DRUŠTVO 9
PETAK, 3. 1. 2014.
ZDRAVSTVENI SISTEM
O korupciji se više priča nego što je stvarno ima Ministar zdravlja Miodrag Radunović ocijenio je u razgovoru za Dnevne novine da će u 2014. kvalitet zdravstvenih usluga biti podignut na viši nivo, procesuirane i sve pritužbe Milica Krgović
N
a adresu Ministarstva zdravlja tokom 2013. godine pristigle su 153 pritužbe građana Crne Gore, a podnijeta je i jedna prijava na sumnju u postojanje korupcije. Primjedbe koje je dobio resor Miodraga Radunovića uglavnom su se odnosile na neprimjerene postupke zdravstvenih radnika i saradnika, dužinu čekanja na preglede, nedostatak ljekova…
Komentarišući broj pristiglih pritužbi koje su se odnosile i na organizaciju rada zdravstvene službe, ministar Radunović je u razgovoru za Dnevne novine kazao da se su pritužbe, shodno ovlašćenjima i nadležostima Ministarstva procesuiranem, dok su stranke koje su ih podnijele obaviještene o preduzetim mjerama.
● KONKURENCIJA BI
PODIGLA KVALITET
Govoreći o tome koja je najslabija karika crnogorskog zdravstvenog sistema, Radunović je rekao da je to nedostatak kvalitetne konkurencije dijelu zdravstvenog sistema u državnom vlasništvu, koji ima monopol na pružanju medicinske zaštite. “Zdrava konkurencija, posebno privatnih ustanova, sasvim sigurno doprinijela bi podizanju nivoa kvalitetne zdravstvene zaštite. Pojavom takve konkurencije može isplivati kvalitet i u javnom sistemu. Vjerujem da će 2014. godina dati određene rezultate po tom pitanju”, kazao je Radunović. Na pitanje da li je zadovoljan radom direktora zdravstvenih ustanova, ministar je odgovorio da je proces koji je iza nas pokazao da jedan dio naših zdravstvenih ustanova ne ispunjava u potpunosti svoju ulogu. “Ne može se jedna zdravstvena
2014.
godina bi trebalo da dâ rezultate kada je u pitanju zdrava konkurencija koja bi doprinijela unapređenju javne zdravstvene zaštite politika implementirati ako nema dobar prijem kod menadžera, a očigledno je da pojedini menadžeri ne prepoznaju svoju ulogu u punom i pravom smislu. Smatram da je dosta toga vezano za usvajanje Zakona o zdravstvenoj zaštiti i formiranje zdravstvenih centara, gdje definitivno ulogu generalnog menadžmenta zdravstvenih centara trebalo bi da preuzme osam menadžera i njihovih timova. Oni će biti nosioci svih aktivnosti i očekivano primjeniti politike koju kreira Ministarstvo”, naglasio je Radunović. Govoreći o postojanju korupcije u zdravstvu, Miodrag Radunović izjavio je da je pravo na zdravstvenu zaštitu jedno od osnovnih ljudskih prava zagarantovanih Ustavom, te da niko nema pravo da ugrozi pravo čovjeka na život. “U pojedinim segmentima zdravstvene zaštite prepoznali smo mogućnost manipulacije pa-
Opravdane žalbe na neljubazno osoblje Komentarišući česte žalbe pacijenata na neljubazno medicinsko osoblje, Radunović smatra da kod građana postoji opravdano nezadovoljstvo pružanjem usluga u pojedinim segmentima zdravstvene zaštite i u nekim medicinskim ustanovama, gdje je dostupnost zdravstvene zaštite limitirana nekada i personalnim odnosom pojedinaca, ali nikako kompletnog sistema. “Ubijeđen sam da najveći dio zdravstvenih radnika svoj posao radi časno, profesionalno i u skladu sa etičkim normama. Smatram da se boljom organizacijom službi na nivou zdravstvenih ustanova od strane direktora, pravilnim rasporedom radnog vremena, dvosmjenskim radom, maksimalnom iskorišćenošću posteljnog fonda, ambulanti i operacionih sala, sigurno mogu smanjiti liste čekanja za preglede, dijagnostičke procedure i operacije i time obezbijedi dostupnija zdravstvena zaštita”, naglasio je Radunović. Dodao je da je u tom pravcu Ministarstvo u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje uključilo dio privatnih zdravstvenih ustanova za pružanje usluga, sa kojima je potpisan sporazum za pružanje usluga, a
sve u cilju da se smanje liste čekanja na specijalističke preglede, dijagnostiku i liječenje, a samim tim eliminiše opravdano nezadovoljstvo građana. “Ipak, u tom dijelu treba imati i razumijevanja. Činjenica da liste čekanja postoje ne samo kod nas, već i u mnogo razvijenijim i bogati-
jim sistemima i zdravstvenim centrima, samo treba organizovati rad da to čekanje bude u razumnoj mjeri i transparentno”, kaže Radunović.
