Issuu on Google+

V R T L A R S K I T R I KO V I I Z S TA R I H V R E M E N A

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 1

19.4.2010 10:37:39

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 2

19.4.2010 10:37:39

Andrea Kern

V RT L A R S K I T R I KOV I i z stari h vremena

Sjetva i sadnja • Gnojenje i njega • Berba i skladištenje

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 3

19.4.2010 10:37:49

Sadržaj Sjetva i sadnja

7

Nicanje sjemena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Biljna kupka koja potiče rast 7 – Stimulirajući stajski gnoj 9 – Zagrijavanje tla 10 – Milovanje snaži 11 – Jarak na gredici 12 – Prokletstvo ili blagoslov? 12 – Bitna je mješavina – 12 Stop prevelikoj toplini kod salate 12 – Pohvala bobu 13 Seoba u vrtu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 Ne ide bez rodne grude 15 – Kaša od ilovače daje snagu 15 – Zelenilo ispod voćaka 16 – Ne presađujte nikada poslije 10 sati! 18 – Naizmjenična sadnja 19 – Poriluk: skraćivanje korijena 20 – Sadnja ukoso 20 – Krastavci i cvjetača 21 – Krumpir iz vlastita vrta 21 Sadnja kao po loju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 Sijanje pomoću soljenke 23 – Precizan rad s pletaćim iglama 23 – Drvena sadilica 24 – Držite odstojanje! 25 Ljetni gosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 Ukrasni afrički ljiljan: bezgranična sloboda 27 – Izlet u vrt 27 Cvijeće za vaze . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29 Ranija ili kasnija cvatnja 29 – Njegovanje zijevalica 30 – Pitomi vratić u vjenčanici 31 – Čaroban šeboj 31 Razno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32 Macice u cvjetnom loncu 31 – Živice i košare od kaline 33 – Graničnici 34 – Nema tučnjave bez zdravičice 35 Vrtlarenje s Mjesecom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34

Gnojidba i njega 37 Kompost: krug se zatvara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Kompost od lišća 37 – Kompost od pokošene trave 38 – Puževi: unutra ili van? 38 – Kamo sa stajskim gnojem? 38 – I sitna stoka stvara gnoj 3 Biljno gnojivo i otopine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 Tajna časnih sestara 40 – Potrebno je… 40 – Upotrebljava se samo razrijeđeno! 42 – U bačvu s njima! 42 Zeleni drumski razbojnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 Mičite se! 44 – Priče o sedmolistu 46 – Uzbuna zbog pirike 48

4

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 4

19.4.2010 10:37:51

Zalijevanje – molim na ispravan način! . . . . . . . . . . . . . Što ćemo s „pijancima“ ? 52 – Voda za stabla 53 Kopanje i malčiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Kratka povijest motike 53 – Do grla u zemlji 55 – Malčiranje za zdravlje 56 Razno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Dobro privezano 57 – Ostanite uspravni 57 Vrtlarenje s Mjesecom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

50

53

57

58

Sprečavanje i zaštita 61 Sve ovisi o susjedu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Magičan savez ili loša čarolija? 61 – Voće i povrće u dobru društvu 62 – Prikladni susjedi za bilje i cvijeće 64 Borba od početka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Dezinficiranje rana 67 – Prva pomoć peršinu 68 – Ispari! 67 – Nikad neometani 68 Jedan gutljaj za zdravlje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68 Biljni ekstrakti i čajevi 69 – Iz vrtlarova kotla 70 – Kompostna otopina 72 – Ekstrakt mahovine73 – Mlijeko protiv gljivica 74 Male i velike muke 74 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 Selidba mrava 74 – Otopina od krumpira protiv uši 75 – Namamiti ličinke žičnjaka 76 – Buhači se boje vode 76 – Begonije protiv puževa 76 – Vratile se ptice selice 78 – Zabranjen pristup! 79 – Selidba voluharica 80 Razno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81 Zaštitni zastor od smreke 81 – Slamnati ogrtač kao zaštita od sunca 82 – Zaštita cvjetova voćaka od mraza 83

Berba i skladištenje 85 Dobro uskladišteno voće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pravilno uskladišteno povrće . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Povrće u trapu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Uberi stručak cvijeća . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Razno . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Pravilno prostrijeti 91 – Cvatuća budućnost 91 – Održavanje vrtnog alata 92 Mjesečev kalendar radova u vrtu . . . . . . . . . . . . . . . . . .

85 85 89 90 91

92

Kazalo 93 5

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 5

19.4.2010 10:37:51

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 6

19.4.2010 10:37:54

Sjetva i sadnja

Sjetva i sadnja Vaše će biljke s uspjehom krenuti u život ako sjemenkama ugodite biljnom kupkom, a tek iznikle biljčice redovito pomilujete. Stari vrtlarski savjeti olakšat će vam i njihovo premještanje na gredice i nagraditi vas raskošnom cvatnjom ili plodovima.

