OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
BROJ 19 • LIPANJ 2006. ISSN 1331-9523
12:45
Page 1
MAGAZIN HRVATSKOG OLIMPIJSKOG ODBORA
Sportska terminologija
Nogomet, ali koji?
Poznati svjetski sportaπi porijeklom Hrvati
TragiËan æivot Georgea Jure Chuvala Sportska muzeologija
Draæenu napokon mjesto koje zasluæuje
ISPUNJAVA LI OLIMPIJSKI POKRET SVE SVOJE POTENCIJALE
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:45
Page 2
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:45
Page 3
Dragi Ëitatelji,
ZA NAKLADNIKA Hrvatski olimpijski odbor Josip »op
UREDNIK Ante DrpiÊ
UREDNI©TVO Æeljko Kavran, Draæen Harasin, Gordana GaÊeπa, Nada SenËar, Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ, Radica Jurkin, Jura Ozmec
UREDNIK FOTOGRAFIJE Damir SenËar LEKTURA MARE
OBLIKOVANJE I PRIJELOM Zlatko Vrabec GRAFI»KA PRIPREMA VEA d.o.o., Zagreb
TISAK Stega tisak, Zavrtnica 17 Zagreb
Naklada: 2.000 primjeraka
u vaπim je rukama drugi ovogodiπnji broj Ëasopisa "Olimp" u kojem smo, odabirom i obradom tema, nastojali zadræati image jedinstvenog sportsko-kulturoloπkog magazina u naπoj zemlji. O tome koliko smo u tim nastojanjima uspjeli prosudit Êete vi, a ja bih vam æelio skrenuti pozornost na samo dvije od dvadesetak naπih stalnih rubrika. U rubrici "Etika i sport" mr. sc. Saπa Ceraj piπe o filozofiji uvaæavanja, odnosno fair playu u sportu, obrazlaæuÊi maksimu Pierrea de Coubertina da "bez fair playa nema ni sporta". Kao bivπi vrhunski sportaπ znam da je fair play daleko viπe od igre prema pravilima. To je i "filozofija koja nam ukazuje na nuænost uvaæavanja svih sudionika u sportu i naputak o vrijednostima kojima nas sport uËi". U rubrici "Sport i druπtvo" naπ stalni suradnik mr. sc. Goran VojkoviÊ, analizirajuÊi πto nam donosi novi Zakon o sportu, piπe o dvjema vaænim novostima - nacionalnom programu i Nacionalnom vijeÊu sporta, ali iznosi i podatak da se sportsko-rekreativnim programima u Hrvatskoj bavi samo oko 10 posto graana, πto pobija tvrdnju da smo sportska nacija i potvruje da smo samo nacija talentiranih pojedinaca. Naravno da se u ovom broju "moralo" naÊi mjesta i za nagraene radove sa svjetskog natjeËaja Meunarodnog olimpijskog odbora na temu "Olimpijski sport i knjiæevnost", koji je za Hrvatsku organizirao i proveo HOO. Kako djeca od 12 do 18 godina gledaju i doæivljavaju sport moæe biti pouËno za sve nas, a za Uredniπtvo Ëasopisa "Olimp" znaËi i obvezu da u iduÊim brojevima pronae suradnike koji Êe na struËan, ali i zanimljiv naËin obraivati teme iz uËeniËkog i studentskog sporta.
5
Josip »op, dipl. oec. glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora
Kalendar natjecanja 2006. SRPANJ-KOLOVOZ-RUJAN
6
Nada SenËar, Ëlanica VijeÊa HOO-a
Dræava mora osmisliti strategiju razvoja hrvatskog sporta
8 Sportske nade: Uspjeh viπe nije san 10 Olimpijske legende: NIkola PleÊaπ 12 Olimpizam 14 Religija i sport 16 Etika i sport 18 Sport i druπtvo 20 Sport i novinarstvo 22 Novi sportovi u Hrvatskoj 24 Sportska arhirektura 26 Sportska fotografija 29 Prilog POVIJEST HRVATSKOG SPORTA
42 Terminologija sporta 46 Filatelija i sport 48 NatjeËaj 54 Publicistika Od Olimpa do Olimpa
www.hoo.hr E-mail: hoo@hoo.t-com.hr
56 Glavni dogaaji u Hrvatskom olimpijskom odboru 3
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 4
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 5
KALENDAR NATJECANJA 2006. Priredila Milena DragiπiÊ
SRPANJ Biciklizam Tour de France, Francuska 1.- 23. srpnja Taekwondo Europski kup, Trelleborg 1. - 2. srpnja Formula 1 Velika nagrada SAD-a Indianapolis, SAD 2. srpnja Velika nagrada Francuske Magny Cours, Francuska 16. srpnja Velika nagrada NjemaËke Hockenheim, NjemaËka 30. srpnja Atletika Zlatna liga, Pariz, Francuska 7. srpnja
SRPANJ - KOLOVOZ - RUJAN Zlatna liga Rim, Italija 14. srpnja Boks Europsko prvenstvo, Plovdiv Plovdiv, Bugarska 13. - 24. srpnja Tenis Fed Cup, polufinale 15.-16. srpnja Umag, Hrvatska 24.- 30. srpnja Hrvanje Europsko prvenstvo za juniore Szombathely, Maarska 4. - 9. srpnja Plivanje Europsko prvenstvo (50 m) Budimpeπta, Maarska 26. srpnja6. kolovoza
Vedran –ipalo
Streljaπtvo Svjetsko prvenstvo, Zagreb Hrvatska 21. srpnja 5. kolovoza
Karolina ©prem i Jelena KostaniÊ
KOLOVOZ Formula 1 Velika nagrada Maarske Hungaroring, Maarska 6. kolovoza Velika nagrada Turske Istanbul, Turska 27. kolovoza Atletika Europsko prvenstvo Goeteborg, ©vedska 7.-13. kolovoza Zlatna liga Zuerich, ©vicarska 18. kolovoza Zlatna liga Bruxelles, Belgija 25. kolovoza Grand Prix Zagreb Zagreb, Hrvatska 31. kolovoza Koπarka Svjetsko prvenstvo (æene) Brazil 12. - 23. kolovoza
Aachen, NjemaËka 20. kolovoza 4. rujna Biciklizam Vuelta a Espana ©panjolska 26. kolovoza 17. rujna Hrvanje Svjetsko prvenstvo za juniore Guatemala, Ciudad Gvatemala 29. kolovoza 3. rujna Tenis US Open New York, SAD 28. kolovoza 10. rujna
RUJAN
Svjetsko prvenstvo (muπki) Japan 19. kolovoza
Atletika Zlatna liga Berlin Berlin, NjemaËka 3. rujna
KonjiËki sport Svjetsko prvenstvo (sve discipline)
Svjetsko finale Stuttgart, NjemaËka 9. - 10. rujna
Boks Svjetsko prvenstvo, juniori Casablanca, Maroko 4. - 17.rujna Vaterpolo Europsko prvenstvo Beograd, SiCG 1. - 10. rujna Formula 1 Velika Nagrada Italije Monza, Italija 10. rujna Velika nagrada Belgije Spa-Francorchamps 17. rujna Tenis Fed Cup, finale Bali, Indija 16. - 17. rujna Davis Cup, polufinale 22. - 24. rujna Hrvanje Svjetsko prvenstvo za seniore Guangzhou, Kina 26. rujna - 1. listopada 5
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 6
INTERVIEW Nada SenËar, Ëlanica VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora i predsjednica Hrvatskog saveza sinkroniziranog plivanja
Dræava mora osmisliti strategiju razvoja hrvatskog sporta ada SenËar je u rad VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora ukljuËena 2002. godine, nakon dolaska Zlatka Mateπe na predsjedniËku funkciju. U krovnu udrugu hrvatskog sporta doπla je kao predsjednica Hrvatskog saveza sinkroniziranog plivanja, a za poËetak je htjela razjasniti neke zablude vezane upravo uz sport koji predstavlja. - Neki sinkronizirano plivanje nazivaju baletom na vodi, a plivaËicama dodjeljuju imena poput ''sirena'', no istinski poznavatelji sinkroniziranog plivanja te nazive nimalo ne vole. Sinkro-plivaËice nisu nikakve vodene balerine, nego vrhunske sportaπice, kao i sve druge. Nastupi izgledaju idiliËno, bajkovito, no malo tko razumije taj fiziËki napor pod vodom, ronjenje i do dvije minute. To je jak, æestok sport. Gdje je danas hrvatsko sinkronizirano plivanje? Moæe li se uskoro oËekivati uspon prema europskom ili svjetskom vrhu? - Sinkronizirano plivanje u Hrvatskoj joπ nije na mjestu na kojem bi trebalo biti. Do 1996. djelovalo je u sklopu Hrvatskog plivaËkog saveza, a onda je uslijedila samostalna putanja prema gore. Istina, ne dovoljno visoko, ali bez medijske popraÊenosti, bez sponzora i novËane potpore, u danaπnjem svijetu sporta malo tko bi dosegao vrh. Naπe je sinkronizirano plivanje u srednjem dijelu europskog sinkroniziranog plivanja. ©to se tiËe svjetskog prvenstva, zadovoljstvo mi je istaknuti
N
6
Piπe Vedran BoæiÊeviÊ
Bez medijske popraÊenosti, bez sponzora i novËane potpore, u danaπnjem svijetu sporta malo tko bi dosegao vrh
da je naπa plivaËica Margareta Jakovac nastupala u solu i zauzela sasvim neoËekivano 20. mjesto. Rezultati su u stalnoj uzlaznoj liniji. Kako danas uopÊe ''preæivljavaju'' sportovi poput sinkroniziranog plivanja, kad u veÊini medija prostor dobivaju samo ''komercijalno isplativi'' sportovi? - Kod novih sportova, koji nemaju veliku tradiciju, proboj je mukotrpan, upravo kao i rad ljudi koji s nevienim entuzijazmom krËe put da dou do komercijalnog sporta. Naπa sportska javnost priznaje samo medalje s velikih sportskih dogaaja. Put je teæak i mi se borimo za opstanak i razvoj. Ovaj savez je prije 10 godina krenuo od nule. Hrvatski olimpijski odbor je imao ''dobro oko''. Prije pet godina krenuli smo sa 31.000 kuna. Naravno, to je mala svota za posao koji smo trebali napraviti, ali nismo posustajali. Kvalitetnim projektima, upornoπÊu sportaπica, njihovih roditelja, trenera, volontera doπli smo do danaπnje situacije. Sada imamo klubove s velikom perspektivom, imamo tri reprezentativna uzrasta. Toga ne bi bilo bez pomoÊi HOO-a. Zbog problema financiranja i nedostatka sponzora Hrvatska je umalo ostala bez Duje Draganje. Moæe li se sprijeËiti ponavljanje takvih sluËajeva i eventualni stvarni odlazak nekog vrhunskog sportaπa pod tuu zastavu? - Velik je to problem, no identiËno je i s naπim struËnjacima, znanstvenicima.
OLIMP-prelom 19/2006
6/9/06
11:39
Page 7
LIJEVO: Nada SenËar sa sinom Markom (21), studentom II. godine ekonomije i suprugom Æelimirom diplomiranim ekonomistom snimljena na “Velikom danu hrvatskog sporta” ove godine DOLJE: Nada u druπtvu Milana BandiÊa i Dubravka ©imenca snimljena na povratku olimpijaca iz Atene
Nikoga se ne moæe sprijeËiti da ode, no strategija i interes bi nam morao biti da svi oni ostanu u Hrvatskoj. Naπ olimpijski odbor Ëini sve u tom pravcu, a tako i dræava. Nije zadaÊa dræave samo dati novac, nego i osmisliti strategiju razvoja sporta. Zato je dobro da se osniva Nacionalno sportsko vijeÊe. U VijeÊu HOO-a ste od dolaska Zlatka Mateπe na Ëelo krovne hrvatske sportske udruge. Tada je HOO bio u viπemilijunskim dugovima, dok je proπlu godinu zavrπio sa 17 milijuna kuna plusa. Kako je u tako kratkom razdoblju doπlo do tako velike promjene financijske slike HOO-a? - VijeÊe HOO-a je veÊ na poËetku mandata bilo svjesno teπkoÊa u kojima se HOO nalazi. Slijedom toga donijeli smo program restrukturiranja i financijskog oporavka HOO-a, a vaæno je spomenuti da smo se opredijelili i za racionalizaciju troπkova i smanjenje materijalnih izdataka. Uza to, do 2002. godine HOO se financirao i iz dobiti Hrvatske lutrije, a 2003. je donesen Zakon o prireivanju igara na sreÊu i nagradnih igara i Uredba Vlade kojom
se za Programe HOO-a izdvaja dio prihoda od igara na sreÊu. U brojkama se vidi razlika, krajem 2002. taj je iznos bio oko devet milijuna kuna, a krajem 2005. oko 45 milijuna kuna. Marketing HOO-a je takoer vlastitim pothvatima poboljπao cjelokupni financijski krvotok, a ne smijemo zaboraviti ni sponzore okupljene u POOL-u. Jedno od zaduæenja u VijeÊu vam je i koordinacija aktivnosti vezanih za program borbe protiv
Æivotopis Nada SenËar je roena 5. studenoga 1950. u Zagrebu. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smjer vanjska trgovina, a na istom je fakultetu i magistrirala u podruËju hipotekarnog træiπta. Radila je u Kreditnoj banci, potom u ZagrebaËkoj banci kao savjetnica u Sektoru investicija. Od 1996. je bila savjetnica Uprave Hrvatske poπtanske banke, a 1997. je doπla u Hrvatsku gospodarsku komoru, prvo na mjesto pomoÊnice direktora Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije, a danas je savjetnica u istom sektoru. Od 1998. je predsjednica Hrvatskog saveza sinkroniziranog plivanja, koji je programskim i financijskim restrukturiranjem izvukla iz teπkog financijskog stanja. Od 2002. je Ëlanica VijeÊa Hrvatskog olimpijskog odbora.
koriπtenja nedopuπtenih sredstava. U Prijedlogu novog zakona o sportu predvieno je osnivanje Hrvatske agencije za borbu protiv dopinga. Kakva Êe biti uloga HOO-a u njezinu pokretanju? - Joπ nemamo podlogu jer zakon joπ nije ugledao svjetlo dana, a njime je predvien pravni okvir osnivanja Agencije. Odluku o osnivanju donijet Êe Vlada, a HOO Êe kao najviπa nevladina udruga za sport imati partnerski status. No, bez obzira na osnivanje Agencije, HOO veÊ ima protudopinπki program, jer je svjestan svoje uloge kao Ëlan MOO-a i potpisnik Olimpijske povelje, i uËinio je sve da zakonodavac shvati ozbiljnost tog zadatka. Jasno nam je da svaki nacionalni olimpijski odbor traæi svoj naËin borbe protiv dopinga kao moralnu i etiËku obvezu, sukladno pravilima olimpijskog pokreta. Rat protiv dopinga zahtijeva sustavne i zajedniËke metode. Hrvatski olimpijski odbor toj borbi daje apsolutnu potporu. 7
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 8
SPORTSKE NADE: FILIP UDE, gimnastiËar Piπe Liljana Jazbinπek
Uspjeh viπe
rvatska je zemlja koja nema ni jednu gimnastiËku dvoranu, zemlja bez ijedne podloge za vjeæbanje na tlu (partera) - onu koju ima Hrvatski gimnastiËki savez stalno je postrance, jer sluæi samo natjecanjima - nema ni gimnastiËku jamu za vjeæbanje najteæih elemenata, ali ima naraπtaj koji je hrvatsku gimnastiku vratio na svjetsku kartu. Apsurdno je da se svi pozivaju na to kako je gimnastika, uz takoer zanemarenu atletiku i plivanje, temeljni sport i da Hrvatska nerijetko dobro organizira velika natjecanja, a ne dogodi se gotovo niπta bitno. Osim πto sama gimnastika vuËe sebe na svjetlo dana. Mladi »akovËanin Filip Ude (roen 3. lipnja 1986.) je prije dvije godine na juniorskom EP u Ljubljani osvojio srebrnu medalju u vjeæbi na tlu, prvu hrvatsku od poodavne srebrne Ivana »akleca na preËi, na EP-u 1957. godine, a bio je i nevjerojatan peti u viπeboju. Dvadesetogodiπnjak, koji se veÊ 13 godina bavi gimnastikom i pred kojim je velika buduÊnost, vrlo je brzo pretoËio juniorsku vrijednost u seniorsku kvalitetu. UËenik Igora Kriæimskog i Marija Vukoje nema gdje vjeæbati u »akovcu, i da bi radio prema visokim standardima gimnastike prisiljen je na treninge stalno iÊi u Bratislavu. To nije nimalo lako pa se i tako mlad sportaπ od toga zamori.
H
Viπebojac u duπi Zastoja u Udeovu razvoju nije bilo (u ostvarenju kakvih-takvih uvjeta, da). Na lanjskom natjecanju Svjetskoga kupa u Mariboru bio je sedmi na tlu i osmi u preskoku, navijestivπi da se, unatoË svemu, razvija u klasnog vjeæbaËa, iako su mu godinu obiljeæile muke s ozljedom. Na EP-u 2006. u Volosu Ude je doπao nekako tiho, kao da je æelio biti u sjeni. S njega je otiπao s velikim uspjehom no ne bismo rekli i 8
posve neoËekivanim. Filip je mladiÊ koji zna πto hoÊe i kako to postiÊi tvrdim i upornim radom, unatoË velikim preprekama. Moæda se ne izdvaja naglaπenom ambicioznoπÊu, no to ne znaËi manjak æelje. Osvajanjem Ëetvrtoga mjesta u viπeboju (!) na EP-u Ude je sigurnim korakom zakoraËio na najveÊu scenu, ne skrivajuÊi sreÊu zbog uspjeha: "Cilj mi je bio uÊi meu 12 najboljih, a na kraju sam bio Ëetvrti u viπeboju. Velik je to uspjeh. Kad sam nakon natjecanja poËeo shvaÊati πto se zbilo, nisam odmah mogao povjerovati u to". Filip Ude je i svoja prva seniorska finala po spravama obiljeæio uspjehom. U vjeæbama na tlu i na konju s hvataljkama bio je πesti. Uspjeh je potvrdio veÊ tjedan dana poslije na Svjetskom kupu u Gentu. U finalu vjeæbe na tlu osvojio je bronËanu medalju, a na konju s hvataljkama je bio peti. Prva medalja u SK-u je arhivirana... No, Filip je veÊ prije pokazao da u svojoj gimnastici nosi neπto viπe. I popeo se viπe na natjecanju SK-a u Moskvi, pozlativπi vjeæbu na tlu. S
krajem proljetne sezone mladi je »akovËanin donio najsjajniju medalju za zemlju koja nijedan parter nema! Dvije godine nakon zavrπetka juniorskoga staæa, πtiÊenik ruskog struËnjaka Igora Kriæimskog i Marija Vukoje i Ëlan GimnastiËke zadruge Zadravec Marijan Macan, ima realne izglede za nastup na OI u Pekingu 2008. Na sljedeÊa dva svjetska prvenstva (Aarhus ove godine i Stuttgart sljedeÊe) mora biti meu 40 viπebojaca - viπeboj je uopÊe uvjet za olimpijski nastup. "Svjetsko je prvenstvo velik izazov za mene. Idem po rezultat meu 24 najboljih i vjerujem da toliko vrijedim. Vjeæbe su teπke i dobro sloæene pa ih samo treba izbrusiti, prije svega skokove i saskoke", kaæe. No, prije toga Êe svi oni iz kluba familijarno na more, na odmor. Od naπih je gimnastiËara Filip Ude jedini viπebojac, a to nije nimalo lako. Stoga su njegovi viπebojski rezultati mnogo veÊi uspjeh od bilo koje medalje. Viπeboj traæi svestranost, ujednaËenost i veliku ustrajnost, te neprestano vjeæbanje na svih πest sprava. "Treniram πest, sedam sati dnevno. To je gotovo puno radno vrijeme! Na pripremama to znaËi tri treninga dnevno, a doma dva. U duπi sam viπebojac, pa iako je to vrlo zahtjevno, nije mi preteπko. SreÊom, doba ozljeda je za mnom, ne trebam se zato Ëuvati nego dizati razinu vjeæbanja," gotovo djeËaËkom razigranoπÊu objaπnjava Filip, dodajuÊi: "Moj najveÊi san su Olimpijske igre u Pekingu i ne sporedna uloga u viπeboju".
GimnastiËki centar u »akovcu »akovec nema nikakvih uvjeta za rad, iako ima gimnastiËara i gimnastiËarke cijelu su godinu zapravo na gostovanju u Bratislavi. UnatoË svemu, nazire se rjeπenje
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 9
nije san Dvadesetogodiπnjak iz »akovca, koji se veÊ 13 godina bavi gimnastikom i pred kojim je velika buduÊnost, vrlo je brzo pretoËio juniorsku vrijednost u seniorsku kvalitetu
nezavidne situacije. To su joπ planovi, ali s poËetkom ljeta poËeo bi rad na projektnoj dokumentaciji za dvoranu. "Umori se Ëovjek i zasiti kad stalno mora nekuda iÊi na pripreme. U planu je gradnja, s mnogo ozbiljnijim razgovorima, gimnastiËkoga centra u »akovcu. Sluæio bi nama, ali i planiranoj rekreaciji. Osim toga, program tjelesne aktivnosti ukljuËio bi i plivanje pa bismo imali πiri program organiziranoga bavljenja sportom", kaæe Mario Vukoja, dodajuÊi koliko je u tome vaæan i Igor Kriæimski: "Igor je sada naπ domaÊi. Za nas je takav struËnjak velika dobit, i ja sam uvijek uz njega uËio. Kad smo ga zvali da doe iz Moskve, svakako nije znao da nemamo nikakve uvjete za rad i gotovo da je zbog toga otiπao. Filip Ude, nadareni 20-godiπnjak,
miran je, skroman i dobro odgojen sportaπ, pred kojime su oËito dani potvrde gimnastiËke vrijednosti na najveÊoj sceni. Trener Mario Vukoja, osim na zapaæene rezultate svoga uËenika, ponosan je i na njegovo ponaπanje: "Uvijek sam mu pokazivao slovenske gimnastiËare, svjetske i europske prvake, starijega Aljaæa Pegana i mlaega Mitju Petkovπeka, s kojima smo u jako dobrim odnosima. Njih dvojica nikad ne zaborave doÊi do nas, pozdraviti i popriËati. Tako se ponaπaju ugledni sportaπi i ljudi". »akovËanin studira prvu godinu Kinezioloπkoga fakulteta u Zagrebu i to objaπnjava kao i veÊina onih koji su vrhunski u onome Ëime se bave: "Nije lako nimalo, ali se uz dobru suradnju na fakultetu i dobrom raspodjelom vremena moæe uskladiti". 9
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 10
OLIMPIJSKE LEGENDE: Nikola PleÊaπ, koπarkaπ
Zlata i srebra stao je brk, znak prepoznatljivosti, ostala je i vitka linija. Korak isti. Tek, kosu su proπarale sijede, brk osobito. Nikola PleÊaπ o svojim danima slave i danaπnjem æivotu u sjeni govori mirno. O detaljima koji su sprijeËili da mu ionako sjajna karijera bude joπ sjajnija ne æeli puno. Neki su ga ocrtavali kao buntovnika, on Êe samo reÊi da nikad nije imao dlake na jeziku. Sjajna koπarkaπka karijera u zenitu mu je prekinuta zbog obiËnog Ëaja. Zapravo zbog spota za Franckov Ëaj, koji je snimio zajedno s klupskim i reprezentativnim suigraËem Androm Knegom. Franck je, naime, bio jedan od Lokomotivinih kljuËnih sponzora. Spot je reæirao Antun Vrdoljak, kasnije predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora i Ëlan Meunarodnog olimpijskog odbora, prikazan je na televiziji uoËi montrealskih Igara. Sekvence s Knegom nisu se pojavile na tv-zaslonima, s Nikolom PleÊaπom jesu. I u Koπarkaπkom savezu Jugoslavije odluËili su ne povesti ga na Igre, opravdavajuÊi to strahom od
O
Svetog Nikole Sjajnu karijeru u reprezentaciji prekinuo je - Ëaj, zapravo spot zbog kojega nije otiπao u Montreal Piπe Zvonimir VukeliÊ diskvalifikacije momËadi, premda je predsjednik MOO-a Avery Brundage veÊ ukinuo Ëlanak o "Ëistom
Dva kupa i 14 medalja Nikola PleÊaπ roen je 10. sijeËnja 1948. u liËkom selu Bruvnu. U Zagreb se preselio kao πestogodiπnji djeËarac, kad je imao osam sprijateljio se s koπarkaπkom loptom. PoËeo je u Mladosti, u iznimno nadarenoj generaciji koju je predvodio zajedno s Damirom ©olmanom. Nakon πest godina provedenih uza Savu, nakon devetomjeseËne stanke jer ga klub nije æelio pustiti, preπao je u Lokomotivu Ëije je boje branio 10 godina. Nastavio je u Kvarneru i Industromontaæi, karijeru je zavrπio u Rijeci. S Lokomotivom je osvojio 1969. Kup Jugoslavije i 1972. Kup Radivoja KoraÊa. IgrajuÊi za lokose postigao je 5404 ligaπka koπa, sedam je sezona bio najefikasniji igraË kluba, dvaput je bio najbolji strijelac lige, a jednom je izabran za najboljeg igraËa. Za reprezentaciju Jugoslavije debitirao je 27. kolovoza 1967. u Messini u dvoboju s Bugarskom. Odigrao je 215 utakmica, postigao 1354 koπa i osvojio 14 medalja. PleÊaπ ima zlata sa SP-a 1970., EP-a 1973. i 1975., Mediteranskih igara 1967. i 1975. , pet s Balkanskih prvenstava, te srebra s OI 1968., SP-a 1974. i EP-a 1969. i 1971. Nastupio je i na Olimpijskim igrama 1972. Sedam puta igrao je za selekciju Europe. Na OI 1976. nije otiπao zbog "afere Ëaj". Kao trener nije dobio πansu u jaËem klubu. Radio je u Sloveniji i Luksemburgu, vodio koπarkaπe Mladosti i MedveπËakove koπarkaπice te koπarkaπe kvartovskog kluba Zaprue. 10
amaterizmu", dopustivπi da sportaπi budu i "manekeni" u spotovima za potrebe svojih klubova i reprezentacija.
Najpopularniji sportaπ u Zagrebu - Nekima je odgovaralo da bude tako kako je bilo - reÊi Êe danas PleÊaπ. ZagrebaËka publika ludovala je za njim, imati njegov autogram u danima igraËke slave bila je stvar prestiæa. Tribine su ga voljele, bio je njihov Sveti Nikola. I danas Êe poznati sportski novinar, nekad i PleÊaπev suparnik na haklovima, rado ispriËati kako su zajedno tamanili orehnjaËu, makovnjaËu i sarmu, kako je u druπtvu uvijek bio iznimno galantan. Mnogi Êe reÊi da je bio najpopularniji sportaπ u Zagrebu. Naslovnice su bile rezervirane za njega. I zbog igre i zbog svega πto ga je pratilo. Ne, ne samo priËa s Ëajem. I kad je prelazio iz Mladosti u Lokomotivu bila je priËa. Kako Mladost nije htjela izdati ispisnicu morao je Ëekati devet mjeseci, trakavicu su presjekli tek koπarkaπki forumi. OdluËio je sekretarijat Koπarkaπkog saveza Hrvatske 11. srpnja 1967., dan kasnije ujutro ga je registrirao Odbor za koπarku Zagreba, a naveËer je s 26 koπeva odveo Lokomotivu u 106-96 pobjedu u derbiju protiv Crvene zvezde. Cijelo se to vrijeme priËalo da je mladi reprezentativac dobio za prijelaz "dobru lovu", a tadaπnji Lokomotivin predsjednik Branko LentiÊ u knjizi "Vukovi s Tuπkanca" reÊi Êe da "novac za prijelaz ni tada, ni bilo kad kasnije nije ni spomenut, PleÊaπ nije ni traæio, niti dobio dinara". ReÊi Êe LentiÊ i da je "Nikola u suπtini dobar Ëovjek, igraË koji je iz basketa izvukao daleko manje koristi od mnogih, jedva dostojnih da mu ponesu papuËe i torbu".
