NHL veÊ razmiπlja o smanjivanju plaÊa igraËa. Nije realno oËekivati da naπi veliki domaÊi πportski klubovi, poput Nogometnog kluba Dinamo, Koπarkaπkog kluba Cibona ili Rukometnog kluba CO Zagreb neÊe osjetiti posljedice financijske krize, a najjaËe Êe se odraziti na manje πportske klubove i saveze te individualne sportaπe iz medijski manje eksponiranih πportova.
Strategija visokog rizika U vremenima kada se tvrtke bore za opstanak sponzorstvo vjerojatno nije na vrhu liste prioriteta. Tvrtke zainteresirane za sponzoriranje velikih πportskih ligi, klubova ili natjecanja Ëesto imaju ambiciozne ciljeve i kori-
ste se strategijom visokog rizika, zbog Ëega su u recesiji u velikoj opasnosti. Uza sve te Ëinjenice koje ukazuju na teπku situaciju u πportskoj industriji, tvrtke i dalje ulaæu u πportske marke. Citigroup je, unatoË protestima ameriËke javnosti i kongresnih zastupnika, za protuvrijednost 400 milijuna dolara postao sponzor nositelj imena stadiona Citi Field, domaÊeg stadiona New York Metsa. Thierry Henry i Roger Federer i dalje Êe se pojavljivati u marketinπkoj kampanji Gillettea. Meunarodni olimpijski odbor uspio je, zahvaljujuÊi sklopljenim sponzorskim ugovorima za ZOI Vancouver 2010. i OI London 2012., ostvariti 900 milijuna dolara prihoda i pribliæava se planiranom iznosu od milijarde dolara. Prema miπljenju nekih struËnjaka, financijska kriza dovest Êe do polarizacije u sponzorstvu. Velike zvijezde, posebno one globalne, te klubovi i lige iz medijski eksponiranih πportova zaraivat Êe unatoË krizi, ali Êe patiti manje eksponirani πportovi i nepoznati πportaπi. Sponzori u njih ulaæu manje iznose, a upravo u tom segmentu nedostaju, zbog manjka dosadaπnjih istraæivanja, moguÊnosti za pouzdano utvrivanje djelotvornosti sponzorstva. Nekim sponzorima to predstavlja visok rizik, zato Êe se u ovim vremenima paniËne πtednje i nesigurnosti moæda odluËiti za jedno veliko ulaganje umjesto mnogo manjih.
Ipak i neka korist No, ako struËnjaci tvrde da veliki nogometni klubovi zahvaljujuÊi dugogodiπnjim sponzorskim ugovorima
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 25
i velikom boju navijaËa diljem svijeta nemaju razloga za brigu, postavlja se pitanje zaπto su neki od tih klubova na rubu steËaja? Dugovanja πpanjolskih nogometnih klubova iznose 3 milijarde eura, dok su engleski klubovi 3,18 milijuna eura u minusu. Razlog njihovih poteπkoÊa, kao i poteπkoÊa mnogih drugih klubova, liga i natjecanja nije primarno financijska kriza, ona samo pomaæe u razotkrivanju slabosti i poteπkoÊa koje su dulje prisutne. Klubovi koji su godinama jedva opstajali i kretali se na rubu steËaja sada snose posljedice zbog Ëesto kratkoroËnih strategija svoje uprave, optimistiËnih planiranja i manjka upravljanja rizikom. Pokazalo se da je ovisnost o sponzorima iz samo jedne branπe, posebno kada su sponzorski prihodi glavni izvor prihoda, izuzetno opasna. Ali financijska kriza nije zrakoprazan prostor i Ëekanje boljih vremena, nego je u πportskoj industriji i prigoda za prepoznavanje vlastitih slabosti i prednosti. Za neki πportski klub koji se nekoliko sezona jedva dræi u prvoj ligi kriza omoguÊava objektivan pogled na trenutnu situaciju i povratak u drugu ligu kao novi poËetak. Manjak novca moæe neke klubove natjerati i na uspjeπna partnerstva i spajanja, da bi se iskoristile sinergije. Financijska kriza, unatoË svojim nedvojbeno negativnim posljedicama, koristi πportskoj industriji, jer unaprjeuje profesionalizaciju upravljanja πportom, a manjak novca moæda bi mogao ublaæiti Ëesto osuivanu komercijalizaciju πporta i ponovno vratiti πport u centar paænje.
Literatura 1. Time. A Casualty of the Financial Crisis: Sports Sponsorships, 17. 9. 2008.: http://www.time.com/time/printout/0,88 16,1841701,00.html 2. FOCUS Online. Sport-Sponsoring Die fetten Jahre sind vorbei, 11. 2. 2009.: http://www.focus.de/finanzen/news/ werbung/tid-13351/sport-sponsoringdie-fetten-jahre-sind-vorbei_ aid_ 369721.html 3. Deutschlandfunk. Radijski intervju s Hartmutom Zastrowom, Ëlanom uprave SPORT+MARKT, tema: "Boom oder Baisse" - Die Finanzkrise und die Auswirkungen auf die Sportbranche, 19. 4. 2009.: http://www.dradio.de/aod/html/?mod= aod&station=&day=19&month=04&year =2009&ACTION_DATE=Suchen 25
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 26
©PORT I ZNANOST
Privatizacija πporta realnost ili zabluda ©portski turizam, jedan od primjera kvalitetne simbioze πporta i træiπta, prigoda je da se upravo putem πporta, koji Êe joπ dugo najveÊim dijelom ovisiti o javnim financijama, osigura priljev sredstava u proraËun. Prigoda za Hrvatsku nije samo u organizaciji svjetskih i europskih prvenstava i kupova, nego i u organizaciji brojnih drugih πportskih dogaanja koja πportski turizam veæu uz zdravstveni, kulturni, gastronomski turizam Piπe Miroslav Hræenjak nogi misle da je sve u æivotu stvar interesa. O savezniπtvu iz interesa, bilo da je rijeË o politiËkoj stranci, nekoj interesnoj grupi, braku ili obiËnom prijateljstvu, raspravljaju svi, a osobito moralisti. Napor uloæen u iznoπenje vlastitih stavova Ëesto je proporcionalan sumnji u te iste stavove. Jedna od tema o kojoj se voli raspravljati kroz prizmu ispravnosti i morala jest i πport. Za razliku od, primjerice, kulture, gdje se ljudi bitno opreznije upuπtaju u glasno iznoπenje stavova - o nekom dramskom komadu ili koncertu - πport je djelatnost o kojoj mnogi misle da znaju mnogo. NajËeπÊe, rijeË je o tezama tipa „mladi bi se trebali baviti πportom, a ne kriminalom” ili „svakom djetetu treba dati priliku da se bavi sportom kako bi bilo zdravo i veselo”. BuduÊi da smo iznijeli tezu da je sve stvar neËijeg interesa, pitanje koje se postavlja jest: kome je u interesu da se mladi bave πportom?
M
Brak iz interesa Bez obzira na to je li rijeË o πportskom, vjerskom, korporativnom ili politiËkom 26
marketingu, ono πto je svima zajedniËko jesu ciljne skupine, sofisticiran jezik uvjeravanja i, naravno, interes. Dok velik broj razliËitih vjerskih, stranaËkih ili proizvodnih subjekata ima relativno ograniËenu ciljnu skupinu, πport je djelatnost kojom se bavi pribliæno 10 posto svjetske populacije, dakle pribliæno 600 milijuna ljudi. Sve veÊi tehnoloπki napredak, bolja prometna povezanost, razvoj znanosti i
komunikacija pretvorilo je πport u jedan od najveÊih globalnih poligona za stvaranje dobiti. Milijunsku dobit od prodaje hotelskih kapaciteta broje gradovi domaÊini velikih πportskih priredbi. ProizvoaËi πportske obuÊe i odjeÊe, πportske opreme i rekvizita svoje su træiπte pronaπli u stotinama milijuna ljubitelja πporta iz svih dijelova svijeta. Sve veÊi interes træiπta za πport omoguÊio je strelovit napredak, posebno u segmentu vrhunskog πporta, te profesionalizaciju brojnih kvalitetnih i talentiranih πportaπa, poveÊao interes medija, potrebu za πkolovanjem struËnog kadra, itd. Razvoj πporta nije samo interes privrede koja πport æeli podrediti logici robne proizvodnje, ukljuËiti ga u proces træiπne ekspanzije i konkurentske borbe. Dræavna i politiËka birokracija takoer ima cilj prisvojiti πport radi potpore sustavu politiËkih vrijednosti koje ona zastupa, vlastite afirmacije i propagande svojih programa. Stoga i ne Ëudi da brojne politiËke skupine u svijetu πport iznose kao jedan od pri-
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:51
Page 27
oritetnih programa. SljedeÊa interesna skupina su uËitelji tjelovjeæbe koji stalno naglaπavaju vaænost bavljenja πportom za zdravlje, naroËito djece i mladeæi, te putem πporta i tjelovjeæbe nastoje odgojiti generacije mladih ljudi. Doduπe, meu njima neki nastoje πport prikazat kao Ëarobni πtapiÊ kojim je moguÊe rijeπiti sve probleme, posebno zdravstvene - istodobno traæeÊi beneficirani radni staæ.
ProraËun i træiπte Na kraju, dolazimo do braka iz interesa izmeu πportaπa i sustava koji ga financira. Interes træiπta je da πportaπe koristi kao træiπne manekene kako bi poboljπali brand svoje tvrtke, odnosno utjecali na πiroku bazu potencijalnih potroπaËa. Interes vrhunskih πportaπa (u ovom sluËaju profesionalaca) jest zarada. Kad govorimo o druπtvu, odnosno dræavnoj birokraciji, interes je pojedinaca prikazati se graanima (potencijalnim biraËima i stranaËkim poklonicima) u svjetlu humanih vrijednosti, dok je interes πportaπa i njihovih roditelja osigurati uvjete za obavljanje πportske aktivnosti uz πto niæe vlastite troπkove. Ortodoksni zagovornici privatizacije i træiπne ekonomije u πportu - Ëija retorika podsjeÊa na onu otprije petnaestak godina kad se govorilo o privatizaciji poduzeÊa u Hrvatskoj - reÊi Êe da πport moæe funkcionirati po zakonitostimaekonomije profita. Meutim, postavlja se pitanje koji je segment πporta interesantan træiπtu. U πali Êe marketinπki struËnjaci reÊi kako je cost- benefit analizom ustanovljeno da je u plivaliπnim kompleksima isplativije uzgajati neku slatkovodnu ribu, primjerice pastrvu, nego odræavat obuku neplivaËa ili trening mlaih dobnih kategorija.
Argumentirat Êe to egzaktnim parametrima (troπkovi hladnog pogona, struËni rad…). Da u svakoj πali ima dio istine govore i sluËajevi prenamjene nogometnih igraliπta i travnatih terena u parkiraliπta i trgovaËke centre. Usput reËeno, da bi vic bio smijeπan u sebi mora sadræavati elemente istine. ©to viπe, to bolje. ©port je dakako javna potreba i kao takav je definiran Zakonom o πportu. Bez proraËunskog novca ne bi bilo moguÊe financirati koriπtenje objekta, struËnog rada i sl., πportaπima koji ne pripadaju u onih 0,5 posto zanimljivih πportskom træiπtu. Bez te πiroke mase ne bi bilo moguÊe napraviti ni selekciju πportaπa, odnosno stvoriti vrhunskog πportaπa. Kod iskljuËivo proraËunskog financiranja postoje brojni problemi. Na primjer, proraËun ne moæe osigurati dovoljno sredstava za talentirane πportaπe koji prelaskom u seniorsku dob ulaze u meunarodnu konkurenciju πportaπa profesionalaca. Iz tog se razloga brojni osvajaËi medalja u mlaim dobnim kategorijama izgube nakon prelaska u seniorsku dob.
©portski turizam kao prigoda Razvoj træiπne ekonomije u πportu danaπnjim je profesionalnim πportaπima omoguÊio visoke novËane premije, mediji podiæu svijest o πportu, povisila se letvi-
ca πportskih rezultata i sl. Kakva je situacija u Hrvatskoj? Interes multinacionalnih korporacija za proizvodnju πportske odjeÊe i obuÊe usmjeren je prema najkvalitetnijim svjetskim πportaπima, kako bi se odræao brand i osiguralo træiπte meu πirokom masom rekreativnih πportaπa diljem svijeta. U Hrvatskoj gotovo i ne postoji proizvoaË πportske opreme koji bi bio interesantan domaÊem træiπtu, a kamoli ostvario izvozne rezultate. Nadalje, vidljiv pad malog i srednjeg poduzetniπtva znatno je smanjio izvanproraËunska ulaganja u πportske klubove, dok su velika poduzeÊa naπla interes samo u najveÊim hrvatskim πportskim klubovima. Velikoj veÊini proraËun je ostao primarni i jedini izvor financiranja. Ipak, Ëini se da najveÊi profit prilikom organizacije velikih πportskih priredbi ubiru hoteli, restorani, trgovine i sl. ©portski turizam, Ëini se, u ovom trenutku nije jedan od primjera kvalitetne simbioze πporta i træiπta, nego i prigoda da se upravo putem πporta, koji Êe joπ dugo najveÊim dijelom ovisiti o javnim financijama, osigura priljev sredstava u proraËun. Prigoda za Hrvatsku nije samo u organizaciji svjetskih i europskih prvenstava i kupova, nego i u organizaciji brojnih drugih πportskih dogaanja koja πportski turizam veæu uz zdravstveni, kulturni, gastronomski turizam i sl. Smjer u kojem Êe se razvijati hrvatsko gospodarstvo, posebno dio vezan uz proizvodnju i izvoz na meunarodno træiπte, utjecat Êe i na obujam izvanproraËunskog financiranja sustava πporta, ali i na ukupni standard graana, koji itekako uvjetuje tko se moæe bavit πportom. Ono u Ëemu je Hrvatska doista konkurentna i prepoznatljiva u cijelom svijetu je njena turistiËka ponuda, prirodne i kulturne znamenitosti, odliËna gastronomska ponuda te bogata πportska tradicija i povijest. Glede prirodnih ljepota i ekoloπkog aspekta turistiËke ponude ameriËki je magazin Forbes nedavno objavio popis ekoloπki najËiπÊih zemalja svijeta. Prema indeksima utvrenim na sveuËiliπtima Yale i Columbia, Hrvatska je zauzela 20. mjesto, a prvo mjesto u regiji istoËne Europe i srednje Azije. Literatura 1. Dæeba, K. i SerdaruπiÊ, M. (1995). Sport i novac. Zagreb: Gopal d.o.o. 2. Novak, I. (2006). Sportski marketing i industrija sporta. Zagreb: Maling d.o.o. 3. Jordan, C. D. (2000). Politika i droga - prljavi novac i demokratske dræave. Zagreb: AGM
27
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:52
Page 28
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:52
Page 29
UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X
GODINA 40 • BROJ 149 • LIPANJ 2009.
Reprezentacija Jugoslavije u hazeni prije finalnog susreta na III. svjetskim æenskim igrama u Pragu 1930. godine
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:52
Page 30
TRIBINA HRVATSKOG DRU©TVA ZA POVIJEST ©PORTA
Hrvati Ëlanovi Meunarodnog olimpijskog odbora Trojica su Hrvata kao Ëlanovi MOO-a znatno pridonijeli olimpizmu i njegovom nedvojbeno pozitivnom utjecaju na svjetsku zajednicu. Od novije povijesti prema ranim godinama MOO-a to su Antun Vrdoljak, Ëlan MOO-a od 1995., Boris BakraË, od 1960. do 1987., i Franjo BuËar, Ëlan MOO-a od 1920. do 1946. godine Piπu Milena DragiπiÊ i Radica Jurkin eunarodni je olimpijski odbor od osnutka 1894. godine po mnogo Ëemu prednjaËio u razvoju druπtvenih vrijednosti meu kojima, dakako, olimpizam i olimpijske igre imaju presudnu ulogu. O tome koliko je Hrvatska u razliËitim πportskim i politiËkim okolnostima svjetske zajednice sa svojim ljudima sudjelovala u kreiranju danas opÊe priznatih najviπih πportskih i olimpijskih standarda, Hrvatsko druπtvo za povijest πporta organiziralo je 5. lipnja 2009. tribinu u Zagrebu, u OpatiËkoj 10, u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest.
