8
Fredmund Malik
znatno duže razvijale. No i uza svu toleranciju, ne možemo zatvoriti oči pred činjenicom da ni u jednoj branši nema toliko šarlatanstva i pomodarstva kao u ovoj. Ovom knjigom želim dati doprinos stvaranju profesionalnih standarda. Menadž ment je društvena funkcija u kojoj do danas nisu stvoreni takvi standardi. U nedostatku standarda i mjerila ne čudi što se sve čini nekako prihvatljivim, važećim i točnim. Time se, međutim, samo stvaraju kaos i šteta. U više od 25 godina koliko poučavam menadžment, savjetujem poduzeća i djelujem kao samostalni poduzetnik i menadžer upoznao sam na desetke tisuća rukovoditelja gotovo svih starosnih skupina i na svim položajima u organizacijama, iz raznih podneblja, raspravljao sam s njima, promatrao ih i ponajprije s njima radio na raznim problemima i u raznim situacijama. Saznao sam kako razmišljaju, što smatraju pogrešnim, a što ne, što im lako ide, a što im teško pada, čemu se raduju, a što im smeta itd. Bili su to menadžeri iz velikih i malih poduzeća, iz privrede i neprofitnog sektora. Među njima su bili ljudi koji su bili uspješni, koji su bili navikli na uspjeh i oni koje je uspjeh razmazio, naišao sam i na one koji nisu bili uspješni, bilo da je to posljedica vlastitog zakazivanja ili okolnosti na koje nisu mogli utjecati. Dakle, goleme su razlike među menadžerima, a promatranjem se doista može mnogo toga naučiti. Promatranjem ćete uočiti brojne nesporazume, zablude i pogrešna učenja kojih je menadžment pun. Nakana je ove knjige razotkriti te stvari. Zablude se tiču važnih tema poput motivacije i stila vođenja, kulture poduzeća ili organizacije i sl. U knjizi se postavlja pitanje koju ulogu može imati psihologija u načinu vođenja tvrtke. Govori se o posljedicama određenih teza o motivaciji. Govori se o previđenim ili podcijenjenim aspektima, poput važnosti povjerenja ili korištenja individualnih potencijala. Novo društvo koje se rađa, njegova privreda i sve organizacije sve će više trebati sve bolji i bolji menadžment. Naše dosadašnje organizacije bile su otporne na pogreške. Imale su strpljive suradnike, dobroćudne klijente i građane, bile su ili bez konkurencije ili su imale takvu konkurenciju koja se držala pravila igre. Takve su organizacije mogle tolerirati nedostatke menadžmenta. Bile su jednostavne za upravljanje među ostalim i zato što su bile konkretne, sve se moglo percipirati osjetilima. U budućnosti, u novim organizacijama, informacija i znanje glavni su resursi. Tu stvari prestaju biti konkretne. Organizacije će trebati sve više stručnjaka za određeno područje. Stare će vrijednosti, poput lojalnosti, pasti na niske grane, među ostalim i zato što je sve više ljudi koji imaju alternative i opcije. Klijenti će biti sve drugo samo ne dobroćudni i ništa se više neće moći sakriti od konkurencije. Takve organizacije neće moći trpjeti diletantizam, trebat će im vrlo stručan i precizan menadžment. Morat će se držati standarda profesionalnosti. Sve će se mjeriti prema profesionalnosti jednog neurokirurga, pilota zrakoplova ili dirigenta velikog orkestra. Time sam naveo i drugu nakanu knjige Upravljati, stvoriti, živjeti. Zahvaljujem svima koji su, svjesno ili nesvjesno, pridonijeli nastanku ove knjige:
UPRAVLJATI, STVORITI.indd 8
7.9.2009 15:20:08