Izdanje 3. januar 2014.

BROJ DANA

ce 30 nt i

2,5

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Podgorica, Kralja Nikole bb PC NIKIĆ www.dnevne.me redakcija@dnovine.me

miliona eura iznosi ostvareni promet od dočeka Nove godine u Budvi

PETAK, 3. 1. 2014. BROJ 729/ GODINA III

INTERVJU: MINISTAR EKONOMIJE VLADIMIR KAVARIĆ ● 7

Vlada će sačuvati Kombinat aluminijuma ● 11

ADVOKAT JOSIPA PERKOVIĆA ZA DN O LIKVIDACIJI STJEPANA ĐUREKOVIĆA

Nobilo: Direktora INE ubila crnogorska UDBA?

RADUNOVIĆ ● 9

O korupciji se više priča nego što je ima

RADOST ● 3

● Po teoriji Perkovića, ubistvo Đurekovića, direktora naftne kompanije INA, bilo je isplanirano u Beogradu, a akciju je koordinisao Stane Dolanc, jedan od najbližih saradnika Josipa Broza Tita

Prva beba u Pljevljima, četvorke u Podgorici

DOČEK NOVE 2014. U BUDVI ● 13

Iznad svih očekivanja

LUKŠIĆ ● 5

METALAC ● 6

U Novu ušli prazne trpeze u hladnoj fabrici RUKOMET● 29

Č

etvorodnevni program i šest novogodišnjih koncerata okupili su oko 25.000 posjeti-

Makedonija otvara oči sadaddas asd Kastratoviću

laca, a ništa manje atraktivan program nije bio ni u budvanskim hotelima i diskotekama, kao i noćnim

FUDBAL● 31

klubovima, koji su takođe okupili sve same zvijezde eks jugoslovenske muzičke scene.

Bilo je i boljih dana za vladajuću koaliciju

ŽENA MERLIN ● 25

Simić Ne znam na meti da li će više Sasuola biti albuma

2

AKTUELNO

PETAK, 3. 1. 2014.

UKINUTI POREZI NA SIM KARTICE

EDITORIJAL

Telefonski poziv bez novih nameta poslije godinu i po Takse za upotrebu elektroakustičnih i akustičnih uređaja te duvanskih proizvoda ostaju na snazi i tokom 2014. godine

MILI PRELEVIĆ urednik

BU2

Crnogorci skloni hiperbolisanju u svojim pohvalama svega domaćeg vrlo često su, apsolutno nezasluženo, preskakali Budvu. Možda zato što ona ima kvalitete koji uvijek, apsolutno zasluženo, zvuče kao hiperbola. Prestonica turizma i ove godine je pokazala da je kraljica dočeka Nove godine. Kolone automobila i autobusa su ovih dana hrlile prema Budvi i ona ih je spremno dočekala. Više od 20.000 gostiju, preko 2,5 miliona prometa, na desetine estradnih umjetnika, stotine medijskih prezentacija grada i Crne Gore - rezultati su koje niko više ne može zanemarivati, a još manje minimizirati.

Najstariji grad na Mediteranu, sa najatraktivnijim hotelima kao što je Sveti Stefan, i najvećim hotelskim kompanijama, kao što je Aman, ponudio je za svakog ponešto, a najviše doprinio crnogorskom turizmu. Više od 50 odsto turističkog prometa Crne Gore i više od 50 odsto svih turista ostvaruje se u Budvi, a javne ličnosti iz čitavog regiona ne računaju da su ljetovale ako se nijesu pojavile u “kraljici Mediterana”. Nekadašnji dom Kadma i Harmonije postao je dom za mnoge koji nijesu iz Budve, ali su Budvani, ali i želja mnogih koji bi rado ostali u ovom gradu.

Na hiljade turista iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Albanije, Makedonije, Italije, u nekoliko navrata tokom godine dolaze u Budvu, zanemarujući svoje turističke potencijale, svjesni da je Budva jedinstvena i da je vrijedi vidjeti. I to je veličina Budve.

A mi, stalno skloni hiperbolisanju, znali smo da širinu, ljepotu i značaj Budve tumačimo na svoj način, vezujući je za mnoge afere, najčešće naduvane i iskonstruisane, mafijaše, ubistva i eksplozije... Mali je to udarac za ovako veliki grad. Buthua, Butoba, Butua i konačno Budva i, pored svih udaraca, postala je sinonim za dobro iz Crne Gore. Nigdje nećete naći bolje plaže, bolju zabavu, bolju hranu, hotele, restorane... Gdje god da krenete, u Buljarice, Petrovac, Jaz, Bečiće, Rafailoviće, Stari grad, kod Peđe u Volej, ili na šetalište, uvijek ćete naići na kvalitetnu uslugu, sjajnu ponudu, dobre ljude i vrhunski provod. To je danas Budva. Doček 2014. godine pokazao je da je Budva apsolutni centar Balkana i koji se širi dalje.

Grad otvorenog srca, svjetlosti, sunca i toplog mora postao je grad toplih zima, prvih ljubavi i, prije svega, najboljeg provoda.