M
»lanovi MOO-a iz Hrvatske RijeË je o trojici Hrvata koji su kao Ëlanovi Meunarodnog olimpijskog odbora znatno pridonijeli olimpizmu i njegovom nedvojbeno pozitivnom utjecaju na svjetsku zajednicu. Od novije povijesti prema ranim godinama MOOa to su Antun Vrdoljak, Ëlan MOO-a od 1995., Boris BakraË, od 1960. do 1987., i Franjo BuËar, Ëlan MOO-a od 1920. do 1946. godine. O svojem iskustvu u meunarodnom olimpijskom pokretu, poËevπi od dramatiËne borbe za „spas” domaÊinstva Europskog atletskog prvenstva u Splitu 1990., svjedoËio je sam Antun Vrdoljak kojeg je intervjuirao Kreπimir KristiÊ, glavni tajnik Druπtva i moderator tribine.
Prvi predsjednik HOO-a Antun Vrdoljak, Ëlan MOO-a od 1995. godine, prvi je Hrvat Ëlan najviπeg tijela svjetskog olimpijskog pokreta u samostalnoj Hrvatskoj, prvi predsjednik HOO-a, danas poËasni predsjednik. S velikim je poπtovanjem
2
govorio o, kako je kazao, silnoj snazi olimpijskog pokreta koji je i Hrvatskoj dao priliku veÊ iste godine privremenog priznanja, 1992., o prvim nastupima hrvatskih olimpijaca od samostalnosti, hrvatskim olimpijcima i njihovim zaslugama za ugled hrvatskog πporta, o naklonosti Juana Antonia Samarancha, dugogodiπnjeg predsjednika MOO-a, spram Hrvatske i hrvatskih πportaπa, osobito Draæena PetroviÊa, velikana svjetske koπarke Ëiji je spomenik u Olimpijskom muzeju u Lausannei. Vrdoljak, koji je i Ëlan dviju komisija MOO-a (za radio i televiziju te za kulturu i olimpijsko obrazovanje), i prije no πto je „formalno” postao Ëlan MOO-a dobio je 1994. visoko priznanje MOO-a Trofej Stogodiπnjice.
Boris BakraË odlikovan Zlatnim olimpijskim redom
O Borisu BakraËu govorio je predsjednik Hrvatskog druπtva za povijest πporta Darko DujmoviÊ, uglednik hrvatskog πporta koji je i sam kao πportski duænosnik svjedoËio vremenu Borisa BakraËa, a kojeg je za zasluge u promicanju πporta i olimpizma predsjednik MOO-a Samaranch odlikovao najveÊim priznanjem, Zlatnim olimpijskim redom. BakraË, roenjem iz Slavonske Poæege, dobrovoljno je istupio iz Ëlanstva MOO-a 1987. godine ne æeleÊi iskoristiti pravo na doæivotno Ëlanstvo koje mu je osiguravala tadaπnja Olimpijska povelja. U vremenu u kojem je djelovao dao je, kako su mnogi potvrdili, sve od sebe da hrvatski πport doæivi ugled kakav zasluæuje. O njemu kao Zrinko »ustonja, Darko DujmoviÊ, Antun Vrdoljak i Kreπo KristiÊ πportskom
OLIMP-prelom 31
6/26/09
Antun Vrdoljak
10:52
Page 31
Boris BakraË
duænosniku govorili su i novinarka Milka BaboviÊ i Vladimir Pezzo, ugledni Ëlanovi Druπtva, a mogli su svjedoËiti o njegovom zauzimanju za brojna πportska dogaanja u tadaπnjoj Jugoslaviji. Meu njima je organizacija XIV. sjednice Izvrπnog odbora MOO-a s nacionalnim olimpijskim odborima u Dubrovniku 1969. godine, kao i sjajne Mediteranske igre u Splitu 1979., Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984., te Univerzijada u Zagrebu 1987. na kojoj je bio potpredsjednik Organizacijskog odbora.
Franjo BuËar
teljem meunarodnog olimpijskog pokreta i obnoviteljem olimpijskih igara Pierreom de Coubertinom, kojem je predlagao moguÊe primanje Hrvatske u MOO. No, u zamrπenim politiËkim i druπtvenim okolnostima ondaπnjeg vremena, zalaganje o kojem je govorio Zrinko »ustonja nije uspjelo Ëovjeku koji je svoj æivot u potpunosti posvetio toj ideji. Franjo BuËar bio je prvi predsjednik Jugoslavenskog olimpijskog odbora osnovanog 1919. i tu je duænost obnaπao do 1927.
Otac hrvatskog olimpizma Saæetak djelovanja Franje BuËara, prvog promicatelja modernog olimpijskog pokreta u Hrvatskoj po kojem se zove najviπa dræavna nagrada u πportu i kojeg smatraju ocem hrvatskog olimpizma, dao je Zrinko »ustonja, predavaË povijesti πporta na Kinezioloπkom fakultetu SveuËiliπta u Zagrebu i Ëlan Druπtva. Franjo BuËar, koji se πkolovao na Centralnom gimnastiËkom zavodu u Stockholmu, upravo u vremenu od 1892. do 1894. godine, kada su se stvarali temelji danaπnjeg modernog meunarodnog olimpijskog pokreta, Ëlanom MOO-a postao je 1920. godine. Blisko je suraivao s utemelji-
Spomenik Draæenu PetroviÊu u parku Olimpijskog muzeja u Lausannei
Priprema za XIII. olimpijski kongres Tribina o trojici Hrvata Ëlanova MOO-a bila je posveÊena, kako je naglasio predsjednik Hrvatskog druπtva za povijest πporta Darko DujmoviÊ, pripremi predstojeÊeg XIII. olimpijskog kongresa koji Êe se odræati u Kopenhagenu u listopadu 2009. godine. Hrvatsko druπtvo za povijest πporta nastavlja seriju sliËnih tribina u sluæbi rasvjetljavanja uloge hrvatskog i meunarodnog πporta u razvoju druπtva. Hrvatsko druπtvo za povijest πporta, obnovljeno 2006. godine, Ëlan je Hrvatskog olimpijskog odbora i Meunarodnog udruæenja za povijest tjelesnog odgoja i πporta (ISHPES), a ima oko 70 Ëlanova meu kojima su brojna ugledna imena hrvatskog druπtva.
3
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:52
Page 32
Erich Alexander (Zagreb, 21. III. 1868. - Zagreb, 23. IV. 1945.)
Buran æivot jednog od naπih prvih biciklista Relativno niska rasta, vitak i svestrani πportaπ, Alexander je posjedovao jedan od prvih bicikla s prednjim velikim i drugim malim kotaËem u Zagrebu. Volio je putovati, ne samo na biciklu. Upoznao je Austriju, NjemaËku, djelomiËno Maarsku, a 1906. posjetio je Bukureπt, Constanzu, Carigrad, Brusu i Sofiju Piπe Ivan Mirnik
rich Alexander bio je sin Ljudevita, rodom iz Güssinga u GradiπÊu, i Leonore Alexander, ro. Weiss, iz Vesprima (Veszprem) u Ugarskoj. Kao mali je bio vrlo æivo dijete te je i ocu, pomajci i cijeloj obitelji prireivao nebrojena neugodna iznenaenja. Jednom se, preskakujuÊi æeljeznu ogradu, poskliznuo i zapeo na oπtrom æeljeznom πiljku, koji mu je probio podbradak i uπao u usta. Drugom je prigodom s otvorenim kiπobranom kao padobranom skakao s krova obiteljske kuÊe u Margaretskoj, danaπnjoj Preobraæenskoj ulici 4, koja je sreÊom bila jednokatnica pa posljedica nije bilo. Jednom je pak, vraÊajuÊi se kuÊi, njegov otac pred zgradom vidio veliko mnoπtvo kako gleda gore. Na dimnjaku kuÊe njegov je drugoroeni sin izvodio akrobacije.
E
Strastveni biciklist Erich Alexander bio je relativno niska rasta (170 cm), vitak i svestrani πportaπ. Posjedovao je jedan od prvih bicikla s prednjim velikim i drugim malim kotaËem u Zagrebu. Military bicycle zvan Alice, koji je kupio od svoga krsnoga kuma Franje Sollara za 200 forinti 1886. godine. SaËuvan je njegov detaljno voeni biciklistiËki dnevnik iz razdoblja od 1886. do 1890. godine, s toËno navedenom prijeenom kilometraæom. Meu veÊim pothvatima valja spomenuti put u Trst preko Rijeke, te natrag preko Ljubljane 1887. godine. Od 16. srpnja do 20. rujna 1890. poduzeo je drugu turu na relaciji: ZagrebKarlovac-Rijeka-Pula-Trst-Venecija-Udine-Gorica-Ljubljana-Novo Mesto-Zagreb. Spomenutu je turu vozio zajedno s Mirkom Botheom, kasnijim industrijalcem, i Mirkom KleπËiÊem, kasnije ljekarnikom. Svi su bili Ëlanovi Prvog hrvatskog druπtva biciklista. Ta izuzetno hrabra trojka ovjekovjeËena je na fotografiji braÊe Varga iz 1887. godine. Putovalo se aËki, bez mnogo novca, a Talijani su bili vrlo usluæni te svuda podupirali naπe
4
mlade πportaπe, jer je to i za njih bio veliki πportski dogaaj.
Doktorirao tehniku i filozofiju Alexander je maturirao 1887. godine na Realnoj gimnaziji u Zagrebu. Studirao je 1888./1889. 1890./1891. godine tehniku (kemiju), na Technische Hochschule u BeËu, zatim u Zagrebu i u Giessenu (Ludoviciana). Doktorsku diplomu steËenu u Giessenu 1899. godine, Odjel za bogoπtovlje i nastavu Kr. hrv. slav. dalm. zemaljske vlade nostrificirao je nakon nekih komplikacija. Naknadno je joπ kod Gjure Arnolda poloæio pedagogiju 1895. godine. Studirao je i joπ jednom doktorirao filozofiju u Budimpeπti 1900. godine. Kako je oduvijek pokazivao veliko zanimanje za putovanja neobiËnim zemljama, pokuπao je nekoliko puta izmeu 1891. i 1897. dobiti posao u Belgijskom Kongu. U tom cilju dopisivao se s istraæivaËem Dragutinom Lermanom, ali belgijske su vlasti odbijale njegove molbe, jer nisu æeljele da se austrougarski graanin tamo πeÊe i bude svjedokom strahota koje su Ëinile.
Æivot u Bosni Godine 1892. otiπao je u Bosnu gdje godinu dana radio kao suplent na TrgovaËkoj πkoli u BihaÊu. U razdoblju od 1893. do 1898. predavao je na TrgovaËkoj πkoli u Sarajevu, a zatim ponovno na TrgovaËkoj πkoli u BihaÊu (1898./1899.). Od 1899. do 1910. zaposlen je kao suplent, pravi uËitelj i profesor na Velikoj realki u Banjoj Luci, a od 1910. do 1920. profesor je i upravitelj Velike realke Franje Josipa I. u Sarajevu. Predavao je matematiku, kemiju, fiziku, zemljopis, krasnopis, prirodopis, znanost o graevnim materijalima i meu prvima u Bosni i tjelovjeæbu izmeu 1899. i 1910. godine. Od 1910. do 1920. je kao honorarni nastavnik predavao kemiju, zemljopis i znanost o graevnim materijalima na Dræavnoj srednjoj tehniËkoj πkoli u Sarajevu.
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:52
Page 33
PRVI HRVATSKI BICIKLISTI
IZLETI NA VISOKIM BICIKLIMA Kada je u Zagrebu utemeljeno Prvo hrvatsko druπtvo biciklista god. 1885., koje je bilo ujedno i najstarije u Hrvatskoj, a moæda i na Ëitavom Balkanu, poËelo se je voziti najprije na visokim kotaËima, uz koji je bio straga mali kotaË. Ti bicikli nisu imali pneumatik, veÊ su bili obloæeni s tvrdom gumom. Voænja na tim kotaËima nije bila tako laka i ugodna, ali su se naπli i tu veliki i pasionirani vozaËi, koji su dobro vozili, te paËe poduzimali na tim dvokolicama i velike ture. Tako nam se saËuvala fotografija triju vrlo pasioniranih Ëlanova IHDB, koji su bili veÊ odlikovani na nekim utrkama i koji su naËinili lijepe ture, a joπ i danas æivu. Bilo je to 1887., kada su mladi vozaËi maturanti, a danas veÊ starija gospoda, dr. Erik Aleksander (umirovljeni ravnatelj srednjotehniËke πkole u Zagrebu), Mirko Bothe (zagrebaËki industrijalac) te Mirko KleπËiÊ (ljekarnik u Samoboru) krenuli na visokim kotaËima na odulji put. Prevalili su cestom na Karlovac, u Dobru na posjed Mate ©nellera, Delnice, Bakar, Rijeku, Opatiju, Trst, a povratili su se preko Logatca u Ljubljanu i preko Krπkoga u Zagreb. Narod joπ nije vidio takovo Ëudo od bicikla te su putnici doæivili mnoge avanture na svojoj turneji od mjesec dana. U Dobri je uËitelj doveo Ëitavu πkolu da vide bicikliste. U Delnicama su ljudi izvjesili zastave kao da je bila kakova narodna sveËanost. Cijelim putem su uæivali veliko gostoljublje te ih nigdje nisu htjeli pustiti dalje. U Trstu su ih primili pod svoje okrilje Ëlanovi tamoπnjeg "Veloce Club Triestino", koji su ih vodili do talijanske granice po Ëitavom juænom Tirolu. Putem su lakπe stradali Bothe i KleπËiÊ, a kada su doπli kuÊi bili su tako umorni, da je na pr. Aleksander spavao puna 32 sata! Napis Franje BuËara u Ëasopisu Svijet broj 48. od 25. XI. 1937.
razred, rijeπivπi ga ujedno duænosti zavodske uprave. Njegova obitelj je napustila Sarajevo krajem 1918., a on se u Zagreb vratio 1920. godine. U Bosni se kreÊe u vrlo zanimljivom druπtvu, poËevπi od ministra Benjamina Kallaya de Nagy-Kallóa, zapovjednika baruna Johanna Appela i domaÊe stare bosanske aristokracije i fakultetski obrazovanih ljudi. Bilo je joπ viπe njegovih bivπih uËenika koji su se, i nakon viπe od 50 godina nakon njegova odlaska iz Sarajeva, æivo sjeÊali svog profesora i njegovih πala.
