Povrće i voće iz vlastita vrta by Mozaik knjiga

Anelika, ljekovita | UZGOJ I KUHANJE

ArtiËoka

Anelika, ljekovita Oko ljekovite anelike oduvijek su se ispredala praznovjerja i pridavale su joj se magijske i ljekovite moÊi. Latinski naziv, Angelica archangelica, dobila je po arkanelu Mihaelu. Legenda kaæe da je neki redovnik dok se molio za lijek protiv kuge, imao viziju u kojoj mu je arkanel pokazao tu biljku. Prema predaji, svake godine na dan 8. svibnja ∑ na dan ukazanja arkanela ∑ ljekovita anelika cvate.

Planiranje uzgoja Ljekovita anelika uspijeva u duboku, bogatu i vlaænu tlu te na sunËanu ili polusjenovitu mjestu. Koliko uzgajati ljekovitu aneliku? Te biljke imaju golem i bujan rast, tako da bi jedna ili dvije biljke bilo dovoljno za manje vrtove.

Savjeti o uzgoju nelika, ljekovita (Angelica archangelica) visoka je ljekovita biljka s velikim cvjetnim glavicama a pripada porodici perπina. Lijepo se istiËe u pozadini gredice s aromatiËnim biljem ili cvijeÊem, pogotovo kad dosegne svoju punu visinu od 2 ∑ 3 m. Ljekovita anelika je dvogodiπnja biljka koja odumire poπto baci sjeme. No ako se stabljike odreæe prije cvatnje, njezin se vijek moæe produljiti za nekoliko godina. Stabljike imaju okus sliËan anisu i izvrsne su u kompotima od jabuka ili rabarbare. Uberite mlade stabljike i postrane izboje za kandiranje, a od listova moæete pripremiti osvjeæavajuÊi biljni Ëaj.

Bilo da kupite sjeme ili ga saËuvate od koje svoje biljke, posijte ga πto ranije jer Êe izrasti samo ako se zasije u roku od tri mjeseca nakon sazrijevanja. Posijte izravno u tlo, ili u sjetvene plitice i ostavite vani ∑ otporni sijanci preæivjet Êe mraz i trebali bi biti izloæeni hladnim vremenskim uvjetima. U proljeÊe presadite sijance u duboko, vlaæno tlo ∑ idealno bi bilo da im je korijenje u sjeni, a vrhovi stabljike na suncu.

©tetnici i bolesti Biljne uπi najËeπÊi su πtetnik koji napada ljekovitu aneliku. InaËe, biljku rijetko napadaju bolesti.

Berba stabljika, listova i sjemenki Potkraj proljeÊa berite mlade, mekane listove koje moæete upotrijebiti svjeæe. Stabljike koje su izrasle u drugoj godini

rasta upotrijebite za kuhanje u kompotima ili ih moæete kandirati ∑ svijetlozelene uπeÊerene trakice Ëesto se upotrebljavaju za ukraπavanje torti i slastica. Zrele sjemenke sakupite ujesen.

Priprema i kuhanje KomadiÊe svjeæih, oguljenih stabljika ∑ nasjeckane poput celera bjelaπa ∑ dodajte u salate. Nasjeckane stabljike takoer daju nov i zanimljiv okus voÊnim kompotima, na primjer od jabuka ili rabarbare, ili voÊnim pitama i drobljencima. Takoer se upotrebljavaju u dæemovima i voÊnim zimnicama. Stabljike ljekovite anelike nisu prikladne za zamrzavanje. Kandirane stabljike dobivaju se kuhanjem u πeÊernom sirupu. Meki listovi imaju gorkast okus, koji pomalo podsjeÊa na sladiÊ, a slaæe se dobro s ribom i daje posebnu svjeæinu zelenim salatama. Sjemenke imaju blag okus poput anisa i upotrebljavaju se u bliskoistoËnim i marokanskim jelima. Ekstrakt korijena upotrebljava se kao aroma u aperitivima i likerima.

KRATAK PREGLED RASPOREDA SJETVE I BERBE SJETVA JESEN

U rujnu posijte netom sazrele sjemenke i dræite ih vani. PROLJE∆E

Presadite mlade biljke na njihovo trajno mjesto. BERBA KASNO PROLJE∆E I LJETO

Berite mekane listove za salate; stabljike za voÊne kompote. RANA JESEN

Sakupite sazrele sjemenke za kuhanje/sjetvu.

ahvaljujuÊi blagu, ali osebujnu okusu artiËoke su meu najcjenjenijim povrtnim kulturama. Osim πto su ukusne, one plijene pozornost svojim izgledom, a njihovi srebrnastosivi listovi savrπen su kontrast ljetnim cvjetovima. Zbog toga ih se Ëesto uzgaja u gredicama zeljastih biljaka. ArtiËokama je potrebno otvoreno, sunËano mjesto s bogatim i dobro ocjeditim tlom. Svaka zrela biljka

artiËoke dat Êe i do πest glavica tijekom lipnja i srpnja, a s iste biljke u sljedeÊih πest godina moÊi Êete ubirati glavice, iako Êe one s vremenom postajati sve manje i æilavije. Povijest nije zabiljeæila ime pustolovna gurmana koji je otkrio da je donji dio cvjetnih listiÊa (ljusaka) na glavici artiËoke ∑ koja izgledom podsjeÊa na ËiËak ∑ jestiv, baπ kao i samo srediπte ili srce glavata cvijeta. Tko god on bio, sigurno je uæivao u svome otkriÊu.