Bestijarij
Witold Gombrowicz
Bestijarij Izabrao i uredio WĹ‚odzimierz Bolecki -1-
Od istog autora u izdanju Frakture Bakakaj Posmrtna autobiografija Trans-Atlantik
-2-
Witold Gombrowicz
Bestijarij uvod, izbor, raspored WĹ‚odzimierz Bolecki
preveo s poljskog Mladen Martić
Fraktura -3-
Naslov izvornika Bestiarium © 2004 Rita Gombrowicz © za hrvatsko izdanje Fraktura, 2017. © za prijevod Mladen Martić i Fraktura, 2017. Sva prava pridržana. Nijedan dio ove knjige ne smije se reproducirati u bilo kojem obliku bez prethodnog dopuštenja nakladnika. ISBN 978-953-266-813-1 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 947946
-4-
“Malo se razumijem u prirodu – rekao sam – ali teoretski.” Witold Gombrowicz, Bakakaj
-5-
-6-
Włodzimerz Bolecki
“Kako se ponašati prema kravi?” (Uvod u bestijarij Witolda Gombrowicza)
Nekoć je skoro svaki članak o Gombrowiczu započinjao od objašnjenja pojma “forme”, danas nitko neće propustiti priliku spomenuti Gombrowiczevu filozofiju bola. I pridodati – kao njezinu ilustraciju – dva navoda iz piščevih Dnevnika: jednu o hruštevima na plaži, drugu – o patnji muha. Kao i to da je potkraj života Gombrowicz htio napisati dramu o patnji muha koja bi imala strukturu Beethovenovih kvarteta. Ipak do vremena objavljivanja Dnevnika, a zapravo do vremena njegova punog pretiska u Poljskoj u devedesetim godinama 20. st., nitko nije Gombrowiczevo stvaralaštvo asocirao s problematikom bola, a pogotovo – s patnjom životinja. S “formom” – da, s “međuljudskom crkvom” – svakako, s oslobođenjem “čovjeka u Poljaku”, odnosno kritikom poljskih nacionalnih mitova – itekako. A također s kritikom kulture, s parodijom literature, s groteskom, borbom za čovjekovu autentičnost, s nekoliko -izama u suvremenoj misli, s “guzom”, “njuškom”, “listom”, nezrelošću, etc. – te su se teme uvijek mogle pronaći u bilo kojem radu o piščevim djelima. Kanon tih tema i njihove interpretacije – što uvijek vrijedi imati na umu – utvrdio je, uostalom, sam Gombrowicz. -7-
Ali “patnja muhe”? – nije to bila tema od koje bi se započinjalo kritičko razmatranje problematike Bakakaja ili Ferdy durke, Iwone, Operete, Pornografije, Kozmosa, Opsjednutog ili Vjenčanja. A ta su djela – kao nijedna druga u poljskoj književnosti – raščlanjena valjda sa svih strana, pod povećalo je stavljen svaki njihov element, interpretirano je sve što u njima ima za interpretaciju – čak i ono čega nikada nije ni bilo. A tu se odjednom pokazuje da u Gombrowiczevu djelu nema ničega zanimljivijeg ni važnijeg od “patnje muha” i tragedije svijeta u obličju izvrnutih hrušteva na plaži. Naravno da pretjerujem, ali samo malo. Kada bi se povjerovalo tim interpretacijama, a one su val koji se i nadalje diže, Gombrowiczeva koncepcija bila bi bliska ideji suvremenih ekologa, pokretu za oslobođenje životinja ili prikrivenom franjevaštvu. Ako je se međutim pogleda iz perspektive povijesti poljske književnosti, ta prividno gombrovičevska tema mogla bi se pokazati epigonskom inačicom stvaralaštva mnogih poljskih pisaca koji su, dugo prije Gombrowicza, patnje životinja stvarno učinili temeljnim motivom svojih djela. Poput na primjer Eugeniusza Mała czewskog, koji opisuje živoga konja s kojega je oderana koža, ili poput Zofije Nałkowske, koja opisuje nijeme patnje svih vrsta životinja. Naravno, pretjerujem, ali opet samo malo. Jer, sam je pisac, taj “glavni gombrovičolog” – kako ga je nazvao Janusz Sła wiński – naložio čitateljima identificiranje s patnjama hrušteva i muha. No do toga je došlo, podsjetit ću još jednom, dosta kasno, tek u Dnevniku iz 1957., odnosno skoro četvrt stoljeća nakon piščeva debija. -8-