I da se vratimo na početak priče. Oprezno govorite o Budvi, jer će to uvijek ličiti na hiperbolu, kao i ovaj tekst. Mnogi će ga kritikovati i reći da smo previše hvalili Budvu, a nijesmo. Zaslužila je.

Meteo 07:11 16:24

Izlazak Sunca Zalazak Sunca

Crna Gora

JADRAN:

More mirno do malo talasasto.

Vjetar uglavnom slab istočnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 15 stepeni.

DANAS

Grad Podgorica Ulcinj Bar Budva Herceg Novi Nikšić Kolašin Žabljak Pljevlja Bijelo Polje

Umjereno do pretežno oblačno, ponegdje na primorju prije podne moguća slaba kiša.

Danas

Sjutra

min oC max oC

10 11 12 11 11 6 1 -1 2 4

SJUTRA

13 15 16 16 15 10 8 4 9 10

min oC max oC

8 8 9 8 8 3 -1 -5 -1 1

Promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i uglavnom suvo.

14 16 17 17 16 11 10 6 10 12

Za razliku od prethodnih godina, ova nije počela novim nametima, već ukidanjem dosadašnjim. Taksa euro po euro zvanično je ukinuta i ona se više neće naplaćivati. Pripejd korisnici sva tri mobilna operatora u Crnoj Gori već 1. januara mogli su slobodno da obave prvi poziv bez obaveze da imaju dodatni euro na računu koji će im biti “skinut” po osnovu ove takse. Postpejd korisnicima još ovog mjeseca uz račun za decembar biće obračunat ovaj porez, dok takse od jednog eura neće biti na jaunarskim računima, koji stižu na naplatu u februaru. Ova mjera bila je prilično nepopularna, jer veliki broj građana ima po nekoliko kartica, na koje su bili primorani da plaćaju ovu taksu.

“Presrećan sam bio kada sam dobio SMS od operatora da ne moram više da plaćam euro poreza na karticu. Već 1. januara mi je laknulo kada sam krenuo da pozovem druga da mu čestitam Novu godinu i nisam morao da razmišljam da li će mi ostati dovoljni novca za poziv kada mi skinu taksu. Imam dvije kartice i svakog mjeseca sam plaćao po dva eura za takse, a dvije kartice imam kako bi jeftinije prošao, jer su mi na jednoj povoljniji pozivi, a na drugom poruke”, ispričao nam je

Podgoričanin Miloš.

Takođe, od 1. janura prestala je naplata i takse od jednog eura na kablovsku i električna brojila, dok takse za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja ostaju na snazi i tokom 2014. godine.

Takse na SIM kartice, brojila i kablovski priključak naplaćivale

su se na osnovu Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja, koji je usvojen krajem maja 2012. godine. Novi porezi počeli su građanima da se obračunavaju u julu 2012. a na naplatu su stigli u avgustu te godine.

I.C.

Čelična ledi najbolji premijer

NOVOGODIŠNJI PRAZNICI

Crnu Goru posjetilo 35.000 turista U Crnoj Gori je tokom novogodišnjih praznika boravilo oko 35.000 turista, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO). Najbrojniji su turisti su bili gosti iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rusije i Albanije.

“Crna Gora iz godine u godinu potvrđuje epitet hit destinacije u regionu kada je u pitanju provod u najluđoj noći u godini. Oko 35.000 turista se odlučilo da isprate staru i dočeka Novu godinu u našoj zemlji”, saopšteno je NTO-a.

Iz Nacionalane turističke organizacije naovode da je Budva “opravdala očekivanja i postavila nove standarde u organizaciji velikih manifestacija. Za dobru zabavu, kako na trgovima, tako i u hotelima i diskotekama, pobrinuli su se najpopularniji izvođači regiona poput Zdravka Čolića, Dina Merlina, Željka Joksimovića, Jelene Rozge, Tereze Kesovije, grupe “Perper”.

Prateći programi klasične muzike i animacije za djecu su takođe bili izuzetno posjećeni.

“Prema prvim procjenama turistički promet je iznad planiranog i premašio je tri miliona eura. Turistički poslenici, kako na sjeveru tako i na jugu Crne Gore potrudili su se da ponude raznovrstan i atraktivan program, tražilo se i mjesto više u gotovo svim hotelima”, navode iz Nacionalne turističke organizacije.

Najviše turista sa višednevnim aranžmanima zabilježili su hoteli “Splendid” u Bečićima, “Palas” u Petrovcu, “Bianca” u Kolašinu i “Planinka” na Žabljaku, dok se stotinjak gostiju odlučilo se za boravak u etno-selima.

“Zimski centri Kolašin i Žabljak su bili solidno popunjeni uprkos nedostatku snijega i otkazivanju jednog broja višednevnih aranžmana”, istakli su iz NTO-a.

I.C.

Margaret Tačer proglašena je u anketi londonskog univerziteta najboljom britanskom poslijeratnom premijerkom, prenosi Telegraf.

U istraživanju su učestvovali članovi britanskog parlamenta, koji su ocjenama od jedan do 10 rangirali svakog predsednika britanske vlade od 1945. do 2010. godine.