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 11
U Lokomotivi je bio juriπnik, dodavaË i strijelac. Njen najbolji strijelac. A u reprezentaciji - graditelj, voa dobre obrane i mudrog napada. ReÊi Êe da mu nikad nije bilo teπko podrediti se momËadi, da je bilo vaæno pobjeivati, a ne koliko Êe koπeva postiÊi. Krasio ga je nepredvidiv dribling, fenomenalan ulaz pod koπ, imao je sportsku drskost i lukavstvo, imao je sjajan πut. Bio je pravi voa i mogao je sam odluËiti o pobjedniku. »esto je igrao koπarkaπke simultanke. U Zagrebu su ga oboæavali, na drugim su ga terenima - uvaæavali. Uvaæavali su ga i suci.
Odlazak sa samo 28 ljeta - Bio je uvijek korektan. Nakon suËeve pogreπke znao bi samo pristojno priÊi i potiho upozoriti 'majstore, pogrijeπio si' - reÊi Êe Eduard Tartaglia, bivπi sudac i "tata" danaπnje generacije hrvatskih koπarkaπkih djelitelja pravde. Prisjetit Êe se PleÊaπ lijepih dana uza Savu gdje su se druæili sportaπi, prisjetit Êe se i dana kada se uz teren na
Tuπkancu znalo natiskati i 3000 ljubitelja koπarke. I ljuti ga πto je danas tamo parkiraliπte, a igraliπte u centru grada bila je posebnost Zagreba. Sjetit Êe se i dobre volje vatrogasaca da ih udome kada se basket morao preseliti u dvorane, Ivana ArapoviÊa koji je zbog gradnje Kutije πibica morao i na sud, ne
zaboravlja ni prepuni Sportski dom u pobjedi Europe protiv SAD-a. Ostaju i uspomene na brojna nadmetanja sa Sovjetskim Savezom, ostali nisu bili ravnopravni suparnici. - Da bismo im mogli parirati radili smo jako puno, uoËi Svjetskog prvenstva u Ljubljani pripreme su nam trajale viπe od 100 dana! Prije Ljubljane, na Olimpijskim igrama u Meksiku srebro. - Prekrasan je to bio osjeÊaj, osvojiti medalju. FantastiËno! - uz osmijeh Êe Nikola. U Ljubljani prvo svjetsko koπarkaπko zlato za Jugoslaviju. Kasnije i dva europska zlata, onim prvim iz Barcelone 1973. prekinuta je dominacija SSSR-a duga punih 18 godina. Nikola Êe potvrditi da je petorka TvrdiÊ, PleÊaπ, ©olman, Skansi i ∆osiÊ bila najjaËa u kojoj je igrao. - Skansi je bio veliki centar, a ∆osiÊ virtuoz i inovator koπarkaπke igre. Nama nije bilo teπko razigravati - otkrit Êe Nikola razlog posebnosti te postave. I zaæaliti πto je godinu dana ranije u prometnoj nesreÊi poginuo Radivoj KoraÊ. - Bio je sjajan igraË, mnogo je pomogao nama mladim igraËima kad smo ulazili u reprezentaciju. Da je ostao æiv, i naπa petorka u Ljubljani bila bi drukËija. Zbog KoraÊa je i silno zapeo u finalnom nadmetanju sa ÆuÊkovim bivπim klubom OKK Beograd da Lokomotiva osvoji prvi Kup njemu u spomen. Gosti su u Kutiju doπli s plus 12 iz prve utakmice, ali je pokal ostao u Zagrebu. PleÊaπ je postigao 40 koπeva (!), odigravπi drugo poluvrijeme s Ëetiri osobne pogreπke. S Mirkom Novoselom nije se rastao u ljubavi. - Valja mu priznati da je bio sjajan menadæer. ©to mislim kakav je bio trener, neka ostane za mene. A o onome πto je meni napravio, neka ostane izmeu njega i mene. GorËina je ostala. Nikole PleÊaπa nema u vrhunskoj koπarci veÊ godinama, u legendu je otiπao sa samo 28 ljeta. 11
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 12
OLIMPIZAM
Ispunjava li olimpijski pokret sve svoje potencijale Piπe Zrinko »ustonja
Je li pogreπno zakljuËiti da se odgoju mladih u sportu i kroz sport pristupa povrπno i da je vrlo malo ljudi u stanju shvatiti i prihvatiti sljedeÊi koncept: ne sport kao postizanje rezultata izabrane elite sposobnih, nego sport koji postiæe rezultate u uzviπenim odgojnim i æivotnim idealima velikog broja mladih
12
aglaπavati ulogu, znaËenje i utjecaj olimpijskog pokreta u danaπnjem globalnom druπtvu i posebice svijetu sporta Ëini se suviπnim. Gotovo da nema dijela svijeta u kojem nije poznat koncept i ideja olimpijskih igara. O olimpijskim igrama danas se govori i piπe viπe nego ikad. One zaokupljaju paænju najπirih masa. Gotovo svatko moæe, bez veÊih problema, nabrojati nekoliko velikih olimpijskih pobjednika i legendarnih sportaπa koji su pisali olimpijsku povijest. Pozicija olimpijskog pokreta u svjetskim druπtveno-sportskim razmjerima je priliËno jasno odreena i on djeluje u okvirima zadanim Olimpijskom poveljom i pozitivnom tradicijom duljom od jednog stoljeÊa. Argumenti za prethodne tvrdnje, ako ih je uopÊe potrebno argumentirati, mogli bi biti sljedeÊi. Prihodi Meunarodnog olimpijskog odbora tijekom 28. olimpijade (Ëetverogodiπnje razdoblje od 2001. do 2004. godine) su se gotovo udvostruËili u usporedbi s 26. olimpijadom (1993. 1996.). Za Olimpijske igre u Sydneyu
N
2000. prodano je dvostruko viπe ulaznica nego za Olimpijske igre u Barceloni 1992. godine, a prihodi od prodaje ulaznica su poveÊani devet puta. Prihodi od sponzora za Olimpijske igre u Pekingu 2008. godine bit Êe viπe od Ëetiri puta veÊi nego za Olimpijske igre u Barceloni. Olimpijske igre u Ateni prenoπene su u 220 zemalja i promatralo ih je 3,9 milijardi ljudi. Televizijska prava za njih su prodana za dva i pol puta veÊu svotu novca nego za Olimpijske igre 1992. godine (sluæbeni podaci Meunarodnog olimpijskog odbora; www.olympic.org).
Ideologija olimpijskog pokreta Pod ideologijom olimpijskog pokreta smatramo ideje, razmiπljanja i stavove koji objedinjuju i objaπnjavaju vaænost i ulogu olimpijskog pokreta za svaku individuu i druπtvo u cjelini. “Ali, gospodo, periodiËna organizacija velikog meunarodnog natjecanja, ma koliko ona teπka i komplicirana bila, ne predstavlja, u naπim oËima, dovoljno… Nakon πto okupimo
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 13
mlade ljude ne bi li se meusobno natjecali u snazi i spretnosti i uæivali u blagodatima zajedniπtva i druæenja, dræimo prikladnim takoer okupiti i ljude s idejama…”, govorio je Pierre de Coubertin 1897. godine. Olimpijske su igre, prema Pierreu de Coubertinu, samo sredstvo za ostvarivanje viπih ciljeva. Olimpijski pokret, koji je tek zaæivio, bez ambicije da ostvaruje visoke moralne, intelektualne, odgojne i opÊe druπtvene ciljeve, nikad ne bi ispunio sve svoje potencijale kojih je Pierre de Coubertin vjerojatno bio svjestan ili ih je, u najmanju ruku, nasluÊivao. Meutim, bilo ih je potrebno definirati i druge pripadnike olimpijskog pokreta uvjeriti u to da olimpijske igre nisu same sebi svrha. S tim ciljem je organizirao I. olimpijski kongres u Le Havreu (Francuska), koji je odræan od 23. srpnja do 1. kolovoza 1897. godine.
Pierre de Coubertin
Kongres Le Havre 1897. godine Na Olimpijskom kongresu u Le Havreu sudjelovalo je oko 60 izaslanika iz 10 zemalja. Za glavnu temu Coubertin odreuje “moralni utjecaj sporta na mladeæ”, a kao glavni cilj Kongresa proklamira ideju o potrebi “obnove jedinstva tijela, volje i uma”. Tema je bila dovoljno πiroka da omoguÊi Coubertinu usmjeravanje Kongresa æeljenom pravcu. Najbolji suradnik u tome bio mu je francuski opat Henry Didon. On je strastvenim govorom oduπevio sudionike Kongresa, a govor su u cijelosti prenijeli mnogi tadaπnji mediji. Govorio je o povezanosti tjelesne i intelektualne snage, o tome kako sport pozitivno utjeËe na mlade ljude kao ni jedno drugo sredstvo, razvijajuÊi moralne i odgojne vrijednosti. Prema njemu, sport razvija samopoπtovanje, svijest o nacionalnoj pripadnosti, te ponos i borbeni duh, ali i strpljivost koja je mladima toliko potrebna mladima. Mlade ljude treba odgajati, sport je idealno sredstvo za to i olimpijske igre Êe svoje potencijale i svrhu ispuniti tek kada svu svoju paænju posvete mladeæi svijeta, jer, nije vaæno pobijediti, vaæno je sudjelovati. Olimpijski kongres u Le Havreu oznaËio je poËetak Coubertinovog snaænog djelovanja na svijest svojih suradnika i druπtva u cjelini o moralnim i odgojnim vrijednostima sporta. Gotovo jedinu opÊe druπtvenu korist sporta, a time i svrhu olimpijskog pokreta, Coubertin je vidio u odgojnim potencijalima olimpijske ideje i olimpijskih igara. Je li pogreπno zakljuËiti da se veÊ tada, a danas je to naroËito izraæeno, odgoju mladih u sportu i kroz sport pristupa povrπno i da je vrlo malo ljudi u stanju shvatiti i prihvatiti takav koncept sport - ne sport kao postizanje
rezultata izabrane elite sposobnih, nego sport koji postiæe rezultate u uzviπenim odgojnim i æivotnim idealima velikog broja mladih.
Ideologija i praksa olimpijskog pokreta Odnos ideologije i prakse olimpijskog pokreta moæda je najbolje tumaËiti govoreÊi o raskoraku izmeu ideologije olimpijskog pokreta koju je postavio barun Pierre de Coubertin i onoga πto olimpijski pokret danas jest, dakle njegove prakse. Teπko se oteti dojmu da je odgojni doseg danaπnjeg sporta i olimpizma sadræan u dvije poruke: sportom protiv droge i fair play. I jedno i drugo je, u odgojnom smislu, postavljeno na klimavim nogama i debelo zasjenjeno prioritetima promotivne i prihodovne prirode. Olimpijski odbor ne pokazuje i ne predstavlja podatke o tome koliko je krilatica sportom protiv droge dala rezultata. To, naime, nije sluËajno, jer vjerojatno niti znaju te podatke, niti uopÊe vode raËuna o stvarnim uËincima takvih i sliËnih krilatica. Oni ne govori o tome do koliko se djece olimpijskim idealima
dosegnulo i njima 'zarazilo', o tome koliko se djece i zaπto poËelo baviti sportom, kako na njih sport utjeËe, ne samo u fizioloπkom smislu, a koliko se njih prestaje baviti sportom i zaπto. Ambicija da se postignu ideali olimpijskog pokreta danas je svedena na πest temeljnih naËela sadræanih u Olimpijskoj povelji od kojih prvo, i najvaænije, glasi: Olimpizam je æivotna filozofija kojom se slave i sjedinjuju u uravnoteæenu cjelinu kvalitete tijela, volje i uma. SpajajuÊi sport s kulturom i obrazovanjem, olimpizam teæi stvaranju takvog naËina æivota koji se temelji na radosti koja proizlazi iz napora, obrazovnoj vrijednosti dobrog primjera i poπtivanju univerzalnih temeljnih etiËkih naËela. Pokuπajmo odgovoriti na pitanje koliko se Ëesto o vrijednostima navedenima u prvom, temeljnom naËelu olimpizma govori, i joπ vaænije, kako se ono provodi u praksi? U inzistiranju na uzviπenim idealima olimpijskog pokreta i ambiciji da se oni i provode u praksi Pierre de Coubertin je, Ëini se, ostao gotovo usamljen do danaπnjih dana. 13
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 14
RELIGIJA I SPORT
Odgajati mlade ZadaÊa je svih nas ponuditi plan za mlade da bi se kroz sport mogli ostvariti. Jedan od onih koji je mladima ponudio igru da bi ih privukao pravim vrednotama bio je don Bosco. Igra nije bila cilj nego sredstvo njegova sustava. Crkva danas sport smatra prirodnim saveznikom u odgoju mladih svih æivotnih dobi Piπe don Vitomir ZeËeviÊ nogi pitaju kamo idu naπi mladi, u kojem pravcu i kojim putem. PromatrajuÊi danaπnje mlade, jasno je da proæivljavaju svoj æivot veoma konfuzno, stresno i neprofilirano. U sebi su ranjeni, nestabilni, Ëesto i poradi obiteljskog okruæenja. Svakodnevno se suoËavaju s razliËitim konfuzijama, jer druπtvo u kojem æive glorificira osobe Ëudnih moralnih i etiËkih vrijednosti, a πkola im ne daje dovoljno Ëvrstine i sigurnosti. Njima je teπko snaÊi se u takvoj zbrci, trpe i pate i takvi idu u æivot, naprijed. Mladi danaπnjice nisu krivi πto su roeni u vremenu naglog tehniËkog napretka, tako da se od malena bave televizijom, internetom, mobitelima itd. RijeË je o golemoj ponudi bez nadzora i odgovornosti. Nudi im se mnogo vremena i slobode, a sve zbog materijalnih interesa. Meutim, mlade se ne upozorava na posljedice s kojima se u æivotu moraju suoËiti. ©port ima veliku ulogu da privuËe mlade. Svako podruËje u πportu vrlo je izazovno za mlade.
M
Don Boscov pristup πportu ZadaÊa je svih nas ponuditi plan za mlade da bi se kroz πport mogli ostvariti. Jedan od onih koji je mladima ponudio igru da bi ih privukao pravim vrednotama bio je don Bosco. On je otvorio prvi oratorij kao mjesto prijateljstva i zajedniπtva meu mladima u igri i zabavi. Cilj mu nije bio πport nego preko πporta doÊi do mladih te ih evangelizirati. Don Ivan MarijanoviÊ je, predstavljajuÊi projekt 17. olimpijade salezijanske mladeæi (odræane od 30. travnja do 5. svibnja u Zagrebu), izjavio: “Svrha 17. meunarodnih igara salezijanske πportske mladeæi je ponuditi mladima moguÊnosti πportskog natjecanja i po πportu izgradnju novih odnosa utemeljenih na humanosti i poπtovanju osobe, promiËuÊi temeljne vri14
jednosti kao πto su mir, prijateljstvo, solidarnost, dostojanstvo osobe, pravednost i fair play“. (Promotivni letak, 17. olimpijada salezijanske mladeæi, Svrha Igara, Salom, Zagreb 2006.). Don Bosco je uspio πirom otvoriti vrata crkvenih ustanova, ukljuËujuÊi πport kao novu druπtvenu pojavu, novi pristup Ëovjeku, novu vrijednost ljudskog tijela, Ëovjeka kao kompletnog stvora Boæjeg. Igra nije bila cilj nego sredstvo don Boscova sustava. Crkva danas sport smatra prirodnim saveznikom u odgoju mladih svih æivotnih dobi.
Vrijednosti bavljenja πportom ©port nije odgojan sam po sebi, nego u sklopu sustavnih ljudskih vrijednosti i po posebnom odgojnom djelovanju, ukljuËujuÊi trenere kao odgojitelje, razliËite struËnjake, popratno osoblje itd. Svakom mladom Ëovjeku treba ponuditi da se bavi πportom, da bi na taj naËin mogao izgraditi svoju osobnost na temeljnim æivotnim vrijednostima, prijateljstvu, toleranciji i zajedniπtvu. Od poËetka æivota djetetu treba omoguÊiti bavljenje sportskim aktivnostima. Jer kroz πport se, kroz poraze i pobjede u igri, mladi uËe toleranciji, poπtovanju druge osobe, izgrauju se. »ovjek je oduvijek teæio igrama, zabavama i natjecanjima, da bi razvijao duh i tijelo. Danas kada veÊinu vremena provodimo pasivno, sjedeÊi za stolom na radnom mjestu ili kod kuÊe, πport je vaæan za naπe zdravlje, kako za tjelesno, tako i za duπevno i duhovno.
Duhovne vrijednosti ©port se danas nametnuo kao kulturni, turistiËki i marketinπki fenomen. Kad se govori o rijeËi πport, koja dolazi od engleske rijeËi sport, a oznaËava igru, πalu i zabavu,
tu se prije svega u πirem smislu misli na fiziËke aktivnosti, vjeæbe, igre i natjecanja u kojima Ëovjek razvija i jaËa svoju tjelesnost. ©port ponajprije oznaËava igru i vjeæbe pojedinaca i grupa koji iskazuju natjecateljski duh i razvijaju snagu tijela. U naravi Ëovjekovoj je da bude kreativan i da se æeli igrati. U svijetu πporta otkrivamo Ëovjeka koji voli igru i postaje “homo ludens”, “Ëovjek igraË”. Kroz igru on se vraÊa duhovnim vrijednostima i osobnosti, a prije svega otkriva Onoga koji ga je stvorio - Bog je stvorio Ëovjeka iz ljubavi, radi njega samoga, poradi radosti. »ovjekova Ëeænja za igrom postaje izraæaj Ëovjeka slike Boæje, s nakanom da nastavi Boæju igru stvaranja u svijetu u kojem je stvoren, koji mu je darovan.
ShvaÊanje πporta Svjesni smo koliko svijet bruji o glavnoj sporednoj stvari na svijetu, o nogometu. UoËi Svjetskog prvenstva u NjemaËkoj, govorilo se o milijardama eura koje su potroπene za domaÊinstvo. Mnogo se ulaæe u πport i πportaπe. Ljudi danima i godinama sluπaju, gledaju i raspravljaju o raznim natjecanjima i igrama. ©port nas je sve okupirao, i one koji se ne bave πportom. ©port je vaæna toËka pojedine osobe i druπtva. U se-
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 15
u sportu bi ima vrijednosti, kako na osobnom tako i na druπtvenom planu. ©port Ëovjeka odgaja za vrijednosti, zdravlje, oblikuje karakter i paænju prema drugom natjecatelju. Ali, πport u sebi moæe nositi i drugo shvaÊanje: nasilje, agresivnost, fiziËki izgled, trgovanje ljudi, uzdizanje zvijezda kao boæanstva itd. Treba reÊi i to da nije lako baviti se πportom, jer se tu podrazumijeva mnogo ærtve, ustrajnost i vjeæbe. Zato Ëovjeka proæima radost kad pobijedi i osvoji prvo mjesto. Osim toga, πportaπ razvija i sposobnosti za organizaciju, pun je entuzijazma, preciznosti, toËnosti i poπtivanju drugih. OsjeÊaj druπtvenosti budi se kod πportaπa koji igraju u jednom klubu. I zbog toga πport odgaja πportaπa da ima smisao za druπtvenost. Pri profesionalnom bavljenju πportom postoji opasnost za zdrav duh i zdravo tijelo. Tu se ide na postizavanje rezultata i Ëovjek se iscrpljuje, umara, izlaæe psihiËkoj napetosti, dopingu i ozljedama. ©portaπ se podredi novcu i postane rob πporta, a to nije smisao πporta. Smisao je u tome da on u Ëovjeku budi fiziËke i psihiËke izriËaje u smislu poπtovanja, hrabrosti, zabave, iskrenosti i osobne stabilno-
sti. Mnogi govore da obitelj treba usmjeriti mladog Ëovjeka na bavljenje πportom. Djeca mnogo sati provedu sjedeÊi pred televizorom, raËunalom, u πkoli, a malo se razmiπlja o tome kako Êe kanalizirati viπak energije. I mediji Ëesto imaju negativnu ulogu kad je rijeË o odgoju i ponaπanju djece. GledajuÊi i sluπajuÊi, djeca nekritiËki prihvaÊaju nasilje iz medija. I zbog toga je vrlo vaæno baviti se πportom, da bi se znao kanalizirati viπak energije. Rijetko Êe se vidjeti agresivno dijete koje se bavi πportom. Stoga, roditelji, potiËite djecu da se ukljuËe u πportske aktivnosti, jer kroz πport Êe mladi moÊi izgraditi zdravu osobnost.
Salezijanci i πport Salezijanci su odgojitelji koji prema primjeru svoga osnivaËa don Bosca njeguju
πportski duh u svojim zajednicama, centrima, πkolama i æupama. Velik doprinos salezijanci su dali hrvatskom πportu, odgajajuÊi mnoge mlade koje su u salezijanskim odgojnim ustanovama i æupama usmjeravali da postanu poπteni graani i dobri krπÊani. Salezijanci su 1936. osnovali Akademsko πportsko druπtvo Mladost iz kojeg su ponikli veliki πportaπi kao πto su Æarko Dolinar, »ajkovski, Stjepan Bobek, Branko Zebec i mnogi drugi. Dolaskom slobode i demokracije 1990. salezijanci nastavljaju svoj izvorni, silom prekinuti rad s mladima, ali viπe ne baπtine oduzeto ime Mladost. Salezijanska πportska mladeæ (Polisportive giovanili salesiane = PGS) je πportska asocijacija koja je iznikla iz salezijanskog
odgojno-pastoralnog rada s mladima, a glavni joj je cilj odgajati πportom, tj. kroz igru i πport promicati cjelovit razvoj osobnosti i odgovorne druπtvene odnose. Samo dan nakon proglaπenja hrvatske neovisnosti, u Barceloni 1991. Salezijanska πportska mladeæ osvojila je prvu medalju za Hrvatsku. Dakle povijesnu! Svojim sudjelovanjem i rezultatima hrvatska Salezijanska πportska mladeæ dala je svoj doprinos promicanju i prihvaÊanju Hrvatske u suvremene druπtvene i kulturne procese u Europi. Danas salezijanci u svojim centrima i æupama imaju klubove u razliËitim πportovima: mali nogomet, odbojka, koπarka, stolni tenis i taekwondo. Salezijanci su organizirali i okrugli stol na temu “Odgajati πportom”, na kojem su sudjelovali predsjednik HOOa Zlatko Mateπa, tajnik Josip »op, Stojko VrankoviÊ, Bruno KovaËeviÊ, Giuseppe Bracco, Ivan MarijanoviÊ, prof. dr. Dragan MilanoviÊ, prof. dr. Vladimir Findak, Draæen Harasin i ministar Dragan Primorac. Kako kaæu sudionici okruglog stola, bio je to prvi skup u posljednjih 50 godina na temu πport, mladi i odgoj. Ministar Dragan Primorac je u svom pismu natjecateljima 17. olimpijade salezijanske mladeæi rekao: “Ova XVII. olimpijada dokaz je salezijanske predanosti πportu i vrijednostima koje πportske igre predstavljaju. ©portske igre su aktivnost kroz koju stvaramo nova prijateljstva, razvijamo osjeÊaje zajedniπtva i natjecateljstva. Kroz poraze uËimo i, jednako kao i u pobjedi, nalazimo motivaciju za dalje….” (VodiË, 17. olimpijada salezijanske mladeæi, Poruka ministra znanosti, obrazovanja i πporta Republike Hrvatske). Literatura: Don Bosco danas (2003.) broj 1., Odgajati mlade πportom, str. 11-13 Vjesnik –akovaËke i Srijemske biskupije, br. 6 ( 2002.), Vladimir DugaliÊ, ©port u krπÊanskom æivotu, Marin SvrakiÊ biskup, ©port, snaæni faktor moralnog i druπtvenog odgoja, str. 333-334 VodiË, 17. olimpijada salezijanske mladeæi, Salom, Zagreb 2006. Nikola PaviÊiÊ, Æariπta πtovanja Marije PomoÊnice u Hrvata: ©to kaæe o πportu sv. Ivan Bosco, Æupa Marije PomoÊnice, Zagreb 1999. Promotivni letak, 17. olimpijada salezijanske mladeæi, Svrha Igara, Salom, Zagreb 2006. 15
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:46
Page 16
ETIKA I SPORT
Jedno od mnogobrojnih tumaËenja definira ferplej kao besprijekoran, otvoren, velikoduπan postupak poπtivanja pravila, tuih interesa i ravnopravnosti, skup nepisanih etiËkih normi sportaπa, sposobnost samosvladavanja, razvijanje korektnih i prijateljskih odnosa izmeu suparnika, pridræavanje sportskih pravila i odluka sudaca
Filozofija
Meunarodni trofej Ferplej “Pierre de Coubertin”
uvaæavanja
Piπe Saπa Ceraj svakom su druπtvu na snazi norme po kojima se to druπtvo i pojedinci ponaπaju i rukovode. Jedna od takvih kategorija je moral koji ima povijesnu dimenziju i kao takav je duboko ukorijenjen u Ëovjeku i njegovom odnosu prema drugim ljudima, svijetu oko sebe i, napokon, prema sebi samome. Ukupnost prouËavanja smisla i ciljeva moralnih htijenja, temeljne kriterije za moralno vrednovanje i zasnovanost izvora morala, nazivamo etikom. Dio etike odnosi se i na sport, pa tako prepoznajemo sportsku etiku koja obrauje problematiku sportskog morala. U sportskoj etici promatramo moralne manifestacije i vrijednosno procjenjujemo ljudske postupke u sportu i oko njega. Slijedom reËenog u sportskoj sredini je nastao kodeks moralnih normi ponaπanja sportaπa pod engleskim nazivom fair play ili gentlemanska pravila. Jedno od mnogobrojnih tumaËenja definira ferplej kao besprijekoran, otvoren, velikoduπan postupak poπtivanja pravila, tuih interesa i ravnopravnosti, skup nepi-
U
16
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
16:32
Page 17
sanih etiËkih normi sportaπa, sposobnost samosvladavanja, razvijanje korektnih i prijateljskih odnosa izmeu suparnika, pridræavanje sportskih pravila i odluka sudaca i dr.
Filozofija ferpleja Ferplej je daleko viπe od igre po pravilima. On je takoer i filozofija koja nam ukazuje na nuænost uvaæavanja svih sudionika ukljuËenih u sport i naputak o vrijednostima kojima nas sport uËi. Ferplej nisu kruta pravila, on iskazuje ispravan stav sportaπa putem kojeg se iskazuje poπtovanje prema drugom sportaπu i ostalim sudionicima natjecanja. IgrajuÊi prema pravilima i poπtujuÊi ferplej, sportaπ je u situaciji u kojoj mora donijeti dobro, a izbjeÊi loπe rjeπenje. Ferplej je jedno od temeljnih pitanja buduÊnosti sporta, etiËkih principa u samome sportu te osobna zadaÊa svakog sportaπa. On je takoer i kljuË za rjeπavanje problema nasilja na sportskim boriliπtima. Ako æelimo promovirati ferplej, moramo prepoznati razliËitosti koje postoje izmeu sportskih grana, razinu izvedbe i kulturnu pozadinu svake sportske priredbe.
Goran IvaniπeviÊ i Australac Lleyton Hewitt na oproπtajnom susretu IvaniπeviÊa 2004. u Wimblendonu.