Ali – moglo bi se upitati – zašto trebamo suosjećati samo s patnjama hrušteva i muha? A druge životinje? I odakle se ta tema našla u stvaralaštvu koje je – kako god ga određivali – uvijek bilo radikalno antropocentrično? Ta `` Gombrowiczev je credo još 1937. zvučao jednoznačno: “Priroda. Neću prirodu, za mene su priroda ljudi” (Ferdydurke). U to je isto vrijeme Nałkowska u romanu Nestrpljivi (1939.) pisala: dostaje “začuti krik klanih ptica ili pogledati u oči izdišućem psu da bi se shvatilo kako njihov strah pred smrću sadržava tu istu [kao u ljudi] patnju. Tom užasu čovjek samo dodaje riječi, ali ga nimalo ne povećava time što je izrečen.” Gombrowicz je pak desetak godina poslije, u prvom tomu Dnevnika, razvijao svoju koncepciju: “Približio sam se u umjetnosti možda i više od mnogih drugih autora stanovitom viđenju čovjeka – čovjeka, čijim pravim elementom nije priroda, već su to ljudi, čovjeka ne toliko smještenog u ljudima, već njima napunjenog, nadahnutog.” Moglo bi se dakle činiti da ne postoji nešto poput Gombrowiczeva književnog bestijarija. Ta `` ni u jednoj od svojih mnogih pedantnih interpretacija vlastitih djela Gombrowicz nije nikada spominjao životinje. Nikada nije spominjao ni da bi njima bio “napunjen” ili “nadahnut”. Ali zar stvarno nije bio? *** Udubljujući se pozorno u čitanje Gombrowiczevih djela, može se zamijetiti začudna količina posebnih naziva životinja -9-
kakvima se pisac služi na različitim razinama svojih tekstova – tih naziva, podjednako individualnih kao i generičkih, ima oko sto četrdeset (računajući otprilike). Pojavljuju se na sti lističkoj razini, u narativnim komentarima, u fabularnim konstrukcijama, u frazeologemima, poslovicama, u leksikaliziranim izrekama i usporedbama te, napokon, u Dnevniku, u filozofskim diskursima. Za pisca koji je višekratno iskazivao svoj désintéressement spram prirode, takva gomila naziva životinja kao element tekstualne poetike mora izazivati divljenje prema njegovu znanju (da, da!), a prije svega – poticati na razmišljanje. Gombrowicz nije bio “naturalist”! Za razliku od takvih pisaca kao što su Adolf Dygasiński, Józef Weyssenhoff, Eugeniusz Małaczewski, Ewa Szelburg-Zarembina, Jan Lemański, Witkacy, Józef Mackiewicz, Zofia Nałkowska ili Czesław Miłosz, a danas Wysława Szymborska, nije se oduševljavao prirodom. U životu životinja nije tražio – za razliku od prvog naraštaja modernista – inteligenciju ni simbolične sličnosti s organizacijom društvenog svijeta (poput mrava ili pčela u Maeterlinckovim djelima). Nije u pojedinim životinjama prepoznavao alegorije ili analogije ljudskih tipova. Rado se nadovezivao na prosvjetiteljski filozofski roman, ali ne i na prosvjetiteljsku basnu. Pa ipak, njegovo omiljeno stilističko sredstvo (najpotpunije ostvareno već u prvim pripovijetkama i u Ferdydurke) bilo je prikazivanje čovjekove “prirode” i “prirode” međuljudskih odnosa kao stvarne prirode: realni svijet ljudskih stajališta i uvjerenja Gombrowicz prikazuje kao naj fantastičniju “floru i faunu”. Evo primjera koji nam je prvi pod - 10 -
