ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE ____________________________________________________
DIFERENCIJACIJA STANICA, proces usvajanja raznolikosti među identičnim stanicama, odnosno proces kada se od istih početnih stanica postupno razvijaju različite vrste stanica (po obliku, funkciji i molekulskom sastavu) koje se tako specijaliziraju za točno određenu funkciju u složenom biljnom i životinjskom organizmu. Tako, u biljaka iz meristemskih (embrionalnih) stanica nastaju stanice epiderma, korijenove dlačice, sitaste stanice, stanice zapornice itd., a u životinja diferencijacijom nastaju epitelne, živčane, koštane, krvne i druge stanice. DIFERENCIJALNA AKTIVNOST GENA, pojava aktivnosti samo male specifične skupine gena u nekoj stanici. Naime, svaka od diferenciranih stanica ima u sebi aktivnu samo malu, ali različitu skupinu gena koja određuje njezinu specifičnu građu i funkciju. Ova pojava tumači na koji način stanice koje u sebi imaju iste gene mogu biti po svom obliku i funkciji potpuno različite. Epitelna, mišićna, živčana i druge diferencirane stanice nose iste gene kao i stanica (zigota) od koje su nastale mitotičkim diobama. DIFERENCIJALNA KRVNA SLIKA (DKS), sastav različitih vrsta leukocita u krvi. Isp. leukociti. DIFUZIJA, proces gibanja čestica neke tvari iz područja njihove veće koncentracije u područje manje koncentracije do izjednačavanja koncentracije. DIHIBRIDNO KRIŽANJE S DOMINACIJOM, jedna od vrsta križanja (isp.) u kojem se prati nasljeđivanje dvaju svojstava. Za svako svojstvo postoje dominantni i recesivni aleli. Dominantni dolaze uvijek do izražaja u fenotipu, a recesivni samo ponekad (u slučaju homozigotnosti). U prikazima križanja početna roditeljska (parentalna) generacija označuje se uvijek s P, a generacije potomaka (filijal-
30
ne) prema redoslijedu s F1, F2, F3 itd. Aleli pojedinih svojstava označuju se slovima i to dominantni velikim slovima, a recesivni malim, npr. za jedno svojstvo A i a, a za drugo svojstvo B i b. Primjer: Dihibridno križanje pjegavog crnog i jednobojnog smeđeg goveda gdje su aleli za crnu boju i za jednobojnost dominantni, a jedinke u oba svojstva homozigotne (isp.). U ovom slučaju u P generaciji stvaraju se dvije vrste gameta, Ab i aB, a sve jedinke F1 generacije su crne i jednobojne (AaBb) jer se geni za vrstu i raspored boje nasljeđuju nezavisno jedan o drugome. U F1 generaciji stvaraju se 4 vrste gameta (AB, Ab, aB, ab), a njihovim međusobnim križanjem u F2 generaciji (tablični prikaz) nastaje 4 različita fenotipa u omjeru 9:3:3:1. Dobivamo 9 crnih i jednobojnih jedinki, 3 crne i pjegave jedinke, 3 smeđe i jednobojne jedinke i 1 jedinka potpuno novog fenotipa, smeđe pjegavo govedo. U F3 generaciji, unatoč velikom broju gameta, broj fenotipova se ne povećava. (v. shemu u Dodatku 1) DIJABETES, v. šećerna bolest. DIJAFIZA, v. kost. DIJALIZA, postupak razdvajanja tvari kada molekule jedne otopljene tvari iz područja veće koncentracije prelaze u područje manje koncentracije kroz polupropusnu membranu kroz koju ne mogu proći molekule druge tvari. Njezinu praktičnu primjenu nalazimo pri liječenju teških bubrežnih bolesnika kojima se kroz umjetne probirne membrane u hemodijalizatoru (umjetni bubreg) iz krvi izdvajaju samo relativno male molekule štetne uree. DIJASTOLA, razdoblje kada je srce u relaksiranom stanju pa se klijetke pune krvlju.