Edukacija ferpleja Ferplej je zadaÊa svih sudionika u sportu: sportaπa, sportskih duænosnika, sportskih saveza, tijela lokalne uprave i medija. Sportska tijela pridonose ferpleju sastavljanjem adekvatnih sportskih pravila, edukacijom trenera, sudaca, medicinskog osoblja i sportskih duænosnika. Najviπe dræavno πportsko tijelo je odgovorno za prenoπenje poruke ferpleja putem edukacije, ponajviπe onih najmlaih. Proces edukacije ne smije biti usmjeren iskljuËivo na sportaπe, nego i na gledatelje. U promicanju ciljeva ferpleja odgovorno mjesto imaju i mediji. »ak i uza sve pokrenute akcije, promocija ferpleja je teπka zadaÊa. Zato je potrebno stalno pronalaziti nove naËine edukacije da bi se osigurali ispravni stavovi sportaπa i ostalih sudionika u sportu.
Ferplej nije samo izostanak nasilja Nuæno je viπe paænje usmjeriti prema raznim aspektima ove moralne kategorije u sportu, dakle ne samo onom koji vodi do izostanka nasilja na sportskim terenima, nego i pojedinostima koje su manje primijeÊene, kao πto su osiguranje opreme jednake kvalitete za sve sudionike te moguÊnost natjecanja protiv sportaπa jednakih sposobnosti, veliËine i snage. Provedbu ferpleja moæemo svrstati u dvije kategorije: individualnu i organizacijsku. GledajuÊi s individualne strane, zadatak svakoga sportaπa je prihvatiti pravila te igrati i ponaπati se prema njima, paziti na sportaπa do sebe, ostvariti πto bolji rezultat ("ne puπtati"), nadigrati
protivnika boljim sposobnostima, a ne agresijom, brzo reagirati i prihvatiti odluke suca, kontrolirati se prilikom pobjede i poraza, odnosno skromno prihvatiti pobjedu i ostati dostojanstven u porazu. S organizacijske strane zadaÊe sportskih saveza su: postaviti pravila koja Ëine sportsko natjecanje dinamiËnim, uzbudljivim i atraktivnim, organizirati natjecanja takvog ranga u kojima Êe svi natjecatelji imati jednake πanse, kontrolirati uvjete da bi se osigurala sigurnost za sve natjecatelje, osmisliti programe treninga koji odgovaraju dobi natjecatelja, a pritom zadræavaju visoku razinu njihove motivacije te kontrolirati utjecaj komercijalizacije i politike na sport.
Ferplej u 10 toËaka Ferplej moæemo saæeti u 10 toËaka koje bi glasile otprilike ovako: 1. Igraj na pobjedu, 2. Igraj fer, 3. Poπtuj pravila igre, 4. Poπtuj protivnike, suigraËe, suce, sportske sluæbenike i gledatelje, 5. Dostojanstveno prihvati poraz, 6. Promoviraj poruke sporta, 7. Odbaci korupciju, doping, rasizam, nasilje i ostale opasnosti koje prijete sportu i ËovjeËanstvu, 8. Pomozi i drugima reÊi "ne" negativnostima koje su pod toËkom 7., 9. Ne priklanjaj se onima koji æele diskreditirati sport, 10. Poπtuj i prikloni se onima koji pronose istinske poruke sporta. Ljudsko dostojanstvo, kako je istaknuto u Povelji Ujedinjenih naroda, mora uvijek biti na prvom mjestu, kako u æivotu tako i u sportu.
Bez ferpleja sport je nezamisliv Maksima "Bez ferpleja nema ni sporta" bila je osnovna ideja vodilja Pierrea de Coubertina, pokretaËa modernog olimpijskog pokreta. On je upozorio i na opasnost aplauza koji je okarakterizirao kao "zavodnika i korupcionaπa prvog reda". U duhu olimpijskih igara i mota koje glasi "Vaæno je sudjelovati, a ne pobijediti", moæemo citirati i ovaj stari engleski spjev: "For when that one Great Scorer comes, To mark against your name, Hell mark not that you won or lost, But how you played the game". Ferplej je kao nepisano, ali u sportu uvijek prisutno pravilo, nailazilo na brojne prepreke. Prije svega, ugroæavale su ga agresivne komponente sportaπa. Obuzdavanje te u sportu nuæne, a sve prisutnije pojave, moguÊe je postiÊi istinskim prihvaÊanjem ferpleja, koji ne postaje samo temeljna potreba u suvremenom sportu nego i pojava koja predstavlja kulturno dostignuÊe ËovjeËanstva. Stoga, odbacimo i mi Lombardijev moto: "Pobjeda nije sve, ali je jedina stvar" i priklonimo se, poput pravih sportaπa, olimpijskoj maksimi "Vaæno je sudjelovati, a ne pobijediti" koju je u propovijedi na misi za sudionike Olimpijskih igara u Londonu 1908. godine izrekao pensilvanijski biskup Ethelbert Talbot. 17
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:47
Page 18
SPORT I DRU©TVO: Iz novog zakona o sportu
Napokon nacionalni program rijedlog novog zakona o πportu prihvaÊen je u prvom saborskom Ëitanju 10. oæujka 2006. Iz zapisnika Hrvatskog sabora se iπËitava da je prihvaÊen s 93 glasa "za" i Ëetiri "protiv", πto znaËi da je veÊina saborskih klubova podræala Prijedlog novog zakona. KonaËni tekst naÊi Êe se pred saborskim zastupnicima poËetkom lipnja, tako da je do poËetka kalendarskog ljeta realno oËekivati njegovo stupanje na snagu. Zanimljivo je spomenuti da je ovo veÊ Ëetvrti zakon o πportu koji Hrvatski sabor donosi od 1990. godine; prethodni su doneseni u prosincu 1990., rujnu 1992. i listopadu 1997. Tako dinamiËna promjena osnovnih zakona πto reguliraju neku djelatnost nije baπ Ëesta i lako je zakljuËiti da postojeÊi propisi nisu ponudili dobra rjeπenja problema koji u hrvatskom πportu postoje. U proπlom broju Olimpa pisali smo o jednoj od novosti novog zakona πportskim dioniËkim druπtvima, no Zakon o πportu donosi joπ novosti, od kojih Êemo neke prikazati u ovom Ëlanku.
P
©port kao dio πireg strateπkog programa Napokon se odreuje kako Êe se za πport, kao πto se to Ëini i za mnoge druge djelatnosti, donijeti nacionalni program. Nacionalni je program u pravilu strateπki dokument dræave u razvoju neke djelatnosti, a mi ga za πport jednostavno nismo imali. Nacionalni bi program πporta trebao utvrivati ciljeve i zadaÊe razvoja πporta, aktivnosti potrebne za realizaciju tih ciljeva i zadataka te odrediti nositelje razvoja i mjere kontrole. Nacionalni program πporta Êe (sliËno kao i druge nacionalne pro18
grame) donijeti Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i to za razdoblje od najmanje osam godina. Treba se nadati da Êe u njegovu pripremu biti ukljuËeni i struËnjaci izvan sluæbenih tijela, te da Êe se provesti i primjerena javna rasprava. Zasigurno imamo mnogo ljudi koji na ovu temu ima-
Piπe mr. sc. Goran VojkoviÊ
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:47
Page 19
rati" na rubove godiπnjih proraËuna javnih tijela. Nemati viπegodiπnji program djelovanja, danas znaËi nemati stabilno proraËunsko financiranje. Novi zakon o πportu predvia i osnivanje Nacionalnog vijeÊa za πport, krovnog struËnog tijela za pitanja πporta kakvo veÊ ima veÊina europskih dræava. U pitanju je joπ jedan od poteza koje treba pozdraviti, jer je praksa (ne samo u πportu, nego i drugim djelatnostima) pokazala da postojanje veÊeg broja nadleænih tijela za odreenu djelatnost, bez odgovarajuÊe krovne organizacije, zna generirati razmimoilaæenja, nesporazume i druge probleme.
Ne treba nam umjetnost radi umjetnosti
ju mnogo toga vrijednoga reÊi i to im treba omoguÊiti. Nacionalni program πporta Êe sadræavati programe stvaranja uvjeta za postizanje vrhunskih rezultata hrvatskih πportaπa na meunarodnim natjecanjima, kao i programe stvaranja uvjeta za rekreativno bavljenje πportom radi zaπtite i poboljπanja zdravlja hrvatskih graana. Autori Zakona su tu pravilno odvojili problematiku vrhunskih πportaπa od pitanja rekreativnog πporta, koja se i u nacionalnom programu mora promatrati izdvojeno. Jer, dok u natjecateljskom πportu Hrvatska postiæe zavidne rezultate, poraznim djeluje podatak da se πportskorekreativnim programima u Hrvatskoj bavi samo oko 10 posto graana, a u zapadnoj Europi od 40 do 70 posto! Nacionalnim programom πporta utvrdit Êe se obveze dræavnih tijela i tijela jedinica lokalne i podruËne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba, Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatskog olimpijskog odbora gluhih, nacionalnih πportskih saveza i πportskih zajednica u provedbi programskih zadaÊa. Ovo je iznimno bitno i za financiranje πporta; ako je dio πireg strateπkog programa, potrebe za njegovim financiranjem bit Êe teæe "izgu-
Autori Zakona su pravilno odvojili problematiku vrhunskih sportaπa od pitanja rekreativnog sporta, koja se i u nacionalnom programu mora promatrati izdvojeno. Dok u natjecateljskom sportu Hrvatska postiæe zavidne rezultate, poraznim djeluje podatak da se sportskorekreativnim programima u Hrvatskoj bavi samo oko 10 posto graana, a u zapadnoj Europi od 40 do 70 posto
ZadaÊa Nacionalnog vijeÊa za πport Zakonom je iznimno πiroko definirana, pa ovdje navodimo samo najvaænije: ono raspravlja pitanja vaæna za πport te predlaæe i potiËe donoπenje mjera za unaprjeenje πporta; daje miπljenje Vladi Republike Hrvatske; utvruje prioritetne projekte, elaborate i studije i raspisuje natjeËaj za njihovo financiranje u sustavu javnih potreba u πportu; utvruje smjernice za kategorizaciju πportaπa; daje miπljenje na programe osposobljavanja za struËni rad u πportu; utvruje smjernice vezane uz izgradnju i kategorizaciju πportskih graevina; daje miπljenja i preporuke na nove zakonske prijedloge i na izmjene i dopune vaæeÊe zakonske regulative u πportu. Nacionalno vijeÊe za πport imat Êe predsjednika i 12 Ëlanova koje imenuje i razrjeπava Hrvatski sabor. Zakon predvia i strukturu Ëlanstva, tako da predsjednika i πest Ëlanova Sabor imenuje na prijedlog ministra nadleænog za πport, tri Ëlana na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora, jednog Ëlana na prijedlog Hrvatskog paraolimpijskog odbora, jednog Ëlana na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora gluhih i jednog Ëlana na prijedlog Kinezioloπkog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu. Nacionalno vijeÊe za πport imat Êe pravo osnovati radna tijela u Ëijem radu mogu sudjelovati i osobe koje nisu Ëlanovi Nacionalnog vijeÊa. Treba se nadati da se postupak predlaganja i imenovanja kandidata za Nacionalno vijeÊe za πport neÊe pretvoriti u lov na politiËke sinekure, nego da Êe se zaista poraditi na tome da se u to tijelo imenuju kvalitetni struËnjaci. Jer, joπ jedno tijelo kojemu Êe glavni moto biti "l'art pour l'art" (umjetnost radi umjetnosti) ne treba ni hrvatskom πportu ni Hrvatskoj uopÊe. 19
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:47
Page 20
SPORT I NOVINARSTVO
Olimpijska ideja
ne bi opstala bez novinara U uvjetima rada neshvatljivim danaπnjim generacijama, novinari su s I. OI u Ateni uspjeli obavijestiti sportsku javnost o veoma skromnim poËecima tog neobiËnog dogaaja - olimpijskih igara i od njih uËiniti opÊeprihvaÊenu i poæeljnu svjetsku priredbu Piπe Æarko SusiÊ
okret olimpijskih igara i novinari neraskidivo su vezani od samog poËetka prije 112 godina. Da novinari nisu uoËili dalekovidnost Pierrea de Coubetina u godinama najveÊeg razvoja svjetskog imperijalizma s, tada gotovo neshvatljivim, naËelom: "Na olimpijskim igrama nema mjesta rasnim, vjerskim, nacionalistiËkim i materijalnim diskriminacijama", ideja ni tada ni kasnije - ne bi opstala. Da malobrojni novinari na I. olimpijskim igrama u Ateni 1896., a pogotovo 10 stranaca meu tridesetak tada prisutnih novinara, nisu uoËili dalekoseænost i æivotnost zamisli olimpijskih igara, one ne bi preæivjele, kao πto nije preæivio niz tada veoma zapaæenih ideja. U uvjetima rada neshvatljivim danaπnjim generacijama novinara (olovka ili pero i tinta, brzojav s morseovim znakovima ili pokoji primitivni i nepouzdani telefon), oni su uspjeli pravilno obavijestiti sportsku javnost o veoma skromnim poËecima tog neobiËnog dogaaja olimpijskih igara i od njih uËiniti opÊeprihvaÊenu i poæeljnu svjetsku priredbu.
P
20
U Ateni 30 novinara Tadaπnji novinari pisane rijeËi, a danaπnji poslenici tzv. medija, uspostavili su takvo poimanje i prihvaÊanje olimpijskih igara da je, od tadaπnjih vjerojatno tridesetak novinara u Ateni ,108 godina kasnije, opet u Ateni, broj narastao na 10.500. I svi su bili privilegirani i sretni πto su izabrani iz deseterostruko veÊeg broja onih koji su æeljeli dobiti pravo izvjeπtavanja o tom dogaaju. Sve se to ima zahvaliti onim malobrojnim, ali dalekovidnim na poËetku olimpijske ideje. PoËelo je s tridesetak (10 stranih) novinara i 10 fotografa (dva stranca). Od toga broja, Ëetvero su bili aktivni sportaπi. O II. i III. igrama, nesretno spojenim sa svjetskim izloæbama 1900. i 1904. u Parizu i St. Louisu, nema podataka o novinarima i njihovom radu. Zna se da je 1908. u Londonu bilo stotinjak novinara, ali se o njihovom radu ne zna niπta pobliæe. Tek se neπto viπe zna o Igrama kod sistematiËnih ©veda u Stockholmu 1912. Oni su registrirali 260 novinara i 11 fotoreportera, od Ëega su samo tri bili stranci, jer su organizatori pravo snimanja (prvo na
OI) povjerili "Hasselbladu", tvrtci poznatih fotoaparata. Kao, uostalom, i sve nakon I. svjetskog rata, naglo se unaprijedio olimpijski pokret i olimpijske igre u njemu. VeÊ je u Parizu 1924. zabiljeæeno 724 novinara pisane rijeËi i Ëak 120 fotoreportera. Od Evrope daleki Los Angeles 1932. biljeæi 788 novinara i pet sluæbenih fotoreportera, uz neodreeni broj Ëlanova sindikata novinara i fotoreportera. U Los Angelesu se zbio dogaaj posebno vaæan za olimpijske igre. Na inicijativu press-odjela organizacijskog odbora, 1500 radijskih amatera, tada vrlo mnogobrojnih i popularnih u svijetu, obavjeπtavalo je dan i noÊ o zbivanjima u Los Angelesu. Bitan napredak u obavjeπtavanju s olimpijskih igara zbio se u Berlinu 1936. Tadaπnji je nacistiËki reæim u NjemaËkoj najprije odbio prirediti igre, jer je Hitler bio protiv te "oligarhijske
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:47
Page 21
priredbe", no na nagovor ministra propagande Josefa Goeblesa ipak ih je prihvatio iz propagandnih razloga. NjemaËka je upregnula cijeli dræavni, partijski, pa i vojni aparat u organizaciju i, prezentirajuÊi organizacijske sposobnosti i preciznost izvedbe - naæalost - sjajno uspjela. Tada su postavljene norme za buduÊe organizacije sportskih priredbi. U Berlinu je organiziran golemi press-centar za 1800 novinara (od toga 700 stranih) i 114 fotoreportera iz 58 zemalja. Centar je opskrbljen pisaÊim strojevima s raznim abecedama, telefonskim i teleprinterskim vezama s cijelim svijetom, Ëak i telefoto ureajima. Prvi su put olimpijske igre televizijski prenoπene, doduπe eksperimentalno samo na 18 javnih mjesta. Sluæbeni film znamenite Leni Riefenstahl "SveËanost ljepote i naroda" joπ nije nadmaπen.
Od Rima ograniËenje broja akreditiranih U Londonu 1948. joπ su se osjeÊale posljedice II. svjetskog rata, ali veÊ se razmahala televizija, pa je BBC prenosio Igre za 80.000 pretplatnika 64,27 sati, uz pomoÊ 10 TV-reportera. Podaci iz Helsinkija 1952. su finski toËni pa se zna da se za 1848 novinara (od toga 939 pisane rijeËi) iz 64 zemlje brinuo prvi press-centar πefa Sule Kolkka. U Helsinkiju se prvi put pojavljuju novinske agencije i ameriËki NBC. Daljina Melbournea 1958. bitno je smanjila broj novinara na 589 stranih i 100 fotoreportera. Od Rima 1960. naglo raste zanimanje za olimpijske igre pa Meunarodni olimpijski odbor uvodi ograniËenje broja akreditiranih novinara. Bilo ih je 2194, od Ëega 946 pisanih medija, iz 64 zemlje. Televizija
veÊ prenosi u 38 zemalja, meu njima i Jugoslaviju. Nakon dalekih igara u Tokiju 1964. naglo raste broj novinara i u Muenchenu 1972. godine na 4578, od toga 1696 pisanih novinara, 358 fotoreportera, 504 za agencije i 182 RTV-komentatora. Od tada, broj novinara postaje MOO-u i organizatorima jednak problem kao i broj sportaπa. Montreal 1976. godine 8733, Moskva 1980. godine 7629, Los Angeles 1984. godine 8700, da bi u Barceloni 1992. broj novinara premaπio 12.000, a u Atlanti 20.000 (20.420). To je prisililo MOO da rigoroznije ograniËava broj akreditiranih novinara. Istina, organizatori to ponekad krπe, ali se viπe nikada neÊe premaπiti broj iz Atlante. Ne zato πto nema zanimanja za olimpijske igre, nego jednostavno stoga πto je to organizacijski neprovedivo. 21
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:47
Page 22
NOVI SPORTOVI U HRVATSKOJ
Kuglanje PoËeci ove igre, pod nazivom Eisstockschiessen ili Eisschiessen, zabiljeæeni su u selima Tirola i Gornje Bavarske u XVI. stoljeÊu. Kuglanje na ledu u nas je poËelo 1995. kada je osnovan Klub kuglanja na ledu Mladost
na ledu Piπe Colette Hruπkar
Snimio Verdran KrËeliÊ
dvorani Doma sportova u Zagrebu u oæujku 2006. odræano je 52. muπko i 38. æensko otvoreno prvenstvo Europe u kuglanju na ledu. Sudjelovalo je 20 reprezentacija u Ëijim je redovima bilo 500 πportaπa. Osim najboljih selekcija europskih zemalja nastupile su i reprezentacije Brazila, Kanade, Gvatemale i Kenije. Osim na ledu, ovaj se πport moæe igrati i na asfaltu, pa se sve viπe πiri i u zemljama gdje su ledene plohe rijetkost.
U
Stari europski sport PoËeci ove igre, pod nazivom Eisstockschiessen ili Eisschiessen, zabiljeæeni su u selima Tirola i Gornje Bavarske u XVI. stoljeÊu. Krajem XIX. stoljeÊa kuglanje na ledu poËelo se igrati i na Bledskom jezeru u Sloveniji. Prva pravila potjeËu iz 1920. godine, a 1926. organizirano je prvo natjecanje u NjemaËkoj. U Innsbrucku je 1948. osnovan Meunarodni savez za kuglanje na ledu (Internationale Föderation für Eisstockschiessen). Prvo prvenstvo Europe odræano je u Garmisch Partenkirchenu 1951. godine. Ovaj je sport danas najpopularniji u Austriji, NjemaËkoj, Italiji, »eπkoj i Sloveniji.
Pravila igre Igraliπte je glatka ledena ploha veliËine 42x4 metra. Srediπnje polje je dugo 21 m, a na oba kraja je po jedno startno odnosno ciljno polje, duljine 8 metara na 22
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:47
Page 23
koje se nadovezuje polje za bacanje, duljine 2,5m. Nakon svakog zavrπenog kruga mijenja se smjer bacanja i ciljno polje postaje startno i obratno. Osnovni rekvizit je drveni Ëunj s drπkom, visok 38 cm, promjera 25-27 cm, a teæak 4-6 kg. Dno Ëunja je polirana drvena ploËa koja klizi po ledu. NatjeËu se muπkarci i æene. Igra se pojedinaËno ili ekipno, s po Ëetiri igraËa ili igraËice. Svrha igre ja da se vlastiti Ëunjevi dobace πto bliæe cilju, plastiËnom prstenu, pri Ëemu je dopuπteno izbiti Ëunj protivnika i udaljiti ga od cilja. Udaljenost Ëunjeva od ciljnog prstena mjeri se pomoÊu 3 m duge letve s centimetarskom podjelom. Rezultat se raËuna po posebnom kljuËu nakon svakog kruga bacanja i na kraju zbraja. Postoji i pojedinaËno natjecanje muπkaraca u bacanju u daljinu, kod kojeg je igraliπte dugo 300 m, pa se nalazi na zaleenim jezerima.
Staza je na poËetku πiroka 4 m, a na kraju 16. Kroz sredinu je povuËena uzduæna srediπnja linija kao orijentir za bacanje.
Kuglanje na ledu u Hrvatskoj Kuglanje na ledu u nas je poËelo 1995. godine kada je osnovan Klub kuglanja na ledu Mladost. »lanovi kluba treniraju na klizaliπtu na Velesajmu, a ljeti na asfaltu u Sveticama. Djevojke su zapoËele s radom 1997. godine. Za hrvatsku reprezentaciju na ovom vrlo dobro organiziranom prvenstvu nastupile su: Brigitte Æaja (kapetanica), Fedora Ostler, Waltraud Haselwanter, Annemarie Glatz i Boæena BrkljaËiÊ. »lanovi muπke ekipe bili su Siniπa Dominik Milin (kapetan), Miroslav ©uper, Karlo Kodrnja, Dean Zanoπki, Vedran KrËeliÊ i Josef Ostler, koji je trener muπke i æenske ekipe. Predsjednica i jedna od osnivaËica kluba je Karmen Juratek, a predsjednica Organizacijskog odbora izuzetno dobro organiziranog Otvorenog europskog prvenstva bila je Mirjana PaokoviÊ. 23
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:48
Page 24
SPORTSKA ARHITEKTURA UVJETI ZA BAVLJENJE SPORTOM
Kome treba sportska infrastruktura Piπe Gordana GreguriÊ, dia
U razvijenim zemljama, gdje je veÊ dugo prisutan profiterski profesionalizam u sportu i gdje su marketing i prodaja vaæniji i od sporta samog, stavka zvana sportska infrastruktura je prepoznata kao jednakovrijedan Ëimbenik. Zato trebamo i klasiËnu sportsku infrastrukturu
24
roljeÊe je stiglo, sunËani dani mame ljude na zrak, iz podruma se vade bicikli, role, skateboardi, reketi za badminton i pingiÊ i sva ostala Ëuda kojima, oni æeljni rekreacije, vrludaju po cestama i ostalim tvrdim, mekim i vodenim povrπinama - predvienim ili ne za bavljenje πportom. Jarun opet postaje koπnica.
P
Paralelni svijet U sezoni kiπa i poplava, koje su nas nedavno pratile, jedna mi se scena s beogradskih ulica duboko urezala u memoriju: nekakav dobar dæip-amfibija, jureÊi kroz pedesetak centimetara poplavljenu ulicu, meu autima koji se jedva probijaju, vuËe za sobom Ëovjeka na boardu! Pomislih: Ëemu se sve naπi susjedi neÊe dosjetiti! Znatiæelja mi nije dala mira, pa sam lutajuÊi internetom otkrila da to ''boardanje'' po cesti nije niπta neobiËno. Vjerujem kako je veÊ mnogima poznato da danas postoje svakakvi πportovi,
klasificirani u razne kategorije, ali meni je zaista fascinantna Ëinjenica da postoji, zapravo, jedan paralelni πportski svijet s organiziranim sustavima natjecanja! Kaæem paralelni, jer veÊina tih πportova nije, zasad, u olimpijskoj obitelji, niti imaju internacionalne asocijacije, iako veÊ postoje mnogi klubovi, forumi i ostala mjesta okupljanja. Dakle, pitanje je dana kad Êe taj ostatak, tzv. malih ili treÊih πportova dobiti svoje mjesto u priznatim meunarodnim vodama, kao πto neki veÊ jesu.
A πto je sa starim svijetom? Ne znam, ali moæda treba, s razlogom, postaviti pitanje: kad Êe nogomet, rukomet, koπarka, odbojka, vaterpolo, atletika, gimnastika, klasiËno klizanje i skijanje ustupiti mjesto raznim pustolovnim utrkama, triatlonu, ironmanima, trekkingu, mtb-orijentaciji, rolerskiju, base jumpingu, cliff divingu, wake boardingu, kitesurfingu, sportskom penjanju… popis je dug (moæete ga provjeriti na www.adventure-sport.net ). Zaπto spominjem sve to ako je ova rubrika namijenjena πportskoj arhitekturi? Zato πto, ako niste primijetili, ni za jedan od ovih πportova nije potrebno gotovo niπta od πportske infrastrukture. Kad bismo sad i uspjeli pobrojati sve te ''male'' ili ''treÊe'' πportove, moæda ih jedan posto koristi dio neke postojeÊe πportske graevine (eventualno da s nje skoËe kao u base jumpingu ili cliff divingu). »injenica je da su ti πportovi viπe-manje sezonski, ali neki traju cijele godine. I trajat Êe, vjerojatno sve dulje i dulje. Jer skupa je druπtvena investicija u πportsku graevinu i njenu opremu zamijenjena skupom,
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:48
Page 25
ta samog, stavka zvana πportska infrastruktura je prepoznata kao jednakovrijedan Ëimbenik. Zato trebamo i klasiËnu πportsku infrastrukturu. Prema njoj se, kao i prema razvoju πporta, trebamo postaviti kao dobri menadæeri, ali i kao dobri gospodari i vizionari, ujedinjujuÊi pri tom (ili razluËujuÊi) πport kao posao i πport kao ljubav, hobi i rekreaciju. »injenica da optimalni uvjeti za bavljenje πportom u pravilu ne uspiju zako-
Ëiti razvoj neke πportske veliËine ne umanjuje potrebu za njihovim postojanjem i razvojem. I dalje Êe biti veliËina koje nastaju gaajuÊi koπ u neËijem dvoriπtu, trËeÊi za loptom na leπnatom igraliπtu, plivajuÊi kilometrima uz obalu ili kampirajuÊi u πatoru na surovim planinskim padinama - ali sve manje. Ako optimalni uvjeti za bavljenje dobrim starim klasiËnim (i tradicionalnim) πportovima postanu privilegij vrhunskih πportaπa, nestat Êe i moguÊnost da se postane vrhunski. A onda Êemo imati globalne ''olimpijade starih πportova''. Noviteti dolaze (i to, uglavnom, s individualnim πportovima) i treba ih prihvaÊati ne umanjujuÊi postojeÊe, πireÊi pritom veliku πportsku obitelj. Razdoblje inkubacije bolesti zvane ''kapitalizam u razvoju'' polako bi veÊ trebao proÊi. Uskoro Êemo znati hoÊemo li biti bolesni ili smo se uspjeli othrvati nemaru, neplanskoj i loπoj gradnji i pogubnim osobnim interesima. Sva struËna i druga pitanja molim uputiti na: HOO - Odjel πportske infrastrukture KriæaniÊeva 5, 10000 Zagreb Tel.: 4610-117, 4622-633 Fax.: 4622-635 e-mail: gordana.greguric@hoo.htnet.hr
ali individualnom πportskom opremom za svaki od ovih avanturistiËkih πportova. Baπ kao i u svim segmentima svakodnevnog æivota, investicije se prebacuju na pojedinca: ako æeliπ, kupi si i pribavi sam. Pogotovo ako si nestrpljiv, æeljan avanture i adrenalina.