cijenata, kao na primjer odlaganje zakazanih operacija ili dijagnostičkih procedura, kao i upućivanje pacijenata na nezakonito `stimulisanje`zdravstvenih radnika”, rekao je Radunović. Prema njegovim riječima, uređivanjem zdravstvenog sistema i reformom na sekundarnom nivou (opštih i specijalnih bolnica) i tercijarnom nivou (KCCG) stvorili su uslove za eliminisanje koruptivnih radnji, a time svoriti mogućnost ostvarivanje zakonskih prava pacijenata.
● NEĆE DOZVOLITI
KRŠENJE KODEKSA
“Kroz transparentnost listi čekanja, osnivanjem mreže zdravstvenih ustanova stvorila se mogućnost za dopunski rad ljekara, formiranjem Komisije za kontrolu kvaliteta i uvođenjem institucije zaštitnika prava pacijenata u svim zdravstvenim ustanovama, stvorili smo uslove za suzbijenje i eliminisanje ove neželjene pojave, koja stvara lošu sliku zdravstvenog sistema u očima javnosti”, istakao je Radunović. Poručio je da zdravstveni resor podržava sve aktivnosti suzbijanja negativnih pojava u crnogorskom zdravstvenom sistemu u cilju obezbjeđiva-
nja kvalitetne zdravstvene zaštite građana i zaštite zaposlenih u zdravstvu koji podržavaju profesionalnu etiku, savjestan rad, odgovornost i principe moralnog ponašanja. “Ministarstvo sigurno ne podržava i neće dozvoliti kršenje kodeksa profesionalne etike na uštrb pacijenata i onih zaposlenih koji predano, profesionalno i
odgovorno obavljaju svoj posao. Iako se posljednjih nekoliko godina mnogo govorilo o korupciji u crnogorskom zdravstvu, moram da kažem da je to uglavnom bio utisak stvoren u javnosti. Ovo ističem, jer se Ministarstvu i pored naše iskazane namjere za potpunu otvorenost i saradnju za rasvjetljavanje ovog problema, javio zaista mali broj građana sa prijavljivanjem sumnje za postojanje koruptivnih radnji. Svi takvi slučajevi su proslijeđeni nadležnim organima”, uvjerava Radunović. On je podsjetio da su Predlogom zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji je usvojila Vlada i koji će se početkom godine naći u skupštinskoj proceduri stvorene normativne pretpostavke za organizacione promjene, formiranjem nove ustanove-zdravstvenog centra. “Takvo rješenje se temelji na potrebi racionalizacije postojeće mreže zdravstvenih ustanova, vertikalnom i horizontalnom integracijom primarnog i sekundarnog nivoa. Planirano je formiranje osam zdravstvenih centara u cilju kvalitetnije i efikasnije zdravstvene zaštite, veće mobilnosti ljekara, dostupnosti novih dijagnostičkih tehnologija, uz racionalnije korišćenje resursa”, rekao je Radunović.