Brojna putovanja Alexander je volio putovati, ne samo na biciklu. Upoznao je Austriju, NjemaËku, djelomiËno Maarsku, a 1906. posjetio je Bukureπt, Constanzu, Carigrad, Brusu i Sofiju. Godine 1914. krenuo je na put brodom "Szapary" po Sredozemlju. U Tunisu ga je William Freeman, nekada britanski konzul u Sarajevu, upozorio da Êe biti objavljen rat, pa je brod na vrijeme krenuo iz luke i tako izbjegao zarobljavanje. Talijani, koji joπ nisu bili promijenili stranu, ponaπali su se mnogo gore, jer u Milazzu brodu nisu htjeli dati ugljena. Doπavπi nakon svih uzbuenja u Rijeku, odmah po iskrcavanju, Alexander je uhiÊen i presluπavan pod optuæbom da je πpijun. ©kolskim je savjetnikom postao 1916. Ravnateljem Velike reakle Franje Josipa I. u Sarajevu bio je kratko, jer su ga nove srpske vlasti kao "austrijsku perjanicu" odmah smijenile. Narodna Vlada za Bosnu i Hercegovinu unaprijedila je profesora Velike reakle u Sarajevu dr. Ericha Alexandera u VII. Ëinovni
Povratak u Zagreb U Zagreb se vraÊa nakon 30 godina nastavniËke i profesorske sluæbe u Bosni. Na Srednjoj tehniËkoj πkoli djelovao je 10 godina, tri kao profesor, a sedam kao ravnatelj. U velikoj je mjeri sudjelovao u radu ZagrebaËkog zbora i Druπtva inæenjera i tehniËara. Autor je veÊeg broja objavljenih i neobjavljenih radova s podruËja kemije, industrije æeljeza, rudarstva i ispitivanja æiveænih namirnica. Bio je predsjednik brojnih ispitnih komisija u Bosni i Hercegovini i kasnije u Hrvatskoj, Ëlan, odbornik i sudac u desetak druπtava i zaprisegnuti sudski vjeπtak. Za vrijeme I. svjetskog rata pomagao je u lijeËenju ranjenih vojnika u sarajevskim bolnicama, te ga je pokrovitelj Austro-Ugarskoga crvenog kriæa, nadvojvoda Leopold Salvator, odlikovao Redom Crvenog kriæa. Prije toga odlikovan je Jubilarnom spomen-medaljom za civilne dræavne namjeπtenike i Bosansko-hercegovaËkom spomen-medaljom. Literatura 1. Mirnik, I. (1971). Dva nepoznata pisma Dragutina Lermana. Poæeπki list, 21. X.1973., str. 3 2. GrËeviÊ, N. (1981). Fotografija XIX. stoljeÊa u Hrvatskoj. Zagreb: Druπtvo povjesniËara umjetnosti 3. ©poljariÊ, B. (2008). Stari Zagreb od vugla do vugla. Zagreb: AGM
5
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:52
Page 34
PRIJE 75 GODINA HRVATSKE HAZENA©ICE OSVOJILE SVJETSKO PRVENSTVO
Prvi meunarodni uspjeh hrvatskih πportaπica „Dan prije odlaska naπe hazenaπice oËekuju u najveÊoj nervozi i strepnji, da li Êe doÊi obeÊana pomoÊ. I kada su nade veÊ skoro propale…, stiæe vijest, da je Ministarstvo za fiziËko vaspitanje odobrilo troπak za put u London. Novac naravno nije stigao i naπe hazenaπice odlaze na put zaduæujuÊi se za put kod 'Putnika'”, pisao je Jutarnji list prije londonskog natjecanja. Na kraju, te su izvanredne πportaπice uËinile mnogo za afirmaciju æenskog πporta koji je do tada u Hrvatskoj praktiËno bio nepoznat Piπe Liljana Jazbinπek
eprezentacija Jugoslavije u hazeni pobijedila je u Zagrebu reprezentaciju Poljske sa 10 -3 (6 -1) u kvalifikacijskoj utakmici za nastup u finalu na IV. svjetskim æenskim igrama u Londonu 1934. BuduÊi da je i »ehoslovaËka pobijedila Poljsku, ona je bila druga sudionica tog finala. Ta je reprezentacija bila pobjednik u hazeni III. svjetskih æenskih igra u Pragu 1930. godine. Od Jugoslavenskog saveza æenskih sportova igraËice su dobile upute da se pripremaju u klubovima jer za zajedniËko okupljanje nije bilo novca. DomaÊin Igara plaÊao je boravak svim ekipama, a Savez je trebao platiti putne troπkove do Londona i natrag. Kako su sve igraËice bile zaposlene, morale su uzeti dopust da bi mogle otiÊi u Englesku. Svi su bili oduπevljeni njihovim uspjehom, a ministar fiziËkog vaspitanja u tadaπnjoj jugoslavenskoj vladi obeÊao je plaÊanje 10.000 dinara troπkova za dvoboj s Poljskom i 300.000 dinara za London. BuduÊi da obeÊani novac nije stigao, svaka je igraËica podigla kredit u putniËkoj agenciji „Putnik”.
R
Napis urednika πportske rubrike u Jutarnjem listu U Ëlanku pod naslovom „Tako ti je na tom svijetu” poznati πportski djelatnik i vlasnik trgovine πportskim rekvizitima na Zrinjevcu u Zagrebu, Pavao Kauders, napisao je: „Kroz mjesece i mjesece sabiraju naπe hazenaπice milodare za put u London. U tom njihovom radu bacaju im se klipovi pod noge, zabranjuje im se na utakmicama sakupljanje u tu svrhu, jer da to πteti ugledu utakmice. Poduzimaju se koraci, da se i najkompetentniji uvjere, da je naπa hazena na zamjernoj visini i da su nam igraËice kadre, da se uspjeπno ogledaju s moÊnim teamom »ehoslovaËke. One obeÊavaju dati sve od sebe i mole, da im se povjeri ta velika, teπka i odgovorna zadaÊa. Kukaju na sve strane i jedva ih se moæe uvjeriti obeÊanjem da Êe stiÊi pomoÊ. Dan prije odlaska naπe hazenaπice oËekuju u najveÊoj nervozi i strepnji, da li Êe doÊi obeÊana pomoÊ. I kada su nade veÊ skoro propale i kada sa horizonta nestaje rumenilo naπe pobjede u Londonu, stiæe vijest, da je Ministarstvo za fiziËko vaspitanje odobrilo troπak za put u London. Novac naravno nije stigao i naπe hazenaπice odlaze na put zaduæujuÊi se za put kod 'Putnika'. Brzo spremaju svoje haljine, lijepu narodnu noπnju, da u dale-
6
kom svijetu pokaæu naπu lijepu narodnu umjetnost. Pod najveÊom stegom skromno i bez ikakve reklame, bez ikakvih izjava, one oËekuju veliku borbu, da izvrπe svoju zadaÊu sebi i naπim bojama u Ëast”.
Put u London U ponedjeljak 6. kolovoza 1934. oko 18 sati krenula je naπa ekspedicija u London. Zbog πtednje je na put krenulo sedam igraËica s dvije rezerve i tajnik Saveza Teodor Fuhrmann kao voa puta, dakle ukupno 10 osoba. Svaka je igraËica trebala uzeti hranu za put do Londona. Vozile su se u treÊem razredu brzog vlaka od Zagreba do Münchena na tvrdim drvenim klupama. U utorak 7. kolovoza ujutro stigle su u München gdje su preπle na vlak za Köln. BuduÊi da je bilo ljeto hrana im se pokvarila pa su je morale baciti. Kada su naveËer stigle u Köln, ukrcale su se na vlak za Ostende gdje su stigle rano ujutro 8. kolovoza. Nakon toga slijedio je put brodom po nemirnom moru. Iz Dovera su vlakom stigle u London u srijedu oko 17 sati, nakon 48-satnog putovanja. Na kolodvoru su ih doËekali predstavnici organizacijskog odbora IV. svjetskih æenskih igara.
Stigle posljednje U Londonu su reprezentativke odsjele u hotelu „Bristol”, zajedno sa svim sudionicama Igara. Naπe su igraËice stigle posljednje. Utakmica s »ehoslovaËkom igrala se veÊ sutradan. Odmah nakon ruËka krenule su na Stadion White City podzemnom æeljeznicom. Neπto prije 15 sati trebale su sudjelovati u mimohodu sveËanog otvaranja IV. svjetskih æenskih igara. Utakmica je, umjesto u zakazanih 17 sati, poËela sat kasnije. Za reprezentaciju Jugoslavije nastupile su Anica Oman (Ilirija, Ljubljana), Fanika Bernik (Atena, Ljubljana), Zlata Cuvaj (Marsonia, Slavonski Brod), Melita LovrenËiÊ, Marica Cimperman, Zdenka Kunπtek, Ivka TonkoviÊ, Ema GrπetiÊ i Nada Bobinsky (Concordia, Zagreb).
Sjajna igra naπe ekipe Dolazak na teren naπe reprezentacije spiker je pozdravio rijeËima: „Eto, sada ulazi æenski Arsenal”! Reprezentacija je u brzoj igri do poluvremena povela 31. »ehinje su smanjile rezultat na 3-2, ali je pogodak Na-
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:52
Page 35
Reprezentacija Jugoslavije u hazeni u mimohodu na otvaranju IV. svjetskih æenskih igara na stadionu White City u Londonu 1934. godine
de Bobinsky poveÊao prednost (4-2). Meutim, iskusne su »ehinje izjednaËile (4-4) i povele (5-4). Taj je vodeÊi pogodak postignut nakon πto je sudac zbog prekrπaja prekinuo utakmicu, no gledatelji su ga veÊ proslavljali, a nesnalaæljivi ga je poljski sudac priznao. Meutim, kapetanica ekipe Zlata Cuvaj nije se dala smesti i uvjerila je suca da pogodak nije regularan pa ga je on ipak poniπtio. Nakon toga Nada Bobinsky postigla je dva pogotka za prvi veliki meunarodni uspjeh reprezentacije u kojoj je veÊina igraËica bila iz hrvatskih klubova.
Trener Cuvaj prvi Ëestitao Trener Bogdan Cuvaj, koji je reprezentaciju vodio 10 godina, ali nije s njom putovao, prvi je brzojavno Ëestitao. Predstavnik jugoslavenskog konzulata SubotiÊ svakoj je igraËici dao jednu funtu. To je bio jedini novac koji su igraËice primile u karijeri. Na molbu organizatora reprezentacija je odigrala joπ jednu utakmicu s ekipom poljskih atletiËarki i dviju naπih priËuvnih igraËica i pobijedile 6 -5. Taj se propagandni dvoboj toliko dopao nazoËnima da je naπa ekipa dobila poziv za dvotjednu turneju po Kanadi. Meutim, naπe igraËice o tome nisu smjele ni sanjati.
SveËani doËek u Zagrebu Uslijedio je povratak: reprezentacija je iz Londona krenula 13. rujna i veÊ na granici u Jesenicama dva dana kasnije prireen joj je sveËani doËek. Isto se ponovilo u Kranju i Ljubljani. U Zagrebu na kolodvoru igraËice je doËekalo nekoliko tisuÊa graana. Prvi ih je pozdravio predsjednik Jugoslavenskog olimpijskog odbora Stevan Hadæi, pa predsjednik Saveza sportskih saveza Jugoslavije, i predsjednik Jugoslavenskog saveza æenskih sportova Antun Nedved. Na kraju je govorio predsjednik H©K Concordie Ante MudriniÊ. Mnoπtvo je, na Ëelu s igraËica-
ma, uz vojnu glazbu krenulo Zrinjevcem, JelaËiÊ placem, Ilicom i GunduliÊevom do zgrade Kola gdje je u tamoπnjem restoranu prireen ruËak. O tom se uspjehu dugo s ponosom govorilo, a gledajuÊi iz povijesne perspektive, valja istaknuti da su te izvanredne πportaπice uËinile mnogo za afirmaciju æenskog πporta koji je do tada u Hrvatskoj praktiËno bio nepoznat. Literatura 1. Cuvaj, Z. (1971). Uspomene igraËica Jugoslavije sa Svjetskog prvenstva u Londonu 1934. godine. Povijest sporta. 5(2), 429 - 440 2. Cuvaj, B. (1972). Dvanaest utakmica reprezentacije Jugoslavije u hazeni 1924 - 1935. Povijest sporta. 19( 3), 919 - 925 3. Cuvaj, B. (1977). Hrvatski πportski klub Concordia u Zagrebu. Povijest sporta. 31 (8), 2732 - 2746
7
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:52
Page 36
90 GODINA NOGOMETNOG KLUBA ZAGREB
Devet desetljeÊa najzagrebaËkijeg nogometnog kluba Klub je u dugoj povijesti postigao i vrijedne meunarodne pobjede. Tako je 1956. kao gost pobijedio milanski Inter (1-0). Od 1991. nastupa u Hrvatskoj nogometnoj ligi, a najveÊi je uspjeh zabiljeæio 2002. godine kada je pod vodstvom trenera Zlatka KranjËara osvojio prvenstvo Hrvatske Piπe Miroslav ©ariÊ
me grada Zagreba nosila su Ëetiri nogometna kluba od kojih NK Zagreb danas jedini djeluje. Prvi, Hrvatski πportski klub Zagreb djelovao je od 1910. do lipnja 1912. godine, kada je postao staleπki klub pa je svom nazivu pridodao staleπku oznaku. Pod nazivom Hrvatski tipografski πportski klub Zagreb djelovao je od lipnja 1912. do srpnja 1918. godine. ©portski klub Zagreb djelovao je od kraja 1919. do travnja 1941. godine. Nogometna sekcija djelovala je u Fiskulturnom druπtvu Zagreb, koje je osnovano 10. listopada 1946., fuzijom Ëetiri dotadaπnja kluba, a djeluje uz neke organizacijske promjene unutar kluba sve do danas.
I
slo je zanimanje za nogomet pa su tipografski radnici, jer nisu imali ni jednog kluba, 16. svibnja 1919. godine osnovali Hrvatski πportski klub Tipografiju, a 1. rujna 1920. ©portski klub Grafiku. Oba su kluba nastupala u prvenstvima ZagrebaËkog nogometnog podsaveza u meuratnom razdoblju.
„OpatiËka livada” - prvo igraliπte U ljetnim mjesecima 1919. godine u dvoriπtu zgrade tesarskog obrtnika Franje BiπËana i stolarskog obrtnika Artura Gabrona na Tratinskoj cesti broj 9 okupljala se u slobodnom vremenu omladina. PomoÊnici i nauËnici raznih zanata tamo su igrali nogomet. Kada je interes joπ viπe porastao preselili su se na „OpatiËku livadu”, na poËetku danaπnje Tratinske i KranjËeviÊeve ulice. Na inicijativu Franje BiπËana, Stjepana »iæmeka i Kolomana SoviÊa odræan je u gostionici „Amerikanac” vlasnika Mirka DeliÊa u Tratinskoj sastanak svih zainteresiranih, pa je zakljuËeno da se osnuje klub kojem su dali naziv ©portski klub Plamen. Na brzinu su prihvaÊena pravila da bi se od nadleænih vlasti dobilo odobrenje za djelovanje. Meutim, vlasti nisu odobrile klub pod tim nazivom. Ponovno je sazvan sastanak na kojem je odluËeno da se klub nazove ©portski klub Zagreb.