rukom. Junak “Događaja na škuni Banbury” komentira svoju situaciju na brodu: “Netko se tu pravi pametnim i netko glupira [...] Kao da sam u mračnoj šumi, gdje čudovišni oblici stabala, perje i cvrkut ptica vabe i nasmijavaju čudnom maskeradom, ali iz dubine dopiru daleka rika lava, trka bivola i prikradajući korak jaguara.” No to nije ni animalizacija ni personifikacija. Jer životinje u Gombrowiczevu stvaralaštvu nisu ni primjer krvožednosti ni demokratizma, a također niti moralne neutralnosti. Gombrovičevska literatura nije stoga ni racionalna ni apsurdna, niti očarava niti smiruje rastrojene nerve. Naprosto jest. Čovjek u tom svijetu nije ni “misleća životinja” ni “glupa ži votinja”, pa čak niti “društvena životinja”, iako to što je društveno (“međuljudsko”) poprima u Gombrowiczevim očima najdivljije oblike. O čemu to svjedoči? Različiti su naraštaji pisaca modernista – takvih poput Witkacyja i Miłosza, Nałkowske, Iwszkiewicza, Wata i Herlinga, Szymborske – smještali svoje koncepcije čovjeka u okvire široko shvaćene filozofije prirode – to jest prirode kao fenomena života općenito. No Gombrowiczevo stvaralaštvo od samoga je početka svjedočanstvo radikalnoga negiranja i odlaska od prirodoslovnoga korijena toga svjetonazora. Partnerstvu s prirodom u njemu nema mjesta. Ali u Gombrowiczevu djelu nema ni romantične estetizacije prirode kao umjetničkoga djela (à la Schelling) ni secesijske “naturalizacije” umjetnosti – životinje dakle u njegovoj prozi ne ispunjavaju funkciju animalističkih ornamenata kakvih je bilo bezbroj u stvaralaštvu prvih naraštaja modernista (npr. - 11 -
Przybyszewskog, Berenta, Pawlikowske-Jasnorzewske, Schul za) ili ornamenata Art Nouveaua. Životinje u njegovim djelima nisu ni sudionici grotesknih metamorfoza ni rekviziti erotske simbolike. U njima nema pozivanja na bilo kakvo estetsko vrednovanje, a prije svega – nikakvih vizualizacija (realističke, fantastičke ili erotske simbolike). Za gombrovičevski bestijarij ne možemo reći ono što je velečasni Chmielowski napisao u natuknici “Konj” u svojem slavnom sveznadaru iz 1756. Postavljajući pitanje “Kakav je konj?”, odgovorio je kratko i precizno “to svatko vidi”. Stvar je u tome da se životinje u Gombrowiczevim djelima uopće ne vide. Ako je dakle pisac u svojemu stvaralaštvu posezao za motivom životinja, činio je to s punom sviješću o dovođenju u pitanje dotadašnjih svjetonazorskih tradicija i njihovih književnih posljedica. Jer u Gombrowiczevim djelima nema nijednog od karakterističnih elemenata tih tradicija: životinja kao simbola divlje i tajanstvene, arkadijske, lijepe ili sentimentalne prirode. Između prirode i čovjeka u Gombrowiczevu stvaralaštvu nema nikakve bliskosti, čovjek nije dio prirode, ne podliježe njezinim neumoljivim zakonima, ne zbližava se s njom i čak je i ne promatra – a kada se pisac služi nazivima ptica ili kukaca, ne čini to kao neki ljubitelj ornitologije ili entomologije. Ali također priroda nije u Gombrowiczevu djelu “promatračica” ili partnerica čovjekova postojanja. Nema dakle kod Gombrowicza govora ni o kakvoj natura naturans – kao u stvaralaštvu Leśmiana i Schulza. Nema također govora ni o postničeanskom pronalaženju u prirodnom elementu prauzora postojanja. Gombrowicz se – premda je - 12 -
dobro poznavao Nietzscheovu filozofiju – upravo u toj dimenziji za nju uopće nije zanimao. U njegovim djelima također nema ni traga koncepcije drugoga učitelja njegove mladosti, Schopenhauera, o prirodi kao volji koja vlada svijetom. Istina, u Dnevniku zapisan motiv panpatnje nedvojbeno je šopenhau erovski, ali teško ga je pronaći u Gombrowiczevim pripo vijetkama, romanima ili dramama. Ovdje je dovoljno podsjetiti da u Ferdydurke Joško (Józio, tj. Witold) mušici “otkida noge i krilca”, u Bakakaju Stefcio Czarniecki lastavici lomi krilo, “da ne može poletjeti”, u Pornografiji Witold asistira gnječenju gliste, a u Kozmosu taj isti Witold nad obješenim vrapcem ne roni suze, štoviše, mačkicu ne samo što ne privija i ne gladi, već ju jednostavno vješa. Ukratko rečeno – u književnim prikazima