Opstanak Iako je paralelni svijet u svakodnevnoj ekspanziji, u Hrvatskoj se, joπ uvijek, viπe ljudi bavi malo proπirenom klasiËnom rekreacijom i imamo viπe registriranih πportaπa u klasiËnim πportovima (vjerojatno zbog slabije kupovne moÊi i usaenih tradicionalnih vrijednosti). A skrb o πportskim objektima provodi se po sistemu ''brigo moja prijei na drugoga''. S druge strane, u razvijenim zapadnim zemljama, gdje je veÊ dugo prisutan profiterski profesionalizam u πportu i gdje su marketing i prodaja vaæniji i od πpor25
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:48
Page 26
1
SPORTSKA FOTOGRAFIJA
3
Fotografije iz zbirke Hrvatskog πportskog muzeja Piπe Kreπimir MikiÊ TraæeÊi nekolicinu fotografski zanimljivih snimaka πporta odabrali smo ovu fotografiju koja prikazuje igraliπte u Wimbledonu 1894. godine, a koju bismo mogli nazvati i ritam. ZaËudno je kako je autor u pravom trenutku zabiljeæio dobar raspored likova po cijeloj fotografiji, po cijelom prostoru, πto stvara ritmiËki raspored. Treba istaknuti i znaËenje bijelih linija i mreæe u gornjoj treÊini, Ëime je ostvaren dobar kompozicijski sklad. Pred nama je zanimljiva fotografska priËa koja zapoËinje æenskom osobom u prednjem planu i onda se nastavlja preko ostalih likova-igraËa i zavrπava s drveÊem u desnom gornjem dijelu slike…
1
SljedeÊa fotografija prikazuje Dinamov stadion. Snimanje iz neobiËnih kutova (gornjeg ili donjeg rakursa) uvijek za promatraËa slike otkriva neπto novo, drugaËije, nego πto on inaËe vidi u svom æivotu. Naime, mi rijetko gledamo iz nekog rakursa, pa su nam tako snimljene fotografije uvijek zanimljive, na stanovit naËin neobiËne. Gornji rakurs osim toga je znatno sveobuhvatniji, a to vidimo i na ovoj fotografiji.
2
26
5
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:48
Page 27
Fotografija koja prikazuje nastup Marka Spitza na OI 1972. godine, naπla se u naπem izboru iz dva razloga. Prvi razlog je odabir krupnog plana plivaËa, Ëime je maksimalno doπao do izraæaja njegov napor, zatim dijagonalni poloæaj, Ëime je istaknuta brzina i dinamika. Slici se meutim moæe uputiti i manja zamjerka, neovisno o tome koliko je snimanje πportskih natjecanja zbog brzine sloæeno, a ona se odnosi na poloæaj ruke koja je odrezana rubom kadra (slike), πto uvijek smeta.
3
Snimak odbojkaπa na igraliπtu HA©K-a u Maksimiru 1927. godine uspio je iako je pri snimanju oËito bilo niz problema. Fotograf ne moæe baπ slobodno πetati igraliπtem, tu su brojne prepreke, najËeπÊe je to publika. Koliko, meutim, moæe biti snaæan sadræaj slike, najbolje vidimo na ovom primjeru. Zbog igre u prvom planu gledatelji u drugom ipak toliko ne smetaju, kao ni stup na desnoj strani. I lopta koja se nalazi na dobrom mjestu unutar slike (nije bila odrezana rubom fotografije) zadræava pozornost gledatelja na bitnom.
4
2
4
BirajuÊi fotografije za ovu rubriku oko se mora zaustaviti na ovoj izvrsnoj fotografiji Centralnog gimnastiËkog zavoda iz Stockholma. Teπko je povjerovati da ovo πto vidimo nije nacrtano ili da to nije prizor iz nekog filma. Rekli bismo, vrsna inscenacija, fotografija koja sadræi viπe radnji, dogaanja u prostoru, uz izraæajno svjetlo. Danas bismo odmah posumnjali na raËunalne intervencije, no ovdje ih zaista nema. Obratite pozornost na pojedine grupe likova, gimnastiËar u prednjem planu, Ëovjek i dijete, masaæa, Ëovjek na ljestvama i tako dalje…
5
6
U»IMO FOTOGRAFIRATI: Pred nama je ljeto, pa i viπe snimanja. Stoga ova fotografija Pierrea de Coubertina, koja je znaËajna za povijest πporta, moæe nam posluæiti i kao primjer za uËenje. Naime, na njoj se javlja Ëesta pogreπka, a to je nagnuti horizont. Zamislite da snimate more, a da ono visi u jednu stranu. To je nedopustivo. Razlog toj omaπci je Ëinjenica da se snimatelji maksimalno koncentriraju na dogaanja neposredno ispred fotografskog aparata, pri Ëemu manje paze na pozadinu. No nemojte zaboraviti: prednji plan i pozadina jednako su vaæni u slici i na njih pri snimanju treba uvijek jednako obratiti pozornost.
6
27
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:48
Page 28
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:49
Page 29
UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X
GODINA 37 • BROJ 137 • LIPANJ 2006.
Polaznici i nastavnici TeËaja za uËitelje gimnastike u Zagrebu, 1894.- 1896.
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:49
Page 30
OBLJETNICE: 120 godina πaha u Hrvatskoj
Osnivanje zagrebaËkog πahovskog kluba U prvim godinama djelovanja u Zagrebu nije postojalo veÊe zanimanje za πah. U izvjeπtaju Gradskog poglavarstva iz 1887. godine moæemo proËitati da ZagrebaËki πahovski klub ima πest Ëlanova i 53 forinte imovine. Godine 1889. broj Ëlanova je pao sa πest na tri, a imovina je iznosila samo jednu forintu Piπe Zdenko JajËeviÊ
ekoliko ljubitelja πaha u Zagrebu sastalo se u rujnu 1885. godine radi osnivanja privremenog odbora "u svrhu ustrojenja πahovskog kluba". Taj su poziv objavile Narodne novine u broju 202. od 5. rujna 1885. pod naslovom "Priposlano: Pozivlju se sva gospoda ljubitelji πaha u Zagrebu i okolici, da izvole u nedjelju 6. rujna u 3 sata po podne doÊi u dvorsku sobu velike kavane na dogovor u svrhu ustrojenja πahovskog kluba."
N
Dogovor u svrhu ustrojenja πahovskog kluba Dva dana nakon toga dogovora, Narodne novine su izvijestile svoje Ëitatelje: "Ustrojenje πahovskog kluba u Zagrebu. U skupπtinu, koja je bila sazvana za juËer u 3 sata poslije podne, da se ustroji πahovski klub, doπlo je 30 pozvanih licah. Skupπtinu otvorio je gosp. profesor dr. Pilar liepim govorom, u kojem je istakao potrebu, da se takvo druætvo ustroji u Zagrebu te obrazloæio kulturnu i druætvenu vaænost plemenite πahovske igre. Govor dra Pilara primljen je æivim odobravanjem. Na to proËita predsjednik pravila druætva, koja su usvojena s nekimi promjenami, te Êe se visokoj kr. zem. Vladi podnieti na odobrenje. U privremeni odbor izabrani su gg. dr. Pilar, odvjetniËki perovoa Wolf i kand. prof. ©ram, te je ovim ostavljeno, da uËine, πto je dalje potrebito. »im budu pravila potvrena, sazvati Êe privremeni odbor glavnu skupπtinu, da se imenuje stalni odbor". Privremeni odbor predao je vladi pravila, a Odjel za unutarnje poslove potvrdio ih je 22. oæujka 1886. pod brojem 12838. U njima se navodi da je svrha kluba: "Osnovati za ljubitelje πaha steciπte i pruæiti im priliku da se teoretiËno i praktiËno u πahu usavrπe".
OsnivaËka skupπtina ZagrebaËkog πahovskog kluba Glavna skupπtina je sazvana za 30. prosinca 1886. go-
2
dine. O tome izvjeπtavaju Narodne novine od 27. prosinca 1886: "U Zagrebu ustrojava se '©ahovsko druætvo', te privremeni odbor poziva u prvu glavnu skupπtinu, koja Êe se odræati dne 30. o. mj. u 3 sata po podne u Narodnoj kavani (dvoranska soba). Na dnevnom je redu izbor odbora, koji se po Ël. 5. druætvenih, po vis. vladi potvrenih pravilah, ima birati koncem prosinca svake godine, a svoje uredovanje poËima prvoga sieËnja nove godine". SliËan tekst najave skupπtine donijeli su i drugi tadaπnji zagrebaËki dnevnici, na primjer Obzor i Hrvatska, ali o samoj skupπtini nisu izvijestili. U izvjeπtajima gradskoga poglavarstva za 1886. godinu, u poglavlju Druætva u Zagrebu, nalazimo na 53. mjestu Prof. dr. –uro Pilar "©ahovski klub, za teoretiËko i praktiËno usavrπavanje u πahu". Klub je dakle sigurno osnovan 30. prosinca 1886., kada je po pravilima odobrenima 22. oæujka 1886. odræana glavna skupπtina. –uro Pilar je vjerojatno izabran za prvog predsjednika kluba, ali ostali Ëlanovi odbora nisu nam poznati. ©ahovski djelatnici, najzasluæniji za osnivanje prvoga πahovskog kluba u nas, bili su geolog prof. dr. –uro Pilar, matematiËar i fiziËar Dragutin ©ram i pravnik Slavko Wolf.
Prva πahovska rubrika U novopokrenutom listu Dom i svijet u broju 23, prva πahovska rubrika u Hrvatskoj objavljena je 1888. godine, a urednik je bio Viktor Richtmann. U prvim godinama djelovanja u Zagrebu oËito nije postojalo veÊe zanimanje za πahovsku igru. Tako u izvjeπtaju Gradskog poglavarstva iz 1887. godine moæemo proËitati da ZagrebaËki πahovski klub ima πest Ëlanova i 53 forinte imovine. SljedeÊe godine klub je takoer imao πest Ëlanova, dok se o imovini ne govori. U godini 1889. broj Ëlanova je pao sa πest na samo tri, a imovina je iznosila samo jednu forintu.
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:49
Page 31
rijal, knjiænicu, a vodi i druπtveni album. Naπastar je naziv za inventar, a to su bile πahovske ploËe i figure πahovskih satova tada u Zagrebu nije bilo. Nije nam poznato Ëemu je sluæio druπtveni album.
Zastoj u radu i ponovno osnivanje Godine 1893. ZagrebaËki πahovski klub prestao je postojati. U izvjeπtaju Gradskog poglavarstva, u statistici druπtava, klub je na 56. mjestu, ali nema nikakvih podataka o broju Ëlanova i o imovini. Godine 1904. u Zagrebu je organiziran veliki turnir na kojem su igrali Nikola KonjoviÊ, ©olc, KostiÊ, Kosta RoæiÊ, Josip PoiÊ, VukeliÊ, RijeËanin LiniÊ i drugi. Prvo mjesto osvojio je zasluæni Nikola KonjoviÊ. Nakon toga turnira zapoËeli su pripremni radovi za obnavljanje rada kluba, πto je i uËinjeno tri godine kasnije. Predsjednik kluba bio je zagrebaËki gradonaËelnik Milan Amruπ. UoËi I. svjetskog rata, zagrebaËki je klub najjaËi πahovski klub u Hrvatskoj. Prireuju se turniri, meËevi, simultanke, gostuju strani majstori itd.
Osnivanje Hrvatskog πahovskog saveza
ZagrebaËki gradonaËelnik Milan Amruπ
Prva pravila ZagrebaËkog πahovskog kluba 1. Naslov i svrha kluba Naslov kluba jest ZagrebaËki πahovski klub. Klubu je svrha osnovati za ljubitelje πaha stjeciπte i pruæiti im prilike, da se teoretiËno i praktiËno u πahu usavrπe. Sve su druge igre izkljuËene. Poslovni jezik kluba jest hrvatski jezik. 2. »lanstvo i prava Ëlanova »lanstvo se stiËe primanjem, a gubi se ili izstupom, koji valja najkaπnje 14 dana prije izminuÊa svakoga Ëetverogodiπta prijaviti, ili se gubi izkljuËenjem. »lanovi su bud pravi, bud zaËastni. Svaki Ëlan ima pravo glasa. Mogu biti izabrani u odbor i suvlastnici su druætvenog imetka samo pravi Ëlanovi. 3. Uvjeti primanja u klub Prijavu za pristup u klub prima svaki Ëlan odbora ustmeno. Ako nakon osam dana, πto prijavljeni u klubske prostorije dolazi i πto je njegovo ime na crnoj ploËi zabiljeæeno, neima nikakova prigovora sa strane Ëlanova, tada odbor prijavljenoga formalno primi, saobÊiv mu to ustmeno ili pismeno (glede moguÊega prosvjeda). 4. Imovina i sredstva kluba. Svaki Ëlan plaÊa upisninu od 50 novËiÊa i godiπnji prinos od 4 forinta u Ëetvrtgodiπnjih predplatnih obrocih. Pet po sto od toga prihoda ulaæe se koristnosno u svrhu uztemeljenja druætvene glavnice. Klub je vlastan primati darove za druætvene svrhe. …10. O razrieπenju kluba. O razrieπenju kluba moæe valjano odluËiti samo veÊina od Ëetiri petine Ëlanova… Na Ëelu kluba bio je odbor koji se sastoji od predsjednika, potpredsjednika, blagajnika, tajnika i jednog odbornika. Iz pravila razabiremo da je za rad kluba dosta vaæan bio odbornik "koji vodi naπastar" jer nadzire igraÊi mate-
Ta je aktivnost okrunjena osnivanjem Hrvatskog πahovskog saveza. Do konkretnih akcija vezanih uz osnivanje Saveza doπlo je na poticaj ZagrebaËkog πahovskog kluba. U zapisniku toga kluba od 30. kolovoza 1911. piπe: Odbor zakljuËuje da se u tu svrhu piπe svim poznatim klubovima i da se ujedno dade proglas u novine kao poziv na osnivanje saveza. Na taj se naËin kani postiÊi, da se pozovu i nepozvani πahovski klubovi iz raznih mjesta. Savez bi u poËetku zauzeo teritorij Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, Istre, Bosne i Hercegovine. Na poziv ZagrebaËkog πahovskog kluba imao bi se ustrojiti πahovski Savez. HoÊe li ta akcija uspjeti, ne moæemo znati, ali da se lijepe posljedice toga pokazuju, vidimo najbolje po tom, πto se u Istri budi πahovski æivot. Osnutkom πahovskog kluba u Pulju, koji kani po Ëitavoj Istri, a zatim i po Dalmaciji pokrenuti πahovsku akciju, podiÊi Êe se jamaËno i u tim zemljama smisao za naπu igru, pa Êe πahovski savez doskora moÊi veÊe nade gojiti. OsnivaËka skupπtina Hrvatskog πahovskog saveza odræana je 12. svibnja 1912. u prostorijama Graanske streljane. Poslije 17 sati skupπtinu je otvorio predsjednik ZagrebaËkog πahovskog kluba Milan Amruπ, pozdravivπi prisutne i istaknuvπi vaænost ovoga zajedniËkog sastanka za ustrojenja Saveza. Literatura: 1. 50 - Spomenica ©ahovskog druπtva Zagreb (1954.), Zagreb 2. Gross, I. (1912.). Povijest πaha, Karlovac 3. PaviÊ, K. (1974.). ZagrebaËki πahovski klub 1886. - 1893. Povijest sporta 5 (19), 1727. - 1842. 4. KovaËeviÊ, V. (1997.). Povijest hrvatskog πaha, Zagreb: Hrvatski πahovski savez
3
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:49
Page 32
BIOGRAFIJE: 60. godiπnjica roenja Hrvoja Horvata
Rukomet kao æivot Horvat se nikad nije zadovoljavao prosjeËnoπÊu. Provodio je individualne treninge, pripremajuÊi se prije svih drugih Ëak i za manje vaæne turnire i reprezentativne akcije. Bio je samokritiËan teæeÊi uvijek boljemu, æeleÊi stalno napredovati i razviti potencijal do krajnjih granica Piπe Goran BobiÊ ukometaπ Hrvoje Horvat rodio se u Bjelovaru 25. svibnja 1946. godine. Njegova obitelj je u to vrijeme æivjela u Ivanskoj, mjestu pokraj Bjelovara, gdje je njegov otac radio kao sluæbenik. Dvije godine kasnije preselili su se u Bjelovar. Nakon zavrπetka osnovnog i srednjoπkolskog obrazovanja Horvat je upisao Pravni fakultet u Zagrebu na kojem je diplomirao 1972. godine. Bio je rukometni reprezentativac bivπe dræave u neprekinutom nizu 14 godina. Za reprezentaciju je nastupio 231 put i postigao 621 zgoditak. Bio je Ëlan Omladinskog rukometnog kluba Partizan (Bjelovar) za koji je igrao 18 sezona, sve do 1979. godine, kada je otiπao u NjemaËku, gdje je za münchenske rukometne klubove TSV Milbertshofen igrao jednu, a za MTSV Schwabing tri sezone. Triput je nastupio za reprezentaciju svijeta. Godine 1968. u Karvini u »eπkoj u susretu s »ehoslovaËkom, 1974. godine u Ljubljani s Jugoslavijom, a 1975.
R
Hrvoje Horvat, drugi gore slijeva, u ekipi ORK Partizana 1974.
4
godine u Dortmundu u susretu sa SR NjemaËkom. U posljednja dva susreta reprezentacije nosio je kapetansku vrpcu.
Jedan od najboljih Horvat je bio prvi rukometaπ bivπe dræave koji je do 1971. godine imao 100 nastupa za reprezentaciju. Na SPu 1970. i 1974. godine osvojio je bronËanu medalju, a nastupio je i na Svjetskom prvenstvu 1967. godine (7. mjesto). Na Olimpijskim igrama 1972. godine, na kojima je prvi put na programu bio rukomet, osvojio je zlatnu medalju. Na OI 1976. nastupio je u momËadi koja je osvojila peto mjesto. Na tim mu je Igrama pripala Ëast da na sveËanosti otvaranja nosi zastavu svoje zemlje. I upravo taj trenutak, to priznanje, uz nezaboravan doËek πto su ga rukometaπima ORK Partizan priredili njihovi sugraani nakon osvajanja naslova klupskog prvaka Europe, bez obzira na sve rezultatske uspjehe i dostignuÊa, Horvat smatra vrhuncima svoje sportske karijere. »lan je i reprezentacije koja je na Mediteranskim igrama 1967. bila prva. Pobjednik je mnogih turnira, “trofeja”, Ëetveroboja i raznih pripremnih natjecanja. S klubom je 1972. godine osvojio Kup europskih prvaka. U finalu tog natjecanja u Dortmundu, ORK Partizan je pobijedio Vfl Gummersbach (19-14). Sedam je puta osvojio dræavno prvenstvo: 1967., 1968., 1970., 1971., 1972., 1977. i 1979., a Kup Jugoslavije 1968. i 1976. godine. U sezoni 1975./1976. proglaπen je za najboljeg igraËa, a bio je i najbolji strijelac s prosjekom od 12,2 gola po utakmici. Nakon zavrπetka igraËke karijere, u rukometu je ostao an-
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:49
Page 33
Finale KEP-a u Dortmundu 1972. izmeu Partizana i Gummersbacha
gaæiran kao trener. I tu je duænost obavljao iznimno uspjeπno. Za svoja dostignuÊa i uspjehe dobio je brojne nagrade i priznanja. Meu ostalim je proglaπen zasluænim sportaπem, a dobitnik je i Zlatne znaËke Saveza za fiziËku kulturu Jugoslavije.
Zlatno doba bjelovarskog rukometa Horvat je bio jedan od najistaknutijih pripadnika bjelovarske πkole rukometa koja je pod vodstvom trenera Æeljka Seleπa ostvarila iznimne klupske rezultate. Pojavom ORK Partizan iz Bjelovara na europskoj rukometnoj sceni pojavila se nova rukometna πkola koja je osvajala maπtovitoπÊu i individualnim vrijednostima pojedinaca uklopljenih u kolektiv. U njoj se posebno isticao Hrvoje Horvat. Na rukometno igraliπte iza bjelovarske sokolane Horvat je poËeo dolaziti prateÊi brata Zdravka, koji je tada igrao za drugu ekipu ORK Partizan. S navrπenih 15 godina poËeo je nastupati za prvu ekipu u sluæbenim ligaπkim natjecanjima. Sve do kraja karijere Horvat je æivio rukomet i rukomet je bio njegov æivot. IgrajuÊi na vanjskim pozicijama u napadu, kao srednji vanjski i lijevi vanjski napadaË, oduπevljavao je upravo Ëinjenicom πto je volio “igrati” rukomet, pro-
igravati se i kombinirati. Horvat je bio kompletan igraË, izvanredan strijelac, ali i pouzdani obrambeni igraË.
Stalna teænja za usavrπavanjem Oduπevljava Ëinjenica da je Horvat, kao vrhunski sportaπ, u vrijeme aktivne igraËke karijere diplomirao pravo. Bez obzira na sve igraËke predispozicije, talent, sportsku inteligenciju, iznimnu podrπku i razumijevanje obitelji, jedna je Ëinjenica koja Horvata uzdiæe iznad drugih i primjer je svima: bio je “radnik”, u potpunosti posveÊen sportu kojeg je iznimno volio i cijenio. Nikad se nije zadovoljavao prosjeËnoπÊu. Provodio je individualne treninge, pripremajuÊi se prije svih drugih Ëak i za manje vaæne turnire i reprezentativne akcije. Bio je samokritiËan teæeÊi uvijek boljemu, æeleÊi stalno napredovati i razviti potencijal do krajnjih granica. U vrijeme Horvatova igranja treninzi rukometaπa se nisu temeljili na individualnom radu, no ne æeleÊi se utopiti u moru prosjeËnosti i shvativπi da neÊe postiÊi æeljeni napredak, samostalno trenira s bratom Zdravkom, a kasnije s atletskim reprezentativcem Zvonkom IvekoviÊem. ZahvaljujuÊi takvom radu poËeo je nagli uspon Hrvoja Horvata na klupskom i reprezentativnom planu, a sve je na kraju rezultiralo iznimnom sportskom karijerom koju Êe biti teπko ponoviti, a Ëijim se dostignuÊima treba diviti i slijediti ih kao primjer.
Hrvoje Horvat na dodjeli Trofeja SFK-e Hrvatske 1985. godine
Literatura: 1. Horvat, H. (1988.). Rukomet - moj æivot. Bjelovar: Novinsko - nakladniËka radna organizacija. 2. Flander, M. (1986.). Razvoj rukometa u Hrvatskoj od prvih poËetaka do 1985. godine. Zagreb: Rukometni savez Hrvatske. 3. ParipoviÊ, J. (1982.). ORK Partizan Bjelovar 1955 1981. Bjelovar: NI©RO Prosvjeta.
5
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:49
Page 34
SPORTSKI GRAD: OGULIN
Primjer mnogim gradovima U Zajednici πportskih udruga grada Ogulina je 31 organizacija. U relativno malenom gradu postoji velik broj raznovrsnih sportskih organizacija Piπe Lovorko MagdiÊ adi uËinkovitijeg odupiranja najezdama Turaka, plemiÊ Bernardin Frankopan je krajem XV. stoljeÊa izgradio stari grad Ogulin. Grad leæi u podnoæju Kleka (1181 m), na obali rijeke Dobre uz æeljezniËku prugu Zagreb - Rijeka, izgraenu 1873. godine. Uz brojne kulturno-umjetniËke spomenike, organiziranu prosvjetnu djelatnost i aktivnost nekoliko kulturnih druπtava, moæe se pohvaliti i intenzivnim tjelovjeæbeno-πportskim æivotom, koji ima dugu i bogatu tradiciju.
R
Prvo planinarsko druπtvo Posjetivπi Klek, prof. dr. Johannes Frischauf iz Graza upoznao se u travnju 1874. u Ogulinu s hrvatskim knjiæevnikom Budom BudisavljeviÊem. Tom mu je prigodom obrazloæio potrebu osnivanja planinarskog druπtva u Hrvatskoj. Oduπevljen prijedlogom Frischaufa, BudisavljeviÊ je ideju prenio –uri Pilaru, koji ju je realizirao nekoliko mjeseci kasnije. Godine 1900. hrvatska vlada je dodijelila Hrvatskom planinarskom druπtvu 160 kruna potpore za ureenje staze na vrh Kleka. Uz pomoÊ svojih povjerenika u Ogulinu, Finka i Baldaufa, HPD je to ostvario uz troπak od 344 kruna. Podruænica HPD-a Klek u Ogulinu osnovana je 2. prosinca 1920. godine. Hrvatski sokol, prva tjelovjeæbena organizacija u Ogulinu, osnovana je 1906. godine.
NajveÊi ogulinski πportaπ Najuspjeπniji ogulinski sportaπ, Bogdan Æagar, roen je u Plaπkom 11. studenoga 1893. godine. ©kolovao se na TrgovaËkoj akademiji u Pragu, gdje je bio Ëlan SK Slavia. Pod vodstvom engleskog trenera Lingbodyja, Æagar je 1909. postao plivaËki prvak »eπke u disciplinama slobodnog stila (100 m, 500 m i 4600 m). Nakon povratka u Zagrebu je postao Ëlan plivaËke sekciju u HA©K-a, gdje je bio i trener. Prvi je u Hrvatskoj demonstrirao slobodni naËin plivanja, a pobjeivao je praktiËno na svim plivaËkim natjecanjima na kojima je nastupio. Prvi je u nas poËeo odijevati kupaÊe gaÊice umjesto do tada uobiËajenog jednoSportski centar u Ogulinu dijelnog kostima. Na
6
Prvom prvenstvo Hrvatske i Slavonije u plivanju odræanom 27. kolovoza 1911. godine na Korani u Karlovcu, Æagar je pobijedio u svim disciplinama slobodnog stila. Umro je u Ogulinu 10. listopada 1969. godine.
Najviπe interesa za nogomet Nakon I. svjetskog rata, Mato PorubiÊ, Mijo HaËko, Rudolf SuπiÊ i Oskar ViËeviÊ poveli su akciju za obnovu rada Hrvatskog sokola u Ogulinu, ali su vlasti 1920. dopustile rad druπtva iskljuËivo pod nazivom Jugoslavenski sokol. To je druπtvo 1938. godine izgradilo dom, koji je i danas u funkciji. U organizaciji Jugoslavenskog sokola 1930./1931. godine odræan je u Ogulinu prvi skijaπki teËaj, a popularizaciji zimskih sportova pridonio je i drugi planinski puk iz Suπaka, koji je u Ogulinu odræao nekoliko teËajeva. U meuratnom razdoblju najpopularniji πport bio je nogomet. H©K GraniËar osnovan je 1922., a H©K Viktorija 1925. godine. Ogulinski πportski klub osnovan je 1928., ali su pravila kluba odobrena tek 4. oæujka 1933. kod Kraljevske banske uprave i Savske banovine u Zagrebu. Postojanje ovih klubova omoguÊilo je povremena gostovanja I. hrvatskog graanskog πportskog kluba i H©K Concordia iz Zagreba u Ogulinu. Ribolovno druπtvo djeluje od 1921. godine. U tom razdoblju u Ogulinu postoji i teniski i kuglaËki klub. Betonsko tenisko igraliπte izgraeno je 1925. godine, a 1940. ureeno je privatno tenisko igraliπte pokraj kuÊe obitelji Rendeli.