Nicanje sjemena Mnoge vrste sjemena domaćih biljaka sadrže tvari koje ne omogućuju nicanje. Majka priroda to je tako uredila kako bi spriječila mlade biljčice da u nezgodno doba ugledaju svjetlo dana, na primjer zimi. Tek kad su sjemenke upile dovoljno vode, a tvari koje ometaju nicanje isprale se ili razgradile, sjemenka se budi i diže prema svjetlu.

Biljna kupka koja potiče rast Kako bi biljci olakšali taj težak posao i istodobno potaknuli klijanje sjemena, vrtlari su primjenjivali mnoge trikove. „Prije nego što počnete sa sjetvom“,

F Navika da se više sjemenki posije na jedno mjesto (sjetva u skupini) potječe još iz vremena kad kvaliteta sjemena nije baš bila najbolja.

piše Johann Sigismund Elßholtz u svojoj knjizi o vrtlarenju (1684), „sve veće i tvrde sjemenke treba omekšati kako bi bolje izniknule te imale ljepše cvjetove ili ukusnije plodove.“ Lukovičasto sjeme omekšavao je u otopini vode i kravljeg gnoja, grašak, grah i rotkvice u izvorskoj vodi, artičoke u otopini vode i šećera ili meda. Starom i već suhom sjemenju „ako ima još imalo života u njemu, bit će od velike pomoći“ ako ga se namoči u procijeđenu vodu od kvasa za kiseli kruh. Mikroorganizmi (bakterije mliječne kiseline i kvasac) u kvasu za kiseli kruh potiču klijanje tako da odvajaju bolesne dijelove klica s ovojnice sjemenke, a istodobno je hrane i štite od gljivica u tlu. • Već prije 2000 godina rimski su vrtlari kupali sjemenke krastavaca, buće, lubenice te ostalih biljaka iz porodice tikava (Cucurbitaceae) u sirutki ili mlijeku.

Za brz početak i zdrav, bujan rast sjemenke treba dobro „okupati“ u biljnom čaju.

• Lepirnjače poput graška, graha čučavca, graha pritkaša, turskoga graha, mahunastoga kriloboda (vrsta graška, Tetragonolobus maritimus),

Sjemenkama buče, krastavaca i sličnih vrsta pomoći će kupka u mlijeku.

7

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 7

19.4.2010 10:37:56

Sjetva i sadnja

Grašak, grah, leća, grahorice i ostale lepirnjače vole osvježujuću kupku u čaju od kamilice.

leće, boba (Vicia faba) ili vučike najbolje je namakati najmanje sat vremena prije sjetve u čaju od kamilice (2 čajne žličice suhih cvjetova na 1 šalicu, ostaviti 10-12 sati da odstoji). • Valerijana potiče rast korijenja i „grije“. Ovu biljnu kupku vole luk, poriluk, rajčica,

Uvarak od poljske preslice ima mnogo silicijske kiseline. Ako umočimo gomolje krumpira u to, štitit će ih od gljivičnih bolesti.

paprika, peruanska jagoda (Physalis peruviana) te ljetno cvijeće. Višesatna kupka u ekstraktu cvjetova valerijane pomoći će vrstama osjetljivim na hladnoću poput krastavaca i tikvica da i po nepovoljnu vremenu uspjelo krenu. • U tlu vrebaju različite vrste gljivica, koje napadaju još nezaštićene biljčice, presijecaju im stabljike ili razgrađuju korijenje. Zaštitu od bolesti „crna noga“ ili bolesti odumiranja biljke dobit će od hrena i češnjaka. Usitnimo po mogućnosti što bolje 100 – 150 g od svake vrste i prelijemo kašu mlakom prokuhanom vodom ili kišnicom. Poslije 1 – 2 sata procijedimo. Ako smo biljke usitnili grublje, ostavimo da odstoje do jednog dana. Kupka od češnjaka godi rajčici, krastavcima, cinijama, kokotiću i nevenu. Naprotiv, sjemenke lepirnjača i kupusnjača ne vole ovu kupku. Natapanje u vodi od hrena odgovara svim povrtnim i cvjetnim sjemenkama osim kupusnjača i ostalih krstašica. • Jednako tako naše će sjemenke osnažiti prethodan tre-

Kupka u mješavini humofix godit će svim sjemenkama cvijeća i povrća.

tman s uvarkom od poljske preslice. Ova biljka koja je na lošem glasu kao korov bogata je silicijskom kiselinom. Silicij koji je u biljci sadnica će ugraditi u svoje stanice i ojačati ih, što gljivicama otežava posao. • Časne sestre iz benediktinskog samostana u Fuldi vrtlare već stoljećima na prirodan način i svoja iskustva prenose s generacije na generaciju. Neće posijati ni jednu sjemenku a da je prije toga nisu namočile u biljnom čaju, a najviše vjeruju jednoj staroj engleskoj recepturi, koja sadrži cvjetove valerijane, stolisnika, maslačka, koprive, kamilice i hrastove kore.

8

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 8

19.4.2010 10:37:56

Sjeme je proklijalo

Njihova mješavina bilja pakirana je u vrećice i može se kupiti pod imenom humofix. Istraživanja su pokazala da stolisnik i kamilica sprječavaju rast bakterija i gljivica. Ostali sastojci biljne mješavine razvijaju korisne mikroorganizme, čine ljusku sjemena propusnom, potiču rast korijenja te pomažu klijancima da postanu otporni.

