Interni časopis Doma Zdravlja "Dr Ristić" broj 27 Mart 2013

Page 1

1


Dr Risti}

365 dana uz Vas

OTKOPČANO O ŽIVOTU, ženama i pomalo muškarcima

••Sadržaj •

broj XXVII mart 2013.

Saradnja lekara i farmaceuta 3 Apoteka po meri pacijenta Redovni pregledi vredni života 4-5 Male tajne iz ginekološke ordinacije Karcinom dojke 6-7 Glasajte za život Mezoterapija 8 Kokteli mladosti Hemijski piling kože 9 Kleopatrin pečat Recept za dugovečnost 10 Zdravlje u brojkama Vodič za zdravo srce 11 Vežbe kao lek Kako živeti sa stresom 12-13 Sa one strane okova iluzije Tim lekara na kućnom pragu 14-15 S Hipokratom na ti u toplom domu

Impressum

• Osnivač: Fond za javno zdravlje „Dr Milutin Ristić“ Narodnih heroja 38, Novi Beograd • Glavni i odgovorni urednik: Dr Slobodanka Ristić • Redakcija: Marija Matić, Sanja Mrđanov • Saradnici u ovom broju: Mr Mira Gavrilović / Dr Marica Đuran / Dr Jasmina Aleksić/ Dr Milica Krstić / Dr Aleksandra Aleksić / Dr Olga Hadžić / Dr Goran Popović / Dr Vitomir Đorđević / Dr Mirjana Isailović • Dizajn i prelom: AvantGuarde desing • Štampa: Politika A.D. • Kontakt: zcentar@dr-ristic.com / www.dr-ristic.com tel +381 11 2693 287 lok 122 fax +381 11 2693 287 lok 133 • Tiraž: 10.000 primeraka CIP - Каталогизација у публикацији Народна Библиотека Србије, Београд 613/614 DOM zdravlja „Dr Ristić“ : interni časopis / glavni i odgovorni urednik Slobodanka Ristić. 2006, br. 1 Beograd : Dom zdravlja „Dr Ristić“, 2006 (Beograd : Politika). - 30 cm COBISS.SR - ID 223194631

2

DRAGE moje, mogla sam ovaj uvodnik i da naslovim samo„Svim divnim ženama“, parafarazirajući predivnu pesmu, koju nam je godinama za 8. mart, Dan žena pevao čarobnim glasom Dragan Stojnić. Ili, „Čelične magnolije” ili „Birajte da budete posebne“ ili „Možete vi to!“... Ali, ovde je reč o još ponekim sitnicama, koje bih volela sasvim otvoreno, „otkopčano“ da vam kažem ovog marta, ovog proleća i ovog početka godine (bilo bi lepo da nam godina počinje baš sa buđenjem proleća u prirodi i svima nama, ma koliko godina imale). Ili, bar da vas podsetim! Gotovo sedam godina „čitamo se“ (namerno nisam rekla „čitate nas“, jer na našu komunikaciju s vama putem časopisa uvek sam gledala kao na dvosmernu ulicu, verujući da tako ostvarujemo dijalog), razmenjujemo misli, razmišljanja, dileme, savete... Časopis smo negovali kao dobro mesto da informišemo naše čitaoce (posebno čitateljke) o moći i snazi zdravlja bez koga teško da možemo da postignemo bilo koji valjan rezultat u životu. Naravno, obraćali smo se i našim dragim muškarcima (ništa bez njihovog zdravlja!), ali naši tekstovi su češće bili upućivani vama ženama, tako jakim, sposobnim, izdržljivim, a tako nežnim, tolerantnim, punim ljubavi za decu, muževe, vaše majke i bake, kolege s posla, prodavce na pijaci... Ovog marta, teme smo posvetili vama i samo vama. Vama, koje se borite s vremenom ne biste li sve postigle u jednom danu, a onda ne stižete da odvojite vreme za redovni ginekološki pregled, kako ne biste jednog dana i same bile u onoj crnoj statistici od oko 1.400 žena, koje godišnje u Srbiji završe s dijagnozom raka grlića materice (više od 500 ih i umre). Vama, koje ne uspevate da uhvatite ni tih magičnih pet minuta za pregled dojki da biste opet izbegle crni bilans u kome čak 4.000 žena (a, nažalost, 1.600 ih i umre) u Srbiji godišnje oboli od raka dojke, ukoliko se ne otkrije na vreme. Vama, koje se nekad lakše, nekad teže izborite sa stresom, jer želite da uvek zadovoljite očekivanja i zahteve svih oko vas, ne umete da kažete NE, da predahnete, oslušnete neku dobru notu, koje ne umete da se relaksirate, izgradite samopoštovanje i ponekad dozvolite sebi taj mali luksuz da pronađete u nekom ćošku samu sebe (gde li ste se to izgubile, s koje strane okova iluzija?!). I, vama, koje nemate vremena za samo svoje trenutke lepote, pa i skoro da ne znate kako to pomaže vašem samopuzdanju ako se počastite tretmanima hemijskog pilinga ili mezoterapije. Sve su to teme u ovom broju, koje vas podsećaju na lepotu života, ma u kojim godinama proleća ili jeseni da ste. Jer, život jeste klackalica uspona i padova, uspeha i neuspeha, pobeda i poraza, ljubavi i mržnje, prijateljstva i razočarenja, radosti i patnje... Ali, ako ne izgradimo oslonac u samoj sebi, u snazi našeg JA, u samopoštovanju, izgubićemo se negde u prolazu, u nekom razočarenju, zavisti... Izgubićemo tako i zdravlje, a ono nas jedino čini tako jakim da budemo i dobre majke, supruge, saputnice, prijateljice, ćerke, uspešne poslovne žene... MOŽETE VI TO! MOŽEMO MI TO! Zato, drage moje, BIRAJTE DA BUDETE POSEBNE! Jer, sve smo mi pomalo ČELIČNE MAGNOLIJE, baš kao u onom kultnom filmu o životima šest posebnih žena u malom mestu na jugu Amerike, koje u svom tajnom hramu, malom frizerskom salonu, pronalaze jedna u drugoj utehu za svoje poraze, nade, ali i ljubavi i pobede, u pijateljstvu, koje pobeđuje sve te poraze. dr Slobodanka Boba Ristić, urednik P.S. Zamolite i vaše muškarce da pročitaju ovaj uvodnik, ali i sve rubrike u časopisu. Šapnite im da nije samo 8. mart Dan žena, da je vaš ceo MART (pogledajte i akcije, koje su namenjene samo vama u ovom mesecu), ali i godina. Šapnite im (JER, ŠAPAT SE ČUJE GLASNIJE!) da ćete samo fizički i mentalno zdrave pružiti im još više pažnje i nežnosti.


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Farmacija

Saradnja lekara i farmaceuta

APOTEKA PO MERI PACIJENATA Stručni saveti farmaceuta često sprečavaju zloupotrebu leka, a garantuju uspešnu terapiju. Efikasno lečenje - rezultat dobre saradnje lekara sa farmaceutom Mira Gavrilović, dipl. farmaceut PRIMENA pravog leka, u pravo vreme i u pravoj dozi je pun pogodak kako za pacijente tako i za lekare i farmaceute i to bismo mogli da nazovemo racionalnom terapijom. Za sprovođenje takve terapije potrebno je poznavanje bolesti, poznavanje leka i poznavanje bolesnika. Uspešnosti lečenja pacijenata umnogome doprinosi dobra saradnja između lekara, farmaceuta i pacijenta. Za lekare, poznavanje bolesti znači korišćenje već stečenih medicinskih i specijalističkih znanja i istovremeno praćenje najnovijih medicinskih istraživanja. Ali, za poznavanje bolesnika, lekaru često ostaje malo vremena, a to je bitan činilac za uspeh farmakoterapije. Poznavanje leka je uslov da se izabere pravi lek u odgovarajućoj dozi. Izbor leka bi morao da garantuje da je to onaj lek za koji je sigurno dokazano da ima terapijsko delovanje i da je štetan samo u onoj meri u kojoj neće pogoršati već postojeću bolest. Farmaceut, kao stručnjak za lekove, učestvuje u izdavanju, primeni lekova i praćenju efikasnosti i bezbednosti terapije, što zahteva stalnu komunikaciju između farmaceuta i lekara u postizanju krajnjeg cilja - optimalnog lečenja pacijenta.

•• •

MOLIM, PONOVITE!

Pacijenti, često, ne razumeju čemu služi lek koji im je propisan ili pregled kod lekara doživljavaju veoma stresno, pa nisu u stanju da zapamte savete lekara. Takvim pacijentima obavezno treba posvetiti posebnu pažnju da bi se izbegla nepravilna upotreba lekova i mogući štetni efekti po zdravlje pacijenata.