Klubovi zagrebaËkih grafiËara Hrvatski πportski klub Zagreb osnovan je u predjelu danaπnje KukuljeviÊeve ulice na RadniËkom dolu. Nogometna sekcija vjeæbala je na ledini preko puta kuÊe br. 59 RadniËkog dola, a utakmice je odigravala na starom gradskom sajmiπtu, danas Trgu hrvatskih velikana i na Srednjoπkolskom igraliπtu. U klubu su igrali i tipografi koji su inicirali da momËad prijee pod okrilje Hrvatskog tipografskog πportskog kluba Zagreb, koji je druπtvene prostorije imao u dvoriπnoj zgradi u Primorskoj ulici br. 2. Taj je klub djelovao od lipnja 1912., pravila su odobrena 25. sijeËnja 1913. pod brojem 81281-912, a konstituirajuÊa skupπtina HT©K Zagreb odræana je 3. travnja 1913. godine. Klub nije imao svoje igraliπte, a sudjelovao je na prvom i drugom prvenstvu Hrvatske i Slavonije 1912. i 1914. godine. Klub je odigrao jednu utakmicu u prvenstvu Zagreba za ratni pokal, a nakon toga je prestao djelovati u srpnju MomËad ©K Zagreba snimljena u jesen 1919. prigodom promjene imena 1918. ©K Plamen u ©K Zagreb. Slijeva: Vilim Jelinek, Johan Urh, Mane LevnaiÊ, Ivo Nakon zavrπetka I. »iæmek, Vlado Jelinek, Stjepan KrizmaniÊ, Stjepan »iæmek, Joæa VrbaniÊ, svjetskog rata pora- Dragutin Urh, Stjepan AndriÊ, Ivan JugariÊ i prvi predsjednik kluba Franjo BiπÊan
8
U meuratnom razdoblju niæerazredni klub Meutim, u isto se vrijeme osnovao klub s istim nazivom pa je dogovoreno da se meusobnim susretom odluËi kome Êe pripasti taj naziv. Prva je utakmica odigrana na „OpatiËkoj livadi”, a druga na vojnom vjeæbaliπtu na »rnomercu. U oba je dvoboja po-
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 37
bijedila momËad Od zonskog do ©K Plamena pa prvoligaπkog je dobila pravo natjecanja nositi naziv ©K Godine 1946. Zagreb. NK Zagreb kvaPravila kluba lificirao se u Hrubrzo su potvrvatsku ligu, a ena, a Zagreba1947. bio je druËki nogometni gi u tom natjecapodsavez svrnju. IduÊe 1948. stao je klub natjeËe se u za1920. godine u grebaËkoj zoni. II. B razred. Godine 1949. Klub je sve do nastupao je u 1941. igrao u II. i III. razredu MomËad NK Zagreba 1963. godine. Stoje slijeva: Stanko Harar, Stjepan »epelja, Mladen Hrvatskoj ligi, a 1950. godine Wacha, Stanko Bubanj, Zlatko DraËiÊ, Vlado Aumiler i Branko GalekoviÊ. »uËe: Darko ZNP-a. ©portski 13. je u II. saveStaniπiÊ, Tomislav Kralj, Josip Slunjski i Mladen AzinoviÊ klub Zagreb u znoj ligi. Goditravnju 1941. likvidirao je Miπko ZebiÊ, tadaπnji Povjerenik za πport ne 1951. fuzionirao se s NK Borcem i tako je uπao u I. u NDH. On ga je zapravo prisilno fuzionirao sa SK Vi- saveznu ligu. IduÊe 1952. klub je odigrao devet meunarodnih susreta. Nastupao je s promjenjivim uspjektorijom u H©K Viktoriju. hom. Natjecao se u Hrvatskoj ligi, MeurepubliËkoj liNogometna sekcija u gi, II. i I. ligi. Nogometni klub Zagreb je nekoliko puFiskulturnom druπtvu Zagreb ta ulazio u I. saveznu ligu gdje je ostvario sljedeÊe plaPoslije II. svjetskog rata u Zagrebu je 10. listopada smane: peto mjesto 1952. godine, 12. mjesto 1953.; de1946. osnovano Fiskulturno druπtvo Zagreb fuzijom veto mjesto 1955.; osmo mjesto 1956.; sedmo mjesto obnovljenih fiskulturnih druπtava: FD Amater (sindi- 1957.; 14. mjesto 1958.; πesto mjesto 1965.; 14. mjesto kat koæaraca), FD Sloboda (sindikat javnih sluæbeni- 1966.; 12. mjesto 1967.; 10. mjesto 1968.; 15. mjesto ka), FD GrafiËar (sindikat grafiËara) i FD Tekstilac 1969.; 18. mjesto 1970.; 18. mjesto 1974.; 10. mjesto (sindikat tekstilaca). Osim FD Slobode koja je osnova- 1977.; 15. mjesto 1978.; 17. mjesto 1979.; 16. mjesto na 30. srpnja 1945. godine, ostala tri druπtva postojala 1981., 18. mjesto 1982. itd. su u meuratnom razdoblju. FD GrafiËar je ponovno Klub je postigao i vrijedne meunarodne pobjede. formiran 1. studenoga 1945., a FD Amater 5. studeno- Tako je 1956. kao gost pobijedio milanski Inter (1- 0). ga 1945. godine. FD Zagreb imao je nogometnu, atlet- Od 1991. klub nastupa u Hrvatskoj nogometnoj ligi. sku, rukometnu, biciklistiËku, veslaËku, stolnotenisku, NajveÊi je uspjeh zabiljeæio 2002. godine kada je pod skijaπku, kuglaËku, streljaËku, planinarsku, tenisku i vodstvom trenera Zlatka KranjËara osvojio prvenstvo sekciju za hokej na ledu i na travi. Druπtvo je dobilo na Hrvatske. upravljanje stadion u KranjËeviÊevoj ulici na kojem je Literatura u prijeratnom i ratnom razdoblju djelovala H©K Concordia. Kada je 8. listopada 1948. promijenjen naziv 1. Cuvaj, B. (1978). Ime grada Zagreba imala su Ëetiri kluba. Fiskulturnog u Sportsko druπtvo Zagreb, dotadaπnje su Povijest sporta. 37 (9), 3094 - 3117 sekcije promijenile naziv u klubove. Tako je i nogome- 2. Radan, Æ. (1970). PoËeci nogometnog πporta u Hrvatskoj. tna sekcija promijenila naziv u Nogometni klub ZaPovijest sporta. 2 (1), 102 - 131 greb. Godine 1960. NK Zagreb se izdvojio iz SD Za- 3. Kudrna, G. (1968). PoËeci nogometnog πporta u Hrvatskoj. greba i svoju je aktivnost nastavio samostalno. Zagreb: GSD Zagreb
NK Zagreb 1980. godine. Gornji red slijeva: Boπnjak, »opor, »erËek, Valec, »opor i Tkalec. Srednji red: »op, Pankrnjet, ©iπiÊ, ©aroviÊ, KovaËiÊ, SimuniÊ i Lipovac. Sjede: RukljaË, PeriÊ, Smolek, trener JerkoviÊ, GodiniÊ, Uljan i Rumora
Nogometaπi Zagreba proslavljaju naslov prvaka Hrvatske 2002. godine
9
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 38
TJELESNI ODGOJ
Tjelesni odgoj u Hrvatskoj u meuratnom razdoblju U nastavi tjelesnog odgoja izmeu dva svjetska rata pomaci su bili veoma skromni. U viπe od 20 godina osposobljeno je samo 30-ak nastavnika tjelesnog odgoja za rad na srednjim πkolama, izgraeno je malo dvorana i vanjskih igraliπta za potrebe nastave. Rezultat toga bilo je pretvaranje nastavnog procesa u mehaniËko svladavanje pokreta koje su predavali „uËitelji vjeπtine” Piπe Zrinko »ustonja akon ulaska Hrvatske u Kraljevinu, Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevinu Jugoslaviju, 1918. godine nastupilo je novo razdoblje u hrvatskoj povijesti koje je donijelo promjene u mnogim druπtvenim i politiËkim odnosima. U sijeËnju 1920. godine, naredbom Ministarstva prosvjete Kraljevine SHS, propisuje se obvezna nastava tjelesnog odgoja u fondu od dva sata tjedno u svim πkolama, osim na sveuËiliπtu. Nastava tjelesnog odgoja bila je organizirana sukladno dotadaπnjim iskustvima u Hrvatskoj. To znaËi da su i dalje dominirali principi i forma vjeæbanja svojstveni Ëeπkom gimnastiËkom sustavu koji je bio najπire prihvaÊen tjelovjeæbeni sustav prije I. svjetskog rata na prostorima tadaπnje dræave. Uz njega su naslijeene i ostale osobine nastave tjelesnog odgoja koje su karakterizirale razdoblje prije I. svjetskog rata - nepostojanje organiziranog sustava πkolovanja i osposobljavanja uËitelja, nedovoljno struËnih kadrova, loπe stanje opreme i pomagala, nedovoljna izgraenost dvorana i vanjskih terena, druπtvena manipulacija predmeta i dr.
N
BuËarova vizija nastave tjelesnog odgoja Nakon osnivanja Kraljevine SHS, Franjo BuËar isticao je vaænost πkolovanja struËnjaka za nastavu tjelesnog odgoja. Iz referata Tjelesni odgoj u πkoli i sokolstvo iz 1919. godine Ëitamo: Razumije se samo po sebi, da Êemo morati nastojati da se πto prije u kraljevstvu uredi Centralni gimnastiËki zavod, koji Êe onda preuzeti zadaÊu da u buduÊe stvara sistematski i postupno kadar uËitelja gimnastike, koli za sokolstvo, toli i za srednje i nalike im πkole. Takav zavod bi se za
10
sada imao stvoriti u Zagrebu, gdje se nalazi medicinski fakultet, te bi se uz taj i filozofski fakultet imala pripojiti Centralna visoka πkola za gimnastiku. Visoka πkola imala bi trajati dvije godine ili Ëetiri semestra, imala bi se postepeno usavrπavati te produljiti do Ëetiri godine ili na osam semestara, da se na istoj uzmogne postiÊi i doktorat iz gimnastike, kao πto je to na Visokim πkolama u Gentu i Stockholmu, gdje se osim toga uËi i zdravstvena i ortopedska gimnastika. Ako bude od potrebe moÊi Êe se takve visoke πkole stvoriti i na svim ostalim sveuËiliπtima naπeg kraljevstva gdje Êe se otvoriti medicinski fakultet.
Na satu tjelesnog odgoja u zadarskoj gimnaziji 1932. godine
Ta BuËarova vizija nije ostvarena, prije svega zbog njegova skorog mirovljenja.
Nastavni planovi i programi Nastavni planovi i programi za sve πkole mijenjali su se viπe puta (1920., 1926., 1931., 1933. i 1936 godine). U osnovnim su se πkolama, prema planu i programu iz 1920. godine, od I. do IV. razreda predavala dva sata gimnastike i dva sata igara tjedno. Od 1926. predaje se samo dva puta po 30 minuta, a od 1933. godine u I. i II. razredu Ëetiri puta po 30 minuta, u III. razredu dva puta po sat, a u IV. razredu jedan sat. Program se do 1933. godine sastojao od strojnih vjeæbi, stupanja u taktu, jednostavnih vjeæbi bez sprava, trËanja, preskakanja te djeËjih i narodnih igara. Od 1933. godine se, osim navedenoga, izvode i proste vjeæbe, vjeæbe na spravama te izleti. Cjelokupna se nastava izvodila sukladno vaæeÊim principima sokolstva. U razdoblju izmeu 1918. i 1941. godine u osnovnim su πkolama nastavu tjelesnog odgoja predavali uËitelji redovne nastave
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 39
Nastava tjelesnog odgoja u dvorani I. gimnazije u Zagrebu 1926. godine
koji su bili osposobljeni u uËiteljskim πkolama. U srednjim je πkolama planom i programom bilo propisano sljedeÊe gradivo: vjeæbe bez sprava, vjeæbe sa spravama, vjeæbe na spravama, proste vjeæbe, razna natjecanja i narodne igre, zimski i ljetni πportovi, atletika, plivanje, igre u vodi, skokovi u vodu, veslanje, izleti i logorovanja. Program se izvodio sukladno moguÊnostima πkola. Do 1926. godine, od I. do VIII. razreda predavala su se po dva sata nastave tjelesnog odgoja tjedno. Od 1927. do 1941. godine od I. do V. razreda predavala su se dva sata tjedno, u VI. i VII. razredu jedan sat tjedno, dok se u VIII. razredu nastava tjelesnog odgoja nije odræavala.
lje. Na I. kongresu Saveza sportskih saveza Kraljevine Jugoslavije 18. listopada 1930. godine postavljeno je pitanje osnivanja Visoke πkole za tjelesni odgoj. U prosincu 1934. godine, ministar fiziËkog vaspitanja naroda potpisao je odluku o osnivanju Dræavne gimnastiËke akademije u Zagrebu. Meutim, novi je ministar poËetkom 1935. godine ukinuo odluku svog prethodnika. Uredba o osnivanju Viπe πkole za tjelesni odgoj u Zagrebu donesena je 30. kolovoza 1940. godine. Predavanja na πkoli uz nazoËnost 19 studenata poËela su 26. oæujka 1941. godine u ©koli sestara milosrdnica u danaπnjoj Mlinarskoj ulici u Zagrebu, ali su prekinuta veÊ iduÊeg mjeseca zbog rata.
OpÊa militarizacija druπtva Nakon ubojstva i ranjavanja hrvatskih predstavnik u Skupπtini Kraljevine SHS i uvoenja diktature 6. sijeËnja 1929. godine, dolazi do promjena u druπtvenom æivotu Kraljevine Jugoslavije. OpÊa militarizacija druπtva zahvaÊa opet i nastavu tjelesnog odgoja koja se, nakon donoπenja Zakona o obaveznom telesnom vaspitanju 1934. godine i propisivanja Plana i programa nastave telesnog vaspitanja za vanπkolsku omladinu 1937. godine, pretvara u „Ëistu predvojniËku obuku". Naime, bilo je propisano obvezno tjelesno vjeæbanje dva sata tjedno i to nedjeljom, odnosno u prazniËkim teËajevima, ili u sklopu sokolskih druπtava za sve πkole (osim fakulteta i viπih πkola) i za svu muπku djecu izvan πkola do 20. godine æivota. Nastavu su provodili veÊinom Ëlanovi Sokola Kraljevine Jugoslavije koji su preuzeli ulogu politiËkih agitatora putem nastave tjelesnog odgoja meu mladim ljudima.
Skroman napredak u nastavi tjelesnog odgoja Iz svega navedenoga o nastavi tjelesnog odgoja izmeu dva svjetska rata moguÊe je konstatirati da su pomaci u bilo kojem smjeru veoma skromni. U viπe od 20 godina osposobljeno je samo 30-ak nastavnika tjelesnog odgoja za rad na srednjim πkolama. Izgraeno je malo dvorana i vanjskih igraliπta za potrebe nastave, ali je svaki put sokolski gimnastiËki sustav bio oznaËen kao srediπnji i najvaæniji prema kojemu se u osnovi imala izvoditi nastava. Rezultat toga bilo je pretvaranje nastavnog procesa u mehaniËko svladavanje pokreta koje su predavali „uËitelji vjeπtine", kako su se nazivali sokolski prednjaci s nedovoljnim znanjima za bilo kakvu ozbiljnu pedagoπku ili odgojno-obrazovnu djelatnost.
Osnivanje Viπe πkole za tjelesni odgoj Novi nastavnici tjelesnog odgoja osposobljavali su se na pedagoπkim πkolama i na sokolskim prednjaËkim teËajevima. Od 1927. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu moglo se pod "grupa C" upisati i tjelesni odgoj. Plan da se u Zagrebu osnuje viπa stalna kadrovska πkola postojao je i da-
1. Radan, Æ. (1970). Franjo BuËar i gimnastiËki i sportski pokret u Hrvatskoj. Zagreb: Visoka πkola za fiziËku kulturu 2. Radan, Æ. (1975). Proslava 100-godiπnjice uvoenja obavezne nastave tjelesnog odgoja u Hrvatskoj. Povijest sporta, 6 (21), 1855 - 1863 3. TadiÊ, A. (1978). Nastavnici i nastavnice tjelesnog odgoja u Jugoslaviji izmeu dva rata. Povijest sporta, 9 (35), 3028 - 3031
Literatura
11
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 40
UZ 120. GODI©NJICU RO–ENJA IVE LIPOV©»AKA
Odanost πportu duga 75 godina Kao Ëlan HA©K-a LipovπËak je odigrao pionirsku ulogu u promicanju modernog πporta u Hrvatskoj. Bio je jedan od HA©K-ovih najagilnijih Ëlanova, kao aktivan πportaπ i djelatnik. Najviπe je vremena posvetio skijanju: 1909. bio je jedan od osnivaËa skijaπke sekcije HA©K-a, a kao proËelnik te sekcije postavio je temelje suvremenog πportskog skijanja u nas Piπe Zdenko JajËeviÊ Karlovcu, gdje je roen 30. rujU na 1889. Godine, Ivo LipovπËak zavrπio je osnovnu πkolu i tri razreda gimnazije. Nakon preseljenja u Zagreb maturirao je na Donjogradskoj klasiËnoj gimnaziji 1909. godine. Na Pravnom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1913., a doktorat iz pravne struke obranio je 1919. godine. Od studenoga 1915. do veljaËe 1916. boravio je u austrohrvatskoj vojsci u Visokim Tatrama gdje je bio uËitelj skijanja. Kao artiljerijski zastavnik otiπao je na rusko ratiπte gdje je zarobljen u lipnju 1916. U Zagreb se vratio 1919. godine. Sve do umirovljenja 1947. radio je kao pravnik u raznim poduzeÊima i gradskim upravama u Zagrebu, Kriæevcima, Vukovaru, Suπaku i Karlovcu
Agilni Ëlan HA©K-a
ZagrebaËkog nogometnog podsaveza bio je u razdoblju od 1919. do 1924. godine. Predsjednik Jugoslavenskog nogometnog saveza i izbornik dræavne nogometne reprezentacije bio je 1925. godine. Najviπe vremena posvetio je skijanju. Godine 1909. jedan je od osnivaËa skijaπke sekcije HA©K-a. Kao proËelnik ove sekcije postavio je temelje suvremenog πportskog skijanja u nas. Na njegovu je inicijativu u sijeËnju 1913. u Mrkoplju organiziran skijaπki teËaj za 14 polaznika pod vodstvom poruËnika austrijske vojske Rikarda Vickerta. Nakon drugog skijaπkog teËaja u Mrkoplju u veljaËi 1914. skijaπka sekcija HA©K-a organizirala je Prvenstvo na skijama za Hrvatsku i Slavoniju. Na stazi dugoj sedam kilometara zauzeo je treÊe mjesto. Ivo LipovπËak odræao je brojna predavanja i organizirao teËajeve za uËitelje skijanja. Prireivao je natjecanja i na njima sudio. Napisao je i dvije knjige o skijanju, Ski-oprema skijaπa (1925.) i Bijeli sport (1932).