Pošto mu mandat još nije završio, aktuelni premijer Dejvid Kameron nije bio u konkurenciji.

Konzervativna premijerka, Margaret Tačer zvana “čelična ledi” na čelu vlade od 1979. do 1990, koja je preminula prošle godine, zauzela je prvo mjesto sa prosječnom ocjenom 7,4, ispred laburističkog poslijeratnog premijera Klementa Atlija koji je dobio ocjenu 7,3.

Na trećem mjestu je Toni Bler sa ocjenom 6,8, a iza njega Vinston Čerčil koji je u mandatu od 1951. do 1955. bio neuspešniji nego kao ratni premijer i zaslužio je prosječnu ocenu 6,5.

Na posljednjem mjestu nalazi se Gordon Braun (2007-2010.) sa prosjekom 3,3.

AKTUELNO 3

PETAK, 3. 1. 2014.

Prva beba u Pljevljima, četvorke u Podgorici NOVOGODIŠNJE BEBE

Nakon 15 godina u Podgorici su rođene četvorke, i to tri dječaka i djevojčica.

Kako su saopštili iz Kliničkog centra bebe su rođene carskim rezom i stabilnog su zdravstvenog stanja. Inače, prve bebe rođene u Podgorici u 2014. godini su bliznakinje, koje je, nešto nakon ponoći, na svijet donijela Maja Nikčević.

Međutim, prva beba u 2014. godinni rođena je u Pljevljima. Tik nakon ponoći, u najsjevernijoj crnogorskoj opštini rođena je djevojčica roditelja Dragane i Darka Preradovića teška 4.100 grama i dugačka 52 centimetra.

Po tradiciji, opština Pljevlja je obezbijedila prigodne poklone koje je majci i njenoj tek rođenoj ćerkici tokom posjete ginekološkoakušerskom odjeljenju uručio šef Kabineta predsjednika pljevaljske opštine Rajko Palibrk.

Djevojčica Teodora, rođena u prvom minutu Nove godine, dobila je od Opštine 200 eura, a kao prvorođena beba u Crnoj Gori od kompanije Plantaže dobiće i 1.000 eura.

U pljevaljskom porodilištu prvog dana Nove godine rođena je još jedna beba. Bračni par Anđelić, Ana i Radojica dobili su sina, treće dijete. I on će od kompanije Plantaže dobiti 500 eura.

U pljevaljskom porodilištu lani je rođena 221 beba, 26 manje ne-

go 2012. i 15 manje nego 2011. godini što na najbolji način potvrđuje teze o negativnom priraštaju u pljevaljskoj opštini.

Prva beba u barskom prodilištu rodila se minut poslije ponoći, a srećna majka dječaka je dvadesetrogodišnja Dragana Šainović iz Virpazara. Dragan, koji je dobio već ime, težak je 3.350 grama, dugačak 56 centimetara i sa dobijenim najvećim ocjenama na rođenju u porodilištu su mu već prorekli sudbinu košarkaša ili manekena.

Majci Dragani Šainović ovo je drugo dijete, a kako nam je kazala za njenu porodicu ostvarena je najljepša želja u novoj godini.

S obzirom da je porođaj protekao u najboljem redu osjećam se fantastično, kaže majka Dragana, dodajući da je ovo najdragocjeniji poklon za nju, njenog muža Dejana i dvogodišnju kćerku, koja jedva čeka da vidi brata.

“Draganov otac je pomorac i vijest o rođenju je saznao na brodu.

Poslao nam je poruku u kojoj kaže da mu je žao što nije sa nama, ali da je srećan što zna da će njegov dolazak biti dvostruko ljepši kada ga u domu dočeka još jedan član porodice”, priča ponosna mama Dragana.

Primarijus dr Duško Kljakić, specijalista ginekologije i akušer-

Teodora Preradović prva beba rođena u Crnoj Gori 2014. stva, kaže da je porođaj Šainovićeve protekao u najboljem redu, te da su poslije malog Dragana rođene još dvije zdrave bebe u bar-

Poreznici premašili plan ju poreske obaveze. Tokom 11 mjeseci ove godine Poreska uprava je donijela 225 rješenja o blokadi novčanih sredstava na žiro račun ima na iznos od preko 2,5 milona eura, dok je u 28 slučajeva uspostavljena hipoteka na iznos od 623.797 eura poreskog duga. Intencija je da zaživi princip saooporezivanja što podrazumijeva da poreski obveznici sami utvrđuju, prijavljuju i uplaćuju poreske obaveze. U tom smislu primljeno je i u informacioni sistem uneseno 39.719 poreskih prijava.

Izvršena je i registracija 416 novih

tešku 2.800 grama, a dan kasnije rođena je i jedna djevojčica, čija je srećna majka Dušica Šoljaga.

D.K. - A.Lj.

● FOTO priča

JAUKOVIĆ

HERCEG NOVI - Područna jedinica Poreske uprave Herceg Novi do kraja novembra naplatila je preko 35 miliona poreskih i drugih obaveza, što je za 12 odsto više nego 2012. godine.