Sprovođenje racionalne (efikasne, bezbedne, ekonomski opravdane) terapije zajednički je cilj lekara i farmaceuta. Praćenje efikasnosti i bezbednosti lekova definiše se na osnovu procene: indikacija, kontraindikacija, mera opreza, mogućih interakcija i neželjenih efekata, za svakog bolesnika pojedinačno. Zadatak farmaceuta je da pruži pacijentu sve potrebne informacije u vezi doziranja, dužine terapije i mogućih neželjenih efekata leka i eventualnih interakcija lekova. Davanje objektivnih informacija o farmakoterapiji, kao i odgovarajućih stručnih saveta, definišu profesionalnu ulogu farmaceuta u individualnom pristupu bolesniku. Jedna od ključnih pretpostavki za uspeh svake terapije jeste da bolesnik ili osoba koja o njemu brine (staratelj) budu informisani da na ispravan način upotrebljavaju lekove i sredstva koja pomažu pri njihovoj primeni. Važno je pacijentu dati priliku da postavlja pitanja o detaljima terapije, od razloga za propisivanje pojedinih lekova, do načina njihovog doziranja i primene, kao i mogućih neželjenih dejstava. Identifikovanje faktora rizika vezanih za lek umanjuje ili u potpunosti uklanja rizik da lek izazove neželjeno dejstvo. Lekar treba da osigura da se prilikom propisivanja leka u obzir uzimaju osnovne mere

•• •

SAM SVOJ LEKAR

U praksi je čest slučaj da ljudi uzimaju lekove na „svoju ruku”, jer su „prijatelju pomogli”, a imao je slične simptome. Za blaže zdravstvene probleme, kao što su prehlada, kašalj, kijavica, gorušica ili opstipacije savet mogu dobiti u apoteci, ali kod sumnje na neku težu bolest, farmaceut mora da uputi pacijenta da se obavezno obrati lekaru.

o bezbednoj upotrebi lekova. Lekove, prvenstveno, treba upotrebljavati samo kada očekivana korist nadmašuje rizik od primene. Neželjene efekte lekova je moguće svesti na minimum upotrebom najbezbednijih lekova iz terapijske grupe, optimizacijom doze, kao i promenom načina primene. Posebno je potrebno pratiti bolesnike koji koriste novije lekove, da bi se zabeležili, eventualni, neželjeni efekti ili neočekivane pojave. Individualni pristup bolesniku je osnova racionalne farmakoterapije radi postizanja maksimalnog terapijskog efekta uz minimalne neželjene efekte. Pojedini lekovi male terapijske širine i određene populacije pacijenata (pedijatrijski, gerijatrijski, trudnice, dojilje, pacijenti sa oslabljenom funkcijom jetre i bubrega …) zahtevaju posebnu pažnju pri izboru doze. Individualni pristup i procena farmaceuta zahteva redovno praćenje zdravstvenog stanja tih pacijenata. Povećanje stepena saradnje bolesnika sa zdravstvenim stručnjacima i stepena poštovanja uputstva lekara uslov su za efikasnost i bezbednost terapije. Nasuprot, posledica nepoštovanja uputstva lekara je povećano obolevanje pacijenta i veća smrtnost. Farmaceut poseduje znanja i veštine da identifikuje moguće razloge nepoštovanja lekarskih uputstva, kao i da, u saradnji sa lekarom, pruži podršku bolesniku u rešavanju zdravstvenog problema. Uloga farmaceuta je da upozna bolesnika sa značajem redovne terapije, posledicama nepoštovanja propisanih uputstava, kao i da izgradi dobar odnos sa bolesnikom, odnos razumevanja, saosećajnosti i pristupačnosti. Važan je i pozitivan stav kako bi se izbeglo svako nepoštovanje i zloupotreba lekova, što je naročito značajno za pacijente starije životne dobi.

•• •

APOTEKA DR RISTIĆ

Pacijenti Doma zdravlja Dr Ristić uz lekarski izveštaj, ili porodičnu karticu na uvid ostvaruju pravo na 5% popusta na redovne cene proizvoda iz asotrimana Apoteke Dr Ristić, Narodnih heroja 23.

Za racionalnu terapiju je važna dobra saradnja između lekara i farmaceuta. Mogućnost greške u prepisivanju leka, doziranju i dužini terapije je tako svedena na minimum, a istovremeno se pacijentu može obezbediti alternativni lek, ukoliko je nastašica propisanog leka. Sve nejasnoće u vezi terapije se lako razreše, a farmaceuti i lekari imaju mogućnost da uče jedni od drugih. 3


Dr Risti}

365 dana uz Vas

Ginekologija

Redovni pregledi vredni života

MALE TAJNE IZ GINEKOLOŠKE ORDINACIJE Prezaposlene, uplašene, nemarne, nezainteresovane - sve su to opravdanja preko polovine žena u Srbiji, koje nisu bile na redovnom ginekološkom pregledu dve ili više godina. PAPA test, kolposkopija, ultrazvučni pregled materice i jajnika i pregled rukom ginekološki kompletan pregled, koji može da potvrdi ginekološko zdravlje dr Marica Đuran, ginekolog

•• •

U želji da dodatno motiviše žene da redovno obavljaju ginekološke preglede, Dom zdravlja Dr Ristić tradicionalno tokom marta i oktobra omogućava damama da obave ginekološki pregled po cenama koje su niže do 50% u odnosu na redovni cenovnik usluga .

SVAKA peta žena u Srbiji ide na redovne ginekološke preglede. Većina tek kad ima tegobe. Nažalost, za neke to biva prekasno za izlečenje, jer smo po učestalosti raka grlića materice neslavni rekorderi u Evropi. Dijagnoza tog malignog tumora u Srbiji se postavi kod oko 1.400 žena godišnje, a više od 500 žena svake godine umre od te bolesti. Jedno istaraživanje pokazuje da više od polovine žena nije bilo na ginekološkom pregledu dve ili više godina. Dvadeset odsto njih tvrdi da nemaju problema pa i ne idu na pregled, 14,3 posto ih kažu da su samo lenje, 11 procenata se pravda da su prezaposlene, a 9,4 posto je uplašeno od susreta sa ginekologom. Da li je ginekološki pregled toliko neprijatan pokušali smo da opišemo jednim svakodnevnim susretom pacijentkinje i ginekologa. Dr MARICA ĐURAN, specijalista ginekologije i akušerstva dopustila nam je da „zavirimo“ u ginekološku ordinaciju, opisavši samo za naš časopis, na veoma zanimljiv način, jedan uobičajen dijalog u ordinaciji prilikom pregleda.

OŽILJCI LOŠIH NAVIKA

„Dopada mi se ova ordinacija,“ bojažljivo primećuje pacijentkinja ulazeći u ordinaciju i onako za sebe nastavlja da razmišlja dok doktorka beleži njene podatke: „Svetla je, prostrana, nisam lutala, dočekali su me ljubazno. Prvi put sam ovde. Ali, ne znam da li mi je potreban baš „komplet“ ili je dovoljan samo običan pregled. Ne4

mam tegobe, dobro sam. Doktorka ukucava moje podatke, deluje smireno, ne volim onu nervozu poput„sledeći, dalje“, volim kad me neko gleda i sluša.“ „Imate li neke tegobe ili ste došli da proverite da li je sve u redu,“ prekida je doktorka u razmišljanju. „Nemam tegobe, posle jednog abortusa mi je stvaljena spirala, tako da nisam ni morala do ginekologa,“ odgovara bezazleno pacijentkinja. Žene zanemaruju početne bezazlene simptome, kao što su pojačan sekret, nadutost, neuredni ciklusi, umor... Tek ozbiljniji problemi poput krvarenja nakon seksualnog odnosa, bolova u maloj karlici ili neugodnog sekreta “teraju“ ih na pregled. Ponekad, prekasno! „Mislite, niste imali strah od trudnoće, ali sigurno su Vam rekli da spirala ne štiti od bolesti, da morate da se kontrolišete bar jednom godišnje,“ tek blago, bez prekora zaključuje doktorka. „Jesu, istina. Ali, svaki put nakon odlaska stomatologu, kažem sebi sad ću i kod ginekologa, pa ne odem, nekako računam, pa valjda bih nešto osetila,“ pravda se naša pacijentkinja. „Ginekološke bolesti tiho ulaze, dugo tinjaju, ne daju upozorenja, kao da nisu „ženske bolesti“, ćutljive su, nepričljive. Prvi simptomi i znaci


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

nisu uopšte alarmantni, sasvim su nespecifični, nalikuju na mnoge bezazlene pojave, poput pojačanog sekreta, nadutosti, malokrvnosti, umora, neurednih ciklusa, pojačanog krvarenja, bolnih menstruacija. Onda počinju neki ozbiljniji problemi, poput krvarenja kad mu nije vreme, krvarenja nakon odnosa, tzv. kontaktna krvarenja, bolovi u maloj karlici, neugodan i pojačan sekret ili još gore, jaka krvarenja, opšte propadanje, slabljenje, rast stomaka... Dakle, nemojte se nikad oslanjati na to da nemate tegobe,“ objašnjava doktorka. PAPA test nezamenjiv u ranom otkrivanju raka grlića materice. Kolposkopijom je tačnost pregleda gotovo stoprocentna.