gombrovičevskih životinja nema najpoznatijih nadahnuća koja su oblikovala zanimanja za prirodu pisaca njegove generacije: nema ni ničeanizma ni šopenhauerizma ni darvinizma (koji je fascinirao još Miłosza) niti bergsonizma. Umjesto toga tu je začuđujuće bogatstvo uporabe motiva životinja u poetici pojedinih djela. Jer, gombrovičevski bestijarij može se u različitim nijansama parodije pronaći u prvim pričama iz toma Uspomene iz puberteta i u Ferdydurke, u simbolici Iwone i Vjenčanja, realističkim opisima Opsjednutih, u grotesci Trans-Atlantika, pa sve do epi stemološke i ontološke drame u Kozmosu. Jezična i književna neobičnost realizacije toga motiva, slično kao i svaki element u Gombrowiczevu djelu, nije slučajna i neutralna, već služi za izražavanje vlastite piščeve problematike – prije svega antropološke i filozofske. - 13 -
- 170 -
Izvori citata
Ulomci od kojih se sastoji ova knjiga potječu iz sljedećih djela Witolda Gombrowicza: W. Gombrowicz, Bakakaj i inne opowiadania, obrada Zdzisław Łapiński, Pisma zebrane T. 1 pod redakcją Włodzimierza Boleckog, Jerzyja Jarzębskog, Zdzisława Łapińskog, Wydawnictwo Literackie, Kraków, 2001. W. Gombrowicz, Dramaty, słowo wstępne Jerzy Jarzębski, Wydawnictwo Literackie, Kraków, 2001. W. Gombrowicz, Dziennik, t. 1: 1953-1956; t. 2: 1957-1961, t. 3: 1961-1969, posłowie Wojciech Karpiński, Wydawnictwo Literackie, Kraków, 1997. W. Gombrowicz, Ferdydurke, Lekcja Literaturi z Jerzym Jarzębskim i Andrzejem Zawadskim, Wydawnictwo Literackie, Kraków, 1997. W. Gombrowicz, Kosmos, posłowie Kazimierz Bartoszyński, Wydawnictwo Literackie, Kraków, 2003. W. Gombrowicz, Opętani, redakcja naukowa tekstu Jan Błoński, Dzieła, t. XI, Wydawnictwo Literackie, Kraków, 1994. W. Gombrowicz, Pornografia, posłowie Michał Głowiński, Wydawnictwo Literackie, Kraków, 2003. W. Gombrowicz, Trans-Atlantyk, posłowie Stefan Chwin, Wydawnictwo Literackie, Kraków, 2003. W. Gombrowicz, Wspomnienia polskie. Wędrówki po Argentynie, redakcja naukowa tekstu Jan Błoński, Jerzy Jarzębski, Dzieła, t. XV, Wydawnictwo Literackie, Kraków, 1996.
- 171 -
Podrobniji popis citiranih dijelova u pojedinim odlomcima. Ispuštanja su u tekstu označena znakom [...]. “U mladosti sam mučio životinje” 1. Dnevnik, II. 2. Bakakaj i druge pripovijetke 3. Ferdydurke 4. Opsjednuti 5. Opsjednuti 6. Pornografija “Strašna osamljenost životinja” 1. Dnevnik, I. 2. Dnevnik, II. “Odmjeravaju me krda konja, a motre me i krave u golemim količinama” 1. Dnevnik, II. 2. Dnevnik, I. 3. Dnevnik, II. 4. Ferdydurke 5. Putovanja po Argentini 6. Putovanja po Argentini “Čovjek na konju je skandal” 1. Dnevnik, I. 2. Dnevnik, II. 3. Dnevnik, II. 4. Dnevnik, II. 5. Dnevnik, II. 6. Dnevnik, II. 7. Iwona, kneginjica od Burgunda 8. Trans-Atlantik 9. Trans-Atlantik
- 172 -
“Nemate apetita, gospo?” 1. Iwona, kneginjica od Burgunda 2. Bakakaj i druge pripovijetke 3. Bakakaj i druge pripovijetke “Zašto smo prepušteni na milost i nemilost asocijacijama?” 1. Kozmos 2. Kozmos 3. Kozmos “Leti pas, ptica laje” 1. Dnevnik, I. 2. Dnevnik, I. 3. Bakakaj i druge pripovijetke “Životinja se opet uplela” 1. Dnevnik, II. 2. Dnevnik, II. 3. Dnevnik, II. 4. Dnevnik, II. 5. Dnevnik, III. 6. Bakakaj i druge pripovijetke 7. Dnevnik, II. 8. Dnevnik, III. “Osjetih čovjeka kao pas psa” 1. Ferdydurke 2. Bakakaj i druge pripovijetke
- 173 -
- 174 -
Aneks
(Indeksi ne obuhvaćaju sve nazive životinja koje se pojavljuju u stvaralaštvu Witolda Gombrowicza, no ipak daju predodžbu o razmjerima piščeve uporabe te kategorije izraza. Taksonomski indeks treba, naravno, uzimati pomalo šaljivo.)