Otopinu humofix posebno vole kao kupku: • kelj, hren 15 minuta • rotkva i rotkvica 30 minuta • cikorija, kopar, koromač, endivija, poriluk, blitva, paprika, peršin, cikla, salata, luk vlasac, rajčica, luk 60 minuta • mrkva, celer 90 minuta

• Sjeme natopljeno u otopini bilja ne samo što brzo klija nego i raste bujno i zdravo. Kako će oštećeno i loše sjeme plivati na površini, moći će se poslije kupke lako odstraniti; natopljeno, zdravo sjeme pada na dno posude.

U rasadniku samostana u Fuldi posebno dobro rastu biljčice mladog povrća i cvijeća pod brižnim okom sestre Paule.

Mokro sjeme treba raširiti na kuhinjskoj krpi (papirnatoj ili pamučnoj) da se posuši i zasijati ga isti dan jer je klijanje već započelo.

Stimulirajući stajski gnoj Već u antičko doba bilo je uobičajeno namakanje sjemena u vodi od stajskoga gnoja kako bi nabubrilo. U međuvremenu je ta metoda odbačena jer su neiskusni vrtlari satima kupali sjeme u nerazrijeđenoj gnojnici, što je uništilo i sjeme i klijance. Ali ako se upotrijebi ispravno, povoljno će djelovati na klijanje. Za

kupku sjemena upotrebljavamo kravlji gnoj jer samo on sadrži dovoljno mikroorganizama koji će poboljšati klijanje i rast. Kako su krave još i visoko specijalizirani biljožderi, u njihovim su želucima i crijevima bakterije koje savršeno rastvaraju biljno tkivo sve do cijepanja celuloze. Čovjek te balastne tvari izbacuju neprobavljene jer ljudske crijevne bakterije ne mogu usitniti celulozu. Prije nije nedostajalo kravljega gnoja, a za razliku od danas, životinjama se nekada nisu davali lijekovi u obliku antibiotika niti ih se hranilo životinjskim brašnom.

9

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 9

19.4.2010 10:37:57

Sjetva i sadnja

Stare seljačke mudrosti o vremenu Od 21. prosinca dani su sve dulji: Božić za dužinu muhina koraka, Nova godina za dužinu pijetlova koraka, Tri kralja za dužinu jelenjeg skoka, Na Svijećnicu za cijeli sat. Magla u siječnju čini mokro proljeće.

Kravlji gnoj prvorazredne kakvoće koji nam je potreban za kupku našeg sjemena može se danas naći samo na bioimanjiGnoj slobodnih krava koje pasu na otvorenom mnogostruko se može upotrebljavati u vrtu.

Mnogo snijega u siječnju nosi bogatu žetvu cijele godine. Ako je na Svijećnicu (2. veljače) svijetlo i bistro, bit će još duga zima. Ako na Svijećnicu puše i sniježi, proljeće nije daleko. Ožujski snijeg nanosi bol usjevima. Sveta Kunigunda (3. ožujka) zagrijava odozdo. Gregor (12. ožujka) kazuje seljaku da može sijati u polju.

ma. Svaki vrtlar imao je svoj i dobro čuvan tajni recept za vodu od gnoja. Pravilo iz prakse glasi: staviti jednu lopatu svježega kravljeg gnoja (najbolje od krava koje pasu vani) u kantu, dodati vode do vrha i dobro promiješati. Kantu ostaviti na toplu mjestu (20 – 25 °C) – prije je to bilo u štali, danas to može biti staklenik, topla šupa ili podrum. Jednom u danu dobro promiješamo i pazimo da ne poprskamo odjeću kako bismo i sebe i druge poštedjeli neugodnih mirisa. Poslije 3 – 6 dana vodu procijedimo. Kako su nam za namakanje sjemena potrebne samo

male količine, napunimo otopinom jednu čašicu od jogurta, staru kuhinjsku grabilicu ili nešto slično i izlijemo u veću posudu; potom dodamo još devet dijelova kišnice. Osim ovog razrjeđivanja (1:10) bilo je uobičajeno napraviti otopinu do 1:20. Namakanje traje od 3 do 24 sata; što je sjeme manje, prije ćemo ga izvaditi iz otopine. Preostala voda od gnoja bit će dobro gnojivo za povrće ili cvijeće. U današnje doba vrtlari teško mogu nabaviti kravlji gnoj. Kako su u kompostu također mnogi mikroorganizmi koji odgovaraju biljkama, mogu se postići slični rezultati namakanjem sjemena u vodu od komposta (str. 72).

Zagrijavanje tla Čim se dani znatno produlje, počinjemo s uzgojem na prozorskoj dasci. Zemlja za sjetvu koju imamo u vrtu, šupi ili podrumu obično je jako hladna. Klijanje ćemo ubrzati ako je napunimo u kantu ili drveni sanduk te je nekoliko dana držimo na kaminu, u podrumu u kojem je centralno grijanje ili u toploj sobi.