„OPUSTITE SE“ PONEKAD ZBUNJUJE

„Možda se ni sad ne bih javila, jer u suštini nedostatak vremena nije opravdanje, osnovni razlog nedolaska je strah, šta ako nešto nađu,“ tiho primećuje pacijentkinja, na šta joj doktorka brzo odgovora: „A, to je baš naš cilj, da tražimo to nešto, predznake za to nešto, jer nije isto ako se nešto nađe na samom početku, dok je još neželjeni gost u organizmu, ili kad se osmeli i drsko zauzme vlast i sve ga je teže skloniti i odstraniti. A, strah je opravdan, to je strah od nepoznatog i strah da nas nešto ne boli, da se ne osećamo podređeno i zavisno. I, baš zato da bi očuvali slobodu sebe cele, moramo proveravati sve delove sebe. A ovaj pregled je i pristupačan i lak.“ Nekako posle toga razgovor postaje opušteniji: „Poslednji put mi je pregled bio bolan, doktorka je žurila. Čula sam da kod vas ima različitih veličina sprave sa kojom pregledate. Da li može meni neka bezbolna?“ „Imamo i čarobnu kremu da ne boli. Ma, šalim se, naravno da Vas neće boleti, ginekoški pregled ne sme da boli, ako je sve u redu. E, sad hajdemo na praktični deo. Pregled počinje!“ „Da, sad sledi onaj čuveni ginekološki imperativ “opustite se“. E, od te rečenice se uvek stegnem, zgrčim i skupim.“ „Ni ja je ne volim, deluje mi kurtoazno, prazno. Dakle, možemo li da krenemo sa ginekološkim kompletom?“ „Da. U stvari, doktorka, ja ne znam šta Vam je to GINEKOLOŠKI KOMPLET?“ Možda je dovoljno samo pregled? Poslednji put sam bila pre dve godine, tada je sve bilo u redu, nemam tegobe.” -Ginekološki kompletan pregled su svi pregledi koji su potrebni da se može reći da ste ginekološki zdravi. Podrazumeva, pre svega, Papa test i grupu vaginalnog sekreta, kolposkopiju, ultrazvučni pregled materice i jajnika i pregled rukom. Svaki ovaj deo ima svoju ciljnu metu, zajedno čine celinu. Tek, ako se nešto nenormalno nađe u jednom od njih, tada se savetuje da se dopune još neke analize. Umesto onog „opustite se“, evo malog kursa šta je šta: -Uvlačenje spekuluma nije bilo bolno, zar ne? Tajna je u tome da se ne žuri. Dakle, ovo sada je PAPA TEST. On se uvek radi prvi, pre svih pregleda, kako bi se pokupile odljuštene ćelije sa grlića. Jako je važno da se žena ne ispira i da ne koristi vaginalete niti da ima odnose bar jedan dan pre uzimanja brisa. Nezamenljiv je, jer na vreme ukazuje na neke nenormalnosti ćelija grlića, a rak grlića je sto posto izlečiv, to je ta prednost ranog otkrivanja. Kod nas se uzorak uzima po svetski preporučenim standardima, specijalnim četkicama, dva brisa i nalazi se dalje šalju na citološku analizu. -Sledi KOLPOSKOPIJA, pregled grića optičkom spravom koja uvećava grlić deset puta. Ona dopunjuje Papa pregled, tačnost pregleda se tada penje na 98 procenata. To nam uliva veliku sigurnost da se isključi bolest ili da se posumnja na nju. Da bi se što jasnije video grlić, premazuje se rastvorom sirćetne kiseline, potom jodom. Nenormalne ćelije daju reakciju drugačiju od normalnih, što onda budi sumnju i, ukoliko je potrebno, savetuje se biopsija, uzimanje

isečka sa takvih mesta ili se čeka Papa test, ako samo sumnjamo na postojanje nenormalnih ćelija. Ako zamislite grlić kao krov, onda se Papa testom skida površina sa crepa i analizira njegovo stanje, a kolposkopijom se gleda ima li negde pomeranja crepa, narušavanja celine, da li je potrebno da se oštećeni crep zameni (razne metode lečenja grlića).

POVERENJE OLAKŠAVA PREGLED

„Dakle, kod Vas je sve u redu. Konac spirale se vidi. Kolposkopija ukazuje na zdrav epitel. Kuda ste krenuli,“ začudi se doktorka. „Pa, rekli ste da je sve u redu,“ odgovara pacijentkinja, spremna da krene zadovoljna kući. „To se odnosi se na prvi deo pregleda. Sada sledi pregled sa dve ruke, tzv. BIMANUELNI PREGLED. Evo, polako ću. Dakle, opipavam matericu i predeo jajnika, ne pipam nikakve nenormalnosti, nema priraslica niti nekih upalnih promena, a za ovaj deo pregleda je jako bitno da kažete boli li Vas išta što pipam. Ovim pregledom se traže priraslice i upale, pre svega, a orijentacija je za dalji pregled ultrazvukom,“ upućuje doktorka. „A, ako ste rekli da ništa ne pipate, šta će onda još i ultrazvuk? Čim vidim tu dugačku sondu, već mi se ustaje, dalje ćemo drugi put. A, da li može preko stomaka sa onom širokom, tako su mi radili pre,“ naizgled upućeno pita pacijentkinja. „ULTRAZVUČNI PREGLED VAGINALNOM SONDOM je, posle magnetne rezonance, najtačniji za unutrašnje ginekološke organe. Često se dopunjuje i abdominalnom sondom, naročito ako se nađu veći miomi. Ovim pregledom gledamo matericu, sluznicu materice, tzv. endometrijum i oba jajnika. Jajovodi se normalno ne vide. Jako je važan za pregled svih uzrasta, a naročito žena nakon menopauze i u starosti. Evo, pogledajte, lepo se vide materica i oba jajnika, nemate ciste ni miome, a spirala je na svom mestu,“ opisuje doktorka. „Baš se lepo vidi sve, nisam nikad to videla tako,“ čudi se pacijentkinja, na šta dobija neobičan odgovor „Ni ja!“ „Kako mislite ni Vi?“ - ponovo je u čudu pacijentkinja. Oko 1.400 žena godišnje u Srbiji oboli od raka grlića materice, a više od 500 žena svake godine umre od te bolesti. Istovremeno, tek svaka peta žena u Srbiji ide na redovne ginekološke preglede. „Ni ja, dok nisam dobila mogućnost da pregled obavljam na ovako dobrom ultrzavučnom aparatu. Ali, vodimo računa, sem o stručnim kadrovima i o tehničkom delu pregleda, i o čistoći i sterilnosti. Sve se koristi samo jednom i otvara samo za Vas, od papira na kojem ležite do kondoma za ultrazvučnu sondu. Ginekolog mora da ima sve uslove da na vreme prepozna opasnosti. Mada Vi vidite samo mene, ovo je timski rad nekoliko ljudi, a spomenućemo i My Lab 60, upravo ste pohvali i “njegovu vidljivost“. Za tri dana imaćemo i nalaz Papa testa, dobićete nalaz mejlom, ako želite tako, a ja ću se svakako javiti da Vam rezultate protumačim. A, ako Vam je lakše da ga lično preuzmete i dođete,može i tako“ , precizna je doktorka. Ovaj sasvim uobičajen razgovor iz naše ginekološke ordinacije završava se u daleko opuštenijoj atmosferi. Sada su i pacijentkinja i doktorka sigurne u međusobno POVERENJE, čiji je rezultat još jedna ginekološki zdrava žena mnogo narednih godina pošto je sasvim sigurno ništa više neće sprečavati da dolazi na redovne ginekološke preglede, naročito ne strah od nepoznatog. „Hvala! Meni je ovo bilo tako opušteno i bez one rečenice„opustite se“. „Hvala i Vama, pre svega na poverenju, a ako je sve u redu i sa Papa testom, vidimo se sledeće godine. “ REDAKCIJA 5


Dr Risti}

365 dana uz Vas

Interna medicina

Karcinom dojke

GLASAJTE ZA ŽIVOT Genetsko nasleđe, porodična istorija, rizične godine, gojaznost ili hormonska terapija najčešći su faktori rizika za bolest od koje godišnje u Srbiji oboli oko 4.000 žena, od kojih čak 1.600 umire. Rano otkrivanje bolesti najbolja prevencija dr Jasmina Aleksić, spec. interne medicine - onkolog

•• •

CRNI BILTEN

Karcinom dojke je globalni javno zdravstveni problem ne samo zbog činjenice da ima epidemijske razmere već i zato što jednako pogađa i razvijene i zemlje u razvoju. Od karcinoma dojke u Srbiji oboli oko 26 odsto žena u odnosu na sve maligne bolesti od kojih boluju pripadnice lepšeg pola. Čak 17,5 procenata žena umire baš od karcinoma dojke od ukupno umrlih od svih karcinoma od kojih obolevaju žene. Godišnje u Srbiji oboli oko 4.000 žena, a umre oko 1.600.

6

DOJKA je parna mlečna žlezda čija je osnovna funkcija produkcija mleka (dojenje), sinonim ženstvenosti i materinstva, ali i često mesto patoloških procesa. Rak dojke je najčešći maligni tumor dojke, čije su poreklo žlezdane ćelije, a u odnosu na mesto nastanka deli se na duktalni (porekla izvodnih kanala) i lobularni (nastao iz ćelija žlezdi). Kao i ostali maligni tumori nastaje gubitkom kontrole deobe grupe ćelija, formiranjem tumorske mase, koja raste i uvećava se i u daljem toku metastazira, širenjem malignih ćelija putem krvi i limfe u udaljene organe .


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Najčešći alarmantni simptomi oboljenja, koji pacijentkinje dovode do lekara su tvrdine ili čvorići u dojci, uvlačenje kože, sekrecije iz bradavice, naročito sukrvičave, asimetrija dojki i čvorići u pazušnoj jami. Osnovni dijagnostički postupci su klinički pregled, radiografski pregled - mamografija i ultrazvučni pregled dojki. U određenim situacijama potrebno je uraditi i magnetnu rezonancu dojki. Osnovi vidovi lečenja su hirurgija, hemoterapija, hormonoterapija, radioterapija, a poslednjih godina se primenjuje i tzv. biološka terapija. Prognoza ishoda bolesti zavisi od stadijuma kada je otkrivena bolest i od katrakeristika, odnosno biologije tumora.