- 175 -
- 176 -
Abecedni indeks naziva životinja u djelima Witolda Gombrowicza
Bik Trans-Atlantik, Pornografija Bivol Ferdydurke, Dnevnik, Bakakaj, Trans-Atlantik Bizon europski Ferdydurke Britan (pasmina pasa) Ferdydurke Bubica Ferdydurke, Trans-Atlantik Buha Ferdydurke Bumbar Trans-Atlantik Cvrčci Ferdydurke Čimpanza Iwona, kneginjica od Burgunda Deva Dnevnik Drozd Bakakaj Dupin Bakakaj Džukela Ferdydurke Foksterijer Ferdydurke Glista Bakakaj, Iwona, kneginjica od Burgunda, Pornografija Golub Bakakaj, Ferdydurke; golubovi Pornografija Guja Putovanja po Argentini Guska Dnevnik, Pornografija, Trans-Atlantik, Ferdydurke
- 177 -
Haringa Trans-Atlantik Hrčak Trans-Atlantik Hrtovi Trans-Atlantik, Dnevnik Hrušt Dnevnik, Kozmos Iverak Bakakaj Jaguar Bakakaj Janje Ferdydurke Jarebice Dnevnik Jastog Ferdydurke Jastreb Kozmos Jegulje Iwona, kneginjica od Burgunda Jelenci Bakakaj Kajman Putovanja po Argentini Kamenice/kamenica Bakakaj Kanarinac Bakakaj Karasići Iwona, kneginjica od Burgunda; karasi Iwona, kneginjica od Burgunda Kit Bakakaj Klempo (pas) Trans-Atlantik Kljuse Dnevnik, Trans-Atlantik Kobila Dnevnik Kokoši Ferdydurke (pirjana kokoš), Kozmos, Dnevnik, Pornografija, Trans-Atlantik Kolibrić Bakakaj, kolibri paperjasti Trans-Atlantik Komarac Dnevnik Kondori Bakakaj Konj (zaprežni) Ferdydurke Konji Opsjednuti, Dnevnik, Opereta; konji šarci Trans-Atlantik Koze Dnevnik, Trans-Atlantik Kozorog Bakakaj Krastača Bakakaj Krava Ferdydurke, Bakakaj, Dnevnik (“nizozemska, visokomliječna”) Krave morske Bakakaj
- 178 -
Krkuše Bakakaj Krokodili Dnevnik Kuja Trans-Atlantik Kukac, kukci Bakakaj, Dnevnik, Ferdydurke, Iwona, kneginjica od Burgunda, Kozmos, Pornografija Kukac nepoznati Kozmos Kukavice Opsjednuti Kune Ferdydurke Labud Kozmos Lasica Trans-Atlantik Lastavica Bakakaj Lav Ferdydurke, Bakakaj, Kozmos Leptir Bakakaj Lija Trans-Atlantik Maca Trans-Atlantik Mačak Kozmos Mačka Iwona, kneginjica od Burgunda, Trans-Atlantik Mačkica Trans-Atlantik Mačor Kozmos, Trans-Atlantik Magarac (Fuksovo određenje) Kozmos; magarci Dnevnik Majmun Dnevnik, Bakakaj (“majmunska zloća” Ferdydurke) Mastodont Bakakaj Moskiti Dnevnik Mrav Kozmos; mravi Dnevnik Mravojed Bakakaj Muha Ferdydurke, muhe Opsjednuti Mula Trans-Atlantik Mustanzi Ferdydurke Mušica, mušice Ferdydurke, Dnevnik Nesit Bakakaj Netopiri Opsjednuti Noćni leptir Pornografija
- 179 -
Orao Ferdydurke, Kozmos Orao bijeli Bakakaj Ovan Bakakaj, Trans-Atlantik, Dnevnik Ovca Bakakaj Papiga Dnevnik; papige Bakakaj Pas, psi Bakakaj, Dnevnik, Ferdydurke, Iwona, kneginjica od Burgunda, Kozmos, Opereta, Pornografija, Trans-Atlantik, Opsjednuti Pas morski Bakakaj Pastusi Trans-Atlantik Paučica Bakakaj Paučić Bakakaj Pauk Bakakaj Paun Trans-Atlantik Pekinezer Bakakaj Pijavica Bakakaj Pile Kozmos Pilići Bakakaj Pinč Bakakaj, Ferdydurke Poletuše Bakakaj Prase (“kao zaklano”) Bakakaj Psić, psići Bakakaj, Kozmos, Trans-Atlantik Ptica, ptice Dnevnik, Kozmos, Pornografija, Trans-Atlantik, ptičje Ferdydurke Ptičar (pas) Trans-Atlantik Ptičica, ptičice Opsjednuti, Trans-Atlantik Ptičurina Bakakaj Pudl Ferdydurke Puran Ferdydurke Puževi Bakakaj Raga Dnevnik Rak Pornografija Riba Bakakaj, Dnevnik, Iwona, kneginjica od Burgunda, Pornografija Ribe Ferdydurke Ribe grabljivice Bakakaj