10

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 10

19.4.2010 10:37:58

Sjeme je proklijalo

Na prozorskoj dasci biljčice često nemaju dovoljno svjetla i podložne su gljivičnim bolestima.

Želimo li unaprijed u kući uzgojiti dalije, kako bismo ih zaštitili od puževa zagrijat ćemo zemlju prije nego što stavimo gomolje u sandučiće ili posude.

Milovanje snaži Da bi biljčice koje su na prozorskoj dasci ili u klijalištu narasle čvrste i kompaktne potrebno im je što više svjetla (ali, dakako, ne smiju se pržiti na jaku suncu). Ako nemaju svjetla, one će se izduljiti na slabim stabljikama i na kraju pasti. Za vrtlare iz azijskih zemalja kažu da se posebno nježno ophode s biljkama pa nije čudno da su japanski vrtlari pronašli posebno blag način da pomognu svojim biljčicama: oni su – imitirajući vjetar u prirodi – lepezom ili samo

rukom svaki dan od dva do tri puta odlučno prelazili iznad dobro osvijetljenih biljaka. Isti ćemo rezultat postići drvenom letvicom, malom daščicom ili presloženim novinama. Dobro „milovane“ biljke ne samo što su kompaktnije nego i taj svakodnevan ritual potiče njihovu otpornost.

 

Jamice na gredici U proljeće kad se tlo posuši i kad više ne ostaje blato na cipelama počinje sjetva. Mnoge vrste sjemenja najprije razviju korijenje, a onda tek kotiledone (supke) i prave listove kako bi sebi osigurale opskrbu hranjivim tvarima. Ali dok podzemni dijelovi biljke preuzmu funkciju i počnu iz tla usvajati vodu i hranjive tvari, klijajuće sjeme ovisi o ravnomjernoj vlazi u svojoj neposrednoj blizini.

 Usitnjavanje velikih grumena zemlje  Jarke radimo drškom motike  Sjemenke sijemo pojedinačno  Poslije sjetve dobro zalijemo

 

 

  11

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 11

19.4.2010 10:37:59

Sjetva i sadnja

Baš se mrkve često posuše dok su još u zemlji i prije nego što je prvo zelenilo izniknulo. Stoga je dobar i provjeren način posijati povrće u male jarke. U tu svrhu drškom motike povlačimo otprilike 5 cm duboke brazde, u njih stavljamo sjeme, pokrijemo ga s malo zemlje i dobro pritisnemo da ne viri van. U tim udubinama vlaga se održava dulje nego na glatkoj površini. Poslije nekoliko tjedana kišnica će naplaviti udubine u zemlji koje će se tako ispuniti. To je dobro jer će se time učvrstiti stabilnost mladih biljaka.

Redovitim energičnim „maženjem“ postiže se kompaktan i zdrav rast biljaka.

Prokletstvo ili blagoslov? Vrtlari u Rimskom Carstvu običavali su pohvalama ili psovkama potaknuti biljke na rast. Tako je bilo pravilo da se bosiljak sije uz psovke i pogrde jer su smatrali da biljku treba provocirati kako bi bujno rasla. Pri sjetvi kima, naprotiv, trebalo je izgovarati molitve. U kršćansko doba običaj je da se pri sjetvi i sadnji malih biljaka izrekne blagoslov „rastite i razvijajte se“.

Bitna je mješavina • Prije je tu i tamo bio običaj da se pomiješa sjeme mrkve i poriluka te da se posiju zajedno. Poriluk u prvim mjesecima raste vrlo polako i gotovo da ne zauzima prostor. Pošto se ubere mrkva, poriluk prorijedimo tako da na svakih 15 cm ostane po jedna biljka. • Sjemenke peršina, mrkve, celera i ostalih biljaka iz porodice štitarki jako su male tako da ih se često sije pregusto. Stoga su vrtlari miješali vlažan pijesak sa sjemenjem i ostavljali ga na toplom u blizini peći ili kamina. Toplina i vlaga pogodovali su klijanju. Poslije

dva do tri dana ili najkasnije za tjedan dana posijali su sjeme s pijeskom na gredicu; dan je morao biti suh i bez vjetra. Celer koji raste vrlo sporo uzgajao se u kući u posudama ili drvenim sandučićima.

Salata ne podnosi preveliku toplinu Artičoke te još neke druge glavočike poput salate teško će ili uopće neće proklijati ako je suviše toplo. Na temperaturama od 20 °C i više sjeme padne u neku vrstu toplinske ukočenosti. Stoga je najbolje da sjeme posipamo na vlažan komad kuhinjskog papira i stavimo ga na dva dana u hladnjak; poslije toga sijemo ga s papirom, tj. stavimo ga u tlo s papirom i tanko prekrijemo zemljom. Sjeme se nipošto ne smije posušiti pa treba redovito zalijevati. To će mu kao prvo dati potrebnu vlagu, ali ga istodobno i rashladiti. Isti ćemo rezultat postići ako radi hlađenja i sjene na gredici raširimo vlažno platno ili pamuk (komad stare plahte ili stolnjaka).