•• •

ŠTO PRE, TO BOLJE

Rano otkrivanje karcinoma dojke je najznačajniji i gotovo jedini vid prevencije. Zahvaljujući organizovanim programima ranog otkrivanja karcinioma dojke i blagovremenom i adekvatnom lečenju u većini razvijenih zemalja žene sve manje umiru od ove opake bolesti.

U ovom trenutku mogućnosti za spečavanje nastanka raka dojke su ograničene, s obzirom da je uzročnik oboljenja nepoznat, tako da teško možemo govoriti o primarnoj prevenciji. Ako baš ne možemo sprečiti oboljenje, sasvim izvesno dobre rezultate u sprečavanju težih posledica od ogromnog značaja su sledeće preporuke: Samopregledi dojki, jednom mesečno u istoj fazi menstrualnog ciklusa, svakako će doprineti da na vreme uočimo sumnjive promene zbog kojih se treba odmah obratiti lekaru. Klinički pregledi dopunjeni UZ dojki žena starosti od 20 do 39 godina jednom u dve godine ili čak svake godine. Posle 40. godine preporučuje se klinički pregled dopu-

•• •

FAKTORI RIZIKA

Uzrok karcinoma dojke je nepoznat, ali su poznati faktori rizika, kao što su: starosna dob (rizik naglo raste između 35. i 40. godine), pozitivna porodična istorija (bolest bliskih rođaka, s majčine i očeve strane). Kod žena kod kojih su dve ili više bliskih rođaka bolovale od karcinoma dojke treba biti obazriv i savetovati im češće kontrole. Ponekad treba razmoriti i genetsko ispitivanje pri sumnji na nasledni oblik karcinoma dojke (koji čini pet do deset procenata svih karcinoma dojke). Gojaznost i fizička neaktivnost kao i hormonska terapija (prvenstveno hormonska supsitucija kod žena u menopauzi) su, takođe, mogući faktori rizika, a od manjeg značaja su i nerađanje, nedojenje, dug generativni period.

njen UZ dojki bar jednom godišnje. Od 45. do 50. godine treba uraditi inicijalnu (prvu mamografiju). Ukoliko se radi o ženama sa nekim od faktora rizika, naročito porodičnim opterećenjem ili sumnjom na nasledni oblik karcinoma dojke, preglede treba obavljati češće, svakih šest meseci. Mamografija je najznačajnija u dijagnostici karcinoma dojke i nezamenjiva je u skriningu. U programu nacionalne strategije za rano otkrivanje karcinoma dojki savetuje se ženama od 50. do 69. godine, svakih dve do tri godine. Ultrazvuk je, takođe, važna dopunska dijagnostička metoda u ranom otkrivanju karcinoma dojke i ima prednost kod pregleda gustih, žlezdanih dojki premenopauzalnih žena. Svedoci smo stalnih istraživanja novih i boljih načina lečenja. Napredak u poslednjoj deceniji značajno je produžio preživljavanje i kvalitet života pacijenktinja s karcinomom dojki. Maligni tumori dojki su za razliku od nekih drugih maligniteta dobar primer kako pravovremena dijagnoza doprinosi uspešnom izlečenju. 7


Dr Risti}

365 dana uz Vas

Dermatologija

Hemijski pilig kože

KLEOPATRIN PEČAT Regeneriše, neguje, podmlađuje, briše bore, fleke ili akne… sve su to valjani razlozi da se prepustimo hemijskom pilingu, tretmanu koji je obožavala i egipatska kraljica dr Aleksandra Aleksić, spec. dermatovenerologije KLEOPATRA, kraljica drevnog Egipta, poznata i kao velika zavodnica, osvojivši srca rimskih imperatora i vojskovođa Cezara i Marka Antonija, kupala se u kozjem mleku i, poput mnogih egipatskih žena tog vremena, trljala je kožu fermentisanim ljuspicama različitog voća, uklanjajući tako površne ćelije kako bi joj koža bila negovana, baršunasta i lepa. Tako bismo mogli da tvrdimo da je nega kože pomoću hemijskog pilinga poznata od davnina, iako je danas sve prihvaćeniji medicinski i kozmetički tretman, koji garantuje negovanu i zdravu kožu. Gotovo niti jedna procedura ne regeneriše kožu na tako prirodan način kao hemijski piling čineći svojim delovanjem ten svetlijim, ujednačenijim, te koža u celini izgleda blistavije i zdravije. Hemijski piling je procedura nanošenja određenih hemijskih supstanci na kožu radi kontrolisanog uklanjanja slojeva kože, doprinoseći tako njenoj regeneraciji. Pored promena u teksturi kože povećava se i mogućnost prodiranja drugih preparata i supstanci u kožu kao i njena hidratacija koja je u bilo kom životnom dobu i nezavisno od tipa kože osnova medicinske nege kože. Čak i primena najboljih krema neće imati isti efekat. Naravno, zavisno od stanja kože. Postoje tri vrste hemijskog pilinga kože: površinski, srednje duboki i duboki. Zavisno od životnog doba, tipa kože i promena na koži odlučujemo se za odgovarajući hemijski piling. Za podmlađivanje kože najpopularniji su površni pilinzi, jer njihovo izvođenje traje kratko, daju dobre očekivane rezultate, a oporavak nakon pilinga je kratak, znatno kraći nego kod srednje dubokih pilinga. Više ponavljanih površnih pilinga može dati slične rezul-

•• •

KOŽA KAO BARŠUN

Hemijski piling traje oko deset minuta. Procedura je bezbolna, praćena kratkotrajnim osećajem peckanja. Nakon hemijskog pilinga savetujemo pacijentu da se ne izlaže sunčevom zračenju, odnosno da se neguje kremama sa visokim zaštitnim faktorom SPF 50+. Zbog očekivanog, manje ili više izraženog, perutanja kože preporučuje se intenzivno hidriranje kože termalnom vodom i odgovarajućom hidratantnom kremom.

tate kao duboki piling, uz manje rizika i brži oporavak pacijenta. Jedan od najčešće primenjivanih i najefikasnijih hemijskih pilinga je piling glikolnom kiselinom, koja je prirodni sastojak šećerne trske. Ona deluje na fine linije i bore na licu, hiperpi8

gmentacije, umerene do izražene oblike akni, proširene pore, keratoze. Preporučuje se pušačima i osobama, koje su više izložene aerozagađenju. U zavisnosti od više faktora opredeljujemo se za odgovarajući procenat glikolne kiseline koju ćemo nanositi. Preporučuje se serija pilinga od šest tretmana svakih deset do 14 dana. Pored glikolne, koriste se i trihlorsirćetna kiselina, mandelična i retinoična, u zavisnosti od problema sa kožom. Hemijski pilinzi su jedna od najpopularnijih dermatokozmetskih procedura i sa većinom od njih se može bezbedno kombinovati, pre svega sa mezoterapijom. Tretman se može raditi na svim tipovima kože. Jesen i zima su optimalna godišnja doba za hemijski piling, s obzirom da on čini kožu osetljivijom na ultravioletno zračenje, zbog čega se ne preporučuje leti. Ipak, većina pilinga može da se radi tokom cele godine uz adekvatnu fotozaštitu. Ukoliko u ogledalu vidite umoran izraz lica, sa dehidriranom, grubom kožom, sa manje ili više izraženim borama, flekama ili hiperpigmentacijama, znacima prevremenog starenja kože, bubuljicama, proširenim ili zatvorenim porama, imajte poverenja u savet dermatologa da je za sve ove probleme najbolje rešenje odgovarajući hemijski piling.


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Mezoterapija

KOKTELI MLADOSTI Osim vidljivih estetskih rezultata u podmlađivanju kože lica, vrata i dekoltea, ovaj medicinski tretman uspešno rešava probleme sa celulitom, a topi i masne naslage dr Milica Krstić, spec. fizikalne medicine MEZOTERAPIJA je savremena neinvazivna medicinska metoda kojom se male količine koktela (vitamina, minerala, prirodnih ekstrakta, amino kiselina...) unose u mezoderm (srednji sloj kože). Mezoterapiju je 1952. godine u Francuskoj prvi primenio doktor Mišel Pistor. A, danas, mezoterapija u mnogim zemljama pripada tradicionalnoj medicini i koristi se u neurologiji, ginekologiji, dermatologiji, kao i estetskoj medicini. Ipak, najčešća primena mezoterapije je upravo u rešavanju estetskih problema. Tretiraju se problematični delovi tela precizno određenim koktelima (po priznatim protokolima) u zavisnosti od potreba pacijenta i procene lekara nakon pregleda. Unose se male količine supstanci u lokalizovana područja, a broj tretmana zavisi od rezultata koji želimo postići.

•• •

I RUKE NAS ODAJU

Mezoterapija se može primeniti i za lepši izgled ruku. Efekat je momentalno vidljiv, tako da se ovaj tretman preporučuje i neposredno pred važne događaje, kao što je venčanje, važne prezentacije i slično. Posle tretmana nisu vidljivi nikakvi znaci iritacije, čak ni crvenilo.