- 180 -
Ribe morske Bakakaj Roda Bakakaj Skakavci Trans-Atlantik Slavuj Bakakaj Sokol Trans-Atlantik Sova Ferdydurke Sup Ferdydurke Svinja Vjenčanje Svinje (divlje) Ferdydurke Svraka Ferdydurke Šarani Iwona, kneginjica od Burgunda, Ferdydurke Škanjac Ferdydurke Škorpion Bakakaj Šojka Ferdydurke Štakor Bakakaj, Trans-Atlantik, Ferdydurke Štenad Trans-Atlantik Tele Ferdydurke Trčka Bakakaj Tuljan Bakakaj Uši Bakakaj Vepar Ferdydurke Vidra Trans-Atlantik Vižla Dnevnik Vjeverica Opsjednuti Vrabac Bakakaj, Kozmos, Opsjednuti Vrana Trans-Atlantik Vranci (konji) Trans-Atlantik Vučjak/vučjaka, vučica Trans-Atlantik Vuga (žutovoljka) Pornografija Vuk Bakakaj
- 181 -
Zaprežni ždrijebac Ferdydurke Zec Dnevnik Zec šumski Trans-Atlantik Zmaj Trans-Atlantik Zmija, zmije Bakakaj, Dnevnik, Ferdydurke, Opsjednuti Ždrijebac Ferdydurke Životinja Iwona, kneginjica od Burgunda Životinja nepoznata (“veličine i oblika mravojeda s dugim jezikom uskim poput vrpce”) Bakakaj Žohar Bakakaj Žuti mrav Kozmos
- 182 -
Taksonomski indeks naziva životinja u djelima Witolda Gombrowicza
SISAVCI (Mammalia) GLODAVCI Hrčak Trans-Atlantik Štakor Bakakaj Štakorica Trans-Atlantik Vjeverica Opsjednuti PREŽIVAČI PREŽIVAČI MALI Janje Ferdydurke Koze Dnevnik Kozorog Bakakaj Ovan Bakakaj, Trans-Atlantik, Dnevnik Ovca Bakakaj PREŽIVAČI VELIKI Bik Trans-Atlantik, Pornografija Bivol Ferdydurke, Dnevnik, Bakakaj Deva Dnevnik Krava Ferdydurke, Bakakaj, Dnevnik Krava “nizozemska, visokomliječna” Dnevnik Tele Ferdydurke
- 183 -
PSOLIKE KUĆNI PAS Britan (rasa) Ferdydurke Buldog (rasa) Dnevnik Džukela Ferdydurke Foksterijer (rasa) Ferdydurke Hrtovi (rasa) Trans-Atlantik, Dnevnik Kuja (ženski spol) Trans-Atlantik Pas/pseći Bakakaj, Dnevnik, Ferdydurke, Iwona, kneginjica od Burgunda, Kozmos, Opereta, Opsjednuti, Pornografija, Trans-Atlantik Pinč (rasa) Bakakaj, Trans-Atlantik, Ferdydurke Pudl (rasa) Ferdydurke Vižla (rasa) Trans-Atlantik Vučjak (uobičajeni naziv za rasu njemačkih ovčara) Trans-Atlantik VUK (psoliki, ali živi u divljini) Bakakaj KONJOLIKE Kljuse Dnevnik Kobila Trans-Atlantik Konji/konj Opsjednuti, Dnevnik, Opereta Konji šarci Trans-Atlantik Konj (zaprežni) Ferdydurke KONJ Mustanzi Ferdydurke Pastusi/pastuh Ferdydurke, Trans-Atlantik Raga Dnevnik, Trans-Atlantik; kočijaška raga Ferdydurke Ždrijepci vrani (boja dlake: između mrke i vrane; svjetlija mjesta na pregibima, nogama, nozdrvama i oko repa) Trans-Atlantik Magarac (određenje Fuksa) Kozmos, magarci Dnevnik
- 184 -
MAČKE Jaguar Bakakaj Lav (velika mačka) Ferdydurke Mačkica Trans-Atlantik Mačor Trans-Atlantik Mačak/mačka Kozmos, Iwona, kneginjica od Burgunda, Trans-Atlantik SVINJE Svinje (“divlje”) Ferdydurke Vepar Ferdydurke SISAVCI RAZNI (Mammalia varia) KITOVI Kit Bakakaj MR AVOJEDI Mravojed Bakakaj KUNE Lasica Trans-Atlantik Vidra Trans-Atlantik ZECOLIKE Zec Dnevnik (šumski zec Trans-Atlantik) PRAVI TULJANI Foka Bakakaj MORONJE Morske krave Bakakaj ŠIŠMIŠI Netopiri Opsjednuti PRIMATI Majmun Dnevnik, Bakakaj ČOVJEKOLIKE Čimpanza Iwona, kneginjica od Burgunda SURLAŠI Mastodont (fosilni sisavac) Bakakaj