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:50
Page 35
OsnivaËi Hrvatskog sokola u Ogulinu 1906. godine
Masovnost nakon II. svjetskog rata Na skupπtini 4. lipnja 1945. godine osnovano je Fiskulturno druπtvo Jedinstvo s nogometnom, skijaπkom, odbojkaπkom, stolnoteniskom i πahovskom sekcijom. Prvi fiskulturni slet Gorskog kotara odræan je 29. srpnja 1945. u Ogulinu. Nastupilo je stotinu natjecatelja u 15 disciplina. Pobjednici u pojedinaËnoj i ekipnoj konkurenciji su kao Ëlanovi fiskulturne reprezentacije Gorskog kotara nastupili na Prvom fiskulturnom sletu Zemaljskog fiskulturnog odbora Hrvatske na stadionu u KranjËeviÊevoj ulici, 15. kolovoza 1945. godine. Bivπi Ëlanovi sokolske organizacije osnovali su Druπtvo za tjelesni odgoj pa se obnavlja gimnastika, a osnivaju se i sekcije koπarke, skijanja, rukometa, stolnog tenisa, tenisa i atletike. Na poticaj Tomislava Zrnca 1955. godine osnovan je Rukometni klub Ekonomist, a godinu dana kasnije poËinje s radom i RK Graevinar. OsnivaËka skupπtina Rukometni podsaveza Ogulin odræana je 6. veljaËe 1957. Rukometaπi kasnije djeluju i u RK Jedinstvo i DTO Partizan. U poratnom razdoblju djeluje i ©portsko-ribolovno udruæenje Ogulin, AMD Klek, KuglaËki klub ÆeljezniËar, Ogulinski πahovski klub, Koπarkaπki klub Jedinstvo i Teniski klub Jedinstvo. Kod bivπe pilane izgraena je dvostazna, a 1979. Ëetverostazna kuglana.
Izgradnja sportskih objekata Nogometni stadion izgraen je 1945., a drvene tribine za 300 gledatelja podignute su 1954. godine. PomoÊno nogometno igraliπte izgraeno je 1999. godine. Koπarkaπki stadion izgraen je 1965. godine. Gradnja planinarskog doma na Kleku poËela je 1956., a objekt je otvoren 15. listopada 1958. godine. I gradska πportska dvorana s 450 mjesta otvorena je 15. listopada 1958. VeslaËki klub Sabljaci djeluje na akumulacijskom jezeru hidroelektrane Gojak. Godine 1962. izgraeno je tenisko igraliπte, a 1989. teniski centar s Ëetiri igraliπta pod rasvjetom. Skijaπki klub u Ogulinu
ZnaËka Hrvatskog sokola u Ogulinu
djeluje od 1965. godine, a kao skijaπki uËitelji u njemu su djelovali Urπan, CereviÊ, CindriÊ, VuËiÊ, MihelËiÊ i drugi. Izgradnjom Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica, ovoj klub ima odliËne uvjete za djelovanje. Na poticaj Milana Mlinca u Ogulinskom muzeju otvorena je 12. svibnja 1983. alpinistiËka zbirka.
Dolazak novih πportova Krajem XX. stoljeÊa Ogulin su poËeli osvajati novi πportovi i klubovi: Taekwondo klub Ogulin, StreliËarski klub Frankopanski streliËari, Klek PIN Bowling club, Badmintonski klub Ogulin, GimnastiËki klub Ogulinski sokol i dr. U izgradnji je teniska dvorana s dva igraliπta. U Zajednici πportskih udruga grada Ogulina je 31 organizacija. Valja istaknuti da u relativno malenom Ogulinu postoji velik broj raznovrsnih πportskih organizacija. Literatura: 1. »ulig, M. (1974.). Prvi fiskulturni slet Gorskog kotara 1945. godine. Povijest sporta (17), 1587-1589. 2. Dvoræak, S. (1985.). Sport u Ogulinu 1945. godine. Povijest sporta 16 (66), 624-626. 3. Poljak, Æ. (2004.). Zlatna knjiga hrvatskog planinarstva. Zagreb: Hrvatski planinarski savez.
7
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:50
Page 36
POZNATI SVJETSKI SPORTA©I PORIJEKLOM HRVATI
TragiËan æivot Georgea - Jure Chuvala Chuvalo je bio jedan od najboljih boksaËa teπke skupine na svijetu. Kao profesionalac boksao je od 1967. do 1978. Bio je beskompromisni borac, jaka udarca i neobiËno izdræljiv. Jedan od rijetkih boksaËa kojeg se nije moglo sruπiti i koji ni jednom nije izgubio nokautom, πto je rijetkost u profesionalnom boksu Piπe Zvonimir BuπiÊ
anadski dræavljanin hrvatskog porijekla George - Jure Chuvalo bio je jedan od najuspjeπniji boksaËa teπke skupine u povijesti svjetskog profesionalnog boksa. Punih 13 godina bio je u vrhu rang-liste najboljih svjetskih teπkaπa. Roen je u predgrau Toronta 12. rujna 1937. godine. Otac Stipan iz Proboja i majka Kata vjenËali su se 1926. godine u Hercegovini. PoËetkom 1927. Stipan se odselio u Kanadu, gdje je radio u klaonici. Njegova æena Kata doπla je za njim 10 godina kasnije. Jure se veÊ s 11 godina upisao u amaterski boksaËki klub, gdje je poËeo sustavno trenirati. Tada je veÊ imao 60 kilograma, a samo tri godine kasnije bio je visok 1,85 m i imao 100 kg. U prvo vrijeme otac se protivio æelji sina da se bavi boksom. Sve do 1956. godine Jure je nastupao kao amater. Nekoliko je puta osvojio prvenstvo Kanade i Toronta, a nastupao je i kao reprezentativac. Brzo je napredovao i u razdoblju od 1948. do 1956. godine razvio se u najboljeg kanadskog boksaËa teπke skupine.
K
Odlazak u profesionalce Profesionalnu karijeru zapoËeo je 1957. godine kao 20-godiπnjak. Iste je godine prvi put nastupio na sluæbenom natjecanju
MeË izmeu J. Chuvala i M. Alija u Torontu 23. rujna 1966.
8
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:50
Page 37
u New Yorku. I odliËan boksaË Gerry Quary poraæen je nokautom u sedmoj rundi. I ta je borba odræana u New Yorku 12. prosinca 1969. godine. Chuvalo je pobjeivao i mnoge druge istaknute boksaËe, veÊinom nokautom. Ukupno je zabiljeæio 73 pobjeda. Chuvalo se borio i sa sedam aktualnih svjetskih prvaka, ukljuËujuÊi Terrella i Alija od kojih je izgubio u vrlo izjednaËenim borbama. Pobijedili su ga Floyd Patterson 1. veljaËe 1966., Oskar Bonavena 23. lipnja 1966., Joe Frazier 19. srpnja 1967. i Jimmy Ellis 10. svibnja 1971. U svim tim susretima poraæen je na bodove.
Beskompromisni borac Chuvalo je bio jedan od najboljih boksaËa teπke skupine na svijetu. Kao profesionalac boksao je od 1967. do 1978. Bio je beskompromisni borac, jaka udarca i neobiËno izdræljiv. Jedan od rijetkih boksaËa kojeg se nije moglo sruπiti i koji ni jednom nije izgubio nokautom, πto je rijetkost u profesionalnom boksu.
Chuvalo u Hrvatskoj PoËetkom travnja 1969. godine Chuvalo je doputovao u Hrvatsku. Doπao je obiÊi stari kraj svojih roditelja u Hercegovini. U Zagrebu se sastao s Ivanom Prebegom, europskim profesionalnim prvakom poluteπke skupine i predstavnicima Hrvatskog boksaËkog saveza. Kasnije je razmatrana moguÊnost dvoboja izmeu Prebega i Chuvala, no do realizacije nije doπlo. U malom hercegovaËkom selu Proboju, nedaleko od Ljubuπkog, gdje se Chuvalo zadræao 10 dana, æivi veÊi broj mjeπtana s njegovim prezimenom. Chuvalo priliËno dobro govori hrvatski.
Kraj karijere
profesionalaca. Bilo je to u Torontu na priredbi mlaih profesionalnih boksaËa koja je nosila naziv "MeË mladih nada". Na tom turniru Chuvalo je svladao Ëetiri suparnika i osvojio prvo mjesto. Na priredbi je bio i nekadaπnji profesionalni prvak svijeta Jack Dempsey koji je rekao Chuvalu: MladiÊu, pred vama je lijepa profesionalna karijera. Samo treba sve maksimalno ozbiljno shvatiti i mnogo, mnogo trenirati, jer je boksaËki kruh tvrd. Chuvalo je upamtio rijeËi legendarnog Dempsya. Redovito je trenirao, æivio je πportski i pobijedio mnoge istaknute boksaËe teπke skupine tog vremena.
Borba za naslov prvaka svijeta George - Jure Chuvalo je imao dvije prilike za osvajanje naslova profesionalnog prvaka svijeta u teπkoj skupini, ali ni jednu nije iskoristio. Prvo je 1. studenoga 1965. godine u Torontu izgubio borbu od sluæbenog prvaka svijeta Ernija Terrella na bodove u 15 rundi. OdliËno se borio, ali je meË ipak izgubio s minimalnom razlikom bodova. Drugu πansu za osvajanje naslova prvaka svijeta imao je godinu dana kasnije, 23. rujna 1966. godine. Tada se u Totontu borio s legendarnim Muhammadom Alijem. Chuvalo je pruæio snaæan otpor i to je bilo sve. Bila je to sjajna borba koja je pobudila velik interes u cijelom svijetu. Chuvalo se joπ jednom borio s Muhammadom Alijem u prijateljskom meËu 1. svibnja 1972. godine u Vancouveru. I drugi je put izgubio na bodove u 12 rundi. Vaæne pobjede U svojoj dugogodiπnjoj boksaËkoj karijeri George - Jure Chuvalo je zabiljeæio i nekoliko vrlo vrijednih pobjeda protiv sjajnih boksaËa sa svjetske rang liste. U New Yorku je 2. listopada 1964. pobijedio Douga Jonesa tehniËkim nokautom u 11. rundi. Istu sudbinu doæivio je i Manuel Ramos, 19. srpnja 1967.
BoksaËka karijera Georgea - Jure Chuvala trajala je sve do 11. prosinca 1978. godine, kada je u svojoj posljednjoj borbi, u 93. profesionalnom meËu pobijedio Georgea Jeroma nokautom u treÊoj rundi. Ta zadnja borba naπega zemljaka odræana je u Torontu. U 21 godinu bavljenja profesionalnim boksom ubiljeæio je 73 pobjede, 18 poraza i dva neodluËena rezultata. Na liisti boksaËa s kojima se sastao istinske su legende svjetskog boksa, a rezimirajuÊi njegovu karijeru, moæemo konstatirati da je i sam to postao.
Obiteljska tragedija Ovaj veliki πportaπ hrvatskog porijekla osamdesetih godina proπlog stoljeÊa doæivio je veliku obiteljsku tragediju. Chuvalo je imao petero djece, a novac koji je zaradio priliËno je uspjeπno ulagao u nove poslove. Meutim njegov sin Jasse je 1985. poËinio samoubojstvo, a njegov drugi sin Lee umro je od predoziranja. Njegova æena Lynne oduzela si je æivot prevelikom dozom droge, a bratu Stevenu sueno je zbog pljaËke. Chuvalo je nakon tih dogaaja izjavio: Joπ se æalostim, ali u dijelovima. Ne mogu progutati sve to odjednom. PlaËem svaki dan. To je tako jako, tako veliko da ne mogu vjerovati πto mi se dogaa. To je poput vala plime, previπe da bi se moglo podnijeti. Probudim se svako jutro i ne mogu vjerovati πto se zbilo, ne znam πto Êe biti sutra. Chuvalo je kasnije osnovao zakladu koja mlade nastoji upoznati na opasnosti koje prijete od uæivanja droga. Literatura: 1. BuπiÊ, Z. (1998.). ©ampioni hrvatskog i svjetskog boksa. Zagreb, str. 306-309. 2. Fleischer, N. (1998.). A pictorial history of boxing. London: Hamlyn, str. 162.-166. 3. Arnold, P. (1988.). The pictorial history of boxing. London: Magna books, str. 130- 131.
9
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:50
Page 38
SPORTSKA MUZEOLOGIJA MUZEJSKO-MEMORIJALNI CENTAR "DRAÆEN PETROVI∆"
Draæenu napokon mjesto koje zasluæuje Projekt Centra je u graevinskoarhitektonskom smislu osebujno djelo i prvijenac u naËinu predstavljanja odreene liËnosti iz novije povijesti. Nije nam poznato da je neki drugi sportaπ u svijetu predstavljen na sliËan naËin Piπe Saπa Segedi z nemale napore osnivaËa, nakon gotovo 10 godina nastojanja, projekt Muzejsko-memorijalnog centra "Draæen PetroviÊ" je realiziran. Projekt je zanimljiv iz aspekta opÊe i πportske muzeoloπke djelatnosti, povijesti πporta, koπarkaπke struke, edukacije, odgoja, kulture i turistiËke ponude. Projekt Centra je u graevinsko-arhitektonskom smislu osebujno djelo i prvijenac u naËinu predstavljanja odreene liËnosti iz novije povijesti. Tjelovjeæbeno-πportska muzeoloπka djelatnost moæe sa zadovoljstvom istaknuti da je takav projekt ostvaren upravo u njezinoj domeni. Nije nam poznato da je neki drugi πportaπ u svijetu predstavljen na sliËan naËin.
U
Iznimna πportska veliËina Æivotopis Draæena PetroviÊa otkriva iznimnu πportsku karijeru, rijetko vienu u povijesti hrvatskog πporta. Roen je u ©ibeniku 22. listopada 1964. Kao 15-godiπnjak, u jesen 1980. godine poËeo je nastupati za prvu ekipu KK ©ibenka. S tim je klubom dva puta igrao u finala Kupa Radivoja KoraÊa, 1982. i 1983. Od 1984. igrao je u KK Cibona s kojom je osvojio dræavno prvenstvo (1985.) i Kup (1985., 1986. i 1988.), a dvaput je osvojio Kup prvaka (1985. i 1986.) i Kup pobjednika kupova (1987.). U koπarkaπki klub Real Madrid preπao je 1988. godine i osvojio πpanjolski kup i Kup pobjednika kupova. Prvi je hrvatski igraË koji je zaigrao u NBA ligi. Od 1989. nastupao je za Portland Trail Blazers, a od 1991. godine za New Jersey Nets. Prvi je kapetan hrvatske koπarkaπke reprezentacije. Poginuo je u prometnoj nesreÊi 7. lipnja 1993. godine, samo dan nakon zadnjeg nastupa u dresu hrvatske koπarkaπke reprezentacije u Wroclawu. Na olimpijskim igrama nastupio je 1984. (III.), 1988. (II.) i 1992. (II.), a na svjetskim prvenstvima 1986. (III.) i 1990. (I.). Medalje je osvajao i na europskim prvenstvima 1987. (III.) i 1989 (I.) i na univerzijadama 1983. (II.) i 1987. (I.). Prema anketi talijanskog lista La Gazzeta dello Sport, najboljim koπarkaπem Europe proglaπen je 1986., 1989., 1992. i 1993. godine. Za svoja je dostignuÊa dobio najviπa olimpijska priznanja
10
Draæen PetroviÊ i Clyde Drexler u finalu koπarkaπkog turnira na olimpijskim igrama u Barceloni 1992.
od kojih su Centenary Medal i The Olimpic Order uruËeni posthumno. Odlikovan je i najviπim hrvatskim ordenima: Danica Hrvatske, Red Danice Hrvatske s likom Franje BuËara i Spomenica Domovinskog rata. Godine 1995. izraen je srebrnjak s njegovim likom. Na otvaranju svjetskih studentskih πportskih igara, Univerzijade u Zagrebu 1987. godine, upalio je plamen. Na poticaj predsjednika Meunarodnog olimpijskog odbora Juana Antonia Samarancha, zbog iznimnih zasluga u svjetskoj koπarci i πportu uopÊe, u parku Olimpijskog muzeja u Lausannei otkriven mu je 29. travnja 1995. spomenik koji je izradio akademski kipar Vasko Lipovac. U koπarkaπku KuÊu slavnih u Springfieldu u SAD-u primljen je 27. rujna 2002. godine.
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:50
Page 39
zana projekcija velikog formata. Uz srediπnji prostor predvien za predavanja, projekcije i izlaganja, Centar ima i prodajni dio. Desno od ulaza je suvenirnica (47,42 m2) u koju je pristup posve otvoren iz srediπnjeg prostora. Na vanjskom dijelu suvenirnice, izmeu stupova, postavljena su dva infopulta. Oni omoguÊuju pristup u bazu podataka o πportskoj karijeri Draæena PetroviÊa, hrvatskoj i svjetskoj koπarci uopÊe. Izmeu potpornih stupova u srediπnjem prostoru je pet velikih vitrina, dimenzija (2 x 1,07 x 0,8 m), za izlaganje stalnog postava. U prvoj vitrina izloæeni su predmeti koji prikazuju Draæenov æivot u rodnom ©ibeniku. U drugoj i treÊoj vitrini prikazan je boravak u Zagrebu. Postav u Ëetvrtoj vitrini posveÊen je Madridu, a u vitrini pet æivotu u Americi. Eksponati su osvijetljeni optiËkim vlaknima koja se provlaËe kroz police i preko leÊa usmjeravaju na pojedini izloæeni predmet. Na kraju reda vitrina dolazi se do sjevernog zida uz koji vode stube na kat. Na katu je πetnica s galerijom i ured s prateÊim sadræajima. ©etnica omoguÊava praÊenje projekcija na velikom zidu te razgledavanje eksponata izloæenih u vitrinama. Na zapadnom dijelu galerijskog prostora, u zoni izmeu stupova, takoer je stalni postav. U njemu Êe se redom izloæiti predmeti vezani uz Draæenove nastupe u koπarkaπkim reprezentacijama (vitrina 5. i 6.), svjetska priznanja (vitrina 7. i 8.) i predmeti iz Hrvatske (vitrina 9. i 10.).
Stalni postav Tijekom proljeÊa 1996. godine u Hrvatskom πportskom muzeju je inventirana ostavπtina Draæena PetroviÊa. Graa je svrstana u 12 odjela: akreditacije (26); medalje darovane posthumno (5); dokumenti (79); medalje (30); odlikovanja (6); plakati (9); spomen-medalje, plakete i priznanja (112); pokali (68); publikacije (13); oprema i rekviziti (21); slike i uramljene fotografije (38) i zastavice (35). Ukupno je inventirano 460 predmeta. Kasnije je skupljeno joπ stotinjak predmeta. U struËnom pogledu, o predmetima, od kojih je formiran stalni postav, moæemo iznijeti najviπe ocjene. Trofejni predmeti su osvojeni u najviπoj svjetskoj konkurenciji. U postavu su sustavom selekcije odabrani predmeti prema vaænosti, ali da ne bi prevladali samo predmeti koji svjedoËe o vrhunskim πportskim dometima, izloæeni su i predmeti svakodnevne uporabe, koji svjedoËe o Draæenovom javnom i privatnom æivotu.
Smisao i znaËenje Centra
Karakteristike prostora U cilju ureenja Muzejsko-memorijalnog centra "Draæen PetroviÊ", Grad Zagreb je Zakladi Draæen PetroviÊ dodijelio poslovni prostor veliËine 288,61 m2 u juænom lokalu u mezaninu poslovnog Tornja Cibona. Odmah nakon ulaza u Centar prolazi se kroz kolonadu i dolazi u srediπnji prostor, povrπine 121 m2. Ravno naprijed je polukruæni zid dug 14 metara, a visok sve do stropa dvorane (4,65 m). Na njemu su tri plazma zaslona, za paralelno pregledavanje filmova. U tom se dijelu Centra, kao πto i sam naziv ukazuje, zbiva komunikacija i odræavaju glavni dogaaji. Nakon razgledavanja izloæbenog postava u prizemlju i na galeriji, posjetiteljima Êe biti prika-
Osnovni cilj Muzejsko-memorijalnog centra "Draæen PetroviÊ" je upoznavanje πto veÊeg broja ljudi sa æivotom i djelom jednog iznimnog πportaπa iz galerije mnogobrojnih hrvatskih koπarkaπkih velikana. Muzeoloπka koncepcija Centra ne omoguÊava samo upoznavanje nego i proæivljavanje æivota istinske πportske zvijezde. Interaktivni koncept stalnog izloæbenog postava, projekcije i moguÊnost pretraæivanja na raËunalu, stavlja svakog posjetitelja u ulogu neposrednog sudionika. U modernom, informativnom i tehniËki sofisticiranom ambijentu, svaki Êe se ljubitelj koπarke i πporta osjeÊati kao kod kuÊe. Otvaranje Centra je pravo osvjeæenje u kulturoloπkoj i turistiËkoj ponudi grada Zagreba i dræave. Draæen PetroviÊ je planetarno poznata πportska veliËina pa valja oËekivati da Êe posjetitelji iz inozemstva biti Ëesti. Tako Êe, uz natjecanje, πportaπi doæivjeti i povijesno-kulturoloπku dimenziju πporta. S obzirom na brojne negativne tendencije u naπem druπtvu, naroËito izraæene kod djece i mladeæi u formi raznih ovisnosti i stvaranja predodæbe o smisla æivota kroz razne oblike zabave, Muzejsko-memorijalni centar "Draæen PetroviÊ" nudi, predstavljajuÊi njegovu liËnost, ideal samoprijegornog, zdravog, poπtenog i πportskog æivota.
11
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:50
Page 40
PRIJE 110. GODINA OSNOVANO JE PRVO STALE©KO DRU©TVO NASTAVNIKA TJELOVJEÆBE
Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije Druπtvo je utemeljeno u Zagrebu 4. srpnja 1896. godine radi zaπtite interesa uËitelja tjelesnog odgoja. Za predsjednika upravnog odbora izabran je Franjo BuËar Piπe Zdenko JajËeviÊ
Polaznici teËaja za uËitelje gimnastike u dvoriπtu πkole u Varπavskoj ulici 1895. godine
a poticaj predstojnika odjela za bogoπtovlje i nastavu Izidora Krπnjavija, Franjo BuËar je od 1892. do 1894. godine polazio Centralni kraljevski gimnastiËki zavod u Stockholmu, najbolju europsku visokoπkolsku instituciju za πkolovanje uËitelja tjelesnog odgoja. Nakon toga BuËar je organizirao dvogodiπnji TeËaj za uËitelje gimnastike (1894. - 1896.).
N
TeËaj za uËitelje gimnastike Bila je to prva viπa πkola za uËitelje tjelesnog odgoja, koju je zavrπilo 30 polaznika i jedna polaznica iz raznih hrvatskih mjesta. TeËaj je trajao tri semestra. BuËar je sastavio plan i program teËaja. Bio je koncipiran poput teËajeva u drugim europskim zemljama. Predavala se gimnastika (tjedno πest sati praktiËno i dva sata teorijski, 6+2), sabljanje (5+1), floretovanje (3+1), povijest gimnastike (1), gimnastiËki seminar (1), praksa u gimnastici na srednjim πkolama (3), vojniËka gimnastika (2), anatomija i fiziologija (3), prva pomoÊ (1), πkolska higijena (1), igre (2), skijanje i sklizanje (2), vatrogastvo (2), plivanje, izleti i ples. Svaki polaznik imao je moguÊnost da se, prema vlastitu izboru, osposobi za joπ jedan predmet, koji bi predavao ako ne bi imao dovoljno sati tjelovjeæbe. Izvanredni uspjesi koje je Krπnjavi postigao u razvoju prosvjete i kulture nisu iπli u prilog maarskim vlastodrπcima i on je morao odstupiti s ministarskoga poloæaja. Zbog toga je prekinut niz vrijednih akcija koje je Krπnjavi pokrenuo. SkraÊen je i teËaj, pa je umjesto u lipnju, zavrπen 25. oæujka 1896. godine. Svi polaznici poloæili su zavrπni ispit.
Aktivnosti druπtva uËitelja gimnastike Prva staleπka organizacija tjelesnog odgoja u Hrvatskoj utemeljena je u Zagrebu 4. srpnja 1896. godine. Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije osnovano je radi zaπtite interesa uËitelja tjelesnog odgoja. Za predsjednika upravnog odbora izabran je Franjo BuËar. Vlastima je
12
upuÊena predstavka u kojoj se traæe imenovanja joπ neimenovanih uËitelja tjelesnog odgoja, te izgradnja i ureenje dvorana i igraliπta. Vlasti, meutim, nisu reagirale na te zahtjeve. Dvije godine kasnije, 28. svibnja 1898., osnovano je i Druπtvo za tjelesni uzgoj. Ali u praksi se malo toga promijenilo. Jedino je BuËar mukotrpnim radom ostvarivao male pomake naprijed. Tako je 1904. godine, u okviru Hrvatskoga druπtva za unapreenje uzgoja, osnovao Sekciju za promicanje tjelesnog uzgoja. Sekcija je uputila predstavku gradskom poglavarstvu u kojoj se zatraæilo da se u Zagrebu otvori niz igraliπta za πkolski i izvanπkolski rad. Godine 1907., unutar Druπtva hrvatskih srednjoπkolskih profesora, osnovan je Odbor za tjelesni odgoj i πkolsku higijenu. Iza svih tih akcija uvijek je stajao Franjo BuËar. Druπtvo uËitelja gimnastike Hrvatske i Slavonije predloæilo je i novu znanstvenu osnovu za tjelesni odgoj na srednjim πkolama te uvoenje obveznih aËkih izleta. U slobodno izvanπkolsko vrijeme acima valja osigurati sustavno vjeæbanje i bavljenje πportom. Zahtijeva se i imenovanje stalnoga πkolskog lijeËnika te komisije za ispitivanje i osposobljavanje uËitelja gimnastike, kao i uvoenje srednjoπkolske gimnastiËke sveËanosti za cijelu Hrvatsku. VeÊinu tih prijedloga vlada je prihvatila do 1914. godine na uporno inzistiranje Franje BuËara.
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:50
Page 41
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:50
Page 42
TERMINOLOGIJA SPORTA
Nogomet, ali koji? Kada se kaæe najvaænija sporedna stvar na svijetu, onda se misli na nogomet koji se u ameriËkom engleskom naziva soccer, a u britanskom engleskom football i koji se igra u sklopu FIFA-e rva najvaænija sporedna stvar na svijetu, nogomet, i dogaanja koja su s njim povezana izazivaju paænju diljem svijeta - bilo da je rijeË o transferima nogometaπa iz jednoga kluba u drugi (redovito popraÊenim velikim novËanim iznosima i medijskom pozornoπÊu), o vaænim utakmicama ili velikim natjecanjima poput svjetskih nogometnih prvenstava. Meutim, veÊini je ljudi manje poznato da nogomet kakav je poznat nama u Hrvatskoj nije i jedina vrsta nogometa u svijetu. U engleskome jeziku, iako ne uvijek samo u engleskome, postoje nazivi za viπe πportova koji u svome nazivu sadræe rijeË football. Primjerice, puni naziv ragbija u engleskome jeziku glasi rugby football (Hornby, 2002., 1119). Ali, poËnimo od naziva nogometa na engleskome jeziku, a taj glasi football. RijeË se sastoji od dvije rijeËi, foot πto je stopalo i ball πto je lopta, dakle, rijeË je o πportu u kojemu se lopta udara stopalom, odnosno nogom. Hrvatski naziv nogomet nastaje od rijeËi noga i od praslavenske rijeËi metäti koja je znaËila metati, bacati, hitati (Gluhak, 1993., 407).