Primenom mezoterapije na licu tretiraju se problemi na koži koji su posledica starenja, stresa i nezdravih životnih navika kao što su bore na licu, opuštena, dehidrirana i umorna koža lica, vrata i dekoltea. Šta će se primeniti određuje se individualno, prema stanju kože koja se tretira, mestu i efektu koji se želi postići. Potrebno je nekoliko tretmana za svežiji, odmorniji i mlađi izgled, uz naknadno održavanje. Može se raditi i ženama i muškarcima, kako mladim osobama, tako i onima od 60 i više godina. Mezoterapija se uspešno kombinuje sa mnogim metodama estetske medicine kao što su hemijski piling, hijaluronski fileri… Lekar će Vas obavestiti o vremenskom periodu koji mora da protekne između primene dve metode. Mezoterapija se primenjuje i kod smanjivanja lokalizovanih masnih naslaga. Naime, svedoci smo da i pored dijete, upornog i intezivnog vežbanja, i kada dostignemo željenu telesnu težinu, nije moguće skinuti višak kilograma sa određenih delova tela. Mezoterapijom se direktno unosi koktel u kritične regije tela, upravo one čiji obim želimo da smanjimo (stomak, kolena, butine, sedalna regija...). Uneti kokteli pomažu razgradnji masnog tkiva, proces je spor i bez opterećenja za organizam,

•• •

MART –NIŽE CENE MEZOTERAPIJE

Od 1. do 31. marta 2013. mezoterapisjki tretmani u Domu zdravlja Dr Ristić su do 50% povoljniji: • Mezoterapija lica 4.000 din (redovna cena 5.000) • Mezoterapija - lipoliza po regijama 4.000 din (redovna cena 5.000) • Mezoterapija dekokltea, vrata i šaka 5.600 (redovna cena 7.000) • Mezoterapija anticelulit 2.500 (redovna cena 3.000)

a efekti na smanjenje obima se vrlo brzo vide po započinjanju tretmana. Ovakav tretman ima puno prednosti u odnosu na druge metode smanjivanja obima. Skida se tamo gde je baš potrebno, istovremeno otklanjajući i celulit u regijama koje se tretiraju, a sama metoda je bezbolna. Poznato je i da se više od 90 odsto žena bori sa neprijateljem lepe i zategnute kože - celulitom. Za njegov nastanak zaslužni su genetika, ishrana, fizička neaktivnost, stres… A, već poznata rizična mesta za celulit – butine, sedalna regija, kolena... mogu se tretirati mezoterapijskim koktelima. Mezoterapija u lečenju celulita je jedna od uspešnijih metoda i primenjuje se u mnogim zemljama već više godina.

•• •

OTKLANJA UMOR

Mezoterapijom se poboljšava i izgled i kvalitet kože. Vraća joj se izgubljeni tonus, otklanjanja umorni izgled i postiže prirodna hidratacija. Unošenjem posebno određenih koktela koži se jednostavno daje sve ono što joj nedostaje, a sam metod je bezbolan za pacijenta.

Kako izgleda tretman? Nakon pregleda i određivanja regije tela koju će tretirati, lekar individualno određen koktel unosi u problematični deo tela. Koliko tretmana će biti potrebno zavisi od stanja zahvaćene regije. Svakako bi bilo veoma korisno da se pomenuti tretmani redovno kombinuju sa drugim metodama kao što je ručna masaža, fizička aktivnost i korekcija ishrane. Lekar, koji sprovodi mezoterapiju uputiće Vas kada je potrebno da idete na masažu, koje i kada fizičke aktivnosti da sprovedete, kako da se hranite na pravilan način. Da biste spremni i doterani dočekali leto poželjno je bar četiri do šest meseci ranije započeti sa tretmanima. 9


Dr Risti}

365 dana uz Vas

Preventivna medicina

Recept za dugovečnost

ZDRAVLJE U BROJKAMA Idealan holesterol, telesna masa, puls, obim struka, krvni pritisak i nivo gvožđa u krvi doprinose zdravlju, a postižu se uravnoteženom ishranom i fizičkim aktivnostima dr Olga Hadžić, spec. higijene / dr Goran Popović, kardiolog

BROJ cipela, kućni broj telefona najbolje prijateljice... Ove brojeve znate napamet. Ali, neke brojeve je mnogo važnije da znate kako biste očuvali svoje zdravlje. INDEKS TELESNE MASE (Body mass index - BMI), čija je idelna vrednost od 18,5 do 24,9. Vrednost indeksa telesne mase (ITM ili BMI) je medicinski pokazatelj uhranjenosti. ITM daje podatak koja telesna masa (TM) se može smatrati zdravom za telesnu visinu (TV). Izračunava se po formuli ITM=TM (kg)/TV²(m). Za izračunavanje ITM možete koristiti i kalkulatore na različitim veb sajtovima u koje upišete podatke o telesnoj masi i visini, a dobijete izračunatu vrednost indeksa telesne mase. Ukoliko je ITM veći od 25 kg/m² raste rizik od hroničnih bolesti, kao što su bolesti kardiovaskularnog sistema, dijabetes tipa 2 i maligne bolesti. Ukoliko je ITM previše nizak, to može izazvati hormonske poremećaje, prekid menstrualnog ciklusa i ovulacije i osteoporozu. Sve vrednosti BMI ispod 18,5 kg/m² se smatraju niskim i zdravstveno rizičnim. Idealna vrednost OBIMA STRUKA je: manje od 80 centimetara (za žene) i manje od 90 centimetara (za muškarce). Kad je obim struka veći od 80 centimetara (za muškarce, veći od 90 centimetara) rizično je za hronične bolesti, slično kao kod visokog indeksa telesne mase. Dakle, ukoliko obim struka premašuje 88 centimetara (a, za muškarce sto centimetara) rizik od hroničnih bolesti dramatično raste. Istovremeno, nema propisane donje vrednosti za obim struka, ni za žene, ni za muškarce. Vrednost obima struka je optimalna ukoliko je u skladu sa zdravim vrednostima BMI i pratećim zdravim stilovima života. Za KRVNI PRITISAK idealna vrednost je 120/75 mm Hg. Krvni pritisak je, u stvari, pritisak kojim srce pumpa krv u naše krvne sudove. Takozvani „gornji pritisak“ (sistolni) je vrednost pritiska u trenutku kada zgrčeni srčani mišić ispumpa krv u krvne žile, a takozvani „donji pritisak“ (dijastolni) je pritisak u žilama kad je srčani mišić opušten između dva otkucaja srca. Vrednosti krvnog pritiska preko 140/90 mmHg se smatraju povišenim i rizične su za srčani i moždani udar kao i oboljenje bubrega. Da biste održali krvni pritisak u normalnim vrednostima održavajte zdravu telesnu masu, vežbajte, smanjite upotrebu alkoholnih pića, odustanite od pušenja i smanjite količinu soli u ishrani. Vrednost krvnog pritiska ispod 90/60 se smatra sniženom. Nizak krvni pritisak može da bude uzrok vrtoglavice i nesvestice. NIVO HOLESTEROLA U KRVI je, takođe, značajan za čovekovo zdravlje, pa je dobro znati idealne vrednosti, kojima valja težiti: ukupni holesterol od 3,4 do 5,2 mmol/l, HDL > 1 mmol/l, LDL < 3,4 mmol/l. Postoje tri vrste serumskog holesterola, čiji nivoi su važni za dobro zdravlje: ukupni holesterol, HDL (takozvani „dobar holesterol) i LDL (poznat i kao„loš holesterol“). Optimalne vrednosti se održavaju pravilnom ishranom i zdravim stilovima života. Vrednosti holesterola preko 5,2 mmol/l se smatraju povišenim i nose rizik od srčanih i kardiovaskularnih bolesti. Da biste sprečili da vrednosti holesterola u krvi pređu kritičnu granicu isključite iz ishrane namirnice, koje sadrže zasićene i 10

trans masti i svedite na najmanju meru upotrebu slatkiša i„grickalica“ u ishrani. Neka istraživanja ukazuju da nizak nivo serumskog holesterola (ispod 3 mmol/l) može loše da utiče na funkciju mozga.

•• •

POD MIKROSKOPOM

Telesna visina: 1,6 m Telesna masa: 60 kg ITM (BMI): 23,4 kg/m² Obim struka: 70 cm Ukupni holesterol: 5,5 mmol/l Krvni pritisak: 117/60 mm Hg Puls (broj otkucaja srca u minuti): 66 Serumsko gvožđe: 14 nmol/l U ovom primeru svi parametri zdravlja su u granicama normalnih vrednosti, osim holesterola. Savet: promena načina ishrane (izbegavanje proizvoda od belog brašna, slatkiša, alkohola i masne hrane sa istovremenim povećanim učešćem voća, povrća i ribe u ishrani) i stila života (povećanje fizičke aktivnosti) kako bi se vrednosti serumskih masnoća vratile u normalne okvire i time sprečili poremećaji zdravlja.