Kao Ëlan HA©K-a LipovπËak je odigrao pionirsku ulogu u promicanju modernog πporta u Hrvatskoj. Bio je jedan od HA©K-ovih najagilnijih Ëlanova, kao aktivan πportaπ i djelatnik. Tako je u razdoblju od 1909. do 1914. obnaπao duænost tajSvestrani πportaπ nika HA©K-a, a od 1922. do 1931. Prvi Ëlanovi HA©K -a bili su svebio je potpredsjednik, tajnik i poËastrani πportaπi. U tim pionirskim dasni Ëlan druπtva. Na drugoj redonima hrvatskog πporta pojedinci su vnoj skupπtini Hrvatskog πportskog bili podjednako uspjeπni u nekoliko saveza, 13. lipnja 1912., izabran je Ivan LipovπËak πportskih grana. Godiπnje je doba za referenta skijaπke sekcije, koja je uvjetovalo izbor πporta kojim su se zapravo poËetak djelovanja Hrvatbavili. Na prvenstvu Zagreba u maËevanju 1907. bio je prskog skijaπkog saveza. Nalazimo ga i meu delegatima koji su sudjelovali u radu osnivaËke skupπtine Jugoslaven- vi u sablji. Na prvenstvu Hrvatske u sanjkanju 1911. na skog olimpijskog odbora u Zagrebu 19. prosinca 1919. Na Pljeπivici osvojio je treÊe mjesto, a na Prvenstvu Hrvatske i Slavonije u plivanju 1911. bio je drugi na 100 metara slotoj je skupπtini izabran za odbornika. bodno. Na atletskom mitingu HA©K-a 1913. godine postiOd juniora do predsjednika nogometnog saveza gao je hrvatski rekord u bacanju koplja, hicem od 41,85 m. Nogomet je poËeo igrati 1905. u juniorskoj ekipi HA©K- Bio je i teniski sudac. Polovicom 30-ih godina XX. stoljea. Na mjestu centarhalfa odigrao je prvu nogometnu uta- Êa LipovπËak se sve viπe okreÊe planinarstvu. Poduzeo je kmicu u Zagrebu 28. listopada 1906. izmeu HA©K-a i bezbroj uspona i tura. TroπeÊi neizmjernu energiju Ivo LipovπËak je gotovo 75 PNI©K-a. Nastupio je i za hrvatsku nogometnu reprezentaciju u Pragu, u lipnju 1907. Do poËetka I. svjetskog rata godina radio na promicanju hrvatskog πporta u iskljuËivo LipovπËak je odigrao gotovo sve utakmice za HA©K pa su amaterskim uvjetima. Umro je u Zagrebu, 27. studenoga mu dodijeljene plakete za 30, 50 i 100 nastupa. Predsjednik 1978., na pragu 90. godine æivota.
12
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 41
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 42
MEDIJI I ©PORT
Vrhunski πport ne moæe bez televizije Prava za OI u Londonu 1948. godine prodana su za 1500 funta, a ona za OI u Sydneyju 2000. godine za 1,3 milijarde dolara. Velike se TV kuÊe vode samo jednim pravilom pri odabiru πto Êe prenositi: koliko Êe sponzora prijenos privuÊi vjetsko rukometno prvenstvo koje je Hrvatska organizirala poËetkom 2009. godine joπ je jednom pokazalo, kad je rijeË o ekonomiji πporta i medijima, koliko je televizija vaæna u danaπnjem poimanju πporta. Ne kaæe se uzalud da se neπto nije ni dogodio ako nije bilo na televiziji. Kao prijenos ili snimka, nebitno je. Rukomet je u Hrvatskoj πport broj dva, odmah iza nogometa, a proπlo je SP bilo prvi tako velik dogaaj koji nije prenosila nacionalna TV kuÊa (HTV). Komercijalni je RTL dobio prava prijenosa svih utakmica, a neko je vrijeme postojala opcija da HTV preuzme dio utakmica. Meutim, dogovor meu konkurentskim kuÊama nije bio moguÊ. RTL je na kraju postigao velik uspjeh - finale u kojem su naπi rukometaπi izgubili od Francuske imalo je 80-postotnu gledanost, a HTV se pokazao kao velik gubitnik.
S
Koliko se moæe zaraditi? U cijeloj priËi nije vaæna samo gledanost. Naravno, o gledanosti mnogo toga ovisi, no takvi dogaaji za sobom povlaËe brojne velike sponzore od kojih TV kuÊa zarauje. Upravo ta πportska prava i prinosi od marketinga, odnosno prinosi od sponzora i reklama, najvaæniji su u danaπnjoj ekonomiji πporta. Prava za OI u Londonu 1948. godine prodana su za 1500 funta, a ona za OI u Sydneyju 2000. godine za 1,3 milijarde dolara. Kako su mediji napredovali, kvalitativno i kvantitativno, tako se i koliËina novca poveÊavala. Naravno, i u πportu, kojemu je televizija jedan od glavnih naËina financiranja. Zapravo, u posljednje vrijeme ne iskljuËi42
Milijuni dolara za sekunde reklama Piπe Milan KrasiÊ
vo televizija; moæda je bolje reÊi ugovori s medijskim magnatima. Velike se TV kuÊe danas vode samo jednim pravilom pri odabiru πto Êe prenositi: koliko se na tome moæe zaraditi, odnosno koliko Êe prijenos privuÊi sponzora, reklama. Neπto je drukËija situacija je s javnim TV kuÊama, poput HTV-a, ali i on u posljednje vrijeme ne prenosi πportske dogaaje kao πto je to nekad bio sluËaj. Dakle, po laiËkoj definiciji - nema viπe dogaaja od druπtvene vaænosti, tradicije ili neËeg treÊeg. Kriterij je samo profitabilnost. Najbolji je primjer koπarkaπka Euroliga i Cibonine utakmice za koje HTV ima prava, ali ih jednostavno sve ne prenosi. Emitira ih kao snimke nakon ponoÊi ili na HRT+ koji nije dostupan svima. Ako Cibona igra srijedom u gostima nikad neÊe biti prijenosa, jer Liga prvaka ima prednost. Bez obzira na to πto je rijeË o jedinom hrvatskom klubu meu koπarkaπkom elitom.
Kolika je, s druge strane, vaænost πportskih dogaaja za neku TV kuÊu najbolje pokazuje primjer ameriËke Fox televizije koja je æivotarila i muËila se s privlaËenjem gledatelja, u odnosu na ABC, CBS i NBC, sve dok 1993. godine za 100 milijuna dolara nije kupila prava prijenosa utakmica NFL-a (ameriËkog nogometa, πporta broj jedan u SAD-u). Za TV kuÊe je vaæno da ugovor, kad se jednom potpiπe, viπe ne ovisi o loπem vremenu, ozljedama kljuËnih igraËa, prodaji ulaznica... svemu πto bitno utjeËe na klupske prihode. A plus je, naravno, moguÊnost privlaËenja milijuna gledatelja diljem svijeta. Rijetko koji dogaaji mogu ujediniti naciju kao πport. O nastupu naπih nogometaπa na proπlom EP-u i kako se to pratilo u Lijepoj naπoj sve je poznato. Oko 25 milijuna Francuza gledalo je finale SP-a 1998. kada su Zidane i druπtvo sruπili Brazil, svaki je treÊi Australac gledao sveËanost zatvaranja OI 2000. godine, a svake godine oko 130 milijuna Amerikanaca gleda zavrπnicu ragbijaπke sezone (Super Bowl). Ta brojka ide i do milijarde kad se u ozbir uzme cijeli svijet, a sekunde reklama tijekom prijenosa plaÊaju se u milijunima dolara. Ne postoji atraktivniji dogaaj za reklamiranje od Super Bowla. Zadræimo li se na ameriËkom primjeru vidjet Êemo da nije rijeË samo o profesionalnom πportu. Godine 1999. TV kuÊa CBS potpisala je sa SveuËiliπnom πportskom asocijacijom (NCAA) ugovor o pravima na 11 godina vrijedan
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 43
6,2 milijarde dolara. NajveÊi ugovor ikad u amaterskom πportu. NFL je pak 1998. godine potpisao ugovor vrijedan 17,6 milijardi dolara s Ëetiri najveÊe TV kuÊe u SAD-u: ABC-jem, CBS-om, ESPNom i Foxom. NBC je joπ 2003. godine platio 2,2 milijarde dolara za TV prava za OI 2010. (zimske) i 2012. godine (ljetne) za podruËje SADa, a krovna svjetska nogometna organizacija (FIFA) zaradila je, primjerice, 2,5 milijarde dolara na temelju prava za SP iz Juæne Afrike. U odnosu na te brojke onih 1500 funti iz 1948. izgleda nestvarno i smijeπno.
Suradnja javnih i privatnih TV kuÊa U Americi postoji neπto za nas nezamislivo - suradnja javnih i privatnih TV kuÊa, poput ABC-a i ESPN-a, pri prijenosu utakmica NBA lige. ABC radi vaænije utakmice nedjeljom i velik
dio doigravanja, a ESPN ima fleksibilniji raspored s mnogo veÊim moguÊnostima i viπe utakmica - u ostalim danima. Pa je normalno da tijekom prijenosa vidite „ESPN on ABC”. Zamislite neπto sliËno u nas, na primjer „NOVA TV na HTV-u”! Kad je o SAD-u rijeË, tamo je izrazito razvijen pay-per-view naËin πportskih dogaaja, odnosno plaÊanje za svaki dogaaj koji se æeli pogledati.
Tako se uglavnom distribuiraju boksaËki dvoboji (HBO). Ne treba zaboraviti ni sve viπe kabelskih kanala, Ëesto tematskih, koji su joπ viπe obogatili πportsku ponudu. Televizija je, u svakom sluËaju, danas jedan od najvaænijih Ëinitelja u ekonomiji profesionalnog πporta.
Literatura 1. Associated Press (2003). Ponuda od 2,2 2. 3.
4.
5.
6.
milijarde potukla konkurenciju Raney, A. i Bryant, J. (2006). Handbook of Sports and Media, str. 277-293 Ashwel, T. i Hums, M. (2004). Sale of broadcast rights. In Financing sport (2nd ed., str. 387-412). Morgantown, WV: Fitness Information Technology Battin, P. (2003). Television sports rights 2003. Skinuto 30. 10. 2003. godine s http://gouldmedia.com/nv_rtp_tsr03.php Bellamy, R. (2002). The envolving television sports marketplace. In L. Wenner (Ed.), Mediasport (str. 73-87). London, Engleska: Rougledge Burke, M. (2003, 17. oæujak). For the love of the game. 23. 11. 2003. s www.forbes.com/forbes/2003/0317/058_ print.html
43
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 44
©PORT O ©PORTU
Odnosi s javnoπÊu MoÊ PR-a meu prvima je shvatio Hrvatski skijaπki savez. Jedan od razloga je taj πto je njegova prva zvijezda Janica KosteliÊ svakim novim uspjehom privlaËila sve veÊu pozornost medija, a oni nose i ono negativno - u trenucima kad πportaπ treba mir, novinar treba informaciju. Zato su PR-ovci savrπen „izum”
ako se mnogima Ëini da su marketinπke agencije ili, popularnije, PR (public relations) agencije, velik procvat doæivjele tek posljednjih godina, podaci Êe brzo sruπiti takvo miπljenje. Prva su priopÊenja za javnost 30-ih godina proπlog stoljeÊa izdavale æeljezniËke kompanije u SAD-u, no vrlo brzo ta je forma postala opÊeprihvaÊena i proπirila se na sve velike kompanije i organizacije. PoËetkom XX. stoljeÊa tvrtka Ohio Bell Telephone otkrila je da su priopÊenja za medije zgodan naËin izbjegavanja brojnih nezgodnih pitanja koja su im novinari postavljali. Naravno, priopÊenja se koriste i da bi se novinarima dale dodatne informacije ili ih se privuklo na novinske konferencije. Savjetnici za odnose s javnoπÊu su struËnjaci koji rade na ukupnom imidæu neke kompanije, proizvodne marke, rukovoditelja ili, kao u naπoj priËi, πportaπa, πportskog kluba ili nacionalnog πportskog saveza.
I
Besplatan izvor informacija Piπe Kristina DominkoviÊ
44
Prema opÊoj definiciji, odnosi s javnoπÊu su planirani i trajni napori da
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 45
se privuËe publika za odreene organizacije ili pojedince, a najËeπÊe su to relevantne informacije koje idu u njenu korist i koje organizacija priopÊava javnosti. Tradicionalna forma - klasiËna novinarska priËa - izvjeπÊa za javnost (ne viπe od dvije stranice teksta) ima svoje razloge. Naime, to omoguÊuje novinarima i urednicima unoπenje vlastitih izmjena izravno u izvjeπÊe, umjesto da ga cijeloga prepisuju. Kao i u novinskim priËama, u priopÊenjima se koriste Ëinjenice i izjave pojedinaca da bi se naglasila njihova toËnost i kredibilitet. PriopÊenja za javnost u poËetku su se smatrala oblikom samoreklame, no tijekom vremena njihov se sadræaj promijenio, da bi postala pouzdan i besplatan izvor informacija koje mediji mogu iskoristiti za plasiranje vlastitih priËa. Hrvatska πportska slika odnosa s javnoπÊu sve je viπe okrenuta ovoj priËi. MoÊ PR-a meu prvima je shvatio Hrvatski skijaπki savez. Jedan od razloga je taj πto je njegova prva zvijezda Janica KosteliÊ svakim novim uspjehom privlaËila sve veÊu pozornost medija, a oni nose i ono negativno - u trenucima kad πportaπ treba mir, novinar treba informaciju. Zato su PR-ovci savrπen „izum”. Oni novinarima poπalju sve informacije za koje smatraju da Êe ih zanimati kako bi zvijezdu pustili na miru.
Nemate novca, imate internet No, u mnogo sluËajeva novinari ne æele PR-ovca, æele æivu rijeË πportaπa, jer pitanje od pitanja se razlikuje, nema svatko moÊ i dar postavljanja baπ „onog” pitanja. A u tom sluËaju, jasno, nema ni ekskluzive, nema vriπteÊe naslovnice... Uspjeha su imali samo oni novinari koji su imali privilegij putovati s Janicom, ili su joj, joπ bolje, bili prijatelji. Kako je naπ skijaπki savez prepoznao PR pokazuje i svaka priredba Svjetskog kupa na Medvednici: sve je isplanirano i dotjerano do posljednjeg detalja. Novinari ponekada ne moraju ni pisati informacije, vijesti ih doËekaju kao na dlanu. ©to, jasno, nije uvijek i dobro. OdliËno funkcionira i Hrvatski vaterpolski savez, savez joπ aktualnih svjetskih prvaka. Novinari informa-
cije dobivaju na vrijeme, Ëesto i prije nego pomisle da se „neπto kuha”. Zanimljivo, savez koji je svojedobno proglaπavan najboljim na svijetu, rukometni, glasnogovornika je dobio tek nedavno, uoËi Svjetskog prvenstva u Hrvatskoj. Nikad nije prekasno, no sigurno je da je to trebalo napraviti mnogo, mnogo prije. Ipak je rijeË o olimpijskim i svjetskim pobjednicima, informacije zanimaju sve medije. No, sliËno kao i s Janicom, opet je bilo privilegiranih. Danas novinarstvo nije isto kao i prije. Novinari sve manje putuju urednici se opravdavaju rijeËima „imate internet, kriza je, nema novca” - i kako Êe onda netko u, primjerice, Dubrovniku doznati πto se dogaa u HRS-u? Tu uskaËu odnosi s javnoπÊu ili glasnogovornik. Oni informiraju koga je izbornik Lino »ervar uvrstio na popis, ako veÊ nije organizirana konferencija za novinare. Jasno, nemaju svi novca da bi angaæirali glasnogovornike, PR struËnjake, agencije koje ih promoviraju, no i to se moæe promijeniti. Uz malo dobre volje, znanja ne treba na pretek. Naime, novinarima bi informacije lako mogli slati i glavni tajnici saveza. Ne trebaju sati posla za jednu e-poruku. Novinara zanima popis reprezentativaca, tko putuje na neko natjecanje, je li tko ozlijeen. A za takvo πto je svatko pismen. To se najviπe odnosi na „manje πportove” koji nemaju svoje novinare koji ih prate, a za vijest da boÊari, kuglaËi, strijelci, klizaËi... putuju na svjetsko prvenstvo veÊina Êe tiskanih, radijskih i internetskih medija imati prostora. Ako ih netko obavijesti.