Rukovodilac Područne jedinice Veljo Jauković očekuje da će, kada se sumiraju rezultati kompletne 2013. godine imati ostvaren obim naplate od 38 miliona eura, što je znatno iznad plana. Sve to govori i da se finansijska disciplina poboljšava i da se redovnije izmiruju obaveze, ali i ažurnije servisira-

skom porodilištu.

Poslije ovog porođaja dvanaest sati kasnije Nataša Dabović iz Bara je rodila mušku bebicu

poreskih obveznika, 991 promjena kod već registrovanih poreskih obveznika dok je 106 brisano iz registra obveznika. Jauković ističe obavezu evidentiranja prometa preko poreskih registar kasa (PRK) što dovodi do jačanja stepena poreske discipline, a samim tim povećanja naplate poreza na dodatu vrijednost.

Sve aktivnosti Poreska uprava će i dalje usmjeravati na ostvarivanje javnog interesa jer predstavlja posrednika između poreskih obveznika i građana, s jedne, i države, sa druge strane.

S.M.

Novogodišnji humanitarni koncert poznate hrvatske violončelistkinje Ane Rucner održan je u srijedu veče, 1. januara, na Trgu magnolija u Tivtu. U ime organizatora, Humanitarnog društva slijepih i civilnih invalida rata, zahvalnicu je umjetnici uručila predsjednica društva Rajka Čavor. Brojni posjetioci imali su priliku da čuju klasične i popularne kompozicije prilagođene i izvedene na savremen način, a publika je sa oduševljenjem ispratila koncert. Pokrovitelj koncerta bila je Opština Tivat i tivatska turistička organizacija.

Z.K.

BERZA

Fiat kupio kontrolu nad Krajzlerom POTREBNI DIZAJNERI Ukoliko ste kreativni i posjedujete znanje u oblasti pripreme za štampu postanite dio tima koji cijeni dizajn i kreativnost.

TORINO - Akcije Fiata na berzama skočile su nakon što je italijanska kompanija juče postigla dogovor o kupovini 41,46 odsto udjela u kompaniji “Krajzler Grup LLC”, koji do sada nije posjedovala. Podsjetimo, italijanska kompanija je tokom posljednjih četiri ipo godine kupovala akcije Krajzlera, trećeg proizvođača automobila u SAD. Fiat je prvo 2009. godine postao vlasnik 25 odsto akcija

Krajzlera, da bi postepeno nastavio da povećava svoj udio u dionicama američkog giganta. Do juče, u vlasništvu kompanije iz Torina bilo je 58,5 odsto dionica. Najnoviji paket kupljen je od Ujedinjenog sindikata zaposlenih u autoindustriji u čijem je vlasništvu bio, a investitori širom svijeta pozdravili su dogovor vrijedan 4,35 milijarde dolara za koji je najzaslužniji Fiatov CEO Serđo Markjone.

Obavezno odlično poznavanje Indesign-a i Photoshop-a i iskustvo u pripremi za štampu.

Prijave slati na e-mail: nikola.prelevic@dnovine.me

4 POLITIKA

PETAK, 3. 1. 2014.

zoRAN bINgULAC

Prosrpske stranke da izbore učešće u vlasti Prosrpski orijentisane stranke u Crnoj Gori treba da se trude da u demokratskom procesu izbore učešće u vlasti, jer će tako lakše rješavati otvorena pitanja položaja i statusa srpskog naroda i jezika, ocijenio je ambasador Srbije Zoran Bingulac.

On je podsjetio na sličan stav predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića, iskazan prilikom njegove zvanične posjete Crnoj Gori u januaru ove godine.

“U novim uslovima i relaksiranoj atmosferi lakše će se rješavati ta pitanja”, kazao je Bingulac.

Prema njegovim riječima, sve stranke treba da se trude da budu u vlasti u svojoj državi, pa tako i stranke prosrpske orijentacije u Crnoj Gori.

Govoreći o problemima dvije države, on je kazao da je u ekonomskoj sferi prioritetno uspostavljanje direktnog platnog prometa, navodeći da za to postoji podrška i želja centralnih banaka dvije države, vlada, nadležnih ministarstava i privrednika.

“Poslovne banke imaće konkretan ekonomski interes uspostavljanjem direktnog platnog prometa, jer će time povećati depozite, dobiti nove komitente, koji će postati korisnici i drugih bankarskih usluga”, rekao je Bingulac.

Kako je precizirao, tu posebno misli i na kreditne aktivnosti za velike investicije i planove Crne Gore i Srbije, uz učešće investitora iz trećih država.

“Osnovno je demokratsko pravilo da nema političke borbe u kojoj ne želite da budete na vlasti”.

Bingulac je naveo da se dru-

go otvoreno pitanje odnosi na status srpskog jezika u Crnoj Gori i da je upoznat sa naporima parlamenta da to bude riješeno u političkom dijalogu.

“Nastojanja dvije demokratske države usmjerena su na poboljšanje položaja srpskog naroda u Crnoj Gori i Crnogoraca u Srbiji. U vremenu koje je pred nama, pojedina pitanja će se rješavati u skladu sa voljom svih ključnih političkih faktora u obje države”, kazao je on.