Idealna vrednost OTKUCAJA SRCA ili pulsa je od 60 do 80 otkucaja u minuti. Broj otkucaja srca u minuti je, između ostalog, i pokazatelj nivoa kondicije. Što je telo u boljoj kondiciji, ritam rada srca je sporiji. Za poboljšanje srčanog ritma i opšteg nivoa kondicije preporučuje se skup vežbi, poznat kao kardiotrening. Ukoliko broj otkucaja srca premašuje 80 otkucaja u minuti, verovatno ste u veoma lošoj kondiciji, a sto i više otkucaja u minuti zahteva hitnu posetu lekaru. Ako je broj srčanih otkucaja manji od 40 u minutu obavezno zakažite pregled kod kardiologa. Usporen puls ne mora da obavezno znači bolest srca. Dobro utrenirani sportisti, a posebno maratonci, u miru mogu imati puls i oko 36/min., što je posledica odlične utreniranosti i omogućava im postizanje vrhunskih rezultata NIVO GVOŽĐA U KRVI je još jedan od pokazatelja zdravlja, a idealna vrednost bi bila od 6,6 do 26 nmol/l. Gvožđe je mineral, koji je od neprocenjivog značaja za život, jer učestvuje u prenosu kiseonika do svih tkiva i organa. Nivo serumskog gvožđa preko 30 nmol/l doprinosi taloženju ovog minerala u jetri i drugim organima što može prouzrokovati njihova ozbiljna oštećenja. Nivo serumskog gvožđa ispod 6 nmol/l uzrok je malokrvnosti, problema sa disanjem i ubrzanog srčanog rada. Žene su u većem riziku od gubitka gvožđa, naročito u periodu menstrualnog krvarenja. Adekvatan unos ovog važnog minerala ishranom podrazumeva da makar dva ili tri puta nedeljno jedete meso. Ako ne jedete meso, jer ste vegeterijanac ili vegan, potražite od doktora savet kako da nadoknadite unos gvožđa korišćenjem drugih namirnica, koje ga sadrže u dovoljnoj količini.


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

Interna medicina

Vodič za zdravo srce

VEŽBE KAO LEK

„Vikend rekreacija“ ne prija ni zdravim ni obolelim pošto se tada beleži najveći procenat infarkta i smrti. Rešenje je u svakodnevnim vežbama, uz kontrolu i dogovor sa kardiologom dr Goran Popović, kardiolog

FIZIČKA aktivnost je najbolja prevencija u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti i ima značajnu ulogu u očuvanju zdravog organizma. Čovek je predodređen da se kreće, a ne samo da sedi, u fotelji ili automobilu i to mora da upražnjava svakodnevno, ne bi li ostao zdrav i čio i u dubokoj starosti. Loše navike i mnogi faktora rizika u svakodnevnom životu naših sugrađana čine Srbiju jednim od najugroženijih područja po broju obolelih od kardiovaskularnih bolesti u svetu. Dozirano i strogo kontrolisano vežbanje, uz konsultacije sa kardiologom, donosi zdrav i dugovečan život čak i već obolelim od ovih bolesti. Često pacijenti i nakon oboljenja od neke kardiovaskularne bolesti pitaju kako da im se pomogne. Naravno, daleko je važnije pričati o preventivi jer, ako nešto sprečite, ne morate da lečite, ili ćete ga lečiti daleko lakše. Kretanje je jedna od osnovnih preventivnih mera u sprečavanju svih, pa i kardiovaskularnih bolesti. Moderan čovek, zbog brzog tempa života, vrlo malo se kreće i fizičkoj aktivnosti i rekreaciji ne poklanja preveliku pažnju ili je potpuno zanemaruje. Fizička aktivnost je veoma bitna da bi se očuvao metabolizam, zglobovi i mišići i da bi srce bilo zdravo i aktivno, a ne samo izloženo stresu i udarnim dozama holesterola i šećera. Pošto većina ljudi uglavnom zanemaruje fizičku aktivnost, treba početi od nule. Uzevši u obzir da je kondicija u tom

•• •

STENT NIJE KOČNICA

Pacijenti koji imaju ugrađen stent, takođe, mogu da vežbaju, ali tek nakon sprovedene rehabilitacije i urađenog testa opterećenja. Za njih je vežbanje čak preporučeno i jedan je od načina da se spreči ponovni infarkt i mogući odlazak na hiruški sto. Ovi pacijenti treba da uzimaju redovnu terapiju, a vežbanjem popravljaju funkciju srčanog mišića.

slučaju veoma loša ili na vrlo niskom nivou, nikako se ne preporučuje „vikend rekreacija”, koja podrazumeva da se subotom i nedeljom ide na džoging, mali fudbal ili neki drugi vid aktivnosti. Jer, tada na sportskim terenima imamo najveći procenat infarkta i naprasne srčane smrti. To mora da se izbegne, iako većina smatra da je dovoljno da jednom ili dva puta nedeljno upražnjava rekreaciju. Vrstu aktivnosti valja precizno dogovoriti sa kardiologom, naročito kad je reč o intenzitetu i vrstama fizičkih vežbi.

•• •

MAJ – MESEC U ZNAKU SRCA

Od 1. do 31. maja u Domu zdravlja Dr Ristić odobravamo do 50% popusta na kardiološki program usluga.

Preventivni pregled podrazumeva razgovor sa kardiologom radi otkrivanje faktora rizika i skrivenih bolesti, ali i doziranje opterećenja. Kondiciju treba sticati postepeno, do određenog nivoa utreniranosti, pod uslovom da nema druge zabrane, sa kardiološkog ili ortopedskog aspekta. Bez obzira u kojem ste životnom dobu, čak i kad redovno idete na preventivne periodične preglede. Merenjem krvnog pritiska, EKG snimkom, ultrazvukom srca i testom opterećenja dobija se slika o kardiološkom statusu pacijanta i otkriva eventualno povećan krvni pritisak, poremećaj ritma srca ili neka druga nepravilnost. Ako postoji sumnja, uz nedovoljnu fizičku kondiciju, i na koronarnu bolest, pre nego što pacijent dobije zeleno svetlo da se rekreira, čak i kod kuće, na pokretnoj traci, mora da prođe test opterećenja u ordinaciji. Pri opterećenju se prate istovremeno svi parametri: od pulsa, promene u krvnom pritisku, ishranjenosti srčanog mišića do opšte reakcije i tačke zamora. Na osnovu svega, može da se zaključi koji je trenutni nivo kondicije i kolika su maksimalna opterećenja. Nakon toga se daje preporuka o vrsti aktivnosti (trčanje, brzo hodanje ili vožnja biciklom), kako bi rekreativac znao do koje granice sme da se opterećuje i koji maksimalni puls da postigne. Na testu se pacijenti obično opterete iznad granice koju bi postigli pri rekreaciji. Uobičajeno je da se puls prilikom vežbanja kreće oko 120 - 130/min. Pacijenti koji imaju povišen krvi pritisak, često pitaju da li mogu da se rekreiraju. Odgovor je povrdan, ali tek posle kardiološkog pregleda i dobre regulacije krvnog pritiska, uz odgovarajuću terapiju. Vežbanju se mora pristupiti oprezno, jer krvni pritisak raste u opterećenju. Ako inicijalno nije dobro regulisan, mora da se normalizuje. Prilikom testa opterećenja vrednosti pritiska se obično kreću do 180/100 mmHg, što se smatra maksimalno dozvoljenom vrednošću, koju ne bi trebalo prelaziti ni prilikom vežbanja. Dakle, rekreacija i kretanje su osnovni preduslov zdravog, izbalansiranog organizma i jačanja srčanog mišića, ali isključivo pod monitoringom kardiologa i interniste. Tek tada će, uz vežbanje, redukciju unošenja soli i masti, oprez u ishrani u periodu slava, vežba postati univerzalni lek za dug i zdrav život. 11


Dr Risti}

365 dana uz Vas

Interna medicina

Kako živeti sa stresom?

SA ONE STRANE OKOVA ILUZIJE Stres je uzrokovan fizičkim i emocionalnim promenama kao i promenama u našoj okolini. Veština relaksacije se može naučiti, ali zahteva posvećenost i dugotrajnu vežbu dr Vitomir Đorđević, spec. interne medicine - kardiolog STRES je normalni deo života. Ali, ako ne umemo da se izborimo sa stresom, može dovesti do emocionalnih, psiholoških, pa čak i fizičkih problema, uključujući koronarnu bolest srca, povišen krvni pritisak, bol u grudima i nepravilan rad srca. Nije potpuno jasno kako stres povećava rizik od srčanih bolesti. Da li je stres sam po sebi faktor rizika ili visok nivo stresa utiče da drugi faktori rizika (kao što je povišen nivo holesterola ili visok krvni pritisak) postanu opasniji? Na primer, ako ste pod stresom, krvni pritisak će porasti, previše ćete jesti, bićete manje fizički aktivni i verovatno ćete mnogo više pušiti. Hroničan stres izlaže naš organizam nezdravim, stalno povišenim nivoima hormona stresa kao što su adrenalin i kortizol. Studije, takođe, povezuju stres sa promenama u krvi, koje dovode do lakšeg stvaranja ugrušaka i time se povećava rizik od srčanog napada i moždanog udara. Brojna srčana i oboljenja kardiovaksularnog sistema su povezana sa dejstvom stresa (posebno razni oblici ishemijske bolesti srca, hipertenzije i srčanih aritmija). Skoro dvostruko veća smrtnost od kardiovaskularnih oboljenja u zemljama u razvoju u odnosu na razvijene može se pripisati i neadekvatnom borbom protiv stresa. Načini borbe, koji deluju privlačno i koji su lako dostupni (alkohol, pušenje) pojačavaju dejstvo stresa.

KOLIKO SE POZNAJEMO?