P
Piπe Darija OmrËen
(to je jedan od tri naziva za nogomet, kakav mi poznajemo, u engleskom jeziku) razdvojili i kada je godine 1863. u Engleskoj osnovana prva nogometna (association football) udruga pod nazivom The Football As-
Povijest nogometa Povijest modernog nogometa seæe unatrag neπto viπe od stotinu godina kada su se rugby football, dakle ragbi, i association football, kako se i danas naziva u engleskome jeziku 42
Japanska igra nogom Kemari
sociation. I ragbi, dakle, na engleskome jeziku rugby football, i nogomet, odnosno association football, imaju zajedniËki korijen u smislu svog podrijetla, a pogled u njihovu povijest otkriva nekoliko razliËitih igara koje se smatraju njihovim preteËama. Primjerice, najstariji dokaz o igri loptom (Tsu'Chu) koja se sastojala u udaranju koænate lopte ispunjene perjem i dlakom u malenu mreæu priËvrπÊenu na dugaËke stabljike bambusa moguÊe je pronaÊi u Kini u 3. i 2. stoljeÊu prije Krista (Gerhardt, 2005.). U staroj se GrËkoj igrala igra episkyros, a u starome Rimu igra pod nazivom harpastum. Potonju su igrale dvije ekipe, a
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
16:33
Page 43
Prizor igranja nogometa 1555. godine u Veneciji iz knjige Antonia da Salóa “Trattato del giuoco della palla”
cilj je bio prebaciti loptu preko protivniËke crte.
Nogomet u moderno doba U Parizu je, u svibnju godine 1904., sedam Ëlanica - Francuska, Belgija, Danska, Nizozemska, ©panjolska, ©vedska i ©vicarska - utemeljilo Fédération Internationale de Football Association (FIFA), udrugu u koju je 1912. godine bio ukljuËen 21 nacionalni
nogometni savez. Uz FIFA-u, nazivi mnogih πportskih udruga i saveza na svjetskoj razini su na francuskome jeziku. Na primjer, FIS, odnosno Meunarodna skijaπka federacija, punim se nazivom zove Fédération Internationale de Ski, Meunarodna gimnastiËka federacija (FIG), punim se nazivom zove Fédération Internationale de Gymnastique, Meunarodna hrvaËka federacija, odnosno FILA, Fédération Internationale de Lutte Amateur, a Meunarodna koπarkaπka federacija, tj. FIBA, Fédération Internationale de Basketball. Naime, do globalnog πirenja engleskog jezika kao jezika komunikacije, francuski je bio sluæbeni jezik na πportskim priredbama i nazivi svjetskih πportskih udruga bili su iskljuËivo na francuskom.
skog odbora, a s toga se mjesta povukao nakon uspjeπno odræanih Olimpijskih igara u Parizu 1924. godine. To je i godina I. zimskih olimpijskih igara, odræanih u Chamonixu. S vremenom, kako engleski jezik postaje lingua franca, uz francuski postaje sluæbenim jezikom pojedinih πportskih priredba. Tako su, primjerice, francuski i engleski bili sluæbeni jezici Univerzijade odræane u Zagrebu 1987. godine. Naravno, kao posljedica πirenja engleskog jezika neke meunarodne federacije imaju izvorno engleske nazive poput Meunarodne teniske federacije - The International Tennis Federation (ITTF). Godine 1930. odræano je i prvo svjetsko nogometno prvenstvo, a godine 2000. FIFA ima 204 Ëlanice.
Sluæbeni jezici πporta
Kako se nogomet naziva na engleskome jeziku - football ili soccer?
Kasnih osamdesetih godina 19. stoljeÊa francuska je vlada od Pierrea de Coubertina naruËila osnivanje univerzalne πportske asocijacije te je njegova vizija amaterskog prvenstva za πportaπe u cijelome svijetu poËela poprimati svoj oblik (Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000, 1993.- 1999.), πto je godine 1986. rezultiralo obnavljanjem odræavanja olimpijskih igara nakon πto ih je rimski imperator Theodosius I. ukinuo 393. godine. Coubertin je bio i predsjednik Meunarodnog olimpij-
Vratimo se nazivu nogometa u engleskome jeziku. Dakle, u britanskom engleskom rabi se naziv football. Meutim, kao πto je veÊ reËeno, ragbi se punim imenom na engleskome jeziku naziva rugby football, te se stoga, kako u britanskoj, tako i u ameriËkoj standardnoj varijanti engleskoga jezika, kao naziv za nogomet rabi naziv association football pri Ëemu rijeË association uka43
‹
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:51
Page 44
‹ zuje na to da je rijeË o nogometu koji se igra u sklopu FIFA-e (rijeË association je meunarodnica i rabi se i u engleskom i u francuskome jeziku, ali je za ovo pojaπnjenje vaæno da je to zadnja rijeË u punom nazivu FIFA-e - Fédération Internationale de Football Association). K tomu, s obzirom na to da u ameriËkom engleskom koji je jedna od dvije standardne varijante engleskoga jezika naziv football oznaËava ameriËki nogomet, Amerikanci su autori naziva koji se danas u svijetu sve ËeπÊe koristi u engleskome jeziku kako bi se izbjegla zbrka zbog naziva football koji se, dakle, moæe odnositi i na nogomet πto se igra u sklopu FIFA-e, ali i na ameriËki nogomet. RijeË je o nazivu soccer. Taj naziv nastaje na sljedeÊi naËin. Korijen rijeËi association, dakle rijeËi koja se u nazivu association football rabi kako bi se naznaËilo Ëinjenicu da se radi o nogometu koji se igra u sklopu FIFA-e, jest soc - na francuskome jeziku in soc znaËi u suradnji s, a πto na engleskome glasi in association with. Dakle, tim se korijenom ukazuje na rijeË association, te stoga i opet na FIFA-u. Tome je korijenu dodan jedan od nastavaka za tvorbu imenica u engleskome jeziku, a to je nastavak -er, posljednji se suglasnik u korijenu soc, tj. c, udvostruËava i nastaje rijeË soccer.
Ostale vrste nogometa Meutim, osim ragbija (rugby football), ameriËkog nogometa (American football) i nogometa koji se igra u sklopu FIFA-e (football, odnosno soccer), postoje i druge vrste πportova koje u svome nazivu imaju rijeË nogomet, odnosno u engleskome jeziku rijeË football. Primjerice, irski nogomet (Gaelic foot44
Ekipa nogometne reprezentacije ©kotske iz 1896. godine
Australski nogomet
ball) je igra dvaju timova, a svaki se sastoji od 15 igraËa i svaki moæe imati dva rezervna igraËa. Utakmica obiËno traje 70 minuta (dva poluvremena po 35 minuta), dok u All Ireland zavrπnici i poluzavrπnici za seniore utakmica traje 80 minuta. IgraËi loptu smiju uhvatiti, udariti je stisnutom πakom, nogom, prebacivati loptu iz ruke u ruku, udariti loptu rukom (πakom) i kada nije na zemlji, odbiti loptu od zemlje s jednom ili obje ruke, a cilj je, naravno, postiÊi pogodak (pogotkom se smatra kada lopta proe izmeu dvije vratnice i ispod grede). Lopta je okrugla i opsega je izmeu 69 i 74 centimetra (Rules of the Game, 1991., 138).
Australski se nogomet (Australian rules football) igra na velikom ovalnom igraliπtu dugaËkom izmeu 135 i 185 metara i πirokom izmeu 110 i 155 metara. Igraju dva tima, a u svakome je 18 igraËa. Timovi nastoje postiÊi pogodak koji vrijedi 6 bodova ako lopta proe izmeu dvije srediπnje vratnice ili 1 bod ako lopta proe izmeu vanjskih vratnica. Lopta je ovalna i srediπnji joj opseg
Australski nogomet
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:51
Page 45
Kanadski nogomet Kanadski je nogomet (Canadian football) sliËan ameriËkom, ali se igra na veÊem igraliπtu, tim ima 12 igraËa, a postoje razlike i u pravilima igre. Ovdje popis razliËitih vrsta nogometa ne zavrπava, ali su i navedeni primjeri dostatni za ilustraciju. Naravno, kada se kaæe najvaænija sporedna stvar na svijetu, onda se misli na nogomet koji se u ameriËkom engleskom naziva soccer, a u britanskom engleskom football i koji se igra u sklopu FIFA-e. Stoga se i svjetsko prvenstvo u toj vrsti nogometa na engleskome jeziku naziva FIFA World Cup.
iznosi 57 centimetara, a duæinski 74 centimetra (Rules of the Game, 1991., 140).
AmeriËki nogomet O ameriËkome je nogometu (American football) veÊ bilo rijeËi. Moæda bi bilo vaæno napomenuti da ameriËki nogomet i ragbi nisu jedan te isti πport, iako ih mnogi poistovjeÊuju. Ragbi je nastao prvi, a ameriËki se nogomet razvio iz ragbija.
Pravila su igre drugaËija - jedan od primjera je sljedeÊi: u ragbiju, kada je tim u napadu i jedan od igraËa toga tima nosi (jajoliku) loptu, ako je æeli dodati suigraËu to moæe uËiniti dodajuÊi loptu samo suigraËu koji je iza njega, dakle, loptu dodaje unatrag, dok takvo pravilo ne postoji u ameriËkome nogometu. AmeriËki nogomet igraju dva tima s po 11 igraËa, a pogodak se postiæe ili prolaskom lopte izmeu dvije vratnice ili postavljanjem lopte iza protivniËke popreËne linije i to ne bilo kako, nego samo na naËin koji je dopuπten. Lopta je ovalna (kao i kod ragbija i australskog nogometa) i dugaËka je izmeu 28 i 28,6 centimetara. (Rules of the Game, 1991., 144).
Kanadski nogomet
Literatura: Gerhardt, W. (2005). The colourful history of a fascinating game. http://www.fifa.com/en/history/histo ry/0,1283,100.html, skinuto s mreæe: 14. 6. 2005. Gluhak, A. (1993). Hrvatski etimoloπki rjeËnik. (str. 407). Zagreb: August Cesarec Hornby, A. S. (2002). Oxford advanced learner's dictionary of current English. Sixth edition. Osmi otisak. (str. 1119). Oxford, Oxford University Press Microsoft® Encarta® Encyclopedia 2000. (1993-1999). Baron Pierre de Coubertin. Microsoft Corporation. Version: 9.0.0.0702 Rules of the game (1991). (str. 138, 140, 144). London: Collins Willow
Irski nogomet 45
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:51
Page 46
FILATELIJA I SPORT
PouËan hobi
koji povezuje ljude Danas gotovo ne postoji sportska disciplina koja nije zastupljena na poπtanskim markama. U svijetu je tiskano viπe tisuÊa maraka na kojima su sportski motivi. To dovoljno pokazuje u kojoj je mjeri sport zastupljen na poπtanskim markama i omiljen meu filatelistima, osobito mlaima Piπe mr. sc. Stjepan Zdenko BrezariÊ literaturi se nastanak poπtanske marke najËeπÊe veæe uz Engleza Rowlanda Hilla i njegovu poπtansku reformu koju je napisao i objavio u broπurici "Poπtanska reforma, njena uloga i znaËenje" 1837. godine. U njoj je, meu ostalim, predloæio uvoenje poπtanske marke kao naËina naplate poπtarine. Nakon trogodiπnje rasprave u engleskom parlamentu o primjeni reforme izmeu Generalne direkcije poπta i javnosti reforma je prihvaÊena 1840. Tako su 6. svibnja te godine puπtene u promet prve poπtanske marke Penny Black i Penny Blue (vrijednosti jednog, odnosno dva penija), nakon Ëega su i ostale dræave svijeta slijedile britanski primjer. Otkako je 1840. izdana prva poπtanska marka, veÊ je 1841. u oglasu u londonskom Timesu objavljena i prva vijest o skupljanju maraka. ProuËavanje povijesti maraka i pojedinosti o njima poËinje oko 1860. Prvi filatelistiËki katalozi pojavljuju se 1861., a prvi album 1862. objavljen je u Francuskoj. Prvi filatelistiËki Ëasopis izaπao je 1861. u Engleskoj. RijeË filatelija je francuska kovanica (philos+atelia) koja je nastala iz francuskog i grËkog jezika, a stvorio ju je Francuz Georges Herpin 1864. Na grËkom filos znaËi prijatelj, a ateleia na francuskom frankiranje. Filatelija je sustavno skupljanje u povezanu cjelinu (zbirku) poπtanskih maraka i drugih oznaka o naplati usluga za poπtanske poπiljke, te materijala koji se odnosi na njihovu povijest i upotrebu. Pod time se podrazumijeva skupljanje, prouËavanje, obrada i katalogizacija,
U
46
Ëuvanje, izlaganje, razmjena i drugu manipulaciju poπtanskim markama, æigovima, vrijednosnicama i drugim cjelinama vezanim za poπtanski promet.
Viπe od razonode Prvi filatelisti teæili su skupiti πto veÊi broj razliËitih maraka svih izdanja koja su izlazila u svijetu, bilo æigosanih bilo neæigosanih. Meutim, pojavom sve veÊeg broja poπtanskih maraka diljem svijeta ubrzo se razvilo tzv. tematsko skupljanje prema motivima koji su prikazani na poπtanskim markama (cvijeÊe, æivotinje, sport, umjetniËka djela, turizam, arheologija, sakralni motivi, heraldika, folklor itd.). U tematske zbirke obiËno se svrstavaju neæigosane marke. Danas, kada mnoga izdanja, osobito prigodna, ne sluæe samo frankiranju poπtanskih maraka, nego su postala i sredstvo promidæbe, dnevno se pronalaze i nova podruËja sabiranja. Filatelija nije samo razonoda nego ima gospodarsko i kulturno znaËenje. Skupljanje maraka omoguÊuje stjecanje mnogih informacija o zemljopisu, povijesti, gospodarstvu, kulturi, sportu, prirodnim ljepotama… neke zemlje, a razvija i neke pozitivne navike (preciznost, sustavnost, estetski ukus). Danas se filatelija u nekim zemljama predaje kao pomoÊni nastavni predmet.
Sportska filatelija Igra, njegovanje i provjera tjelesnih sposobnosti imalo je veliku vaænost od samog poËetka ljudske povijesti. Sportom
PRVE GR»KE MARKE IZ 1896. su se bavili joπ stari EgipÊani, Perzijanci, Rimljani, a pravi je procvat sport doæivio kod Grka, koji su voljeli natjecanja, te su ih uvrstili u sastavni dio plemenskih i vjerskih sveËanosti. Prve povijesno utvrene Olimpijske igre koje su organizirali stari Grci zabiljeæene su 776. godine prije Krista, a posljednje su odræane 393. godine, kada ih je rimski car Teodozije ukinuo. Suvremeni sport se razvija u razdoblju od 17. do 19. stoljeÊa, a posebice veliku ekspanziju doæivljava u 20. stoljeÊu. U sadaπnjim druπtvenopolitiËkim odnosima sport je prerastao svoje granice, te je tako postao moÊan druπtveno-politiËki Ëimbenik u promociji suverenih zemalja, ali i etniËkih skupina koje se bore za samoodreenje i pravo na vlastitu dræavu. S druge strane, sportski porazi se ponekad doæivljavaju kao nacionalne tragedije, a pobjede se pretvaraju u nacionalne euforije. Danas gotovo ne postoji neka sportska disciplina koja nije zastupljena na poπtanskim markama. U svijetu je tiskano viπe tisuÊa maraka na kojima su sportski motivi. To dovoljno pokazuje u kojoj je mjeri sport zastupljen na poπtanskim markama i u kojoj je mjeri omiljen meu filatelistima, osobito mlaima. Poπtanske se marke mogu naËelno skupljati prema sportskim disciplinama ili prema vrstama natjecanja. Tako se mogu skupljati poπtanske marke prema sljedeÊim temama: olimpijske igre, svjetska prvenstva, europska prvenstva, meunarodna regionalna natjecanja, nacionalna
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:51
Page 47
natjecanja, sportovi, sportske obljetnice, znameniti sportaπi, sportske organizacije i znamenja, sportski objekti itd. Tematska zbirka moæe sadræavati samo nekoliko izdanja poπtanskih maraka jedne zemlje ili pak sliËna izdanja poπtanskih maraka raznih zemalja. Jednako moæe biti lijepa i zanimljiva zbirka neke sportske teme koja ima samo nekoliko nizova maraka i zbirka s istim motivima koja sadræi stotine nizova maraka i drugih poπtanskih izdanja.
Prve poπtanske marke sa sportskim motivom
MARKE NDH IZ 1942.
Nema ni jedne zemlje koja nije izdala barem jednu poπtansku marku sa sportskim motivom, kao πto nema vaænijeg sportskog natjecanja ili dogaaja koji ne bi bio na filatelistiËki naËin obiljeæen. Meutim, trebalo je proÊi 56. godina od pojave prve poπtanske marke da bi se na njoj pojavio sportski motiv. Tako su filatelija i sport povezani viπe od 100 godina, jer su se prve poπtanske marke sa sportskom tematikom pojavile u povodu odræavanja prvih modernih olimpijskih igara. To se dogodilo 1896. kada su odræane Olimpijske igre u Ateni - grËka je poπta tiskala prigodnu seriju od 12 maraka sa sportskim motivima na kojima su meu ostalim prikazani: bacaË diska, utrke Ëetveroprega, olimpijski stadion u Ateni, Akropola s Partenonom, πakanje grËkih boraca i drugo. Potom je GrËka 1901. izdala pet maraka i 1906. godine 14 maraka koje su takoer bile posveÊene Igrama u Ateni. Zanimljivo, u povodu odræavanja olimpijskih igara u Parizu (1900.), St. Louis (1904.), Londonu
(1908.) i Stockholmu (1912.) nisu bile izdane sportske poπtanske marke. Tonga je 1897. izdala dvije poπtanske marke koje su bile posveÊene nautiËkom sportu. U Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama pojavila se 1898. poπtanska marka s motivom lova na bizone. Portugal je 1899. izdao pet poπtanskih maraka koje su se odnosile na graansko udruæenje arkebuzira. Britanska kolonija Rt Dobre Nade izdala je 1900. tri marke na kojima su prikazani izviaËi. Hipodrom je bio prikazan na peruanskoj marci koja je bila u uporabi od 1907. »ehoslovaËka je na samom poËetku svog formiranja 1918. izdala dvije poπtanske marke posveÊene izviaËima. Poslije Drugog svjetskog rata i ostale dræave svijeta poËele su sa sportskim izdanjima poπtanskih maraka, da bi se u tridesetim godinama ustalila praksa izdavaËke poπtanske politike prema vaænim sportskim natjecanjima. Zanimljivo je istaknuti da se u Velikoj Britaniji, gdje je i izdana prva poπtanska marka, sportski motiv pojavljuje toËno nakon 108 godina, 1948. Marke su bile posveÊene 14. olimpijskim igrama u Londonu. Nogomet je daleko najËeπÊi motiv na poπtanskim markama, za razliku od ostalih sportova, primjerice bridæa. Prvi se put nogometni motiv pojavio na urugvajskim poπtanskim markama 1924. nizom od tri marke kojima se obiljeæilo osvajanje zlatne medalje u nogometu na VIII. olimpijskim igrama u Parizu.
Sportske poπtanske marke na hrvatskom podruËju Hrvatska je oduvijek imala burnu, tragiËnu, ali i herojsku povijest. Tako se i na filatelistiËkom podruËju mogu, sukladno tome, pratiti druπtveno-povijesna zbivanja. Naime, hrvatski teritorij bio je pod vlaπÊu raznih osvajaËa i predmetom politike velikih svjetskih sila. Za vrijeme AustroUgarske samo su BeË i Budimpeπta imali pravo izdavanja poπtanskih maraka. Nakon Prvog svjetskog rata i raspada AustroUgarske tajnim Londonskim sporazumom iz 1915. sile Antante nagradile su talijanski prijelaz u svoj tabor. Na osnovi tog sporazuma Italiji je Rapalskim ugovorom iz 1920. prikljuËena Istra, Zadar i jadranski otoci, a Rijeku je kasnije okupirala. Upravo su na tom hrvatskom podruËju u uporabi bile prve poπtanske marke sa sportskim motivom, ali talijanske, iz 1930. s motivom zrakoplovstava. Prve jugoslavenske sportske marke u seriji od πest maraka bile su izdane 1932. u povodu odræavanja Europskog veslaËkog prvenstva u Beogradu. U razdoblju Nezavisne Dræave Hrvatske 1942. su izdane Ëetiri poπtanske marke i dva bloka, na temu zrakoplovstva, i to su prve hrvatske sportske marke. Poslije Drugog svjetskog rata stvorena je u dijelu Istre i slovenskog Primorja zona B Trst koja je imala poπtansku samostalnost i u kojoj se sport na markama pojavljuje 1948. (gimnastika) U Republici Hrvatskoj je 1992. u optjecaj puπtena prva sportska marka u povodu odræavanja XVI. zimskih
PRVA MARKA RH IZ 1992. olimpijskih igara u Albertivilleu, gdje su prvi put nastupili olimpijci pod hrvatskom zastavom. Od tada Hrvatska poπta svake godine izdaje prigodne poπtanske marke ili blokove kojima se obiljeæavaju sportska natjecanja u Hrvatskoj, svjetska i europska natjecanja, sportski uspjesi hrvatskog sporta, obljetnice znamenitih sportaπa ili sportskih organizacija. Meutim, ni tu nema kraja filatelistiËkim vijestima. Naime, za trajanja "republike srpske krajine", 1991. - 1995., izdavane su poπtanske marke koje su bile u prometu na tadaπnjem privremeno okupiranom hrvatskom podruËju. Nakon uspjeπno izvedenih akcija "Bljesak" i "Oluja" 1995. osloboenu su svi dijelovi Hrvatske osim Baranje i manjeg dijela istoËne Slavonije i zapadnog Srijema. Preostali istoËni dio Hrvatske je Erdutskim sporazumom iz studenoga 1997. preimenovan u Srijemskobaranjsku oblast i postupno reintegriran u okvire Republike Hrvatske. U tom se razdoblju izmeu osamdesetak poπtanskih maraka 1996. pojavila i sportska marka s likom jugoslavenske olimpijke Jasne ©ekariÊ, kojom se obiljeæilo 100. godina modernih olimpijskih igara. Kao πto je vidljivo, teπka i burna zbivanja na hrvatskom teritoriju odraæavala su se i kroz poπtansku povijest, gdje su i na filatelistiËkom podruËju ostali brojni pokazatelji vjekovne i vjeËite hrvatske borbe za ostvarivanjem vlastite dræavnosti. Prekidom svih sveza s Jugoslavijom 1991. i meunarodnim priznajem Republike Hrvatske 1992. u svijetu su izdane poπtanske marke i ina filatelistiËka izdanja na kojima su prikazani hrvatski sportski uspjesi ili hrvatski motivi. Tako su i putem tih poπtanskih maraka stranih poπtanskih uprava, koje joπ nazivaju i "mali ambasadori", otvorena vrata prepoznatljivosti Republike Hrvatske diljem svijeta. Zaista, filatelija je edukativan, kulturan, atraktivan i radostan hobi koji povezuje ljude. Literatura: 1. Deportes sports, Domfil, Sabadell, ©panjolska, 1995. 2. Zlatko JakoboviÊ, VodiË kroz filateliju, Nakladnik Hrvatsko filatelistiËko druπtvo Vinkovci, Tisak "Graham", BrËko Distrikt, 2001. 3. Petar StrpiÊ, Poπtanske marke Hrvatska 2005., Nakladnik Lokas dizajn, Tisak Kerschoffset, Zagreb, 2005. 4. Stamp catalogue and postal history Greece&Cyprus, Vlastos, Atena, 1996. the lost paradigm? Kinesiology, 34 (2): 210-221.
47
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:51
Page 48
ME–UNARODNI NATJE»AJ
Olimpijski sport i knjiæevnost NatjeËaj je organiziran za πkolsku djecu i mladeæ u tri dobne kategorije: do 12 godina, od 12 do 18, te stariji od 18 godina. Ukupno je na natjeËaj pristiglo 146 radova
suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i πporta Hrvatski olimpijski odbor proveo je 2005. godine meunarodni natjeËaj “Olimpijski sport i knjiæevnost”, kojeg je raspisao Meunarodni olimpijski odbor i njegova Komisija za kulturu i olimpijsko obrazovanje. NatjeËaj je organiziran za πkolsku djecu i mladeæ u tri dobne kategorije: do 12 godina, od 12 do 18, te stariji od 18 godina. Ukupno je na natjeËaj pristiglo 146 radova, a najbrojniji su bili u kategoriji od 12 do 18 godina (96 radova). U dobnoj skupini do 12 godina pristigla su 44 rada, dok su stariji od 18 godina konkurirali sa πest radova. OcjenjivaËki sud u sastavu prof. Kreπimir BagiÊ, knjiæevnik i sveuËiliπni profesor, mr. sc. Draæen Harasin, pomoÊnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, i Morana PalikoviÊ Gruden, Ëlanica VijeÊa HOO-a, izabrali su tri najuspjeπnija rada po kategorijama. Predsjednik i glavni tajnik HOO-a, Zlatko Mateπa i Josip »op, upriliËili su prijam za pobjednike, njihove roditelje, profesore i πkolske prijatelje i tom prigodom podijelili nagrade. Prvoplasirani iz svake kategorije dobili su trofej i diplomu Meunarodnog olimpijskog odbora, a drugo i treÊeplasirani diplome MOO-a i prigodni poklon HOO-a.
48
Ilustracija: Maja ©urjak, Zagreb
U
Nagraeni su: Dobna kategorija uËenika do 12 godina: 1. Matilda Bilaver, Sport, O© Lauder Lea Deutsch, Zagreb, 2. a 2. Maja JelaËiÊ, Upornost i snalaæljivost, O© Oroslavje, Oroslavje, 1. b 3. Lovro FilipoviÊ, Olimpijski duh, O© »azma, »azma, 5. c razred Dobna kategorija uËenika do 18 godina: 1. Hrvoje BoæiÊ, Moja priËa, O© Davorin Trstenjak, Zagreb, 8. c 2. Tamara BuÊan, Fair Play, O© –uro DeæeliÊ, IvaniÊ Grad, 7. c 3. Dorija Habazin, Ravnoteæa tijela i duha, Gimnazija Lucijana Vranjanina, Zagreb, 3. a Dobna kategorija uËenika/studenata iznad 18 godina: 1. Vlatka BiËiÊ, Pobjeda unutar sna, Filozofski fakultet, Zadar, 1. godina 2. Ivana Crvelin, Izazovi bazenskih voda, Stomatoloπki fakultet, Zagreb, 3. godina 3. Ognjen VukoviÊ, Gdje povuÊi granicu, TehniËka πkola, Bjelovar, 4. b
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:51
Page 49
Dobna kategorija uËenika do 12 godina MATILDA BILAVER, Zagreb Osnovna πkola Lauder Lea Deutsch, 2. a
SPORT Zovem se Matilda, imam osam godina i jako volim sport. U sportu nije vaæno pobijediti nego zabaviti se i razgibavati. Sport je vaæan zato πto kada vjeæbaπ i treniraπ budeπ zdrav i sretan, a ne ljut. Meni je najdraæi sport ritmika zato πto pleπem, zabavljam se i razgibavam. Kad sam na ritmici igram se s prijateljima. Na ritmici mi nikad nije dosadno jer se uvijek igram i zabavljam. UËiteljica: Viπnja RajiÊ
MAJA JELA»I∆, Oroslavje Osnovna πkola Oroslavlje, 1. b
UPORNOST I SNALAÆLJIVOST Jutro je. Gledam tenisaËe kako igraju tenis. Htjela sam se baviti sportom. Otiπla sam van. Uzela sam reket i tenisku lopticu. Naporno sam vjeæbala. Bila sam sva znojna kad sam doπla u kuÊu. Doπla je noÊ. Otiπla sam spavati. Sutradan je bio moj roendan. DoruËkovala sam. Doπlo je podne. Torta je bila na stolu. Puhnula sam u svijeÊe i rekla: ”Æelim biti tenisaËica”. Æelja mi se ostvarila. Iπla sam na tenis. Umorna i gladna doπla sam doma i uËila za πkolu. Znojila sam se ali sam uporno svaki dan vjeæbala. Uæivam u tenisu iako je trener ponekad strog. Svaki put kad me pohvali jako sam radosna i nije mi æao truda. Znam da se samo trudom moæe neπto postiÊi.