12

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 12

19.4.2010 10:38:00

Sjeme je proklijalo

Pohvala bobu Bob (Vicia faba) dolazi iz Europe, a grah čučavac (niski grah), grah mahunar (visoki grah, Phaseolus vulgaris) i mnogocvjetni grah (šareni grah, Phaseolus coccineus) južnoameričke su vrste. Grah iz Novoga svijeta sadi se tek oko 500 godina u našim geografskim širinama; međutim ljudi kojima leži vrtlarenje pokušavaju u Europi vjerojatno još od kamenog doba ubrati što više, i što krupnijeg boba. Mljeveno zrnje boba kuhalo se kao juha ili kaša, mladi bi se bob jeo kao povrće. Prvi seljaci sijali su bob sa žitom, a tek su poslije obje kulture sijane svaka za sebe. To je međutim bilo tek jedno poboljšanje. Generacije sljedećih poljoprivrednika i vrtlara imale su sve više iskustva, pa su radile ovo: • Radi ranijeg uroda bob se već neko vrijeme sije na početku veljače u klijalište. Izniknule i već očvrsnule biljke sele se poslije otprilike četiri tjedna na gredicu, a istodobno se stavlja još jedan niz zrnja u tu istu gredicu. (U narodu se grah ili bob ne „sije“ već „stavlja“ ili „polaže“.)

Umjesto da bob sijemo u kućice bolje je položiti sjeme pojedinačno u razmaku od 10 do 15 cm da optimalno iskoristimo prostor.

• Često biljke napadne gomila crnih grahovih ušiju. Ako je grah posijan kasno ili je vrijeme bilo toplo i suho, one mogu počiniti toliku štetu da uopće nećemo imati uroda. Ali i biljke same mogu skriviti tu štetu jer svojim kapljicama nektara privlače mrave, a oni opet dovode uši ili njeguju one koje su već na biljci jer se hrane njihovom mednom rosom. Izvor nektara obilježen je crnim točkicama koje mravima iz daljine, a vjerojatno i iz blizine izgledaju kao lisne uši.

Bob: Bubamare ne mogu biti od pomoći pri takvoj invaziji ušiju. Stoga je rana sjetva bolja jer će spriječiti navalu štetočina.

13

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 13

19.4.2010 10:38:02

Sjetva i sadnja

Bob nije zahtjevna kultura, a isto tako ni mnogocvjetni grah koji dolazi iz Amerike. On podnosi veću hladnoću nego grah čučavac ili grah mahunar.

Mravi svojim ticalima dotaknu crne točke i kratko potom procuri šećerni sok iz biljnih žlijezda. U tropskim zemljama postoje akacije koje također hrane mrave svojim nektarom i daju im stanište. Zauzvrat mravi tjeraju sve živo što se približi tom drvetu i što bi ga moglo dovesti u opasnost, bila to životinja ili čovjek.

Bob koji usvaja dušik dobra je pretkultura za prokulice te odlična međukultura za glavati kelj. On kelju olakšava rast jer mlade biljčice štiti od jakog sunca.

Nije važno dobije li biljka boba tu vrstu zahvalnosti za svoj nektar ili ne ako joj mnoštvo ušiju izvuče sve životne sokove. Međutim, to se može preduhitriti: rana sjetva bila je jedna metoda da se umanji šteta koju nanose uši. Druga je metoda uzgoj boba u redovima na rubu gredice ili uz putove. Zračno stanište ne godi ušima, a osim toga lako previde pojedinačne biljke-domaćine. Čim bob poraste više od visine dlana, mora se prigrnuti. Zemlja oko korijena stabilizirat će biljku i zaštiti bar dio nektara u blizini tla.

• Kako mahune boba dozrijevaju postupno, biljku treba poslije zadnje berbe odrezati gotovo do visine tla. Otpaci biljke poslužit će na povrtnoj gredici kao neka vrsta malča. Odrezani dijelovi još će jednom potjerati i u jesen dati drugu berbu. Potom se usitnjeni zeleni ostaci ukopali u gredicu kao zeleno gnojivo. • U toku mnogih tisućljeća nastale su različite vrste boba; one s velikim zrnjem služile su za ljudsku prehranu, s malim zrnjem kao stočna hrana (u nekim predjelima zvao se svinjski ili konjski grah). Sadnja boba bila je vrlo raširena. Jako siromašni ljudi upotrebljavali su slamu ove vrste graha kao punjenje za madrace pa je s vremenom nastao izraz „grub kao grahova slama“, što se poslije odnosilo i na priglupe, grube ljude.

14

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 14

19.4.2010 10:38:02

Preseljenje u vrtu

Preseljenje u vrtu I za presađivanje i sadnju naši su stari znali mnogo trikova koji su se održali do današnjeg dana.