- 185 -
RIBE (Pisces) Iverak Bakakaj Jegulje Iwona, kneginjica od Burgunda Karasići Iwona, kneginjica od Burgunda; karasi Iwona, kneginjica od Burgunda Morski pas Bakakaj Poletuše Bakakaj Riba Bakakaj, Dnevnik, Iwona, kneginjica od Burgunda, Pornografija, Ferdydurke Ribe grabljivice Bakakaj Šarani Iwona, kneginjica od Burgunda, Ferdydurke VODOZEMCI (Amphibia) Krastača Bakakaj Žaba Dnevnik, Kozmos, Opsjednuti, Pornografija GMAZOVI (Reptilia) Guja Putovanja po Argentini Kajman Putovanja po Argentini Krokodili Dnevnik Zmija/zmije Bakakaj, Dnevnik, Ferdydurke, Opsjednuti PTICE (Aves) Drozd Bakakaj Golub/golubovi Bakakaj, Ferdydurke, Pornografija Guska Dnevnik, Pornografija, Trans-Atlantik, Ferdydurke Jarebice Dnevnik Kanarinac Bakakaj Kokoš Ferdydurke (“pirjana kokoš”), Kozmos, Dnevnik, Pornografija, Trans-Atlantik Kolibri paperjasti Trans-Atlantik Kolibrić Bakakaj Kondori Bakakaj Kukavice Opsjednuti Lastavica Bakakaj
- 186 -
Nesit Bakakaj Orao Ferdydurke Orao bijeli Bakakaj Papiga/papige Dnevnik, Bakakaj Paun Trans-Atlantik Pile Kozmos Ptica Dnevnik, Kozmos, Pornografija, Trans-Atlantik; ptić/ptičica/ptičice Ferdydurke, Opsjednuti, Trans-Atlantik; ptičurina Bakakaj Puran Ferdydurke Roda Bakakaj Slavuj Sokol Sup Ferdydurke Trčka Bakakaj Vrabac Bakakaj, Kozmos, Opsjednuti Vrana Trans-Atlantik Vuga (“žutovoljka”) Pornografija ČLANKONOŠCI (Arthropoda) Jastog Ferdydurke Rak Pornografija KUKCI (Insecta) Buha Ferdydurke Bumbar Trans-Atlantik Cvrčci Ferdydurke Hrušt Dnevnik, Kozmos Komarac Dnevnik Leptir Bakakaj Moskiti Dnevnik Mrav/mravi Kozmos, Dnevnik; žuti mrav Kozmos Muha, mušica/muhe Ferdydurke, Opsjednuti, Dnevnik Skakavac Ferdydurke Žohar Bakakaj
- 187 -
PAUČNJACI (Arachnida) Paučić/pauk/paučica Bakakaj Uši Bakakaj KOLUTIĆAVCI (Annelida) Glista Bakakaj, Iwona, kneginjica od Burgunda, Pornografija BUBE (jedinka iz stare sistematike) Bube/buba/bubica Bakakaj, Ferdydurke, Dnevnik, Iwona, kneginjica od Burgunda, Kozmos, Pornografija, Trans-Atlantik Nepoznata buba Kozmos PIJAVICE (Annelida) Pijavica Bakakaj MEKUŠCI (Mollusca) Kamenice Bakakaj Puževi Bakakaj ŽIVOTINJA NEZNANA (“veličine i oblika mravojeda s dugim jezikom uskim poput vrpce”) Bakakaj “životinje razne čudnovate” Životinja Iwona, kneginjica od Burgunda
- 188 -
Witold Gombrowicz (Małoszyce, 1904. – Vence, 1969.), podrijetlom plemić, jedan je od najvećih poljskih pisaca dvadesetog stoljeća. Njegove priče, romani, drame, eseji i dnevnički zapisi idu u red ponajboljih književnih ostvarenja dvadesetog stoljeća. Prvu zbirku pripovijedaka Uspomene iz puberteta obja vio je 1933., a slavni roman Ferdydurke 1937. Godine 1939. otputovao je na odmor u Argentinu, a u Europi je za to vrijeme izbio Drugi svjetski rat, te je Gombrowicz ostao u egzilu. Za boravka u Buenos Airesu nastala su njegova najbolja djela, drame Vjenčanje i Opereta, romani Trans-Atlantik, Pornografija i Kozmos, zbirka pripovijedaka Bakakaj kao proširena i dorađena prva knjiga te njegovi slavni Dnevnici. Šezdesetih se godina vratio u Europu, ali nikada nije posjetio komunističku Poljsku. Umro je 1969. u Francuskoj.