Upitan da li je saglasan sa ocjenama da su Srbi u neravnopravnom položaju u odnosu na svoju brojnost, Bingulac je kazao da od zvanične Crne Gore, kao građanske države, očekuje da, saglasno evropskim standardima, uvažava ljudska prava svih ljudi koji u njoj žive nezavisno od njihovog nacionalnog i

vjerskog opredeljenja. Govoreći o dvojnom državljanstvu, ambasador je rekao da se na to pitanje različito gleda sa srpske i crnogorske strane, navodeći da su oba sistema dozvoljavanja ili nedozvoljavanja dvojnog državljanstva potpuno legitimna u svijetu.

“Preduslov za dobijanje državljanstva u prvom sistemu, za koji se zalaže Crna Gora, predstavlja odricanje od drugog državljanstva, dok Srbija prihvata drugi sistem - dvojnog državljanstva. Tako, dvije države u ovom momentu imaju različite stavove po tom pitanju”, naveo je Bingulac.

Prema njegovim riječima, u novoj atmosferi unaprijeđenih odnosa između, kako je kazao, dvije bratske države, lakše će se i o tom pitanju razgovarati.

J.Đ.

CETINJE

Laureati Su K. Braun i FK Lovćen Povodom 4. januara – Dana osnivanja Prijestonice Cetinje, u subotu će, već tradicionalno, biti dodijeljena Povelja “Ivan Crnojević”. Povelja će ove godine pripasti Fudbalskom klubu “Lovćen” – kolektivu koji je proslavio vijek postojanja i koji je svojim radom i rezultatima postao prepoznatljivi sportski simbol crnogorske Prijestonice. Istorijat „Lovćena“ ne čine samo brojne stranice na kojima su ispisani nezaboravni sportski uspjesi, već i one koje se odnose na činjeni-

cu da je rad kluba bio neraskidivo vezan sa društvenim zbivanjima – počev od nemjerljivog doprinosa revolucionarnim zbivanjima i narodnooslobodilačkoj borbi, sve do obnove crnogorske državnosti.

Uz to, i ove godine, u svijetlu obilježavanja 4. januara – Dana osnivanja Prijestonice Cetinje, biće dodijeljeno i priznanje grada. Ovogodišnji laureat je ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Su K. Braun.

Priznanje ambasadorki Braun

proističe iz njenog angažmana u proteklom periodu, tokom kojeg je bila posvećen partner Prijestonice Cetinje u brojnim aktivnostima. Najznačajnije među njima jesu uspostavljanje Građanskog biroa – “One Stop Shop”-a u Prijestonici Cetinje, te otvaranje Američke čitaonice. U tim, ali i brojnim drugim aktivnostima, ambasadorka Su K. Braun pružila je nemjerljivu podršku, zahvaljujući kojima su i realizovani pomenuti projekti.

LoKALNI IzboRI

Srpska lista nudi koaliciju SNP-u Srpska lista cijeni značajnim poziv Srđana Milića, sa koktela SNP-a u Podgorici, za koaliciju svima koji dijele programske vrijednosti kada je u pitanju borba za opstanak zajedničke države sa Srbijom i 16 godina otpora sistemu kojeg je nametnuo DPS, rekao je za DN potpredsjednik te Srpske liste Anđelko Bubanja.

“Ukoliko Milić ima namjeru da formira blok koji bi bio kontrateža DPS-u i “državotvornom’’ bloku SDP-a, Demokratskog fronta, Foruma 2010 i Pozitivne Crne Gore, Srpska lista je spremna na strateško partnerstvo sa SNP-om, već od lokalnih izbora u Beranama”, kazao je Bubanja.

Kako je objasnio Bubanja, ukoliko se desi da Srpska lista bude tas na vagi za formiranje nove vlasti u Beranama, dogovora sa DPS-om i SDP-om neće biti.

“SL nesporno ima potencijal da sačuva cenzus koga smo na teritoriji Berana, sve sa Petnjicom, imali na državnim izborima. Čak i ako

nastupimo samostalno, kao ozbiljan politički faktor u Beranama, SL će presudno uticati, vjerovatno biti i tas na vagi, prilikom formiranja nove vlasti u kojoj neće biti DPS-a i SDP-a”, tvrdi Bubanja.

Prema navodima iz saopštenja SL, novo ignorisanje trenutnih vanparlamentarnih stranaka značilo bi da mnogi u redovima parlamentarne opozicije koja je izgubila državu i sve bitke protiv Đukanovića zapravo i ne žele smjenu DPS-a, jer presudan doprinos rušenju režima mogu dati upravo antisistemske stranke i nestranačke ličnosti.

“Koalicija SNP-a sa Srpskom listom i još nekim potencijalnim partnerima koji su ne tako davno branili SRJ, skinula bi sa SNP-a sve sumnje da navodno žele u koaliciju sa DPS-om. Zato SL predlaže ponovno okupljanje svih stranaka i pojedinaca koji su bili u Bloku za SCG, izuzimajući one koji su prešli na stranu Nebojše Medojevića i Ranka Krivokapića. N.D.L.