Ne ide bez rodne grude Često su se ljudi podsmjehivali savjetu starih vrtlara da novim biljkama u vrtu treba dati nešto od rodne grude, dakle zemlje u kojoj su se prije nalazile, u jamicu za sadnju, kako bi im se ublažila „žudnja za domom“. Ali poruga ovdje nije na mjestu. Naime, zemlja oko korijena puna je mikroorganizama, koji razgrađuju hranjive tvari i šalju ih u prihvatljivu obliku u vodu u tlu. Neke gljivice (Mykorrhiza) čak i žive na korijenju ili oko njega te pomažu pri uzimanju važnih hranjivih tvari kao npr. teško dostupna željeza i štite biljku od štetnih gljivica. Kao zahvalu dobivaju šećer i ostale tvari koje biljka stvara i kojima ih hrani. Gotovo sve raslinje živi u simbiozi s tim korisnim gljivicama na korijenju, a neke kao npr. šumske borovnice bez njih ne mogu ni preživjeti; one

umiru od gladi ili štetne gljivice unište njihovo korijenje. Stoga iskusni vrtlari uvijek paze na to da sadnice iz prirode i iz vrta uvijek iskopaju sa zemljom. Ako se gruda raspadne, tu zemlju treba staviti u jamicu za sadnju. Pomagači koji su u rodnoj grudi pomoći će u prilagodbi i rastu pa ih nipošto ne bi trebalo zaboraviti. Neovisno o pozitivnu djelovanju mikroorganizama, dakako, općenito vrijedi ovo: što se manje našteti korijenju pri iskapanju, to će se brže biljka primiti na novome mjestu.

Kaša od ilovače daje snagu Već u antičko doba bilo je uobičajeno da se korijenje voćaka ili ostalih drvenastih biljaka prije presađivanja uroni u gustu kašu od ilovače. Vrtlari su s vremenom oplemenili kašu od ilovače uvarkom od poljske preslice, čajem od kamilice, ekstraktom češnjaka ili otopinom od koprive. Osim toga bio je običaj da se grubo usitnjena kopriva ili listovi gaveza lagano umiješaju u zemlju u jamicu za sadnju. Prokli-

Jabuke, kruške, dunje, mušmule i ostalo jezgričavo voće te orahe stari su voćari sadili u jesen oko blagdana Svih svetih, pošto je lišće gotovo posve otpalo, i to od dva do tri dana prije punog mjeseca. Trešnje, marelice, breskve, šljive i ostalo koštićavo voće te bademi sadili su se u ožujku ili travnju, isto tako nekoliko dana prije punog mjeseca.

jala zrna ječma koja ukopamo u tlo grijat će korijenje odozdo i ubrzati rast. Kako bi se zaštitilo ljetno cvijeće ili trajnice od truleži korijenja, ispod njih Biljke tretirane uvarkom od češnjaka snažna su rasta i ne napadaju ih gljivične bolesti.

15

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 15

19.4.2010 10:38:03

Sjetva i sadnja

Kadifica ili tagetes sprječava napad sitnih crvića koji žive u zemlji i tako stvara zdravo tlo.

treba ukopati nekoliko zdrobljenih zrna češnjaka ili zaliti češće biljke uvarkom od češnjaka ili preslice. Glavati kelj, kovrčavi kelj, cvjetaču, kupus,

prokulicu i ostale kupusnjače uranjamo u kašu od ilovače koju smo napravili od uvarka poljske preslice.

Zelenilo ispod voćaka • Poslije presađivanja deblo ostaje godinu dana bez biljnog pokrova, sve dok se korijenje ne prihvati, kako bi se osigurao neometan rast. U sušnim predjelima treba radije čekati dvije godine. No nakon toga zeleni i cvatući biljni pokrov oko voćaka – grmolikih, patuljastih ili visokih stabala – bit će koristan za preuzimanje hranjivih tvari i zdravlje voćke. • Oblikovane niske voćke sa slabim korijenjem ne vole biljni pokrov oko sebe. One će vidljivo procvjetati ako tlo oko njih posipamo grubo usitnjenom koprivom, gavezom, matičnjakom ili narezanom djetelinom. • Ako tijekom ljeta imamo dovoljno vlage, korisno je oko voćaka posijati trajne ili ljetne vučike (lupine). Vučike spadaju u rod lepirnjača, ulaze duboko u tlo i pomoću korisnih bakterija na svojem korijenju usvajaju dušik koji koristi voćkama, čim korijenje vučike odumre. Međutim, vučike se ne siju neposredno oko stabla jer ondje nema korijenja koje prima hranjive tvari, nego u

16

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 16

19.4.2010 10:38:04

Preseljenje u vrtu

krugu oko vanjskog ruba ili ispod ruba krošnje. Kako vučike zahtijevaju dosta vode i u nuždi je oduzimaju voćki, treba ih za sušna vremena obilato zalijevati. • Gorušica koja se odmah poslije cvatnje pokosi i ostane na tlu kao malč čini tlo ispod voćaka rahlijim i održava vlagu. • Neven i kadifice (Tagetes) pokrit će za kratko vrijeme praznu zemlju ispod voćaka. Neven, skromna biljka koja širi dobro raspoloženje, treba posijati, a kadifice je bolje posaditi. Ova dva ljetna cvijeta odDragoljub rado raste u vlažnoj polusjeni ispod niskih voćnih stabala ili grmova bobičastog voća.