- 189 -
- 190 -
Mladen Martić, dramaturg i književni prevoditelj, rođen je 1949. u Zagrebu. Studirao je na Filozofskom fakultetu Sve učilišta u Zagrebu. Član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa te Hrvatskog novinarskog društva. S poljskoga je preveo četrdesetak dramskih tekstova (Mrożek, Różewicz, Herbert, Gombrowicz, Grochowiak, Iredyński, Gierałtowski, Gło wacki, Tym, Bardijewski, Mularczyk, Kołakowski, Ameyko, Mossakowski, Grabowski, Sikorska-Miszczuk, Wieczorkow ski-Rettinger, Słobodzianek...), petnaestak romana (Saramanowicz, Lem, Krajewski, Miłoszewski, Mentzel, Tokarczuk, Bator, Potoroczyn, Myśliwski, Herling-Grudziński…), knjige reportaža R. Kapuścińskog (Putovanja s Herodotom i Car), autobiografiju S. Mrożeka (Baltazar), Razgovore o Bogu i čovjeku sociologa Z. Baumana i teologa S. Obireka te velik broj eseja i kraćih proza raznih autora. Prijevodi su mu igrani u većini hrvatskih kazališta, na ljetnim festivalima, radiju i televiziji te su dosad doživjeli više od četrdeset uprizorenja.
- 191 -
Za prijevod romana Witolda Gombrowicza Trans-Atlantik nagrađen je godišnjom nagradom Iso Velikanović za najbolji prijevod na hrvatski jezik u 2009. godini.
- 192 -
Sadržaj
“Kako se ponašati prema kravi?”
7
“U mladosti sam mučio životinje”
23
“Strašna osamljenost životinja”
43
“Odmjeravaju me krda konja, a motre me i krave u golemim količinama”
47
“Čovjek na konju je skandal”
63
“Nemate apetita, gospo?”
93
“Zašto smo prepušteni na milost i nemilost asocijacijama?”
101
“Leti pas, ptica laje”
133
“Životinja se opet uplela”
149
“Osjetih čovjeka kao pas psa”
165
Izvori citata
171
Aneks 175
- 193 -
Abecedni indeks naziva Ĺživotinja u djelima Witolda Gombrowicza
177
Taksonomski indeks naziva Ĺživotinja u djelima Witolda Gombrowicza
183
O autoru O prevoditelju
189 191
- 194 -
- 195 -
Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Nakladnik Fraktura, Zaprešić Za nakladnika Sibila Serdarević Glavni urednik Seid Serdarević Urednica Iva Karabaić Lektura i korektura Margareta Medjurečan Prijelom Maja Glušić Dizajn naslovnice Maja Glušić Godina izdanja 2017., siječanj Tisak Feroproms, Zagreb ISBN 978-953-266-813-1 www.fraktura.hr fraktura@fraktura.hr T: +385 1 335 78 63 F: +385 1 335 83 20 nazovi s mobitela
335 - 196 -
Čitajte još u izdanju Frakture
Slavenka Drakulić Mileva Einstein, teorija tuge Ispovijedam s katalonskog preveo Boris Dumančić Patrick Modiano Mjesto za zvijezdu s francuskog prevela Ana Kolesarić Damir Zlatar Frey Stanzia Grande Josip Mlakić Bezdan Rawi Hage Karneval s engleskog prevala Snježana Husić Enes Kišević Jutarnji mrak Franjo Janeš Tunel na kraju svjetla Amos Oz Juda s hebrejskog prevela Andrea Weiss Sadeh
- 197 -
Miljenko Jergović Wilimowski Claudio Magris Obustaviti postupak Prijevod s talijanskog: Europski institut za književno prevođenje: Ljiljana Avirović, Antonio Giudici, Elena Dotto, Carla Rotta Stefan Hertmans Slikar i rat s nizozemskog prevela Romana Perečinec Goran Vojnović Smokva sa slovenskog prevela Anita Peti-Stantić
“Gombrowiczev bestijarij Josip Mlakić Majstorović i Margarita nije samo bogat i slojevit, već je iznad svega složen Ivana Šojat Emet i druge priče i višeznačan.” Karl-Markus Gauß Włodzimierz Bolecki U šumi prijestolnica s njemačkog preveo Milan Soklić
“Činilo bi se da, po piščevim Dušan Šarotar riječima – ‘Priroda. Neću Biljar prirodu, u Dobrayu sa slovenskog za mene su priroda ljudi’ – prevela Jagna Pogačnik u njegovim djelima nema Mo Yan previše toga o životinjama. Žabe s kineskog prevela Karolina Švencbir Bouzaza Bolecki dokazuje da to nije istina.” David Grossman Renata Metzger, GazetaDoWyborcza kraja zemlje s engleskog prevela Tatjana Jambrišak
139,00 kn
- 198 www.fraktura.hr