Vidljiv napredak „malih” Veliki PR posao odraivao je i odrauje otac i trener visaπice Blanke VlaπiÊ, Joπko. On uredno izvjeπtava novinare πto se dogaa s Blankom, a i Blanka je shvatila da je ponekada lakπe napisati jedan tekst koji Êe moÊi vidjeti svi novinari, nego 20 puta ponavljati istu priËu. Tako ima svoj blog na kojemu redovito izvjeπtava javnost i medije. I Hrvatski streliËarski savez pokazao je kako glavni tajnik moæe biti dobar informator, taekwondo takoer, gimnastiËki, karataπki, triatlonski... U svakom sluËaju, napredak „malih” u komunikaciji je vidljiv, no uvijek moæe bolje. Svima njima izrazito mnogo pomaæe Hrvatski olimpijski odbor Ëiji su PR agenti dovedeni do savrπenstva. Ali, saveza je mnogo - 39 u olimpijskim πportovima, 28 neolimpijskih, sedam pridruæenih i jedan s privremenim Ëlanstvom u HOO-u. Previπe za PR ured HOO-a koji i onako ima dovoljno posla. Kad bi se svaki peti savez zamislio nad tom priËom i neπto poduzeo, tko zna, moæda bi barem jedan „mali” πport doπao na mjesto koje mu pripada u medijima. A onda, jedan po jedan... Moæe se. Mnogi su dokazali. Literatura 1. Skoko, B. (2006). PriruËnik za razumijevanje odnosa s javnoπÊu. Zagreb: MPR 2. TomiÊ, Z. (2008). Odnosi s javnoπÊu - teorija i praksa. Zagreb: Synopsis 3. Theaker, A. (2007). PriruËnik za odnose s javnoπÊu. Zagreb: HUOJ 4. Gregory, A. (2006). Odnosi s javnoπÊu Planiranje i upravljanje kampanjama. Zagreb: HUOJ 5. DæambegoviÊ E. (2008). Odnosi s javnoπÊu ili æongliranje informacijama. Sarajevo: Mikroπtampa
45
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 46
©PORT I DUHOVNOST
Meditacija i gimnastika Velike su i moguÊnosti koje pruæa meditacija na temelju hrvatske i europske duhovne i kulturne tradicije. U mentalnoj pripremi gimnastiËara vaæna je ozbiljnost u pristupu, sustavni rad u manjim skupinama i kod kuÊe, vaæno je dobro vodstvo, dobar tip meditacije i motivacije, kombinacija psihofiziËke pripreme
cijala. Poznato je da Ëovjek koristi manji dio mozga. Sloæena ispitivanja ljudskog uma pokazuju niz centara u mozgu s najrazliËitijim (otkrivenim i neotkrivenim) funkcijama.
Naglaπena motoriËka razina Uporaba uma u raznim psihofiziËkim izazovima (npr. nastup na vaænom natjecanju) zbiva se najËeπÊe na nekoliko uæih razina. ObiËno je naglaπena motoriËka razina (razina kretanja, spretnosti, preciznosti...). Tako se neke razine svijesti (i podsvijesti) viπe razvijaju, dok se druge zanemaruju i zaboravljaju. Nije upitno da je uz navedene motoriËke razine vaæna i razina osjeÊaja, razina (samo)kontrole, razina dubinske motiviranosti i stabilnosti, razina vjere i povjerenja, razina sigurnosti i samopouzdanja, razina osvijeπtenosti i imaginarne pripremljenosti. Ako su te osobine usuglaπene s temeljnom tjelesnom i kinetiËkom uvjeæbanoπÊu, moæemo govoriti o doista zavidnim rezultatima.
Ozbiljnost u pristupu Piπe Tvrtko Beus olika je vaænost mentalne, nutarnje, psihiËke pripreme za nastup, za natjecanje, provjeru i pobjedu najbolje znaju sami gimnastiËari. Uz mnoge vjeæbe i zahtjevne treninge neke naizgled „sitnice” odluËuju o pobjedi ili porazu, napretku, nazadovanju ili stagnaciji. Nije nebitan konaËni rezultat. Nije nebitna sama sigurnost natjecanja. PsihofiziËka stabilnost, samopouzdanje, hrabrost, smirenost, motiviranost i sabranost neizmjerno su vaæni za punu kvalitetu gimnastiËkog umijeÊa.
K
Traæi se poseban stil æivota Put svakog gimnastiËara put je brojnih vjeæbi, treninga, odricanja, ærtvi i stalnih provjera. Traæi se poseban stil æivota, kakvoÊa ponaπanja, kvaliteta osobe. Meditacija s raznim vjeæbama mentalnih i psihodinamiËkih treninga otvara niz novih moguÊnosti. Svakodnevne vjeæbe dobivaju na svjeæini, postaju kao nove. GimnastiËaru se pristupa cjelovito. PojaËan je rad na mentalno-psihiËkoj i duhovno-egzistencijalnoj razini. Osim miπiÊno-tjelesne razvijenosti i motoriËke uvjeæbanosti traæi se veÊa i bolja uporaba umnih poten46
Velika su oËekivanja od naπih gimnastiËara, od vrhunskih snaga naπe reprezentacije. Velika je konkurencija izvan Hrvatske. Velike su i moguÊnosti koje pruæa meditacija na temelju hrvatske i europske duhovne i kulturne tradicije. U srediπtu je praktiËna vjera u svoju darovanost, u svoju originalnost i neponovljivost. U mentalnoj pripremi gimnastiËara vaæna je ozbiljnost u pristupu, sustavni rad u manjim skupinama i kod kuÊe, vaæno je dobro vodstvo, dobar tip meditacije i motivacije, kombinacija psihofiziËke pripre-
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 47
me. Dakle, uz mentalnu pripremu neÊe izostati vjeæbe koje nalikuju tjelovjeæbi (npr. stretching). Teæi se stvaranju integralne i dubinske snage koja proæima i ispunja cijelo tijelo, ali i cijelu osobu.
Planovi i æelje meditacije U savjesnoj i struËnoj mentalnoj pripremi gimnastiËara dobro je imati u vidu neke temeljne ciljeve, planove i æelje meditacije i popratnih vjeæbi: 1. VeÊa opuπtenost i sabranost. PomoÊu vjeæbi opuπtanja postiæe se veÊa razina sabranosti. VeÊa razina sabranosti omoguÊuje bolje rezultate u konkretnim vjeæbama, nastupu i radu. Konkretni uËinci meditacija opuπtanja bit Êe vidljivi po rezultatima prije i poslije meditacije. 2. VeÊa dubinska snaga. Niz meditativnih ali i drugih vjeæbi iz podruËja tjelovjeæbe (vjeæbe istezanja, vjeæbe fokusiranja - centriranja, vizaulizacije i sl.) u duljim intervalima nego u klasiËnim pokretima pomoÊi Êe kvaliteti izdræljivosti, ËvrstoÊe, upornosti te stabilnosti. 3. Bolja preciznost. ZahvaljujuÊi meditaciji koja teæi bitnom, srediπnjem, srænom u polakom i sabranom radu bit Êe moguÊe postiÊi viπu razinu preciznosti u treninzima, natjecanjima i provjerama na terenu.
4. Manje umaranje. Naporni i Ëesti treninzi trebali bi biti „lakπi” po subjektivnoj svijesti gimnastiËara. Naime, odreene hipnotiËke vjeæbe dematerijalizacije tijela izvoene na viπe razina pomoÊi Êe novoj i drukËijoj percepciji svagdaπnjice. Jednostavnim i praktiËnim primjerima gimnastiËari Êe razliËito vrednovati iste teæine u raznim okolnostima njihove percepcije i primjene. 5. Kvalitetnije disanje. Nekoliko temeljnih vjeæbi pravilnog i prirodnog disanja uz odreene psihofiziËke (gotovo gimnastiËke) vjeæbe olakπat Êe disanje i poveÊati dotok kisika u tijelo, te time omoguÊiti daljnje napredovanje u tjelovjeæbi. 6. Napredak kroz vizualizaciju nastupa. Meditanti - gimnastiËari svladat Êe tehniku kreativne vizualizacije koja redovitom i osmiπljenom primjenom omoguÊuje æeljene (zamiπljene) rezultate tijeka i ishoda vjeæbe. 7. Bolja uporaba mentalnih potencijala. Meditacija pomaæe, meu ostalim, u ravnomjernoj i kvalitetnoj uporabi intelektualnih moguÊnosti. MotoriËke vjeæbe u pravilu se odnose na jedan dio mozga, dok emotivno-kreativne vjeπtine (umjetnost) zahvaÊaju drugu polovicu mozga. Kako je veÊ reËeno, meditacija s po-
pratnim vjeæbama omoguÊuje aktiviranje novih (postojeÊih) mentalnih potencijala, bolje povezivanje i primjenjivanje nauËenog. Napredak moæe biti znatno veÊi. 8. VeÊa motiviranost za vjeæbu i rad. Kombinacijom raznih psihofiziËkih vjeæbi, konkretnih i praktiËnih provjera, anketa, razgovora, primjera, natjecanja, te rada u paru i individualno veÊa motiviranost neÊe izostati. 9. JaËa vjera i samopouzdanje. Neovisno o svjetonazoru meditacija naravna meditacija (vezana uz prirodu, prirodu Ëovjeka, njegova tijela i duha) trebala bi otvoriti put za praktiËnu vjeru i darovane moguÊnosti. UkljuËuje suvremena znanstvena psiholoπka iskustva, spoznaje iz medicine, duhovnosti i kineziologije, te drevna iskustva meditacije s Istoka i Zapada. Literatura 1. Orlick, T.(1999). Mentalni trening za sportaπe. Zagreb: Gopal 2. MiljkoviÊ, D, Rijavec, M.(1998). S onu stranu zrcala. Psihologija alternativnih stanja svijesti. Zagreb: IEP 3. Tilmann, K. (1975). Meditacija: temeljna ljudska dimenzija. Zagreb: KrπÊanska sadaπnjost
47
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 48
©PORTSKA TERMINOLOGIJA
Kada offside nije - ili moæda je - zalee Moæe li se u hokeju na ledu engleski naziv offside u hrvatski jezik prevesti kao zalee, kao πto je preveden u nogometu? Ako ne, kakav bi bio pogodan prijevodni ekvivalent u hrvatskome jeziku? Ovaj tekst ne nastoji odgovoriti na to pitanje, ali nastoji ukazati na nuænost ureivanja i standardizacije terminologije, u ovome sluËaju kinezioloπke, u naπem jeziku Piπe Darija OmrËen rema tekstu History of Ice Hockey (Povijest hokeja na ledu) na internetskoj stranici SportsKnowHow.com (www.sportsknowhow.com), podrijetlo je toga πporta vrlo nejasno. Naime, prema nekim povjesniËarima, podrijetlo je hokeja na ledu povezano s irskom igrom pod nazivom hurling - njezino ime na irskome glasi iománaíocht ili iomáint - koja se igrala palicom i loptom. Prema drugima, hokej na ledu nastaje iz πporta pod nazivom lacrosse, igre loptom sliËne hokeju na travi, ali i drugih igara koje su igrali Micmac (takoer: Mi'kmaq) Indijanci u Novoj ©kotskoj. Igra se zvala tooadijik (http://en.wikipedia.org/wiki/Ice_hockey, 2009.), a opisao ju je Silas T. Rand, koji je proveo 40 godina meu Micmac Indijancima kao misionar, u svome djelu Legends of the Micmacs objavljenome 1894. godine.
P
Hurling i shinty kao prethodnice Rand je takoer opisao igru koja se igrala, najvjerojatnije pod utjecajem novopridoπlica iz Europe, s rekvizitom u koji se stavljala lopta, a koji se mogao zavitlati (igra se u Irskoj zvala hurling) i koju su Micmac Indijanci nazivali wolchamaadijik. Irska igra loptom imenom hurling, koja se danas 48
igra palicom koja se naziva hurl i loptom koja se naziva sliotar, bila je vrlo sliËna πkotskoj igri shinty koja se na modernom πkotskom irskom naziva camanachd ili iomain (Wikipedia - The Free Encyclopedia, 2009a.), i u kojoj se lopta udara palicom koja se naziva caman. Navedeni irski naziv za loptu sliotar ili sliothar - dolazi od irskog liabh u znaËenju planina i thar u znaËenju duæ, preko - i oznaËava tvrdu loptu/kuglu, neπto veÊu od teniske loptice, koja se ponekad naziva puck ili lopta za hurling, i koja je sliËna lopti koja se rabi u bejzbolu (Wikipedia - The Free Encyclopedia, 2009b.). I hurling i shinty se pojavljuju u legendi o Cuchulainnu, junaku iz keltske mitologije. Naime, stara je varijanta igre pod nazivom hurling bila mnogo sliËnija igri shinty nego πto je to danas.
Kanada - domovina modernog hokeja na ledu Postoji i treÊa skupina povjesniËara koja smatra da se hokej razvio u sjevernoj Europi gdje se hokej na travi tijekom zime igrao na zaleenim povrπinama jezera, πto je rezultiralo razvojem igre pod nazivom bandy koja je sliËna prethodno navedenim igrama hurlingu i shintyju. InaËe, engleski glagol bandy znaËi dobacivati, tj. dodavati, ali i primati i davati udarce. Domovinom se mo-
dernog hokeja svakako smatra Kanada u kojoj su se prve hokejaπke igre igrale sredinom XIX. stoljeÊa. U to se vrijeme umjesto lopte poËinje koristiti pak koji je, za razliku od danaπnjega okruglog, bio Ëetvrtastog oblika. RijeË hokej dolazi, prema www.yourdictionary.com (2009a.), najvjerojatnije iz starofrancuskoga, od rijeËi hoquet koja je znaËila svijen πtap, i koja je bila umanjenica rijeËi hoc u znaËenju udica ili kuka. RijeË je u starofrancuski uπla iz srednjonizozemskog, od rijeËi hoec koja je takoer znaËila udica ili kuka. Time se asocira na Ëinjenicu da je hokejaπka palica, na svojem kraju kojim se gura i udara pak, svijena poput kuke ili udice.
Pak - najpoznatija rijeË u hokeju na ledu Vjerojatno najpoznatija rijeË koju znaju gotovi svi, i oni koji dobro, ali i oni koji vrlo slabo poznaju hokej na ledu, je rijeË pak. Njegov naziv, a rijeË je pak anglizam u hrvatskom jeziku, dolazi od glagola puck, i to iz pribliæno 1861. godine, a znaËio je udariti (Online Etymology Dictionary, 2009a.). Isti izvor kaæe da se sliËna rijeË, ali kao imenica, nalazi u irskome i glasi poc, te znaËi torba. Wiktionary - The Free Dictionary (2009.) kao znaËenje rijeËi poc u irskome navodi udarac u hurlingu. Your Dictionary (www.yourdictionary.com/puck, 2009b.) za rijeË puck navodi joπ jedno znaËenje - naime, taj izvor kaæe da je navedena rijeË sliËna glagolu poke u engleskome jeziku u znaËenju gurati ili gurnuti rukom ili πtapom.
Kaciga pokriva i πtiti lice Zbog velikih brzina koje razvija pak, svi hokejaπi nose kacige. Kaciga se na engleskome jeziku naziva helmet i podrijetlo joj je u praindoeuropskome *kel- πto je znaËilo pokriti ili sakriti. Dakle, kaciga pokriva lice igraËa πtiteÊi ga, na taj naËin, od moguÊih ozljeda (Online Etymology Dictionary, 2009b.). U grËkoj je mitologiji Perzej od Hiperboreanaca dobio krilate sandale, Ëarobnu putniËku torbu i Hadovu kacigu nevidljivosti koju je pak ovaj dobio od jednog od Kiklopa. Tu se, dakle, implicira drugo navedeno znaËenje rijeËi helmet, a to je da ona sakriva.
Iza lea igraËima suparniËke momËadi U nogometu, i to onome koji se igra u sklopu FIFA-e (Fédération Internationale de Football Association), postoji situacija koja se u engleskome jeziku naziva offside position, odnosno, u hrvatskome, ofsajd pozicija ili, u vrlo dobrom hrvatskome prijevodu, zalee. U toj je situaciji igraË u zale-
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 49
IgraË s pakom u ili, tuicom u hrvatskome jeziku reËeno, u ofsajdu; odnosno u trenutku kada suigraË odigra loptu, a igraË je u suparniËkoj polovici igraliπta bliæe suparniËkoj popreËnoj crti (crti vrata, gol crti ili gol liniji) nego lopta i predzadnji obrambeni igraË plus zadnji obrambeni igraË, odnosno vratar (iako to ne mora nuæno biti vratar, ali najËeπÊe je) (Soccer Tips. Dictionary Terms., 2009.). Drugim rijeËima, u trenutku kada je lopta udarena prema suparniËkim vratima, igraË koji je u ofsajdu nalazi se iza lea, tj. za leima igraËima suparniËke momËadi. Stoga rijeË zalee toËno oznaËava situaciju Ëije je ime.