ALEKSANDAR ŽURIĆ

Opozicija nije opozicija gradu Bijelom Polju Predsjednik opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić pripisao je koaliciji DPS-SDP zasluge za sve realizovane projekte u ovoj opštini.

On ističe da opozicija nije bila opozicija Bijelom Polju u kontekstu realizacije projekata. Komentarišući odnose u koaliciji u tom gradu, Žurić kaže da ona funkcioniše i da će tako biti do posljednjeg dana održavanja lokalnih izbora.

“Kasnije ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati”, zaključio je Žurić.

On je istakao da opština tokom posljednje tri godine ostvaruje budžetsku stabilnost tako da je gotovo uvijek realizovano više od 95 odsto od planiranog. “Veoma je važno naglasiti da je ta vrsta stabilnosti ostvarena bez ikakvog zaduživanja. To, međutim, ne znači da je situacija finansijski u potpunosti stabilna, jer nagomilane obaveze iz prethodnog perioda i veliki

broj zaposlenih dovode u pitanje finansijsku stabilnost opštine. I u takvoj situaciji uspjeli smo da izvršimo konsolidaciju javnih finansija i ustabilimo izvorne prihode, čime čuvamo povjerenje poslovnih partnera. Sve to je uticalo da primijenimo novi koncept kada je u pitanju investiranje novih projekata, okrećući se eksternim izvorima finansiranja i dobrom planiranju”, istakao je Žurić.

POLITIKA 5

PETAK, 3. 1. 2014.

LUKŠIĆ

Bilo je i boljih dana za vladajuću koaliciju

D

a je vladajuća koalicija imala i boljih trenutaka, potvrdio je potpredsjednik Vlade Igor Lukšić. On smatra da je nakon dugog zajedničkog vršenja vlasti normalno da bude trzavica i različitih pogleda na pojedina pitanja. I pored razlika, ono što zbližava koalicione partnere jesu strateški ciljevi članstva u EU i NATO, smatra Lukšić.

Iza svakog uspjeha, pa i ovog, kada smo nakon nešto više od godinu privremeno zatvorili dva poglavlja, i otvorili pet novih, od kojih su dva ključna za uspostavljanje vladavine prava, te samim tim i dalji ekonomski razvoj, stoji čitav tim ljudi, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić.

Komentarišući odnose u vladajućoj koaliciji Lukšić je kazao da je bilo i boljih trenutaka, ali i da je sasvim normalno da nakon dugog zajedničkog vršenja vlasti bude trzavica i različitih pogleda na pojedina pitanja.

“Bilo je i boljih trenutaka. Međutim, sasvim je normalno da nakon dugog zajedničkog vršenja vlasti bude trzavica i različitih pogleda na pojedina pitanja.

To doživljavam i kao konkretan indikator nove političke dinamike i sazrijevanja političkog sistema. Ono što i dalje, i pored pojedinih razlika, zbližava koalicio-

ne partnere jesu strateški ciljevi članstva u EU i NATO”, kazao je Lukšić.

Prema riječima Lukšića, DPS će na predstojećim lokalnim izborima u Crnoj Gori biti glavni favorit za pobjedu.

“Odlučićemo svakako blagovremeno o nastupu na predstojećim izborima. Vjerujem da bez obzira na model izlaska DPS ostaje favorit za pobjedu, a tome u prilog ide i nedavni rezultat u jednom broju opština. Sigurno da DPS i naš učinak može biti bolji, ali je isto tako očigledno da građani favorizuju one koji rade i imaju vrlo konkretne rezultate bez obzira na težinu izazova i težak ekonomski ambijent”, objasnio je Lukšić.

Kako tvrdi Lukšić, otvaranje pet pregovaračkih poglavlja doživljava kao uspjeh politike koja za jasno opredjeljenje ima članstvo u Evropsku uniju i NATO. “Iza svakog uspjeha, pa i ovog, kada smo nakon nešto više od

godinu privremeno zatvorili dva poglavlja, i otvorili pet novih, od kojih su dva ključna za uspostavljanje vladavine prava, te samim tim i dalji ekonomski razvoj, stoji čitav tim ljudi. Prije svega, pregovaračka struktura, resorna ministarstva, civilno društvo. Otvaranjem poglavlja 23 i 24, Crna Gora je pokazala da je ozbiljan partner, ali i da je sposobna da odgovori zahtjevnim obavezama koji su u najboljem interesu njenih građana i budućeg razvoja.

Naročito sam ponosan što smo primjenjujući participativni pristup da u radnim grupama uključimo predstavnike civilnog sektora objedinili potencijale čitavog društva oko zajedničkog zadatka integracije u EU. Meni je, svakako drago, što sam i na ranijoj, a i sadašnjoj funkciji imao priliku da učestvujem u kreiranju politika koje prate ove procese, i to, sva-

DNEVNICE POSLANIKA

Za dolazak u Skupštinu 18 eura Skupština Crne Gore za troškove službenih putovanja u inostranstvno njenih poslanika u prošloj godini platila je 423.500 eura. Prema uredbi, poslaniku na službenom putu u inostranstvu, pripada dnevnica, naknada troškova smještaja sa doručkom i naknada za prevoz. Iz službe generalnog sekretara Skupštine, Damira Davidovića, saopšteno je da je poslanicima za putne troškove za dolazak na plenarne i sjednice radnih tijela u prošloj godini isplaćeno 243.000 eura.