“obiËni” bijeli duh, kao u “crtiÊima”, koji se pojavi na otvaranju, kaæe nekoliko uvodnih rijeËi i otvori olimpijske igre. To meutim nije tako. Olimpijski duh je dodatna snaga, inspiracija, æelja i upornost. Onda kad je najteæe, kad si umoran, nemaπ viπe snage, jedva stojiπ na nogama, doe i ispuni te cijelog. Viπe te niπta ne moæe sprijeËiti da pobijediπ, staneπ na najviπu stepenicu postolja, sluπaπ svoju himnu i gledaπ svoju zastavu kako se vijori na najviπem mjestu, a oko vrata ti blista zlatna medalja. Æeliπ pokazati svojoj domovini, cijelom svijetu, da si ti baπ najbolji u toj disciplini kojom se u svijetu bavi nekoliko tisuÊa profesionalnih sportaπa. Tvoje ime bit Êe upisano u zlatnu knjigu, u koju se zapisuju imena pobjednika. Tada znaπ da Êe ti zapisi trajati zauvijek, da Êe ih ljudi Ëitati i za nekoliko desetaka godina i poπtovati tvoj uspjeh. Kada pobijediπ i ostvare ti se sve æelje i snovi, shvatiπ da se isplatilo sve to vrijeme potroπeno na vjeæbanje i sav taj trud i napor. Znaπ da Êeπ se opet pripremati, truditi, umarati na treninzima, da opet dokaæeπ svijetu da si najbolji i obraniπ steËenu titulu - sve to opet za Ëetiri godine. Voditeljica: Nikolina MikuπiÊ
Dobna kategorija uËenika do 18 godina HRVOJE BOÆI∆, Zagreb Osnovna πkola Davorin Trstenjak, 8. c
MOJA PRI»A Ruæa Zovem se Hrvoje BoæiÊ, ali zapamtite nadimak Ruæa, jer Êete moæda jednoga dana joπ Ëuti za mene. Imam Ëetrnaest godina, imam mamu, tatu i brata. Nadimak Ruæa mi je dao tata kad sam bio beba. Kaæe da sam tada bio kao ruæica. Danas to svakako viπe nisam, ali Ruæa sam ostao. Treniram hokej, a u hokeju ruæice nisu … ma da, nisam napomenuo, radi se o hokeju na ledu, a ne o onom na travi jer na travi se tu i tamo nae pokoja ruæica.
PoËetak prije poËetka Dakle, sve je poËelo prije deset godina. Moj brat je tada krenuo u prvi razred i æelio je trenirati hokej. Roditelji su ga odveli na zagrebaËku “©alatu” kod trenera Crnog. Naravno da sam i ja bio s njima - i poËetak priËe ste, nadam se, shvatili. Moj brat je tada poËeo trenirati hokej, ali i moja malenkost. Mislim stvarno moja malenkost … zamislite
LOVRO FILIPOVI∆, »azma Osnovna πkola »azma, 5. c
OLIMPIJSKI DUH Ponekad se upitamo πto je to olimpijski duh. Pomislimo da je to neki
Ilustracija: Maja ©urjak, Zagreb
UËiteljica: Anica ©uk
49
‹
‹
6/8/06
12:51
Page 50
mene s nepunih pet godina. Prevelike klizaljke, stare tko zna koliko generacija, skijaπko odijelo, debela vunena kapa na glavi i ogromno klizaliπte, reflektori, tribine i, naravno, moje neznanje o klizanju. Tata je puno puta nakon toga rekao da mu je straπno æao da tada nije imao kameru. Dugo nisam razumio zaπto. Danas mi je sve jasno kad gledam neke nove klince koji zapinju, padaju, diæu se i kreÊu ispoËetka, i, vjerujte, nije smijeπno. Nije smijeπno ni ovih mojih deset hokejaπkih godina, pa to su dvije treÊine moga æivota. Samog poËetka se ni ja baπ puno ne sjeÊam, viπe su mi o tome priËali roditelji. Nakon prvih nezgrapnih koraka, puno padova (koji jako bole) i straπno puno treninga, nauËio sam klizati. Tada sam dobio svoje prve “prave” i samo svoje klizaljke i, πto je joπ vaænije, dobio sam svoju prvu kacigu i palicu. Kaciga je bila crvena i na njoj je pisalo, sjeÊate se πto? … Ruæa. Jako sam bio ponosan i “velik”. Ali to je joπ uvijek bio poËetak, ili bolje reËeno prije poËetka - morate znati da sam moæda tek danas na poËetku, ili da zapravo tom poËetku nikad nema kraja, do kraja sportske karijere. Vratimo se tom mom poËetku prije poËetka … Tada su poËeli “pravi” treninzi. O utakmicama joπ nisam ni sanjao, ma dobro, naravno da sam sanjao, ali nisam im bio ni blizu. Morao sam nauËiti joπ toliko puno toga, od dræanja palice do pravila igre. Trener mi je postao i mama i tata, i brat i sestra, i uËitelj i, prije svega, prijatelj. Treninzi su bili sve uËestaliji, a tada su doπle i prve utakmice. Morao sam nauËiti poπtovati i protivnika. Znate, to je jako teπko, ali eto, i to se uËi i trenira. Jeste li ikada Ëuli za “fair play”? To otprilike izgleda ovako: prije utakmice se s protivnikom lijepo pozdravite, za vrijeme utakmice se neki put i potuËete (ah, hokej je ipak muπki sport), a na kraju tekme si opet svi pruæite ruke i Ëestitate na dobroj igri. To je otprilike to.
Kako sam bio golman No, da se vratim nastavku priËe. U to vrijeme u mom klubu nije bilo golmana i moj trener Crni pitao me bih li ja htio bio golman i braniti jednu utakmicu. Ja sam to, jasno, prihvatio, pa je to bio novi izazov. Golmanske opreme nisam imao, pa mi ju je stariji golman posudio. Mora da sam bio jako smijeπan u njoj jer su mi se svi smijali, ali joπ ni danas nisam siguran jesu li se smijali prevelikoj opremi ili tome πto sam primio dvadeset golova. Palica mi je bila prevelika pa je cijelo vrijeme zapinjala u mreæi gola, ja sam bio premali pa sam isto tako zapinjao u istoj toj mreæi jer sam cijeli stao u gol. I eto, to je bio poËetak i kraj 50
moje golmanske karijere. Cijelu opremu sam lijepo vratio (Ëitaj bacio) svom starijem prijatelju, a treneru “zahvalio” na lijepom iskustvu te odluËio da Êu uvijek poπtovati i Ëuvati golmane. Svaka njima Ëast, ali ja ipak æelim biti igraË.
Sportski æivot I tako, trening za treningom, utakmica za utakmicom, mjeseci i godine su prolazili. NauËio sam pravila igre, nauËio sam poπtovati i trenere i suce (mada bih i o njima imao πto pisati), naravno i protivnike. NauËio sam i ono, moæda najvaænije, poπtovati sam sebe. Moram priznati da mi je puno puta bilo jako teπko uskladiti sve obaveze, ali me svaki put iznova veselio svaki novi trening, svaka nova tekma. Puno sam proputovao, upoznao puno zemalja, gradova i ljudi. Jednom prilikom sam rekao treneru da mi “uniπtava druπtveni æivot” jer sam bio pozvan na jedan roendan. Bila je subota poslijepodne, a mi smo baπ morali imati utakmicu. Trener se nasmijao i rekao da odem i da se niπta straπno neÊe dogoditi. Prevladala je moja ljubav prema hokeju i osjeÊaj obaveze i prijateljstva prema ekipi. Nikad nisam zaæalio zbog toga iako je bilo puno propuπtenih roendana, neodlazaka u kino s druπtvom. Znajte, puno je odricanja kad neπto stvarno jako volite i æelite. To znaju samo moji mama, tata i brat (koji je isti kao i ja), a moæda i rijetki prijatelj. Profesori u πkoli i nemaju baπ puno razumijevanja, a kad bi oni znali kako je to teπko dizati se ujutro rano, odraditi trening, juriti doma da bi uËio, zadaÊe napisao, pa odlazak u πkolu, i naravno, kasno naveËer opet trening. I tako svaki dan. Vikendom utakmice ili odlasci na turnire, putovanja. Kad se veÊina mojih vrπnjaka odmara, ja treniram. Za πkolske praznike skoro ni ne znam da postoje, tada je naπe vrijeme … joπ viπe treninga, putovanja, hvala bogu tada bar ne izostajem iz πkole, pa ne moram nadoknaivati gradivo. Ali nemojte misliti da se æalim. Ma ja to volim! Moja mama mi je uvijek govorila: πkola je na prvom mjestu, hokej na drugom, a za ostalo … ako naeπ vremena. Ja joj zapravo nikad nisam priznao da mi je hokej, ma znate, ipak malo draæi od πkole. Rijetki znaju kako izgledaju zimska, maglena, rana jutra na zagrebaËkoj ©alati ili kasne veËeri (naravno osim onih koji izlaze u kafiÊe i ostanu tamo od veËeri do jutra). I eto, tako tim redom i tim tempom proπlo je mojih deset godina hokeja.
Æelje I πto sada? Treneri kaæu da sam dobar, da moram “gurati” dalje. Ja sanjam o tome da jednog dana zaigram pravi,
Ilustracija: Maja ©urjak, Zagreb
OLIMP-prelom 19/2006
ozbiljni hokej. Znam da uz to ide joπ viπe volje, rada, truda i odricanja. Sportski æivot je takav - okrutan, ali ima svoje prekrasne strane koje sigurno ne bih ni za πto na svijetu mijenjao. To znamo svi mi koji smo “unutra”. Profesorica: Ariana Razum-»ipËiÊ
TAMARA BU∆AN, IvaniÊ Grad Osnovna πkola –uro DeæeliÊ, 7. c
FAIR PLAY Otkad znam za sebe, oboæavam plivanje. Kao mala djevojËica, kad sam prvi put s mamom i tatom otiπla na more, zaljubila sam se u taj sport. Krenuvπi u prvi razred osnovne πkole, tata me je upisao na teËaj plivanja i zbog toga sam mu i danas zahvalna. Nakon godina i godina treniranja, raznih uspona i padova, sve o Ëemu sam sanjala bilo je veliko europsko natjecanje u plivanju koje se svake godine odræavalo u Londonu, gradu koji sam oduvijek æeljela posjetiti. Na to su natjecanje pozivani odabrani talenti iz cijele Europe, koji su nakon tog natjecanja nerijetko zavrπavali i na olimpijskim igrama. Zato sam se tog hladnog prosinaËkog dana kada me trener obavijestio da sam pozvana upravo na TO natjecanje, umalo onesvijestila. Bila sam πokirana, ali veoma sretna. No, trener me upozorio da je preda mnom 6 mjeseci mukotrpnog rada. To me uopÊe nije zabrinjavalo jer plivanje mi je bilo sve. Moji roditelji su tu vijest veoma dobro primili, bili su jako sretni zbog mene. SljedeÊi mjeseci su za mene bili veoma naporni, najnaporniji do sad. Sve svoje slobodno vrijeme provodila sam u bazenu, iz πkole sam trËala na trening, s treninga kuÊi, zatim opet na trening, s
6/8/06
12:51
Page 51
kojeg bih otiπla na teËaj engleskog jezika. Mama me je samo promatrala, ne vjerujuÊi svojim oËima koliko snage u sebi imam. Danas ni meni nije jasno kako sam sve to stizala. Jasno mi je jedino to da sam se na tom natjecanju æeljela πto bolje plasirati. Napokon, doπao je i dan putovanja u London, kamo su me pratili ponosni roditelji. Doπavπi u London, ostavila sam stvari u hotelskoj sobi i s roditeljima krenula na brzinski obilazak grada, jer smo imali vrlo malo vremena do veËere. Grad me jednostavno oËarao. Svidjeli su mi se ljudi koji tamo æive, njegova urednost … ma sve! Na veËeri sam upoznala jednu od natjecateljica koja mi nije bila ni najmanje simpatiËna. Naprotiv, doimala se kao vrlo hladna osoba koja ne bira sredstva kojima Êe doÊi do cilja. Spremivπi se za krevet, molila sam Boga da i ostale cure ne budu takve, jer sam bila navikla na toplu, zabavnu i prijateljsku atmosferu na natjecanjima. Naæalost, sutradan, dva dana prije natjecanja, na prvom od Ëetiriju treninga, zakljuËila sam da su sve natjecateljice iste kao i ona koju sam upoznala … Primijetila sam da me sve gledaju poprijeko. Svima njima ovo je bio tko zna koji put da su na tom natjecanju i imala sam dojam kao da samo gledaju kako bi mi zagorËale æivot. To mi je bilo vrlo neugodno iznenaenje, no nisam æeljela da mi njihovo ponaπanje pokvari boravak u Londonu. Na dan natjecanja par njih je bilo neuobiËajeno ljubazno prema meni i ja sam naivno pomislila kako je to baπ super, te kako Êu se moæda s nekom i sprijateljiti. Sve mi je postalo sumnjivo kd sam sat vremena prije natjecanja u svlaËionici zagubila svoju narukvicu koja mi donosi sreÊu, te kad sam pronaπla svoj kupaÊi kostim razrezan na krpice... Sva u suzama potrËala sam majci, koja nije mogla vjerovati πto se dogodilo, a trener me u nevjerici gledao jer sam joπ bila odjevena u traperice i majicu. Primijetila sam i tko me je pozorno promatrao slatko se smijuÊi. Bila je to djevojka s veËere. Neki glas u meni govorio mi je da je ona osoba koja je sve “zakuhala”. Majka mi je rekla da sjednem na tribine i da se ne
natjecateljice daleko iza mene. Izronivπi, trebale su proÊi 2 sekunde, dok mi se neka natjecateljica nije pridruæila. Gledala sam svoje oduπevljene roditelje kako skaËu i viËuÊi izgovaraju moje ime. Skoro sam umrla od smijeha dok sam gledala svog trenera kako stoji ukupljen, otvorenih usta. Ne trebam ni napominjati koje sam mjesto osvojila. Iako je cijeli taj dan bio unfair prema meni, sve je zavrπilo jednim æestokim fair playem!
brinem, jer Êe ona sve srediti. Bila je upoznata sa situacijom i mislim da smo obje sumnjale na istu osobu. Nisu proπle ni tri minute kad se mama stvorila pored mene noseÊi novi kupaÊi kostim, kupljen tog jutra, a koji mi je htjela dati kod kuÊe. Zahvalno sam joj se nasmijeπila i otiπla se presvuÊi. PresvlaËeÊi se, zaËula sam kako se kljuË u bravi okreÊe, te smijeh djevojke iz restorana. Uæasnuta, zakljuËila sam da me zakljuËala i da ne mogu van iz svlaËionice. PoËela sam razoËarano plakati, ne shvaÊajuÊi kako ta djevojka moæe biti tako okrutna. Mislim da sam u svlaËionici sjedila 15ak minuta plaËuÊi, no tada sam se sjetila da u dæepu traperica imam mobitel. Iako mi je baterija bila prazna, uspjela sam nazvati mamu i objasniti joj πto se dogodilo. Ubrzo su do mene doπli domar, moji roditelji, te organizator natjecanja, kojem sam rekla πto mi se dogaalo cijeli dan. On mi se nasmijeπio, rekao da se pripremim te da Êe sve biti u redu. Upravo kad sam stajala na svojoj poziciji, zaËula sam glas na razglasu koji je govorio kako je termin natjecanja pomaknut za sat vremena. To nam je svima bilo Ëudno, ali i to je brzo proπlo. Par minuta prije natjecanja primijetila sam kako djevojka iz restorana sjedi na tribinama plaËuÊi dok je njeni roditelji i organizatori natjecanja ljutito promatraju. Posvuda se priËalo kako je diskvalificirana iz nepoznatih razloga. Meni su ti razlozi bili poznati, no na neki Ëudan naËin bilo mi je Ëak i malËice æao, ali to je svojim ponaπanjem zasluæila. Natjecanje je poËelo. SkoËivπi u vodu, osjetila sam neopisivu snagu i odluËila se njome osvetiti djevojci iz restorana. Plivala sam najbræe πto sam mogla primjeÊujuÊi pritom kako su ostale
Voditeljica: Mirjana MiljkoviÊ
DORIJA HABAZIN, Zagreb Gimnazija Lucijana Vranjanina, 3. a
RAVNOTEÆA TIJELA I DUHA “Ono πto je savrπeno, uËi nas da se nadamo.” Friedrich Nietzsche
Ilustracija: Maja ©urjak, Zagreb
OLIMP-prelom 19/2006
Kroz mraËna stoljeÊa krvavih ratova, bezbrojnih epoha ljudskog postojanja kojima su vladali ljudi pomraËena uma zavedena ratovanjem i moÊi nad drugim kulturama, snaga osobnosti i volje pojedinca uzdigla je nadu potlaËenih naroda iz praha i, poput feniksa, pokazala im put ka ravnoteæi, savrπenstvu, divljenju i sreÊi kao krajnjem i æeljenom rezultatu takva nevjerojatna putovanja. Ljudsko tijelo je oduvijek bilo misterija, a ljudski duh “niËija zemlja” medicinskih i psiholoπkih znanosti. One su pokuπale pridati potrebno znaËenje raznolikosti i predivnom savrπenstvu duha, koje je ostalo temelj religijskih vjerovanja diljem svijeta, i po kojem je svaki Ëovjek jedinstvena cjelina na beskrajnoj klavijaturi, a svaka tipka, bilo crna ili bijela, ima posebnu, snaænu ali njeænu melodiju Ëije dobre i loπe varijacije Ëine æivot. Postizanje jedinstva, umanjivanje uloge ratnih sukoba, isticanje truda, talenta i æelje za boljim, cilj su svih zemalja koje se svake Ëetvrte godine okupljaju i slave napor, ravnoteæu duha i tijela i trud kao temelj zdravog i uspjeπnog druπtva. S obzirom na rastuÊu ulogu materijalizma, jednostranog æivotnog nadzora esteticizma u svijetu, negiranja osnovnih ljudskih vrijednosti i zapostavljanja prvotnih ciljeva olimpijskih igara, moæemo se samo nadati da proπlost predstavlja jedne poπtenije, ËiπÊe i iskrenije olimpijske igre u kojima novac, hormonalna terapija i vladajuÊa stranka nisu imali tako veliku ulogu kao danas. Danaπnje igre, umjesto ravnoteæe duha i tijela, slave glavne sponzore: IBM, HBO, 51
‹
6/8/06
12:51
Page 52
‹ Starbucks i Bushevu administraciju, tako da Êemo, ako gledamo televizijski prijenos, prije vidjeti reklamu za pivo i riblje πtapiÊe nego poruku sportaπa koji preporuËuje bavljenje sportom. I Orbit ævake, naravno! Sve otkada je Adolf Hitler 1936. na Olimpijskim igrama u Berlinu odræao govor koji je poslan u svemir kao prvi televizijski signal ikada emitiran sa Zemlje, olimpijske igre su postale prilika za proraËunato bogaÊenje magnatskih divova. Organizacija Igara u Berlinu bila je na zavidnoj razni, dekoracija primjerena propagandi Reicha, a sam utemeljitelj igara ostao je u sjeni politike koja je udruæena s kapitalom zapoËela zapostavljanje intelektualnih vrijednosti i moralnih normi. Svijetla toËka Olimpijskih igara u Berlinu bio je pripadnik crne rase Jesse Owens koji je svojim zavidnim rezultatima obezvrijedio rasistiËke teorije arijevaca o nadljudima bijele puti. Moderno druπtvo polako ali sigurno gubi zanimanje za olimpijske igre i zdrav naËin æivota. Ako uzmemo u obzir da olimpijske igre predstavljaju model onoga πto bi trebalo biti cilj svakog pojedinca æeljnog sreÊe i ravnoteæe vlastite forme, a one same su postale korumpirane, predozirane probnim uzorcima i koliËinom sponzora od kojih viπe od polovice nema veze s motom olimpijskih igara, jedinstvom, zdravim æivotom, πto nam to govori o poπtenom æivotu, osim Ëinjenice da on ostaje samo privremena iluzionistiËka manifestacija koju je naπ razum izbacio iz sustava zbog prevelikog konzumiranja Coca-Cole u kombinaciji s drugim “zdravim” i “okrepljujuÊim” piÊima bogatim kofeinom, ugljiËnim dioksidom i nerazgradivim πeÊerima. Naπ æivot je jednosmjerna cesta sa svih strana zatrpana pokvarenim i pregrijanim kompjutorima, televizorima i hladnjacima u koje smo tako pomno pohranili svoje æivote iz æelje da ostanemo zapamÊeni po tome koji smo Windows program najradije koristili. Sve Ëinjenice upuÊuju na to da se ljudi pribliæavaju moralnom dnu svoje egzistencije ali utjehu u svijetu sumnjiva morala i Nietzcsheove filozofije treba traæiti u pojedincima poput Owensa, Sregeja Bubke, obitelji KosteliÊ, Paava Nurmija i Larise Latinjine, koji svojim djetinjim ali besprijekornim pogledom na svijet reanimiraju moto antiËkih olimpijskih igara, a s njime i vjeru u bolje sutra. Mentorica: Branka BraËun, prof. 52
Dobna kategorija uËenika/studenata iznad 18 godina VLATKA BI»I∆, Sukoπan Filozofski fakultet, Zadar, 1. godina
POBJEDA UNUTAR SNA Umorni kapci mole sunce da ne obasja sobu, jer ovaj mladiÊ æeli ustati, usprkos umoru koji ga je sinoÊ prisilio da zaspi. Tromim pokretima, djeËaËke oËi se pokaæu, spremne da prigrle dan koji se besramno nudio. Poput zvuka biËa koji zapregu tjera da se pomakne, mladiÊeva misao oπine tijelo i natjera ga da ustane. U tim naizgled krhkim grudima, besmrtna æelja plamti crvenim, zelenim, crnim, plavim i æutim plamenom. UnatoË hladnom jutru, prkos podiæe mladiÊevu ruku i hvata beæivotnu kvaku, jer vani je san prema kojem treba potrËati. MladiÊ protrlja ruke (u namjeri
Ilustracija: Maja ©urjak, Zagreb
OLIMP-prelom 19/2006
da ih ugrije) i Ëvrsto odluËi: natjerat Êe znoj da orosi njegovo Ëelo, jer tu negdje je cilj kojeg treba proÊi. Zvukom prvih koraka oznaËio se start, te mladiÊ krene. … U silnoj buci spokoja koji ga je okruæivao, osjetio je umor u nogama. Svaki iduÊi korak sve se teæe odvajao od puteljka kojim je trËao. Æivo blato umora, stavljalo je na kuπnju osobnost ovog sportaπa. To mladiÊa razveseli jer sada je mogao vidjeti sve te ljude koji su strastveno navijali za njega i protiv njega … Suparnikov dah mu je hladio vrat, te je znao da ovu maksimalnu granicu napora, mora prijeÊi. ZavuËe se mladiÊ duboko u sebe i pomisli na sve godine truda i napora koje je uloæio da bi dospio na ovaj Olimpijski stadion, pomisli na istroπene puteljke koje je gazio … pomisli na ponosna lica svojih roditelja i njegov se smijeπak stopi s njihovima, te se noge vinu u zrak povlaËeÊi za sobom muku sklupËana koljena. MiπiÊi se napnu i pod pritiskom razarajuÊe boli dopuste mladiÊu da prigrli ono πto ga je od samog poËetka Ëekalo. Pobjeda - spoznaja da moæe. Spoznaja da je njegov napor
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:51
Page 53
zamijeÊen i prihvaÊen od ljudi koji ga ne poznaju. MladiÊ se sagne da udahne rasprπene komadiÊe daha koji su slijedili ovog izuzetnog sportaπa. Bol, kao da tu nikad niπta nije imala traæiti, nestane u trenu. Spoznaja da je uspio pomaknuti granice svoje izdræljivosti, uËini ga radosnim, te mladiÊ prekine maπtanje o olimpijskim igrama. Sada kada ga je samo jedna misao dijelila od njih, odluËi se nagraditi odmorom koji Êe sutra nadomjestiti radost, jer Êe ova izuzetna osobnost biti primijeÊena od ljudi koji ga ne poznaju … … Umorni kapci mole sunce da ne obasja sobu, jer ovaj mladiÊ æeli ustati, usprkos umoru koji ga je sinoÊ prisilio da zaspi. Tromim pokretima, djeËaËke oËi se pokaæu, spremne da prigrle dan koji se besramno nudio. Sjeti se mladiÊ sna koji je usnio sinoÊ. Sjeti se olimpijskih krugova koji su se nalazili na zastavi koja se vijorila iza njega dok je zrak lomila himna njegove zemlje. Sjeti se mladiÊ i Olimpijskog stadiona i ljudi s tribine, te unatoË hladnom jutru prkosno podiæe ruku i hvata beæivotna kolica, paæljivo se smjeπtajuÊi u njih. MladiÊ protrlja ruke (u namjeri da ustane) i Ëvrsto odluËi: natjerat Êe noge da potrËe jer unutar njegova srca je san obavijen inspirirajuÊim trudom koji je zamijeÊen i prihvaÊen od ljudi koji ga ne poznaju, ali mu se istinski dive …
IVANA CVERLIN, Zagreb Stomatoloπki fakultet, 3. godina
IZAZOVI BAZENSKIH VODA Sport je uvijek igrao vaænu ulogu u mom æivotu. Ta se strana viπe razvijala od one umjetniËke, pa sam nekako privræenija sportaπima nego umjetniËkim duπama. Umjetnici, Ëini mi se, kao da æive u svijetu koji je samo njima objaπnjiv i koliko god æeljeli drugima doËarati, on vrlo Ëesto ostaje neobjaπnjen. Za razliku od njih, sportske su duπe natjecateljski orijentirane, baπ kao i ja. Uvijek su spremni biti boljima uz suradnju mnogih ljudi sa strane. Zbog toga stjeËu vrline koje u sportaπu razvijaju osjeÊaj kako za fair playom tako i za pobjeivanjem jer su svjesni da sve πto postiæu ne ovisi samo o njima. Ono πto me privuklo sportu je to πto u njemu postoje vrlo konkretne i objaπnjive metode za postizanje uspjeha. One zahtijevaju veliku ustrajnost u svojem ponavljanju i uvjeæbavanju i koliko god se Ëinile razumljivima toliko one postaju jedinstvene za svakog. Leæi li uspjeh u
nastojanju da se one vjeæbanjem dovedu u potpuni sklad uma i tijela kako bi postale refleksnom radnjom? To znaju samo vrhunski sportaπi koji su jedan pokret tijelom ponovili nekoliko tisuÊa puta. Ostvarivanjem toga, sport postaje umijeÊe kojim se pobjednik istiËe. Za njega je to vrhunac. Mozak i tijelo postaju jedno. Upravo to za mene predstavlja izazov - sklad, ritam, disciplina i ustrajnost. Tijelo, taj savrπen stroj koji se podreuje viπim oblicima upravljanja, zahtijeva svoje neprestano odræavanje kako bi ostalo vitalnim i zdravim. Sportskim naporima se i duh razvija, i to u nekim smjerovima koje moæda prosjeËan Ëovjek ne bi nikad susreo u svom æivotu. To su odluËnost, razboritost, æelja za pobjedom. Ponekad je to borba sa samim sobom. Nije lako pronaÊi maksimalnu granicu svoje izdræljivosti. Istina je puno drugaËija nego izgled samog nastupa na natjecanjima. Sinkronizirano plivanje je bio moj odabir kada sam odluËila viπak energije utroπiti na neki oblik tjelesnog napora. Nisam niti pretpostavljala πto Êe me Ëekati kada sam zapoËela s tim izrazito profinjenim sportom. Odabir kupaÊeg kostima, naoËala i kape za plivanje te popularno zvane “kvaËice” za nos bili su prava avantura. Vaænost se pridavala razliËitosti, odnosno tome da netko drugi sve te stvari nema jednake kao i ti. Meutim, to je bio samo uvod dok se nisam upoznala s prvim grËem usred pedesetog metra delfin tehnike plivanja na jednom od kondicijskih treninga. »ak i tada sam mislila da je to neπto najteæe πto sam proπla, ali svaki sljedeÊi je bio joπ teæi i naporniji. Ponekad sam i posustajala i gubila volju, ali ubrzo bih pronaπla onu svijetlu toËku zbog koje sam taj sport i izabrala. Koliko jutara sam se znala rano buditi i ulaziti u hladan bazen znajuÊi da me Ëeka joπ punih sat vremena napornog vjeæbanja. U takvim trenucima dovoljno mi je bilo pogledati oko sebe i vidjeti joπ desetke drugih s istim problemom pa bi mi misli odmah “pale u vodu” kao i ja tog trenutka u bazen. Potpuna disciplina traæila se veÊ mjesecima prije natjecanja. ToËnost, koncentriranost i strpljivost bila je neophodna da bi se napravio neki pomak ka boljoj uvjeæbanosti koreografije. U njoj je sudjelovalo osam djevojaka koje su teæile potpunoj sinkronizaciji pokreta. Da bi se ona postigla, nije bilo dovoljno ispravno raditi sve pokrete, veÊ si morao znati gdje se nalazi ona plivaËica ispred, iza, lijevo, i desno od tebe. Naime ona najslabija karika u tom lancu je odreivala dojam, a time i uspjeπnost cijele koreografije. Bila su to neumorna vjeæbanja do u najmanjeg detalja, ali na
kraju svih tih napora, mogu reÊi da nema slaeg osjeÊaja od osjeÊaja pobjede. Sva ona odricanja trajala su samo neko vrijeme u mom æivotu dok me obaveze nisu odvele u neke druge vode u kojima joπ uvijek plivam kako su me uËili, s puno strpljenja, upornosti i pobjedniËkog duha. Na posljetku, rezultati uvijek pronau svoj put. Mentorica: Irena BagariÊ, prof.