Offside u hokeju U hokeju na ledu, meutim, offside se sudi ako igraË momËadi koja je u napadu ue u zonu napada (attacking zone) prije paka, bez obzira na to nosi li pak neki od suigraËa ili ga je u zonu napada poslao igraË momËadi koja je u napadu. Ako obrambeni igraË nosi, doda ili na bilo koji drugi naËin namjerno poπalje pak u svoju obrambenu zonu (defensive zone), ni jedan igraË u zoni nije u offsideu (Wikipedia - The Free Encyclopedia, 2009c.). Moæe li se u opisanoj situaciji u hokeju na ledu engleski naziv offside sada u hrvatski jezik prevesti kao zalee? Ako ne, kakav bi
IgraË u ofsajdu bio pogodan prijevodni ekvivalent u hrvatskome jeziku? Ovaj tekst ne nastoji odgovoriti na to pitanje, ali zato nastoji ukazati na nuænost ureivanja i standardizacije terminologije, u ovome sluËaju kinezioloπke, u hrvatskome jeziku.
Literatura 1.
2.
3.
4.
Hockey. (2009). http://www.yourdictionary.com/hockey; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009. Ice Hockey. History. (2009). http://en.wikipedia.org/wiki/Ice_hockey; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009. Online Etymology Dictionary. (2009b). http://www.etymonline.com/index.php?t erm=helmet; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009. Online Etymology Dictionary. (2009a). http://www.etymonline.com/index.php?t erm=puck; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.
5.
Soccer Tips. Dictionary Terms. (2009). http://www.soccerhelp.com/Soccer_Tips _Dictionary_Terms_O.shtml#offside_rul e; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.
6.
SportsKnowHow.com (2009). History of ice hockey., www.sportsknowhow.com/hockey/histor y/hockey-history.shtml; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.
7.
Wikipedia - The Free Encyclopedia. (2009a). http://en.wikipedia.org/wiki/Offside_(ice _hockey); S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.
8.
Wikipedia - The Free Encyclopedia. (2009b). http://en.wikipedia.org/wiki/Shinty; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.
9.
Wikipedia - The Free Encyclopedia. (2009c). http://en.wikipedia.org/wiki/Sliotar; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.
10. Wiktionary - The Free Dictionary. (2009). Puck. http://en.wiktionary.org/wiki/puck; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009. 11. Your Dictionary. (2009a). http://www.yourdictionary.com/hockey; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009. 12. Your Dictionary. (2009b). http://www.yourdictionary.com/puck; S mreæe skinuto: 1. 6. 2009.
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 50
©PORTSKA FOTOGRAFIJA
Fotografski misliti, a ne samo „πkljocati” Kreativno fotografiranje zahtijeva razmiπljanje i odnos prema motivu koji se snima Piπe Kreπimir MikiÊ
1
Svatko moæe uzeti fotografski aparat u ruke, posebice danas u digitalno vrijeme, i okidati bez razmiπljanja o motivu koji snima. No to nije kreativno fotografiranje, nego „πkljocanje” bez odnosa prema motivu koji se snima, sve pod krilaticom „pa neπto Êe ispasti dobro”. Mi se zalaæemo za neku drukËiju fotografiju i fotografiranje.
1 Izvanredna fotografija koja prikazuje
πportski napor. Njezina je kakvoÊa u vrsnoj kompoziciji (primjerice uteg je dobro smjeπten unutar okvira slike), zatim u oku ugodnom koloristiËkom skladu (plavo, crveno, crno) i onome πto je svakako najvaænije - reakciji (okidanju) u pravom trenutku.
2 Pri fotografiranju je iznimno vaæna
veliËina objekta snimanja (u filmu kaæemo filmski plan), vidimo li neπto fotografirano krupno, neËiju glavu ili cijelu osobu ili osobu u prostoru, pri Ëemu dominira prostor. Tako je to i u fotografiji, jer se i ona temelji na okviru. U ovom primjeru to je najbolje ostvareno, iako Êe neki reÊi „pa vidimo samo glavu πportaπa”! To je toËno. Ovo je izvrstan portret πportaπa - dobro komponiran (glava je odliËno smjeπtena unutar okvira), dobro je procijenjena oπtrina prednjeg i drugog plana slike (stoga ne smeta ni koloristiËka neoπtrina), a odabirom adekvatnog vremena ekspozicije voda je snimljena na najbolji moguÊi naËin.
3 Biciklizam. VozaË utrke odvojen od
2
ostalih natjecatelja uporabom uskokutnika (teleobjektiva). Malom dubinskom oπtrinom posebice se istiËe. Meutim, ovoj fotografiji moramo uputiti i malu primjedbu. Gornji je dio biciklista, s obzirom na poloæaj oËiju, korektan, ali su noge „rezane” krajnje nespretno (bilo bi dobro da se vidi i bicikl), πto donekle umanjuje ukupni dojam.
4 Snimak streljaπtva. Zanimljiv jedino
po boji. InaËe loπ. ©to moæemo nauËiti iz ove fotografije? Prvo, da πarenilo nije boja, koliko god to moæda zvuËi paradoksalno. Boja se na fotografiji mora „ukrotiti”, kontrolirati. Time Êemo promatraËa dovesti do onoga bitnoga. Drugo, ako snimamo strijelca, on je glavni motiv, ali i ostali ljudi oko njega Ëine sliku.
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 51
Stoga treba paziti koliko su i kako odrezani rubovi. I naposljetku, ako se gaa puπkom, i ona bi trebala biti cijela u fotografiji, a nikako samo djelomice.
5
5 Kad se snima maËevanje Ëesto se
dogaa da fotografi, kad god je to moguÊe, odabiru neutralnu pozadinu, kao πto je ovdje sluËaj. Time ovaj πport kao da dobiva dodatnu mistiËnost, djeluje nekako kazaliπno, stilizirano. Bijela odjeÊa s pozadinom Ëini grafiËku igru, pri Ëemu je posebno vaæno svjetlo koje se rabi za snimanje, da bi πto manje „prljalo” prizor. Na ovoj fotografiji, mogli bismo reÊi, ono je krajnje adekvatno motivu.
3
Fotografski savjetnik Nekada, posebice u vrijeme popularnosti crno-bijele fotografije, rabljenje filtara bilo je neizostavno. Danas je ponovo tako, samo πto se taj postupak zbiva digitalno tijekom snimanja ili u kasnijoj obradi fotografija (Photoshop). Nekad se dogaalo isto, samo πto je filtar bio na objektivu aparata ili aparata za poveÊavanje u tamnoj komori.
4
Usko gledajuÊi, samo jedna skupina filtara filtrira svjetlo, a to su obojeni filtri koji se odvojeno primjenjuju u crno-bijeloj fotografiji i fotografiji u boji. To piπemo stoga πto postoje i bezbojni filtri koji djeluju u cijelom rasponu vidljivoga spektra, a njima se moæe mijenjati oπtrina slike, kontrast i zasiÊenost boje pri Ëemu se, meutim, ne mijenja spektralni sastav svjetla. Oni ujedno mogu regulirati i jakost svjetla. Filtri na objektivu djeluju na ukupno svjetlo koje osvjetljava snimani prizor, a filtri pred svjetlosnim izvorom djeluju samo na svjetlo tog izvora.
puπtenog svjetla, a to utjeËe na ekspoziciju. Zbog tog gubitka postoji broj, takozvani filtarfaktor, koji oznaËava koliko se mora produljiti ekspozicija. Moæe se reÊi da je to broj kojim se mnoæi duljina ekspozicije. Filtri za filmove u boji ne ulaze u takav sustav oznaËavanja filtar-faktora jer se njihovom uporabom mijenja spektralni sastav svjetla, odnosno temperatura boje svjetla. Znamo da su filmovi u boji specificirani svojom osjetljivoπÊu na odreenu temperaturu boje svjetla. Kad bi filtar namijenjen snimanju na crno-bijelim filmovima rabili na filmovima za snimanje u boji, ne bi se pojavili problemi samo glede ekspozicije (podekspozicije kao rezultata), nego bi cijela slika bila u boji filtara, πto se samo ponekad moæe rabiti kao efekt. Filtracija u digitalnim aparatima praktiËki je automatska, ali radi na istim naËelima.
Zbog uporabe filtara javlja se razlika izmeu upadnog i pro51
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 52
PUBLICISTIKA Rukomet pisan zlatom
Doping - stvarnost danaπnjice
Hrvatski rukomet/Croatian Handball
Olimpizam i doping
Autor: Fredi Kramer, Draæen PineviÊ Urednik: Fredi Kramer Oblikovanje i priprema za tisak: Zvonimir Frank Godina i mjesto izdavanja: 2009., Zagreb Stranica: 240; format: 25x30,5 cm IzdavaË: Topical d.o.o. Tisak: AKD
Autor: Mate KuvaËiÊ Iæepa Urednik: Mario BlagaiÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Dean Berlan Za nakladnika: Zoran BoπkoviÊ Godina i mjesto izdavanja: 2008., Split Stranica: 488; format: 17x24 cm IzdavaË: Naklada BoπkoviÊ Tisak: GZH d.o.o., Zagreb
ukometna groznica vlada Hrvatskom, sa svim svojim R ljepotama, uspjesima, nadama i ostvarenim snovima. Rukomet je jedan od u nas najuspjeπnijih i, uz nogomet, najpopularniji πport koji je obiljeæio generacije zaljubljenika, igraËa i πtovatelja i koji je donio mnogo trenutaka radosti generacijama Hrvata. Upravo o njemu Fredi Kramer i Draæen PineviÊ napisali su knjigu u kojoj nas sustavno i vrlo precizno podsjeÊaju zaπto je baπ rukomet πport koji je obiljeæio povijest, a posebno posljednjih desetak godina naπih æivota. Rukomet se u Hrvatskoj igra od 1929. godine iako su prapoËeci zabiljeæeni u davnoj, antiËkoj proπlosti. Naime, kako nas podsjeÊaju autori, struktura i pravila nekih antiËkih igara imaju dosta sliËnosti s danaπnjim rukometom. Meutim, rukomet kakav mi danas poznajemo veæe se za kraj XIX. i poËetak XX. stoljeÊa. PrateÊi povijest autori su nas proveli kroz sve male velike gradove i vrijeme u kojima se u tim gradovima ili mjestima rukomet raao. Od prve polovice XX. stoljeÊa do zlatnih uspjeha na europskim i svjetskim prvenstvima te olimpijskim igrama, rukomet su obiljeæili veliki igraËi i treneri, ali i svi oni koji su stajali iza njih; autori se na te ljude i trenutke vrlo emotivno, a opet vrlo precizno, vraÊaju da bi nas podsjetili na kontinuitet razvoja kvalitetnog rukometa upravo u Hrvatskoj. Bogato ilustrirana fotografijama, slikovnim zapisima i statistiËkim podacima, knjiga je izvor povijesnih informacija okupljenih na jednom mjestu. Od povijesti do 2009., od poËetaka igre do olimpijskog zlata, od napornih treninga do proslava uspjeha, sve je to saËuvano u rijeËi i slici za danaπnje i buduÊe generacije. Knjiga je napisana dvojeziËno, na hrvatskom i engleskom jeziku, i nezaobilazno je πtivo ne samo za hrvatsku, nego i rukometnu povijest svijeta. 52
opingom, odnosno nemoralnom zloporabom D zabranjenih kemijskih stimulansa i πtetom po zdravlje koju nosi sa sobom, bavi se Mate KuvaËiÊ Iæepa, autor koji se, kako sam kaæe, πportu posveÊuje kao pasionirani promatraË, a ne kao kroniËar. Samo ako se voli i promatra πport moæe se napisati knjiga koja se bavi upravo nedopuπtenim u πportu kroz povijest. S jedne strane ideja olimpizma, s druge strane manipulacija zabranjenim sredstvima. Zanimljivim stilom autor dræi Ëitatelja uz tekstove koji prate razvoj πporta od antike do suvremenih dana i ljetnih i zimskih olimpijskih igara. Posebno se osvrÊe na svake suvremene igre i podsjeÊa na rezultate koji su ih obiljeæili, ali i na osvajaËe medalja u svim πportovima koji su obiljeæili ukupnu povijest olimpijskog pokret. I dok s jedne strane πport fascinira, s druge doping baca crnu mrlju na sve ono πto je lijepo u πportu. Autor nas podsjeÊa na sredstva koja πportaπi koriste, na povijest dopinga, sankcije, skandale koje sa sobom nosi, ali i razmiπlja o tome tko su krivci za doping u πportu. PojedinaËno opisuje sluËajeve πportaπa i poimence navodi sve one koji su bili pozitivni. Zbog zanimljive tematike i vrlo ugodnog stila pisanja, knjigu trebaju proËitati svi koji se na bilo koji naËin bave πportom, da bi se podsjeti zaπto reÊi „ne” dopingu.
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 53
Piπe Milena DragiπiÊ
Olimpija za Osijek
Orkan iz Dugog Rata
Olimpija simbol Donjeg grada 1923. - 2003.
NK Orkan - 90 godina nogometa u Dugom Ratu
Autor: Dragutin Keræe Urednik: Ivica VrkiÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Miro MihaljeviÊ, MC „Glas Slavonije" d.d. Za nakladnika: Draπko Grebenar Godina i mjesto izdavanja: 2003., Osijek Stranica: 248; format: 24,5x28,5 cm IzdavaË: Nogometni klub Olimpija Tisak: Gradska tiskara Osijek
Autor: Jurica GizdiÊ Urednik: Dalibor FranoliÊ Recenzenti: Martin ÆiliÊ, Branko VojnoviÊ, Jozo PaviÊ, Romeo MariËiÊ Oblikovanje i priprema za tisak: Abel internacional d.o.o., Split Za nakladnika: Ivan NejaπmiÊ Godina i mjesto izdavanja: 2008., Dugi Rat Stranica: 306; format: 23x30,5 cm IzdavaË: Nogometni klub Orkan Tisak: Sutontisak, Split
io starog Osijeka, Donji grad, s ponosom nosi D tradiciju graanskog æivota, ali i πporta koji se veæe upravo uz taj dio Osijeka i njenu Olimpiju. O toj Olimpiji osjeËki je kroniËar πporta Dragutin Keræe ponudio monografiju koja je presjek 80 godina postojanja πportske kulture grada Osijeka. Profesionalni pristup amaterskom πportu karakteristika je svega πto se dogaalo u Olimpiji. ZapoËelo je nogometom, ali tu su i boÊari, joggeri, koπarkaπice i koπarkaπi, rukometaπice i rukometaπi, stolnotenisaËice i stolnotenisaËi, tenisaËi i mnogi drugi πportaπi koji su svoju zaljubljenost u πport mogli i aktivno æivjeti u Olimpiji. O svima njima govori Keræe, sjeÊajuÊi se poËetaka, osnivanja, povijesti i uloge Olimpije u njoj, predsjednika i zasluænih πportaπa i πportaπica, iako sam kaæe da je veÊina povijesne grae nedostupna. Tim je veÊi napor autora koji je zabiljeæio povijest za buduÊnost, koji podsjeÊa da buduÊnost poËiva na povijesti. Bogata fotografijama i dokumentima koji ilustriraju vrijeme u ponekad i zaboravljenoj opÊoj povijesti, ali ne i u povijesti Donjograana i njihove Olimpije. NeobiËnost ove monografije je i kazalo imena na kraju knjige uz koje stoje stranice u monografiji. »itka i topla monografija koja sigurno treba biti uz svakog ne samo Donjograanina, nego i uz one koji o πportu uvijek æele doznati viπe.
ostoje li mali nogometni klubovi, pitanje je koje se P nameÊe kad u ruci dræite joπ jednu monografiju publicista Jurice GizdiÊa. Ovaj put svoj je nemirni istraæivaËki duh posvetio Nogometnom klubu Orkan iz Dugog Rata. Monografija je zamiπljena kao kronoloπka i faktografska: od povijesno-druπtvenog konteksta nastanka nogometnog kluba, obuhvaÊa vrijeme do II. svjetskog rata, obnovu 1945., prvenstvena i kup natjecanja i osvajanje naslova. Kroz slike i pomno odabrane rijeËi pratimo Orkan i njegove πportaπe tijekom 90 godina aktivnog djelovanja. Za povijest su zabiljeæeni svi predsjednici i tajnici, a dvojica Ëlanova dospjela su i do saborskih klupa, πto povijest Orkana stavlja i u πiri druπtveno-politiËki kontekst. Nogomet Ëine nogometaπi, a GizdiÊ ih s ponosom nabraja. Jedan od njih, Tonko PivËeviÊ, sudjelovao je i na Olimpijskim igrama u Rimu 1960. godine ali kao veslaË, πto govori o vaænosti πporta u povijesti Orkana. Fotografije momËadi, utakmica, slavlja i ponosa, kao i rezultati i sastavi svih selekcija nabrojani su da se ne zaborave i da ostanu kao povijest jednog, prosudite sami nakon Ëitanja, malog ili velikog nogometnog kluba.