Poslanici za svaki dolazak na te sjednice dobijaju odgovarajuću nadoknadu za putne troškove kao i dnevnicu.

Poslanici sa Žabljaka za putne troškove dobijaju 100 eura, iz Plava 97, Pljevalja 94, Rožaja 92, Andrijevice 84, Berana 75 i iz Bijelog Polja 74,5 eura.

Parlamentarci iz Herceg Novog za putne troškove dobijaju 67 , iz Plužina 58, Mojkovca 48,6, Ulcinja 47, Tivta 45, Kotora 43, Kolašina 37, Budve 32 i Nikšića 30 eura.

Poslanici koji putuju iz Bara za troškove dobijaju 29 eura, sa Cetinja 18, dok članovi parlamenta iz Podgorice i Danilovgrada po tom osnovu dobijaju 11, odnosno devet eura. Pored tih troškova svi poslanici, osim onih iz Podgorice, dobijaju za svaki dolazak na plenarnu i sjednice radnih tijela i dnevnice

po 18 eura.

Prema ranije saopštenim podacima, poslanička plata iznosi oko 1.300 eura, što znači da država po tom osnovu godišnje izdvaja više od 1,2 miliona eura.

Poslanici koji su predsjednici Odbora za obavljanje te funkcije mjesečno, osim plate, dobijaju i nadoknadu od 300 eura. Poslanik kao član Odbora dobija nadoknadu od 150 eura, a oni koji su članovi dva ili više radnih tijela parlamenta dobijaju 225 eura”, saopštili su iz Skupštine.

Mjesečna naknada za rad u radnim tijelima parlamentarcu pripada samo po jednom osnovu, koji je povoljniji za poslanika.

J.Đ.

kako, doživljavam kao uspjeh i

resora koji vodim” kazao je Lukšić.

On je istakao da Crna Gora njeguje i razvija dobru saradnju sa 167 država sa kojima je uspostavila diplomatske odnose.

“Dinamika političkog dijaloga i sadržaj saradnje rezultat su obostranih interesa u svim uspostavljenim relacijama.

Naše interese određujemo uvijek iz vizure ključnih spoljnopolitčkih prioriteta Crne Gore, a to su članstvo u EU i NATO-u, dobri odnosi sa susjedima i ključnim članicama međunarodne zajednice, snažnija regionalna saradnja, razvoj bilateralnih veza, posebno ekonomskih sa svim članicama međunarodne zajednice, multilateralna saradnja, promovisanje ekonomskih interesa Crne Gore u inostranstvu, valorizacija značajnog potencijala naše dijaspore u svijet”, zaključio je Lukšić.

6 EKONOMIJA

petak, 3. 1. 2013.

RADNICI METALCA

Ukupan broj ADSL priključaka na kraju novembra iznosio je 68.230, neznatno više u odnosu na oktobar, pokazuju podaci Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP). Iz EKIP-a su saopštili da je broj korisnika koji su putem optičke mreže (FTTx) pristupili internetu u novembru iznosio 5.780,266 više nego u oktobru.

Zaključno sa decembarskim izvještajem, Crnogorski Telekom je korisnike koji su pristupili internetu putem optičke mreže (FTTx) računao kao ADSL korisnike. Na inicijativu Agencije, od januarskog izvještaja, Telekom broj FTTx priključaka prikazuje odvojeno.

Od ukupnog broja ADSL priključaka na kraju novembra, 89,49 odsto se odnosi na građane.

Ukupan broj dial-up korisnika u Crnoj Gori koji su tokom novembra na taj način pristupili internetu koristeći mrežu Crnogorskog Telekoma iznosio je 146, što je 21 korisnik manje nego u oktobru.

U izvještaju je navedeno da je WiMax priključaka bilo 8.100, što predstavlja pad od osam priključaka u odnosu na oktobar, od čega se na građane odnosilo 90,86 odsto.

Ukupan broj prepaid i postpaid korisnika mobilnih operatora koji su pristupili internetu tokom novembra iznosio je 234.960, od čega je 136.860 koristilo isključivo 3G tehnologije pristupa.

Rast prometa u industriji Indeks prometa u industriji u Crnoj Gori u novembru bilježi rast, saopšteno je iz Monstata.

On je veći nego prosječni promet u prethodnoj godini 11,2 odsto, dok je 10,2 odsto veći nego u novembru prethodne godine.

Indeks prometa u industriji u Crnoj Gori u periodu od januara do novembra ove godine, veći je 8,9 odsto nego u istom periodu prethodne godine, dok je promet u novembru bio veći 8,2 odsto nego prethodnog mjeseca.