lična su za zdravo tlo jer se gotovo sve raslinje osjeća dobro u njihovoj blizini. • Metvica stvara gust i mirisan pokrov oko debla. Stari vrtlari tvrde da trešnjina stabla, oko kojih raste metvica, godinama ne napada voćna mušica. Isto vrijedi i za jabuku i njenu štetočinu jabukov savijač (Cydia pomonella). • Dragoljub se također osjeća dobro u polusjeni voćaka. Ako već u proljeće ima dovoljno vlage, razvijat će se brzo i začas prekriti sve površine. To ne samo što dobro izgleda nego i štiti jabukova stabla od lisnih ušiju, pogotovu ako prekrije cijelu površinu oko stabla, a poslije smrzavanja ostane kao malč. Postoji običaj da se oko jabuka visokostablašica uzgoji široki pojas matičnjaka. Unutar pojasa rastu neveni, grahorice ili drugo ljetno cvijeće. • Medvjeđi luk također je dobar pokrivač tla ispod stabala voćaka. Kad se jednom ukorijeni, brzo će prekriti cijelu površinu pa konkurencija nema nikakve izglede. Kako se

U doba cvatnje medvjeđi ćemo luk prije namirisati nego vidjeti. Aromatična biljka rado buja.

površinski dijelovi luka poslije cvatnje povlače, a lukovice ostatak godine ostanu u mirovanju ispod zemlje, ova je biljka sjajna u ljetnim sušnim razdobljima kao podloga. Kad u tim mjesecima padne kiša, ona će posve koristiti samo stablu. Mali savjet iz samostana u Fuldi: Ako drvo kruške ima požutjele listove, ispod drva treba posaditi maslačak. Ako je stablo još nisko i može se doseći prskalicom, možemo listove poprskati razrijeđenom otopinom koprive (1:20).

17

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 17

19.4.2010 10:38:05

Sjetva i sadnja

Ne presađujte nikada poslije 10 sati!

Kaže se za salatu da se želi njihati na vjetru. Stoga je ne smijemo saditi preduboko jer će joj se zagušiti srce.

• Termin za sadnju: Kako bi se presadnicama olakšao rast i zaštitilo ih se od isušivanja, za presađivanje je uvijek vrijedilo pravilo: nikada poslije 10 sati ujutro i nikada prije 4 sata poslije podne, a osobito nikada za vjetrovita vremena! „Ako je nebo posve sivo, vrijeme je povoljno za presađivanje“ bila je austrijska poslovica. Vrtlari, koji su još pažljivije promatrali vrijeme, saželi su to pravilo na ovaj način: „Dobro je saditi poslije kiše, dok kiša pada, ali najbolje je saditi, prije nego što padne kiša.“ To se odnosi i na zalijevanje s otopinom gnoja. • Priprema: Presadnice su se pojedinačno stavljale u sandučiće ili košare pošto se razmrsilo srašteno korijenje pa su se pokrivale novinskim papirom kako bi izgubile što manje vlage i dobro podnijele preseljenje. Ako im se naime objesi lišće, treba ih osobito dobro zalijevati, a to se nastojalo izbjeći. Prokušan je i stari običaj stavljanja presadnica prije presađivanja na sat vremena u otopinu poljske preslice te bi ih se do otprilike četiri tjedna prije berbe

jedan do dva puta na mjesec zalijevalo ili poprskaloi tom istom razrijeđenom otopinom (1:10). To je ojačalo otpornost na gljivične bolesti koje nastaju od gljivica (polijeganje, pepelnica, mrlje na listovima….) • Rezerva vode: Kroz pješčano ili šljunkovito tlo voda brzo otječe pa se gredice osuše. Presadnice na takvu tlu teško se primaju. Kako bi se ubrzao rast i poboljšalo zadržavanje vode u tlu, vrtlari su ispod korjenaste bale potkopali grubo usitnjen novinski papir ili valovitu ljepenku pomiješanu s konjskom balegom. Usitnjena mahovina, stare prirodne spužve, poderane vreće od prirodnih vlakana ili ostali organski materijal koji dobro upija vlagu i s vremenom propada poslužit će kao podzemni spremnik vode. • Visina sadnje: Početnici sade biljke često tako visoko da stoje na „klimavim nogama“ i na kraju padnu. Prije je bilo dovoljno reći „staviti u zemlju do visine korijena“, ali danas se vrtlari hobisti više ne snalaze s pojmom „do visine korijena“ (a korijen završava ondje gdje počinju prvi donji listovi).

18

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 18

19.4.2010 10:38:05

Preseljenje u vrtu

Srce mladih biljčica iz kojeg niču prvi listići ne smije se prekriti zemljom jer će se u protivnom ugušiti. • U salate su listovi raspoređeni u obliku rozete u čijoj je sredini srce. Kako postoji opasnost da kiša ili voda od zalijevanja nanesu zemlju na to, salatu uvijek treba saditi prilično visoko. • Ako smo presadnice celera ukopali preduboko, razvit će se ovalni gomolji. • Listovi glavatoga kelja, kovrčavog kelja, cvjetače, prokulice i ostalih kupusnjača visoko su na stabljici pa se zbog toga te sadnice ukapaju duboko. Takva sadnja „do grla“ spriječit će osim toga da na biljci polože svoja jajašca kupusna pipa šiškarica i kupusna muha. Iznimke: Ako je koraba posađena preduboko, biljka će početi gnjiliti, a i zadebljala stabljika će biti prljava. Stoga se sadi plitko i poslije sadnje dobro pritisne. U podzemne korabe preduboka sadnja zaustavlja rast i umanjuje prirod. Ako pri presađivanju skratimo korijenje, koraba će imati okrugli korijen umjesto duguljastog.