53
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 54
OD OLIMPA DO OLIMPA
Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru Napisala Radica Jurkin
EOC SEMINAR U DUBROVNIKU DUBROVNIK - U organizaciji Hrvatskog olimpijskog odbora i Europskih olimpijskih odbora (EOC) u Dubrovniku je 15. i 16. svibnja odræan 30. seminar za predsjednike i glavne tajnike 48 od ukupno 49 nacionalnih olimpijskih odbora iz Ëlanstva Europskih olimpijskih odbora kojem su na Ëelu predsjednik i glavni tajnik Patrick Hickey i Raffaele Pagnozzi. Teme dvodnevnog europskog olimpijskog skupa, Ëiji su domaÊini bili predsjednik i glavni tajnik HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op, bile su Zimske olimpijske igre u Vancouveru 2010. i Olimpijske igre u Londonu 2012., pogodnosti kontinentalnih programa Olimpijske solidarnosti MOO-a koju vodi direktor Pere Miro i u kojima programski sudjeluju i hrvatski πportaπi, XIII. olimpijski kongres koji Êe se odræati u Kopenhagenu u listopadu ove godine te niz tema iz meunarodnog olimpijskog pokreta. Hrvatski olimpijski odbor i Dubrovnik veÊ su bili domaÊini sjednica ovog visokog europskog πportskog udruæenja, meu kojima i najviπem upravljaËkom tijelu, 33. opÊoj skupπtini EOC-a 2004. 8. OLIMPIJSKI FESTIVAL DJE»JIH VRTIΔA HRVATSKE ZAGREB - Pod geslom „I ja Êu biti olimpijac” uspjeπno je odræan joπ jedan Olimpijski festival djeËjih vrtiÊa Hrvatske, tradicionalna svibanjska proslava djeËjeg nadmetanja u πportskim vjeπtinama. U programu Festivala - koji je okupio oko 15 tisuÊa djevojËica i djeËaka iz 43 grada - uz organizaciju nadmetanja u trËanju na 50 m, πtafeti 4x25 m, bacanju loptice u dalj i skoku u dalj te malom nogometu, Ured za lokalni πport i njegovi suradnici koordinatori u lokalnim πportskim zajednicama priredili su brojne radionice na temu odgojne i obrazovne vrijednosti πporta i olimpizma. Nacionalni projekt promicanja olimpizma meu najmlaim Ëlanovima hrvatskog druπtva, Ëiji je utemeljitelj HOO, koordinirao je Ured za lokalni πport HOO-a pod vodstvom pomoÊnice glavnog tajnika Alme PapiÊ. HRVATSKA MEDITERANSKA DELEGACIJA PESCARA 2009. ZAGREB/PESCARA - Hrvatski πportaπi, njih 168, nastupit Êe na XVI. mediteranskim igrama od 26. lipnja do 6. srpnja u talijanskoj Pescari, a natjecat Êe se u 24 πporta. Puni sastav Ëine joπ 82 Ëlana prateÊih struËnih timova te Misija pod vodstvom Damira ©egote, pomoÊnika glavnog tajnika HOO-a za olimpijski program. Mediteranske igre, pete za hrvatske πportaπe pod vlastitom zastavom, izvanredna su provjera tehniËkih i takti-
Ëkih vjeπtina te znanja i potencijalnih kandidata za Olimpijske igre u Londonu 2012. Odlukom VijeÊa HOO-a stjegonoπa na Mediteranskim igrama u Pescari je gimnastiËar Filip Ude, srebrni olimpijac s Igara u Pekingu 2008. Nastup na MI u Pescari bit Êe posveÊen i „staroj”, ali izvanrednoj ideji da grad Rijeka bude domaÊin tog velikog regionalnog πportskog dogaaja. Tome u prilog govori i VodiË MI Pescara, prigodna publikacija Ëiji je izdavaË HOO. „Pored sjajnog hrvatskog Splita koji je to bio davne 1979. godine, Rijeka je veÊ spremna za mediteranske igre Ëije se domaÊinstvo tek traæi. MI Rijeka 2017., zaπto ne!?”, stoji u VodiËu koji Êe, osim Ëlanova mediteranske delegacije, dobiti i skupπtinari Meunarodnog odbora Mediteranskih igara (MOMI) na zasjedanju 24. lipnja. DESETERO HRVATSKIH STIPENDISTA MOO-a ZAGREB/LAUSANNE - Olimpijska solidarnost MOO-a, a na prijedlog HOO-a i nacionalnih πportskih saveza, dodijelila je u oæujku ove godine jednogodiπnje olimpijske stipendije desetorici kandidata za nastup na Zimskim olimpijskim igrama u Vancouveru 2010. Stipendije su, od 1. oæujka 2009. do kraja veljaËe 2010., dobili Andrijana StipaniËiÊ (biatlon), Jakov Fak (biatlon), Ivica KosteliÊ (skijanje), Ana JeluπiÊ (skijanje), Natko ZrnËiÊ-Dim (skijanje), Nika Fleiss (skijanje), Dalibor ©amπal (skijanje), Nina BrozniÊ (skijaπko trËanje), Boris Martinec (umjetniËko klizanje) i Urban Zamernik (skijaπki skokovi). Iako to nije prvi put da hrvatski πportaπi dobivaju stipendiju MOO-a, spomenutih desetero prvi su stipendisti u πportovima s programa zimskih olimpijskih igara. PREPORUKA REKTORSKOG ZBORA ZAGREB - Rektorski zbor visokih uËiliπta Hrvatske uputio je u lipnju svim sveuËiliπtima Preporuku o uvjetima studiranja kategoriziranih πportaπa. Preporuka koju je inicirao HOO a finaliziralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i πporta meu ostalim sugerira bodovno vrednovanje statusa kategorizacije za upis na svim studijima, a kasnije na semestar ili godinu studija, prilagodbe uvjeta za prisutnost na nastavi s obzirom na program priprema odnosno natjecanja, moguÊnost polaganja ispita, kolokvija i sliËnog izvan redovnih termina, mirovanja statusa studija i joπ niz drugih za πportaπe pogodnih sugestija. U zakonodavnom smislu Preporuka nije obvezujuÊa, no prvo je znaËajnije uporiπte na kojem sva visoka uËiliπtima veÊ od ove akademske godine u svojim aktima mogu urediti studiranje u korist obrazovanja vrhunskih hrvatskih πportaπa. Preporuku o
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:53
Page 55
uvjetima studiranja kategoriziranih πportaπa HOO je objavio na sluæbenim stranicama www.hoo.hr/dokumenti »OP PONOVNO GLAVNI TAJNIK ZAGREB - Za glavnog tajnika HOO-a u Ëetverogodiπnjem mandatu, pobliæe do lipnja 2013., VijeÊe HOO-a na sjednici 2. lipnja jednoglasno je imenovalo dosadaπnjeg glavnog tajnika Josipa »opa. Diplomirani ekonomist, πportski duænosnik i nekadaπnji vrhunski nogometaπ, »op je duænost glavnog tajnika HOO-a obnaπao dva puta u statusu vrπitelja duænosti, prvi put od 1. studenoga 2000. do 12. veljaËe 2001. te drugi put od 4. studenoga 2004. do 17. lipnja 2005., a iste je godine imenovan i glavnim tajnikom s Ëetverogodiπnjim mandatom. Iskusan πportski duænosnik obnaπao je od 1999. do 2001. duænost izvrπnog direktora HOO-a, a od srpnja 2001. do studenoga 2004. bio je direktor Ureda za lokalni πport HOO-a. VI©E ÆENA NA UPRAVLJA»KIM POZICIJAMA U ©PORTU ZAGREB/OPATIJA - Od 4. do 6. lipnja u Opatiji je odræana VIII. konferencija o πportu Radne zajednice Alpe-Jadran s glavnom temom “Æene i πport”. Dvodnevni meunarodni skup u organizaciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta, HOO-a i Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu okupio je oko 60 sudionika, meu kojima 20-ak istaknutih predavaËa iz Maarske, Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske. S nizom tema o ulozi æena u πportu, od πkolskog, rekreativnog do vrhunskog, bilo je rijeËi o sustavu obrazovanja kategoriziranih πportaπica, participaciji u πportu πportaπica s invaliditetom, obrazovanju za vrhunske trenere, o upravljanju πportom te drugim pitanjima kojima se u Hrvatskoj osobito bavi Komisija za skrb o æenama u πportu HOO-a na Ëijem je Ëelu predsjednica Morana PalikoviÊ Gruden, Ëlanica VijeÊa HOO-a. O ulozi HOO-a u ovom podruËju govorila je dopredsjednica HOO-a Nada SenËar koja je istaknula da je HOO i osnivanjem Komisije za skrb o æenama u πportu i Mreæe koordinatorica u πportu - redom predstavnicama nacionalnih πportskih saveza i æupanijskih πportskih zajednica stvorio mehanizme kojima je moguÊe utjecati na promiπljanje zadovoljavajuÊe uloge æena u πportu. To je, prema objavi predsjednice Komisije Morane PalikoviÊ Gruden (koja je uz Marjetu Miπigoj, Thomasa Hirschbocka i Dragana MilanoviÊa predsjedavala Konferencijom), sræ dugoroËnijeg djelovanja Komisije koja je, analizirajuÊi sudjelovanje æena u upravljaËkim strukturama hrvatskog πporta, upozorila na svojevrsnu stagnaciju. No, u pogledu vrhunskih rezultata, koji su takoer
©PORTSKO PARTNERSTVO T- HT-a I HOO-a ZAGREB - Hrvatski olimpijski odbor i T-Hrvatski Telekom potpisali su 8. lipnja ugovor o generalnom sponzorstvu i Ëlanstvu T-HT-a u Hrvatskoj olimpijskoj obitelji. Time su ta dva dugovjeËna πportska Ivica MudriniÊ i Zlatko Mateπa partnera produljila uspjeπnu suradnju na novi Ëetverogodiπnji olimpijski ciklus, do Ljetnih olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. U nazoËnosti predsjednika HOO-a Zlatka Mateπe i pomoÊnika glavnog tajnika za marketing Ranka ΔetkoviÊa te najbliæih suradnika predsjednika Uprave T-HT-a, Ëetverogodiπnji ugovor potpisali su glavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednik Uprave T-HT-a Ivica MudriniÊ. T-HT apsolutno je prepoznatljiva hrvatska kompanija s kojom i nastup hrvatskih olimpijskih delegacija na Igrama dobiva interdisciplinarni predznak, kazao je predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa te pojasnio da je, zahvaljujuÊi upravo angaæmanu T-HT-a i njegovom sjajnom timu, press centar HOO-a na Igrama u Pekingu proglaπen najboljim ovogodiπnjim press centrom u Hrvatskoj. Predsjednik Uprave T-HT-a Ivica MudriniÊ ocijenio je πportsko partnerstvo dviju institucija iznimno vrijednim zbog, kako je rekao, svega plemenitoga πto πport u druπtvu predstavlja. U tom smislu T-HT Êe i nadalje s jednakom paænjom promovirati πportske i olimpijske vrednote.
bili predmet analize, a koju je provela tajnica Komisije Gordana Borko, hrvatske su πportaπice sve prisutnije, a osvajanjem mjesta meu prvih osam na olimpijskim igrama Ëine veÊu „kvotu” nego πportaπi. Da je HOO zajedno s Komisijom za skrb o æenama u πportu na pravom putu potvrdili su i zakljuËci Konferencije u kojima, meu ostalim, stoji da se “umreæavanjem moæe znatno utjecati na ukljuËivanje viπe æena u upravljaËke funkcije u πportu”, za πto je i Europska komisija raspisala natjeËaj za potporu. MATE©A DOKTORIRAO NA PEKIN©KOM ©PORTSKOM SVEU»ILI©TU ZAGREB/PEKING - Zlatko Mateπa, predsjednik HOO-a, promoviran je u lipnju ove godine u doktora znanosti, nakon πto je u svibnju uspjeπno obranio doktorski rad s podruËja organizacije i menadæmenta olimpijskih igara. Pekinπko πportsko sveuËiliπte jedno je od najveÊih u Kini i Aziji, a Mateπa je prvi Hrvat koji je na njemu doktorirao. Promociji najviπeg znanstvenog zvanja predsjednika HOO-a na Pekinπkom πportskom sveuËiliπtu nazoËili su predsjednik i glavni tajnik Kineskog olimpijskog odbora, hrvatski veleposlanik u Kini Ante SimoniÊ, zamjenica veleposlanika Jelena PoliÊ, predsjednik, potpredsjednik i dekan SveuËiliπta, te brojni novinari, studenti i pekinπki πportaπi, meu kojima i osvajaËi olimpijskih odliËja na Igrama u Pekingu.
ZORAN PRIMORAC NOVI PREDSJEDNIK HKO-a ZAGREB - Zoran Primorac, vrhunski hrvatski πportaπ, osvajaË srebrnog olimpijskog odliËja u stolnom tenisu (OI Seoul 1988.), πportaπ s pet olimpijskih nastupa - Seoul 1988., Barcelona 1992., Atlanta 1996., Atena 2004. i Peking 2008. izabran je 18. lipnja 2009., odlukom Ëlanova izborne skupπtine Hrvatskog kluba olimpijaca (HOK), za predsjednika u slijedeÊem Ëetverogodiπnjem mandatu. Duænost predsjednika do 2009. obnaπao je Stojko VrankoviÊ, takoer olimpijac, koπarkaπ i osvajaË dviju srebrnih olimpijskih medalja (Seoul 1988., Barcelona 1992.) Za dopredsjednike, meu kojima je i dopredsjednica Danira BiliÊ, izabrani su Tomislav Paπkvalin, Petar Skansi i Igor Boraska, a za Ëlanove Upravnog odbora Perica BukiÊ, Slavko Goluæa, Mario AnËiÊ, Martina ZubËiÊ, Dubravko ©imenc, Vlado ©ola, Stjepan DeveriÊ i Tomislav SmoljanoviÊ. »lanovi Nadzornog odbora su Kaja Ileπ, Kornelija KvesiÊ i Vlado Lisjak. Prema najavi novog vodstava, HOK Êe se u iduÊem Ëetverogodiπnjem razdoblju intenzivno zaloæiti za pitanja statusa hrvatskih olimpijaca u πportu i druπtvu opÊenito, poboljπanje uvjeta treniranja vrhunskih hrvatskih πportaπa, odgovarajuÊe moguÊnosti najπireg obrazovanja, ali i zapoπljavanje nakon aktivne πportske karijere. 55
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:54
Page 56
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:54
Page 57
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:54
Page 58
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:54
Page 59
PoreË - grad sporta PoreË - metropola hrvatskog turizma. PoreËku obalu dugu sedamdesetak kilometara odlikuje blaga mediteranska klima i oËuvano Ëisto more. PoreË - grad zabave. Plesne terase, disko klubovi, zabavni centri, koncerti ozbiljne i jazz muzike, Street art, smotra folklora, likovne izloæbe i mnoge druge ljetne priredbe jamËe dobar provod. PoreË - grad povijesti i kulture. Poznata Eufrazijeva bazilika jedina je ranokrπÊanska cjelina saËuvana do danas u svijetu i pod zaπtiom su UNESCO-a. PoreË - grad sporta. PoreË je nezobilazan na popisu mjesta za pripreme vrhunskih sportaπa, a od 2008. godine je i olimpijski grad partner Hrvatskog olimpijskog odbora. Ponosni smo Ëlan Hrvatske olimpijske obitelji!
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:55
Page 60
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:55
Page 61
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:55
Page 62
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:55
Page 63
OLIMP-prelom 31
6/26/09
11:40
Page 64
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:56
Page 65
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:56
Page 66
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:56
Page 67
OLIMP-prelom 31
6/26/09
10:57
Page 68