• Šta uzrokuje stres? Stres je uzrokovan fizičkim i emocionalnim promenama i promenama u našoj okolini, koje zahtevaju prilagođavanje i odgovor. Situacije, koje izazivaju osećaj stresa nazivamo “stresorima”. Stresori se mogu kretati od beznačajnih svađa do značajnih promena u životu. Sposobnost identifikovanja stresora u našem životu i oslobađanje tenzije je ključ za pravilnu borbu sa stresom. Neki od glavnih stresora su: bolest, smrt najbližih, problemi u odnosima, preopterećenost poslom, započinjanje novog posla, nezaposlenost, penzionisanje, trudnoća, život na malom prostoru, promena mesta boravka, svađe, problemi sa zakonom, finansijski probemi i perfekcionizam. U našoj zemlji verovatno su prisutni svi faktori, ali je loša ekonomska situacija i osećaj izolovanosti verovatno jedan od najznačajnijih. Interesantan je stres uzrokovan izolacijom. U nekim primitivnim zajednicama, izolacija i odbacivanje iz plemena kod prestrašene osobe, veoma često dovodi do teškog poremećaja rada srca, naglog porasta a zatim pada pritiska i naprasne smrti. • Koji su znaci upozorenja? Kad ste duži vremenski period izloženi stresu, telo upozorava da nešto nije u redu, što se ne sme ignorisati, jer nam to ukazuje da nešto treba promeniti. Ako nastavite istim načinom živo12

ta i organizmu ne date odmora, postoji mogućnost da uzrokujete zdravstvene probleme ili pogoršate već postojeću bolest. Najčešči fizički znaci su: vrtoglavica, probadanja, glavoblje, poremećaji varenja, bolovi i tenzija u mišićima, teškoće sa spavanjem, ubrzan rad srca, zujanje u ušima, pognut stav tela, znojenje dlanova, osećaj zamora i iscrpljenosti, podrhtavanje tela, dobijanje ili gubitak težine i osećaj napetosti u želucu. Mentalni znaci su: stalna zabrinutost, otežano donošenje odluka, zaboravnost, nespsobnost koncentrisanja, nedostatak kreativnosti, smanjen osećaj za humor i slabljenje memorije. Emocionalni znaci su: osećaj ljutnje, anksizonosti, depresivnosti, plačljivost, osećaj slabosti, česte promene raspoloženja, usamljenost, negativno razmišljanje, osećaj nervoze i tuge. Promene ponašanja: komplusivno konzumirnje hrane, kritikovanje stavova drugih, eksplozivne reakcije, česte promene posla, impulsivne reakcije, povećana upotreba alkohola i droga, povlačenje iz odnosa sa drugima i socijalnih situacija. Treća faza stresa dolazi posle adaptacije i prilagođavanja i to je faza iscrpljenosti i predaje, kada je najvažnije naučiti kako se pravilno i adekvatno boriti sa stresom.

•• •

SLOMLJENO SRCE

Danas je sigurno dokazano da intenizivan stres može izazvati razne promene u srčanom radu čak i slabljenje srca! Sindrom slomljenog srca, koji najčešće nastaje nakon smrti voljene osobe i intenzivnih emocija tuge, prvi su opisali autori iz Japana (Takotsubo kardiomiopatija), karakteriše se prolaznim slabljenjem srčanog mišića. Nakon intenzivnog stresa, vrh srca prestane da se kreće. Srce dobija “baloniran” izgled ćupa ili vrča, na osnovu koga je i dato ime ovom oboljenju, koje može biti fatalno.

MOLIM, DUBOKO DIŠITE!

• Kako možemo da se borimo sa stresom? Postoji mnogo tehnika, koje se koriste za borbu sa stresom. Neke od njih možemo naučiti samostalno dok druge zahtevaju vođenje profesionalnog terapeuta. Neke od promena koje možemo uraditi samostalno su: Jedite i pijte razumno. Preteranim unosom hrane i alkohola mislimo da redukujemo stres, a u stvari činimo suprotno. Potvrdite sebe. Ne morate da zadovoljite sva očekivanje i zahteve drugih. Sasvim je u redu da povremeno kažete “ne”. Zapamtite, potvrditi sebe znači izboriti se za svoja prava uz


Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

potpuno uvažavanje ličnosti u svom okruženju. Prestanite da pušite. Pored jasnih rizika za zdravlje, nikotin deluje kao stimultor stresa i pogoršava simptome stresa. Stalno vežbajte. Izaberite vežbanje bez takmičenja i odredite sebi razumne ciljeve. Aerobno dinamičko vežbanje oslobađa endorfine (naše unutrašnje hormone, koji će pomoći da se osećate bolje i da zadržite pozitivni stav). Svakodnevno se relaksirajte. Preuzmite odgovornost. Zauzmite se za ono što možete, a odustanite od onoga što nije u vašim mogućnostima. Smanjite uzroke stresa. Mnogima je život ispunjen sa previše zahteva i stalnim nedostatkom vremena. Veština efikasnog upravljanja vremenom zahteva određivanje prioriteta i određivanje vremena za samog sebe. Ispitajte svoja verovanja i vrednosti i živite u skladu sa njima. Odredite realne ciljeve. Sasvim je u redu shvatiti da ne možete biti sto odsto uspešni na svim poljima. Izgradite samopoštovanje. Kad se osetite slomljenim, podsetite sebe šta ste uradili dobro. Ovo će popraviti osećaj samopoštovanja. Odmarajte se. Bez dovoljno odmora, čak i kad ste na odgovarajućoj dijeti i dovoljno vežbate, ne možete se efikasno boriti sa stresom. • Kako se relaksirati? Veština relaksacije se može naučiti, ali zahteva posvećenost i dugotrajnu vežbu. Relaksacija je aktivan proces, koji uključuju tehnike smirenja tela i duha. Prava relaksacija zahteva da shvatimo našu unutrašanju potrebu za mirom, razvijanje samosvesnosti i odraza naših misli. Postoje brojne tehnike, koje možete pokušati primeniti i samostalno kao što su: Duboko disanje. Zamislite tačku, koja je smeštena nešto ispod vašeg pupka. Dišite “u ovu tačku” tako da osetite podizanje trbuha. Zatim izdahnite potpuno. Zamislite da je trbuh balon, koji ritmično praznite i punite vazduhom. Sa svakim dugim i dubokim udahom i izdahom, osećaćete se sve opušteniji. Važno je pri tome da sednete tako da su vam leđa pravo postavljena da biste mogli da dišete potpuno pravilno. Progresivno opuštanje mišića. Koncentrišite se na disanje. Mentalno “skenirajte” vaše telo. Odredite mesta napetosti. Prvo ih blago opustite, a zatim ih voljno napnite što više možete. Rotirajte glavu laganim kružnim pokretima. (Zaustavite se bilo kad kad osetite bol!). Kružite ramenima nekoliko puta. Dozvolite da mišići budu potpuno relaksirani. Zamišljajte nešto prijatno. Duboko dišite. Uskoro bi trebalo da se osetite potpuno opušteno. Zamišljanje mentalnih slika. Ovo je jedan od odličnih i sigurnih načina opuštanja. Svesnim zamišljanjem prijatnih slika možete u umu napraviti prijatne mirna mesta, na koja možemo “pobeći” prilikom stresnih situacija. Veoma je važno pravilno identifikovati naš unutrašnji govor i sve negativne misli preobraziti u pozitivne. Pravljenjem pozitivnih afirmacija možemo se izboriti sa negativnim mislima i situacijama. Relaksacija uz muziku. Nađite muziku, koja vas smiruje i odgovara vašem raspoloženju. Zatim kombinujte tehnike disanja i opuštanja mišića uz odgovarajuću muziku. Kad pronađete i odaberete odgovarajuću tehniku ralaksacije, praktikujte je svakodnevno, 30 minuta dnevno.

SABOTERI I PRIJATELJI

• Kako jesti da bi se izborili sa stresom? Telo može bolje da se izbori sa stresom kada mu dopustite da konzimira dobro balansirane obroke. Jedite različite varijetete

Dr Risti}

obroka svaki dan, koji uključuju meso sa malo masnoća, ribu i piletinu, dosta cerealija i hleba od punog zrna, voće i povrće i mlečne produkte sa niskim procentom masnoća. Oko 55 do 60 odsto dnevnog unosa kalorija treba da bude od ugljenih hidrata, ne više od 25 do 30 odsto masti i 10 do15 odsto proteina. Jedite raznovrsnu zdravu hranu. Jedite umereno – kontrolište porcije hrane koje jedete. Dostignite zdravu telesnu težinu i održavajte je. Jedite najmanje pet do devet porcija voća i povrća dnevno. Jedite hranu, koja je bogata biljnim vlakima (crni hleb, cerealije, mahunarke). Minimalizujte dnevni unos masti. Odaberite hranu, koja ima mali procenat zasićenih masti i holesterola. Ograničite unos šećera i soli. Ogrančite unos alkohola. Kombinujte zdravu ishranu sa stalnim vežbanjem. Savetujte se sa nutricionistom. • Zašto je fizička aktivnost toliko bitna? Verovatno najbolji način borbe sa stresom, kao i borbe za celokupno zdravlje je povećati i stalno održavati potreban nivo fizičke aktivnosti. Fizička aktivnost ima broja pozitivna dejstva. Jedno od njih je podizanje nivoa endorfija (endogenih opijata) hormona sreće, koji izazivaju prijatan osećaj i prirodna su odbrana od depresivnih osećanja. Povećan nivo ovih hormona je nađen kod svih sportista, posebno onih, koji su izloženi veoma intenzivnim dinamičkim naporima (trčanje na duge staze, plivanje). Da bismo izazvali ove promene, potrebno je da se zamorimo do tog nivoa da počenom da se znojimo i da na tom stepenu fizičkog opterećenja ostanemo 10 do 15 minuta. Tako će naš trening imati efekta i doći će do poboljšanja fizičke kondicije. Najbolji efekti se dobijaju trčanjem, vožnjom bicikla, plivanjem. Starije osobe, srčani bolesnici i osobe pod rizikom bi svakako pre treninga trebale da potraže savet lekara. Da bi se održala zadovoljavajuća forma, dovoljne su duge šetnje, koje su najčešći savet lekara. Svakakako, najgore što možemo da uradimo je prestanak fizičkih aktivnosti, koji dovodi do promena u metabolizmu i radu srca, koje imaju nepovoljno dejstvo na zdravlje. 13