Biljke s grumenom zemlje na korijenu podnose presađivanje mnogo bolje nego presadnice s golim korijenjem i malo zemlje na njemu.

• Neke presadnice i sadnice voća, koje rastu u posudama za uzgoj, tjeraju na svojim stabljikama bijele korjenčiće. Među njih spadaju biljke pomoćnice kao rajčica, peruanska jagoda (fizalis) i paprika. Kako bismo ih potakli da razviju gusto korijenje, ove biljke s korjenastim stabljikama ukapamo duboko u rahlu vrtnu zemlju. Rajčice s dugim stabljikama polažu se čak i ukoso do prvog lista u pripremljenu jamicu. Kadifice se također sade duboko (prije svega visoke vrste poput Tagetes erecta), kako bi im se omogućila stabilnost.

Naizmjenična sadnja Čak i najjednostavnija pravila vrtlarenja danas su zaboravljena. Tako vidimo povrće, salatu i ostale biljke kako rastu na

Umjereno vlažno tlo idealno je za sadnju luka. Ako vrijeme nije povoljno pa se lučice posade u suhu zemlju, na površini će se pojaviti poslije nekoliko dana kad se napiju dovoljno vode. Ako međutim lučice prije sadnje namačemo 24 sata u kišnici ili prokuhanoj vodi, upit će dovoljno tekućine i primiti se u tlu, umjesto da se istisnu na površinu.

19

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 19

19.4.2010 10:38:06

Sjetva i sadnja

Već u antičko doba poriluk s dugačkim stabljikama bio je jako cijenjen; takve stabljike uspijevale su samo u tlu bogatom hranivima.

gredicama poput vojnika u ravnoj crti jedan pokraj i iza drugoga. Takav je četverokutni raspored rasipanje mjesta. Površinu koju imamo bolje ćemo iskoristiti sadimo li u obliku trokuta. U prvome redu salate ili cvjetače pazimo na ispravne razmake, a biljke u drugom redu posadit ćemo točno u međuprostor prethodna reda. Ova shema sadnje ne vrijedi samo za povrtnjak nego i za sve sadnice koje sadimo u više redova: živice, voćke itd…

Poriluk: skraćivanje korijena

za celer, kojem kratimo korijenje.

Car Neron jeo je poriluk redovito kako bi ojačao svoj glas pa je tako ovo povrće u Rimskom Carstvu došlo na dobar glas. Jesenska ravnodnevica smatrala se povoljnim terminom za sijanje. Ovaj se luk sijao gusto i upotrebljavao na sličan način kao luk vlasac. Kad su željeli dobiti deblje stabljike, vrtlari su skratili lišće mladog poriluka otprilike trećinu i presadili prst debele mlade biljke na razmak od otprilike širine dlana. Bio je običaj staviti šljunak ili komadiće cigle ispod korijena da bi se dobile deblje stabljike. Danas su posrijedi hraniva u tlu, ali u presađivanju moderna znanost daje starim Rimljanima za pravo. Još dugo u 20. stoljeću iskusni su vrtlari preporučivali da se lišće i korijenje presadnica poriluka skrati otprilike trećinu. Potom su agrarni stručnjaci izjavili kako je to zastarjelo i da umanjuje i kvalitetu i prinos. Međutim, najnovija su istraživanja dokazala da je skraćivanje i te kako dobro. Bilje će rasti čvršće i kompaktnije, a prinos će biti veći. To vrijedi i

Sadnja ukoso Tijekom stoljeća vrtlari u poriluka nisu cijenili samo debele stabljike nego i bijele jer imaju blaži okus od zelenih. Prije su se biljke zagrtale zemljom, ali poslije su se razvile nove tehnike. • „Kako se bijeli dio poriluka najviše traži i cijeni“, piše u jednoj staroj knjizi, biljke su se polagale ukoso u zemlju, „tako da samo malo vire izvan zemlje; tako pokriven dio biljke postat će bijel i mekan“. • Poslije se došlo na ideju da se sadi u jame duboke 20 – 25 cm, koje su se tijekom ljeta postupno punile zemljom. • Tako se razvila praksa koju toplo preporučujemo: u humusno tlo probušimo pomoću štapa duboke jamice, a presadnice stabiliziramo tako da štapom sa strane na njih pritisnemo zemlju. Pri zalijevanju će se jamice postupno ispuniti zemljom. (U teškom ilovastom tlu jame će se brzo napuniti blatom, a biljke neće imati dovoljno kisika te će se ugušiti i slabo rasti.)

20

vrtlarski_trikovi_stanek.indd 20

19.4.2010 10:38:07


Vrtlarski trikovi iz starih vremena