OLIMP-prelom 24 NOVI
10/4/07
11:00
Page 30
UZ 70. GODI©NJICU SMRTI PIERREA DE COUBERTINA
Otac suvremenog olimpizma Coubertina nije primarno zanimalo unapreivanje olimpijskih igara, nego ga je vodila teænja da se igre iskoriste kao podloga za popularizaciju odgojne uloge πporta, kako bi se osigurao tjelesni i moralni razvoj mladeæi. Smatrao je da πport valja internacionalizirati da bi se osigurala njegova rasprostranjenost od koje bi koristi imali mladi cijeloga svijeta Piπe Zdenko JajËeviÊ romotor suvremenog olimpijskoga pokreta barun Pierre de Coubertin roen je u Parizu 1. sijeËnja 1863. godine. Kao izdanak ugledne francuske plemiÊke porodice Coubertin je dobio klasiËno obrazovanje koje je svojoj djeci namijenilo propadanjem zahvaÊeno plemstvo, privræeno svojim preæivjelim obiËajima. ZahvaljujuÊi ocu, poznatom slikaru Charlesu Louisu Fredyju de Coubertinu, Pierre rano otkriva raskoπ kulture Helade. Od trenutka kada ju je upoznao bio je opËinjen antiËkim olimpijskim igrama. Srednjoπkolsko obrazovanje stekao je u pariπkom isusovaËkom koledæu Sv. Ignacija. Nakon toga trebao se odluËiti za æivotni poziv. Primljen je na vojnu akademiju, ali odustaje i upisuje πkolu politiËkih znanosti, na kojoj je i diplomirao. Vrijednost πporta otkrio je rano. Kao djeËak bavio se veslanjem, maËevanjem i boksom.
P
Uzor u djelu Thomasa Arnolda U knjigama Biljeπke o Engleskoj i ©kolovanje Toma Browna upoznao je pedagoπki rad Thomasa Arnolda, ravnatelja privatne πkole u engleskom gradu Rugbyju. Godine 1883. odlazi na izvor samih zbivanja, u Rugby. Arnold je veÊ odavno mrtav, ali zahvaljujuÊi nasljednicima, njegove su ideje u cijelosti oæivotvorene. ©kolarci Rugbyja sudjeluju u brojnim πportskim aktivnostima s ozbiljnoπÊu koja graniËi s fanatizmom. Coubertin je zaprepaπten Ëinjenicom koliko je tjelesni odgoj u njegovoj zemlji bio okovan predrasudama naslijeenima iz Napoleonova doba: prostrani travnjaci Rugbyja, po kojima hitaju lagano odjeveni mladiÊi, nasuprot zaguπljivim, najËeπÊe iz konjuπnica preureenim francuskim vjeæbaonicama, u kojima uniformama stegnuti mladiÊi izvode mehaniËke vjeæbe pod budnom paskom za tjelovjeæbu priuËenih Ëasnika. Engleske su πkole tjelovjeæbom i πportom odgajale muæevne liËnosti snaæne volje. Odgoj je imao prednost nad obrazovanjem. Arnold je napisao: Æelim odgojiti krπÊane - dæentlmene. DjeËake nastojim nauËiti da vladaju sami sobom, πto je mnogo bolje nego da im ja zapovijedam. UËenici su slobodno birali πport kojime su se æeljeli baviti. Osim toga, u engleskom je koledæu postojala sloboda raspravljanja i udruæivanja te πkolski tisak. Moæe se reÊi da je Coubertin u Arnoldovu djelu otkrio moderan vid antiËkog olimpizma.
©irenje πporta u Francuskoj ©port Êe mu postati glavnim oruem za ostvarenje pedagoπkih reformi u francuskom πkolstvu. O tome je napisao: Pruæit Êu πportom sjaj mlitavoj i ukruÊenoj mladeæi, ojaËat
2
Êu njezino tijelo i njezin znaËaj, prihvaÊajuÊi sve rizike πporta, pa i njegova pretjerivanja. Proπirit Êu njezine vidike i njezin sluh, otvorit Êu joj πiroka obzorja - nebeska, planetarna, povijesna obzorja sveopÊe ljudske povijesti. To Êe uroditi uzajamnim poπtovanjem i postati kvascem svjetskog mira. I sve to pristupaËno svima, bez obzira na podrijetlo, staleæ, bogatstvo, poloæaj ili zanimanje. U realizaciji ideja Coubertin je ponajprije mislio na francuske srednjoπkolce. Oni su reformu tjelesnog odgoja i πporta doËekali s oduπevljenjem. Sami su osnivali πkolska πportska druπtva i upravljali njima. Svake bi godine najboljem πportaπu u svakom πportskom druπtvu bila dodijeljena Nagrada Pierre de Coubertin. U ispravnost svojih ideja Coubertin je uvjeravao direktore srednjih πkola, ali i odgovorne u ministarstvima. Coubertin je pokazao izvanredan smisao u borbi za ostvarivanje svojih ciljeva. Odræao je bezbroj briljantnih predavanja i napisao πezdesetak tisuÊa stranica tekstova. Godine 1884. u jednom je pariπkom koledæu osnovao πkolsku πportsku skupinu, smanjujuÊi broj sati nastave u korist πporta. Coubertin se 1887. javno zalaæe za to da se odmor u πkolama iskoristi za igre i πport. Godinu kasnije osniva odbor za uvoenje tjelesnih vjeæbi u francuskim πkolama. Coubertin je 1889. godine posjetio SAD, gdje je sudjelovao u radu Kongresa za tjelesni odgoj. Svoje dojmove iz SAD-a opisao je u knjizi Prekooceanska sveuËiliπta (1890.).
Internacionalizacija πporta Nakon uspjeha u promicanju modernoga πporta u svojoj zemlji, Coubertin je svu energiju usmjerio na utemeljenje modernoga olimpijskoga pokreta. Ideja o obnovi olimpijskih igara æivjela je u Europi veÊ stotinjak godina. Igre pod tim nazivom odræavane su u Engleskoj, ©vedskoj i GrËkoj, ali s nejasnom programskom koncepcijom, neredovito i s malo sudionika. Coubertin je predloæio formulu uspjeha. BuduÊi da je dobro poznavao prilike svoga vremena, znao je da ne moæe obnoviti antiËke olimpijske igre sa svime πto im je bilo svojstveno. ShvaÊao je da moderni πport moæe biti koristan ili πtetan, ovisno o pravcu kojime Êe biti usmjeren i o naËinu na koji Êe biti koriπten. Ispravno je procijenio da novom πportskom pokretu valja dati moralnu okosnicu. Zapravo, Coubertina nije primarno zanimalo unapreivanje olimpijskih igara, nego ga je vodila teænja da se igre iskoriste kao podloga za popularizaciju odgojne uloge πporta, kako bi se osigurao tjelesni i moralni razvoj mladeæi. Smatrao je da πport valja internacionalizirati da bi se osigurala njegova rasprostranjenost od koje bi koristi imali mladi ljudi cijeloga