OGNJEN VUKOVI∆, Bjelovar TehniËka πkola, 4. b
GDJE POVU∆I GRANICU Dati sve od sebe i pri tome biti najbolji od pamtivijeka je bio cilj svakog sportaπa. Put prema uspjehu je trnovit i veoma zahtijevan te su rijetki oni koji se uspiju popeti na pobjedniËko postolje. Svaki sportaπ mora spoznati pravu svrhu bavljenja sportom i πto se od njega toËno oËekuje. Vaæno je spoznati da je sport igra u kojoj Êe uvijek biti i pobjednika i gubitnika, a na sportaπu je da odluËi koliko je spreman uloæiti u sebe kako bi se naπao na strani pobjednika. Sport iziskuje ne samo fiziËku, nego i duπevnu pripremljenost na ogromne napore kojima su sportaπi izloæeni. Upravo je postizanje ravnoteæe izmeu duha i tijela kljuËno za uspjeh. Svakodnevni treninzi, posebna vrsta prehrane i Ëesta putovanja stvari su zbog kojih je bavljenje sportom tako teπko. Naime, sve navedeno predstavlja neku vrstu odricanja, a to nijedan Ëovjek olako ne prihvaÊa ako neπto ne oËekuje za uzvrat. Sportaπ gradi svoje samopouzdanje na svom izgledu, na naporima koje podnosi tijekom zahtjevnih treninga jer zna da tako postaje snaæniji i izdræljiviji. Potiskuje sve boli koje zbog sporta trpi i poput grabeæljivca analizira svoje protivnike nadajuÊi se njihovoj pogreπci. Sport mu viπe nije samo profesija, nego i opsesija. Vrlo je teπko oduprijeti se izazovima koje sport pruæa. Svakog dana netko postavi novi rekord, tjerajuÊi druge da daju i posljednje atome snage ne bi li ga sruπili. Sport je nadmetanje u kojem se Ëesto igra nepoπteno. Treba priznati samom sebi da biti dobar sportaπ ne znaËi samo popeti se na pobjedniËko postolje, nego da to oznaËava ponosnog sportaπa koji je na poπten naËin izborio svoje mjesto u sportskom svijetu. Voditeljica: Leposava Mesar, prof. 53
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:51
Page 54
PUBLICISTIKA Povijest karlovaËke gimnastike 1885. - 2005.
Od gombalaËkog druætva do danas Knjiga je bogato ilustrirana arhivskim dokumentima, fotografijama i podacima. U njoj su spomenuti svi uglednici i sportaπi te njihov doprinosi razvoju gimnastike Karlovca dravko ©vegar Z potrudio se prikupiti podatke i obraditi povijest joπ jednog sporta, gimnastike, u Karlovcu, gradu bogate sportske povijesti. Knjigu je
naslovio "Povijest karlovaËke gimnastike 1885. - 2005.". Po sadræaju ili prateÊi povijesna razdoblja podijelio ju je u Ëetiri poglavlja u kojima sustavno daje povijesni pregled razvoja ovog baziËnog sporta. Prvo poglavlje posveÊeno je poËecima tjelovjeæbe u Karlovcu, osnivanju Pokupskog sokola 1885. kao prvog gombalaËkog druætva u Karlovcu, prvom nastupu na natjecanju sokolaπa u Ljubljani 1888., prestanku i ponovnom poËetku rada, promjeni imena u Hrvatski sokol, nastupu u Torinu 1911., Pragu 1912., zadnjoj skupπtini uoËi I. svjetskog rata, kada se Ëlanovi angaæiraju u pomaganju ranjenicima i ærtvama rata. Drugo poglavlje posveÊeno je razdoblju od 1919. do travnja 1941. godine kada su, nakon proglaπenja NDH,
zakonskom odredbom raspuπtena sva sokolska druπtva bivπe Kraljevine Jugoslavije. VeÊ krajem 1918. postupno se obnavlja sportska aktivnost u Karlovcu uz osnivanje novih druπtava. Hrvatski sokol zapoËinje vjeæbanje 28. prosinca 1918. PoËetkom travnja 1919. osniva se i Æenski odjel Hrvatskog sokola, te se zapoËinje s javnim nastupima. Promijenjeno je ime u Sokolsko druπtvo 1920. Sve brojniji su javni nastupi, razdori, osnivaju se novi odjeli i æupe. Odræavaju se sletovi i natjecanja. Dovrπen je 1934. Sokolski dom s tada jednom od najmodernijih sportskih dvorana. Sokolaπi u tom razdoblju pokreÊu i druge sportove (odbojka, koπarka).
Veljko RogoπiÊ Savudrija - Prevlaka
Ciljevi se mogu postiÊi, samo ih treba postaviti Ako je istina da fotografija govori viπe od tisuÊu rijeËi, onda fotografije i tekstovi u ovoj knjizi priËaju Veljkovu priËu 54
Razdoblje od 1945. do Domovinskog rata tema je treÊeg poglavlja. Snaæan procvat sporta, osnivanje GimnastiËkog druπtva, suradnja i nastupi na meunarodnoj sceni, uspjesi na jugoslavenskoj sportskoj sceni, sportaπi i zasluænici tog razdoblja, vrlo pomno su obraeni i bogato ilustrirani povijesnim dokumentima. Zadnje poglavlje knjige bavi se suvremenom
njiga Savudrija K Prevlaka tisuÊu kilometara Jadrana, kronologija je jedinstvenog sportskog dogaaja u svijetu, plivaËkog ultramaratona kojim su povezane dvije krajnje toËke jedne dræave. To je upravo ono πto je uËinio naπ ultramaratonac Veljko RogoπiÊ od 1. srpnja do 27. kolovoza 2005. godine. Autori knjige Vedrana DulËiÊ, Edi ÆuæiÊ i Petar DulËiÊ potrudili su se kronoloπkim redom zabiljeæiti πto se dogaalo i πto je znaËio taj veliki plivaËki pothvat. Prikupili su i
prepisali sve πto je tijekom maratona objavljivano u svim medijima, od 2. travnja 2005. pa sve do 25. veljaËe 2006. Potpisani su autori, medij i datumi. Sve je bogato ilustrirano fotografijama koje su nastajale tijekom maratona. Ako je istina da fotografija govori viπe od tisuÊu rijeËi, onda fotografije i tekstovi u ovoj knjizi svakome tko Êe je uzeti u ruku priËaju Veljkovu priËu. Poruka je jednostavna: ciljevi se mogu postiÊi, samo ih treba postaviti. Prof dr. Hrvoje KaËiÊ je na kraju knjige dao
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:51
Page 55
Piπe Milena DragiπiÊ
gimnastikom u Karlovcu u posljednjih 11 godina, od 1994. kada se okupilo desetak Ëlanova karlovaËkog gimnastiËkog druπtva i odluËilo nastaviti rad. Iste godine osnovana je GimnastiËka udruga Sokol Karlovac. Nastavlja se rad s najmlaima, kadetima i juniorima, koji vrlo brzo donosi brojne rezultate na razini dræave i reprezentativnog dresa. Cijela knjiga bogato je ilustrirana arhivskim dokumentima, fotografijama i podacima. U njoj su spomenuti svi uglednici i sportaπi te njihov doprinosi razvoju gimnastike Karlovca. Knjiga je tvrdo ukoriËena, veliËine 22x28 cm i ima 198 stranica. Izdana je u nakladi GK Sokol Karlovac.
osvrt na Veljkovu karijeru i znaËenje maratona koji je isplivao. Tu su i æivotopis, pregled postignuÊa u amaterskom i profesionalnom plivanju te RogoπiÊeve najdraæe nagrade, povelje, odluke i plakete koje je dobio kao zasluæni sportaπ. Knjigu je izdao Jadranski plivaËki maraton - Split u nakladi od 2000 primjeraka. VeliËina knjige je 16x24 cm i ima 214 stranica.cijeni od 260 kn. Informacije na telefon: 01/37 40 273.
Od Starog placa do vrha Europe
Æivotna priËa koja se lako Ëita Splitski "æuti" su dio hrvatske, ali i svjetske sportske povijesti koju su ispod koπeva i sami pisali, jer su u njihovim redovima ponikli neki od najveÊih svjetskih koπarkaπa oπarkaπki znalci Vinko BajroviÊ i Milorad K BibiÊ udruæili su vrijeme, znanje, æelju i podatke i napisali knjigu "Od starog placa do vrha Europe" s podnaslovom 60 godina Koπarkaπkog kluba Split 1945. - 2005. Dino Raa, Bora StankoviÊ, Giuseppe Giergia, Mirko Novosel, Dino Meneghin i Draæen DalipagiÊ obiljeæili su koπarku i bili izravni sudionici onoga o Ëemu knjiga govori. Svojim su uvodnim rijeËima, svatko na svoj naËin, dali dio vlastitog koπarkaπkog æivota koji se dotiËe splitskog kluba. ©ezdeset godina jednog koπarkaπkog kluba pak bogata je tradicija koja je obiljeæila grad, igraËe, druπtvo i dræavu. Povijest koπarke u Splitu poËinje 1924. kada je Amerikanac William A. Wieland odræao predavanja zainteresiranima za nove igre, meu kojima i koπarka. Zabiljeæeno je da je prvi prikaz koπarke u splitskoj okolici demonstriran 1937. u Kaπtel SuÊurcu. Iz tog razdoblja su i Natko Lahman i Uroπ TominiÊ, koji Êe poslije
II. svjetskog rata postati u Splitu najvaænija osoba za sve sportske igre, pa tako i koπarku. Prvo je osnovana æenska koπarkaπka sekcija 6. studenoga 1945. i taj datum se smatra roenjem splitske koπarke, a 21. prosinca iste godine i prva muπka ekipa pri Fizulturnome druπtvu Hajduk. Od tada na ovamo sve je vrlo pomno biljeæeno i praÊeno. Autori su detaljno istraæili podatke, prikupili izjave, sjeÊanja i anegdote, tako da je uz povijesnu vaænost ova knjiga dobila i æivotnu priËu koja se lako Ëita. Nije zaboravljen nitko, ni treneri, ni igraËi, ni Ëlanovi stoæera, ni kljuËne osobe saveza, nastupi na nacionalnim i meunarodnim natjecanjima i, naravno, najveÊi uspjesi. U godini slavlja u kojoj je nastala ova knjiga, nije preskoËeno ni desetljeÊe
"bez naslova i europskog vrha". Splitski "æuti" su dio hrvatske, ali i svjetske sportske povijesti koju su ispod koπeva i sami pisali, jer su u njihovim redovima ponikli neki od najveÊih svjetskih koπarkaπa. Velik dio knjige Ëini poglavlje "Splitski koπarkaπki klub u brojkama" i tu je njena dokumentacijska vrijednost, jer su dani svi rezultati po godinama, igraËima i natjecanjima. Nakladnik je Slobodna Dalmacija, a knjiga je izdana u 2000 primjeraka. VeliËina je 22x30,5 cm i ima 293 stranice. Prvo izdanje je rasprodano, a za preostale primjerke obratiti se na KK Split koji je nakladu otkupio.
55
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:52
Page 56
OD OLIMPA DO OLIMPA
Piπe Radica Jurkin
Glavni
u Hrvatskom olim p n SU©ANJ DOPREDSJEDNIK HOO-a Skupπtina Hrvatskog olimpijskog odbora je, na 13. redovnoj sjednici odræanoj u oæujku u Zagrebu, uglednog πportskog duænosnika i Ëlana VijeÊa Luciana Suπnja imenovala jednim od Ëetvorice dopredsjednika HOO-a. Na tu je funkciju, u oæujku 2006., ostavku iz obiteljskih razloga podnio Goran IvaniπeviÊ. Luciano Suπanj iz Rijeke, vrhunski πportaπ i viπestruki πportski duænosnik, predsjednik je Hrvatskog atletskog saveza s dvogodiπnjim iskustvom dopredsjednika VijeÊa HOO-a u razdoblju do 2002. godine. n LOZICA I KAMENSKI NOVI »LANOVI VIJE∆A Za nove Ëlanove VijeÊa HOO-a, kojem su do punog sastava od 17 Ëlanova nedostajala joπ dva, skupπtina HOO-a je u oæujku 2006., na prijedlog mandatara, predsjednika Zlatka Mateπe, imenovala Peru Lozicu, predstavnika Hrvatskog odbojkaπkog saveza i Dragutina Kamenskog, predstavnika Hrvatskog ragbi saveza. Njihov mandat traje do redovnih izbora HOO-a 2008. godine.
tak gradskih πportskih saveza, viπe od 600 klubova, desetke tisuÊa natjecatelja i πportskih struËnjaka, poklonika rekreativnih oblika bavljenja πportom te brojna uËeniËka druπtva i klubove o Ëijim se mladim polaznicima, potencijalnih vrhunskim πportaπima, sustavno materijalno i struËno brine. n PRODULJEN UGOVOR S RAIFFEISEN BANKOM Hrvatski olimpijski odbor i Raiffeisen Bank Austria d. d. produljili su u travnju 2006. partnerski odnos na godinu dana ugovorom o suradnji i novËanom potporom od milijun kuna. Ugovor, koji su potpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednik Uprave banke Zdenko AdroviÊ, rezultat je tradicionalno dobrog poslovnog odnosa dviju institucija, a ukljuËuje i poseban paket usluga za πportaπe kao dodatni oblik financijske podrπke. n OSNOVAN HRVATSKI ODBOR FAIR PLAY POKRETA »lanovi VijeÊa podræali su inicijativu predsjednika Zlatka Mateπe te u svibnju 2006. osnovali Hrvatski odbor fair-play pokreta Ëija je temeljna zadaÊa promicanje ideala fair playa u svim oblicima πporta i stvaranje uvjeta za njegov napredak u Hrvatskoj. O tim Êe se zadaÊama brinuti nezavisno tijelo od 15 Ëlanova, od kojih 11 imenuje Hrvatski olimpijski odbora, a Ëetiri Ëlana Hrvatsko novinarsko druπtvo.
n HGS I HKS NOVI »LANOVI HOO-a Hrvatski olimpijski odbora primio je u svoje redove Hrvatski galopski savez (HGS) sa statusom pridruæenog Ëlana i sjediπtem u Zagrebu na Hipodromu, Radovana Cimermana 5, te privremeno priznao status Ëlana Hrvatskom kriket savezu (HKS) sa sjediπtem u Zagrebu, Bijenik 111. Nakon dvogodiπnjeg praÊenja rada, razmotrit Êe se moguÊnost primanja tog saveza u trajno Ëlanstvo HOO-a. n DALJINSKO PLIVANJE OLIMPIJSKI ©PORT
Ranko ∆etkoviÊ, Josip »op, Zdenko AdroviÊ i Zlatko Mateπa
Meunarodni olimpijski odbor (IOC) uvrstio je u program Olimpijskih igara u Pekingu 2008. daljinsko plivanje, Ëime je taj πport, koji ima kraÊu ali uspjeπnu πportsku povijest u Hrvatskoj, u oæujku 2006. uvrπten u obitelj olimpijskih πportova Hrvatskog olimpijskog odbora. Predsjednik i osnivaË Saveza, ugledni πportski duænosnik Vicko ©oljan, postao je Ëlanom Odbora olimpijskih πportova, stalnog radnog tijela Skupπtine.
n OLIMPIJSKA SOLIDARNOST HRVATSKIM ©PORTA©IMA
Komisija olimpijske solidarnosti je, u suradnji s Meunarodnim olimpijskim odborom i Hrvatskim olimpijskim odborom, u svibnju 2006. dodijelila osam olimpijskih stipendija hrvatskim πportaπima, kandidatima za OI Peking 2008.; atletiËarima Danijeli GrgiÊ i Milanu Koturu 1000 dolara, a jedriliËarima ©imi Fanteli i Igoru MareniÊu, gimnastiËarima Filipu Udeu i Robertu Seligmanu, plivaËu Saπi ImpriÊu te Nevenu Rihtaru iz badmintona po 500 dolara mjeseËno.
n ZAGREBA»KOM ©PORTSKOM SAVEZU - NAGRADA MOO-a
n OSNOVANA ZAKLADA HRVATSKIH ©PORTA©A
»lanu Hrvatskog olimpijskog odbora, ZagrebaËkom πportskom savezu, pripast Êe prestiæna meunarodna nagrada "©port i zajednica" koju dodjeljuje Meunarodni olimpijski odbor za osobit poticaj razvoja πporta u lokalnoj zajednici. Tako je, u travnju 2006., odluËila Komisija u sastavu Antun Vrdoljak, Ëlan MOO-a i poËasni predsjednik HOO-a, Ëlanice VijeÊa Morana PalikoviÊ-Gruden i Nada SenËar, glavni tajnik Josip »op te savjetnika Saveza "Sport za sve", Mirko Relac. ZagrebaËki πportski savez okuplja πezdese-
Pod predsjedavanjem predsjednika Stojka VrankoviÊa, u svibnja 2006. skupπtina Hrvatskog kluba olimpijaca odluËila je s Hrvatskim olimpijskim odborom i dnevnim listom Sportske novosti osnovati Zakladu hrvatskih πportaπa. Zakladom, namijenjenom πportaπima koji unatoË vrlo uspjeπnoj πportskoj karijeri nemaju odgovarajuÊe rijeπenu egzistenciju, upravljat Êe Upravno vijeÊe od 11 Ëlanova; po Ëetiri predstavnika Kluba i HOO-a, te tri predstavnika Sportskih novosti. Predstavnici Kluba su olimpijci Zoran
56
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:52
Page 57
dogaaji
m pijskom odboru Roje, Goran Sukno, Igor Boraska i Tomislav SmoljanoviÊ. Temeljni kapital Zaklade u iznosu od 300 tisuÊa kuna osigurao je suosnivaË Zaklade, Hrvatski olimpijski odbor.
n 5. OLIMPIJSKI FESTIVAL NAJMLA–IH
Nakon 17 godina u Ëelniπtvu Europskih olimpijskih odbora i izbora za Ëlana talijanskog parlamenta, Mario Pescante - predsjednik Europskih olimpijskih odbora i Ëlan Izvrπnog odbora MOO-a - povukao se u svibnju 2006. s predsjedniËku duænosti u EOC-u. Pescante je bio glavni tajnik EOC-a od 1989. do 2001. kada je imenovan predsjednikom EOC-a. No, Mario Pescante ipak ostaje Ëlanom Izvrπnog odbora MOO-a.
Finalnim natjecanjima u Varaædinu sa 16 najboljih ekipa, pobjednika gradskih i æupanijskih prednatjecanja iz Vukovara, Varaædin, Zagreba, ZapreπiÊa, Trogira, Vinkovaca, Kriæevaca, Koprivnice te zagrebaËke, primorsko-goranske, karlovaËke, osjeËko-baranjske, zadarske, poæeπko-slavonske, virovitiËko-podravske i liËko-senjske æupanije, zavrπen je jubilarni 5. olimpijski festival djeËjih vrtiÊa Hrvatske, u organizaciji HOO-a i Ureda za lokalni πport. Tijekom svibnja 2006. u πportskim nadmetanjima i igri Festival je u 34 hrvatska grada okupio oko 14.000 djevojËica i djeËaka predπkolske dobi.
n IZA©AO SLUÆBENI GLASNIK HOO-a
n O POLOÆAJU ÆENA U ©PORTU
U svibnju je, nakon dulje stanke, iz tiska izaπao 9. broj Sluæbenog glasnika HOO-a. Sluæbeni glasnik objavljuje Olimpijsku povelju, temeljni dokument olimpijskog pokreta kojim se vodi meunarodni πport, statute HOO-a i Hrvatske olimpijske akademije, ustanove za πkolovanje kadrova i promicanje ideala olimpizma koju je HOO pravno utemeljio 2001., poslovnike o radu skupπtinara, te popis Ëlanova upravljaËkih, izvrπnih i radnih tijela HOO-a. Cjelovit sadræaj broja 9 moæe se naÊi na www.hoo.hr
Mreæa koordinatorica u πportu, zdravstvena skrb o æenama u πportu, obrazovanje πportaπica, nacionalna konferencija o æenama u πportu te prisutnost ovih tema u javnim medijima glavne su smjernice djelovanja Komisije za skrb o æenama u πportu koje je - na konferenciji za novinare u travnju 2006. - iznijela predsjednica Komisije i Ëlanica VijeÊa HOO-a Morana PalikoviÊ Gruden. O sliËnim temama s ciljem dobrog upravljanja u πportu raspravljalo se i na 7. europskoj konferenciji æena u sportu, u oæujku 2006. u BeËu, u Ëijem radu su sudjelovale i predsjednica Komisije Morana PalikoviÊ Gruden te Ëlanice Mimi Vurdelja i Romana Caput Jogunica. Iz japanskog Kumamnota, u kojem je u svibnju 2006. odræana IV. svjetska konferencija æena u πportu sa 700 delegata iz gotovo 100 zemalja i regija, meu kojima su bile i hrvatske predstavnice, Ëlanice Komisije Ana Srπen i Gordana Borko, stiæe i Obveza na suradnju kojom se sudionici meunarodnog olimpijskog pokreta do 2010. godine - kada Êe se u Sydneyu odræati V. svjetska konferencija æena u πportu - obvezuju na poboljπanje poloæaja æena u πportu na svim razinama
n PESCANTE NAPU©TA EOC
n TE»AJ ©PORTSKE MEDICINE U suradnji s Meunarodnim olimpijskim odborom, Hrvatski olimpijski odbor i Zdravstvena komisija HOO-a uspjeπno su organizirali u Zagrebu, u svibnju 2006., teËaj πportske medicine za lijeËnike i fizioterapeute koji rade u sustavu zdravstvene skrbi HOO-a o vrhunskim πportaπima u skijanju, vaterpolu, koπarci, nogometu, rukometu i borilaËkim sportovima. Dvodnevni teËaj "Prevencija πportskih ozljeda" pod vodstvom prof. dr. sc. Borisa Labara, na kojem su izlagali znanstvenici i specijalisti medicinskih znanosti, kineziologije i nutricionizma, zavrπilo je 40 lijeËnika i 20 fizioterapeuta kojima je uruËen certifikat MOO-a. n OKRUGLI STOL "ODGAJATI ©PORTOM" Pod nazivom “Odgajati πportom” u Zagrebu je u svibnju 2006. odræan okrugli stol u Ëijem su radu, uz domaÊina don Ivana MarijanoviÊa, predsjednika udruæenja Salezijanske πportske mladeæi (SALOM), sudjelovali i predsjednik Meunarodne asocijacije salezijanske druæbe (PGS) Giuseppe Bracco, predsjednik i dopredsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa i Stojko VrankoviÊ, glavni tajnik Josip »op, ministar i pomoÊnik ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta Dragan Primorac i Draæen Harasin, te uglednici Kinezioloπkog fakulteta te πportski novinari. Suglasni o velikoj odgojnoj vaænosti πporta u razvoju mladog Ëovjeka, sudionici su ustvrdili neprijepornu potrebu se o toj temi organizira veÊi broj javnih rasprava, πto dosad nije bila praksa. Okrugli je stol odræan prigodom tradicionalnog 17. meunarodnog πportskog susreta salezijanske mladeæi, Ëiji je domaÊin drugi put bio Zagreb.
n JANICI KOSTELI∆ ©PORTSKI OSKAR
Najboljom svjetskom sportaπicom, prema izboru Laures Akademije Ëiji su Ëlanovi 40 velikih svjetskih πportskih legendi, u svibnju 2006. u Barceloni proglaπena je hrvatska olimpijka Janica KosteliÊ. Prestiænu nagradu Laures, nakon dvije nominacije, Janica je osvojila u jakoj konkurenciji tenisaËice Kim Clijsters, golferice Annike Sorenstam i atletiËarki Jelene Isinbajeve, Caroline Cluft, Tirunesk Dibabe i Paule Radcliff. “Tvoj izbor najbolje meu najboljim πportaπicama svijeta joπ jedna je proslava svih tvojih æivotnih darova, talenata i dostojanstvenog æivljenja πporta. Zahvalni smo i za tvoju poruku mladima, osobito æenama u πportu, ovim πportskim uspjehom koji je, sigurni smo, nadahnuÊe svima njima” stoji u Ëestitci, predsjednika i glavnog tajnika HOO-a Zlatka Mateπe i Josipa »opa. 57
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:52
Page 58
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:52
Page 59
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:52
Page 60
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:52
Page 61
OLIMP-prelom 19/2006
62
6/8/06
12:52
Page 62
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:53
Page 63
63
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:53
Page 64
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:53
Page 65
PriËa o vinskom Kutjevu seæe u daleku proπlost, u 13. stoljeÊe kada je izgraen stari podrum koji i danas æivi svojim punim æivotom. KutjevaËki podrum je renomirani proizvoaË kvalitetnih i vrhunskih vina, nositelj znaka HR kvalitete i aktualni najbolji vinar godine. Na domaÊim i meunarodnim natjecanjima KutjevaËka vina su najnagraivanija vina Hrvatske. Naπa vina svoju osebujnost, skladnost i bogatstvo mirisa i okusa duguju prirodnim faktorima najboljeg vinogorja kontinenta Hrvatske, ali i iskusnim ljudima koji su tradicionalno u dubokom predanju lozi i vinu. Ako nas ne stiæete posjetiti svakako kuπajte naπa vina i ona Êe vas oduπeviti, a godiπnji odmor Êete pamtiti po KutjevaËkim vinima.
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:53
Page 66
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:53
Page 67
OLIMP-prelom 19/2006
6/8/06
12:53
Page 68