Dr Risti}

365 dana uz Vas

Porodična praksa

Tim lekara na kućnom pragu

S HIPOKRATOM NA TI U TOPLOM DOMU Lekarski pregled u ambijentu u kome živimo nudi niz pogodnosti, kako pacijentu tako i lekaru. Prenosivi, mobilni aparati za EKG ili ultrazvuk i u kućnim uslovima. Transfuzija u kućnoj fotelji prijatnija za pacijenta. Bez dodatnih virusa iz čekaonica. Laboratorija u kući dr Mirjana Isailović, spec. urgentne medicine LEKAR u kući - zašto da ne?! I pacijenti i lekari znaju da je početak svake dobre dijagnoze i terapije, najpre u ordinaciji lekara opšte prakse, a po potrebi i u ordinacijama lekara specijalista. Ali, šta ako iz zdravstvenih (hronični bolesnici, nepokretni...) ili nekih drugih razloga pacijent nije u mogućnosti da dođe u ambulantu i dugo sedi u čekaonici? Mnogo toga se danas može obaviti i u toplini porodičnog doma, bilo da je reč samo o osnovnom pregledu ili nekim drugim, dopunskim dijagnostičkim procedurama.

•• •

PRIJA PACIJENTIMA...

Benefiti lekarskog pregleda u prostoru u kome pacijent živi su višestruku. Pacijent je u poznatom ambijentu, koji je prilagođen njegovim fizičkim i mentalnim mogućnostima, gde je okružen poznatim stvarima, porodicom i prijateljima, gde je opušteniji, sigurniji, razgovorljiviji, daje više podataka uz pomoć svojih bližnjih, manje se plaši ishoda pregleda i daljeg lečenja. Istovremeno, opušten, domaći ambijent pomaže da se bolje i detaljnije prihvate činjenice vezane za trenutno zdravlje, prognozu i ishod, kao i preporuke za nastavak lečenja.

U KUĆI JE SVE PRIJATNIJE

Razlozi zbog kojih se lekarski pregled, dijagnostičke procedure i lečenje obavljaju u prostoru u kome pacijent živi najčešće su vezani za akutno ili hronično otežano ili potpuno onemogućeno kretanje pacijenta, njegovu slabost i nemoć. Otežan transport pacijenta u zdravstvenu ustanovu, takođe, može da bude razlog dolaska lekara u stan pacijenta. U sezoni učestalih virusnih infekcija hroničnim bolesnicima se i savetuje da izbegavaju kontakte sa potencijalno bolesnim osobama, tako da je mogućnost da ih lekar pregleda u njihovom stanu idealna za ove pacijente. Ulaskom u kuću pacijenta i lekarima je često olakšan posao. U mogućnosti su da procene njegove životne navike, profe14


Dr Risti}

Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.com

sionalnu i vanprofesionalnu angažovanost (hobi, sport). Mikroklimatski uslovi u kojima boravi, takođe su važni, poput temperature stana, osvetljenosti, prisustva i vrste buke, načina ventilacije i grejanja, prisustva kućnih ljubimaca, biljaka ili drugih bolesnika. Ti podaci mogu da nam budu od velike pomoći u dijagnostici. Individualno grejanje stana uz neadekvatne ventilacione uslove, na primer, može dovesti do lošeg sagorevanja uglja i stvaranja otrovnih gasova, što može da bude uzrok mnogih simptoma i znakova poremećenog zdravlja, pa i najtežeg - smrti. Boravak u nedovoljno zagrejanom stanu, naročito kod starijih, slabije pokretnih ljudi može da bude uzrok zdravstvenih problema, pa i poremećaja u radu srca, a da se na takav uzrok i ne misli. Ako pregleda pacijenta u njegovom stanu lekar će to svakako uočiti. Kućni ljubimci mogu da budu, takođe, razlog nekih zdravstvenih problema i povreda, kao i kontakti sa nekim biljkama, čije eventualno konzumiranje može da bude razlog poremećaja zdravlja. Pacijent možda ne uočava vezu, ali će lekar videći ih posumnjati na uzročno - posledičnu povezanost. Odnosi u porodici, prisustvo drugih bolesnika ili eventualno postojanje bolesti zavisnosti u porodici pacijenta, odražava se na njegovo psihosomatsko stanje, a to se diskretnom opservacijom u toku pregleda, takođe, uočava.

•• •

...ALI I LEKARIMA

Što se lekara tiče, pregled u stanu pacijenta mu nudi mnogo dragocenih podataka vezanih za uslove u kojima živi pacijent, njegov socijalno ekonomski status, broj i karakter ljudi sa kojima živi, kao i njihove porodične odnose. Sve su to činjenice koje u ordinaciji dobijamo tek nakon dugotrajnog, detaljnog i, obično, za pacijente zamarajućeg razgovora, a u stanu su one očigledne i lekaru jako bitne.

MOBILNI LEKARI, ALI I APARATI

Instrumenti, nephodni za osnovne dijagnostičke procedure su danas portabilni (jednostavni i laki za prenošenje), prilagodljivi prostoru i mogu se koristiti za pregled pacijenta na terenu. Mali elektrokardiografski (EKG) aparati mogu raditi i na baterije te se lako i jednostavno primenjuju u svakom prostoru. Uzimanje tehnički korektnog EKG zapisa zahteva da pacijent bude opušten, da prostorija bude adekvatne temperature. Ti uslovi su zadovoljavajući u prostoru gde pacijent živi, tako da se EKG zapis može jednostavno uraditi u stanu. Postavljanje aparata za kontinuirano praćenje arterijskog krvnog pritiska ili EKG-a (holter krvnog pritiska i holter EKG) može se obaviti na licu mesta, u prostoru pacijentovog boravka, a takođe i njihovo skidanje. U toku rada ovih aparata (obično 24 časa) pacijent obavlja svoje svakodnevne aktivnosti. Dijagnostička metoda ultrazvučnog posmatranja i snimanja unutrašnjih organa, mekih tkiva i krvnih sudova je danas rutinska, standardna procedura. Međutim, ona može da bude urađena i u stanu pacijenta, pomoću prenosivih aparata za izvođenje ove procedure. Ako je potrebna priprema za ultrazvučni pregled ona se saopštava pacijentu pri organizovanju ovakvog pregleda. Kućni uslovi su idealni i za rad psihologa i neuropsihijatara, koji mogu da obave neuropsihološka testiranja pacijenata. Najčešće se ovakvi pregledi predlažu u situacijama kad je potreban smeštaj osobe u ustanove socijalnog staranja.

Ipak, i dalje nije moguće baš sve dijagnostičke procedure obaviti u kući. Na primer, test opterećenja radi dijagnostike koronarne bolesti nije izvodljiv u stanu pacijenta iz tehničkih razloga: i najsavremenija oprema za izvođenje testa opterećenja je mnogobrojna i velikih gabarita da bi bila pogodna za prenošenje, a i zahtevi prostora u kome se test izvodi treba da budu ispoštovani.

I LEČE I NEGUJU

Uzimanje materijala za laboratorijske analize u domu pacijenta je izuzetno pogodno za starije, teže pokretne pacijente (krvi, urina, raznih vrsta briseva radi laboratorijskog pregleda). Na taj način se čuva ritam uzimanja hrane i lekova, jer u određeno vreme (po dogovoru) dolazi terenski tehničar u njihov stan i uzima materijal. Ovo je posebno važno za dijabetičare, koji moraju u određeno vreme da uzimaju i lekove i hranu. Obrađeni i pregledani laboratorijski nalazi se mogu pacijentu dostaviti elektronskom poštom, faksom, poštom ili lično na kućnu adresu.

•• •

DOM ZDRAVLJA DR RISTIĆ U VAŠEM DOMU

Ukoliko su Vam potrebne naše usluge, a niste u mogućnosti da dođete do nas, ili prosto želite da dobijete uslugu u svom domu, stojimo Vam na raspolaganju svih 365 dana godišnje. Za sve dodatne informacije pozovite nas na broj telefona 011/ 2693 287

Po završenom pregledu bolesnika, lekar obično savetuje medikamentoznu terapiju, koja može da bude i parenteralna (injekcije, infuzija, transfuzije). Svaki od ovih načina lečenja može se primeniti i u kućnim uslovima. U stanu pacijenta se može organizovati i davanje transfuzije derivata krvi (eritrocita, trombocita, albumina, sveže smrznute plazme). Primenu ove vrste terapije u stanu pacijent lakše prihvata i podnosi. U kućnim uslovima se mogu postaviti ili zameniti urinarni kateter, zameniti kolostoma, uraditi klizma, lečiti i hronične rane (dekubituse), previjati rane, vaditi konci. I određene procedure fizikalne terapije, naročito dece, mogu se organizovati u kući. 15


16


Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.