Novu godinu dočekali prazne trpeze u hladnoj fabrici Umjesto sa porodicama, radnici Novu godinu dočekali u fabrici

Daleko od svojih porodica, narušenog zdravlja i prazne trpeze u hladnim prostorijama fabrike sadašnji i bivši radnici nikšićkog Metalca dočekali su Novu godinu. Iako to nije ništa novo za radničku klasu u gradu pod Trebjesom, slučaj Metalac karakterističan je po tome što se niko od predstavnika nadležnih institucija još nije uključio u rješavanje problema. To što su staru godinu ispratili sa problemom koji ih je dočekao i u novoj kod radnika je izazvao još veći revolt, ogorčenje, ali i namjeru da istaraju u štrajku glađu.

Predsjednik Sindikata preduzeća Radisav Jauković kazao je Dnevni novinama da je novogodišnja noć u fabrici protekla kao i svaka druga, mučno i bez nade da će biti bolje.

“Bilo nas je 74. Nekako smo uspjeli dame da nagovorimo da odu svojim kućama, kao i kolege koje su bili zaista lošeg zdravlja jer ne bi mogli

izdržati u ovim uslovima. Iako nam je teško što nijesmo bili uz svoje porodice, smatramo da je ovako bolje, jer nijesmo imali šta da im obezbjedimo kako bi praznike dočekali kako valja. Sramota nas je od naših porodica što smo prinuđeni da se ovako borimo za prava u 21. vijeku”, kazao je Jauković.

Uzdržani u komentarisanju situacije u porodicama zbog njihovog gladovanja, radnici kažu da težinu njihove odluke da se štrajkom glađu bore za zarade trpe i njihovi najbliži.

“Prosto to se ne može opisati riječima. To kako se mi osjećamo i do čega smo dovedeni je sramota. Ovako nešto ne možemo nikome poželjeti osim direktoru Nikoli Furundžiću i ministru ekonomije Vladimiru Kavariću da oni narednu 2015. godinu čekaju kako smo mi dočekali ovu. Lično oni, ali ne i njihove porodice, da osjete kako je to

IvANovIć zA CDM

Foto: Milovan Danilović

Više ADSL korisnika

čekati novu godinu u štrajku glađu”, istakao je Jauković. Radnicima koji štrajkuju glađu od 18. decembra niko nadležnih se još se nije obratio, a rješavanje njihovih zahtjeva nije ni na pomolu. Ipak, radnike je posjetio direktor Furundžić koji prije dva dana nekolika puta dolazio u fabriku, ali ne sa namjerom da pomogne već da izda nova naređenja.

“Dolazio je do obezbjeđenja da im kaže kako je neophodno voditi evidenciju radnika kako oni koji jednom uđu u fabriku ne mogu da izađu, a oni koji pređu kapiju da ne mogu da se vrate. To smo mi shvatili kao provokaciju i jedva smo uspjeli da obuzdamo radnike da ne dođe do novih problema. Pozvali smo policiju da ga upozore, jer ako nastavi da nas provocira mi nećemo odgovarati za svoje postupke i adekvatno ćemo mu odgovoriti. Policiji smo kazali da u tom slučaju mi nećemo snositi posljedice već Furundžić koji

je sam to traži”, naglasio je Jauković u ime radnika i dodao da Furundžić više nema nikakvih prava u Metalcu jer je zbog lošeg poslovanja izgubio imovinu fabrike.

Radnici su još jednom poručili da, iako je zdravstveno stanje velikog broja njih veoma teško, odlučni da istraju u namjeri da se izbore za svoja prava.

“Odustati nećemo iako je situacija krajnje alarmantna. Dok oni praznuju, mi se ovdje borimo za život.

Vjerovatno ćemo ovdje dočekati i božićne praznike jer nema naznaka da će se situacija riješiti. Možda kad završe praznovanje okrenu glavu i na nas”, rekao je Jauković.

Nakon mirnih protesta u Nikšiću i Podgorici sadašnji i bivši radnici Metalca štrajkuju glađu od 18. decembra zbog neisplaćenih zarada, obustave proizvodnje i neisplaćenog drugog dijela otpremnine.

M. Rovčanin

FINANSIJE

Prihodi od taksi 15,5 miliona eura

Naši poljoprivredni proivođači moraju što prije da shvate da postoji konkurencija, da je ne mogu izbjeći i da jedini način da dugoročno opstanu jeste da postanu konkurentni, kazao je u intervjuu za portal CdM ministar poljoprivrede i održivog razvoja Petar Ivanović.

On je najavio da će država pružiti podršku obrazovanju poljoprivrednika i njihove djece. Iako ima dovoljno razloga za zadovoljstvo, prije svega zbog 1.000 otvorenih radnih mjesta, gotovo 400 potpisanih ugovora sa poljoprivrednim proizvođačima, znatnih finansijskih sredstava koja su obezbijeđena za crnogorsku poljopriviredu, Ivanović je kazao da nije zavoljan postignutim, jer se moglo postići mnogo više.

“Nijesam zadovoljan jer smo mogli postići više. Moramo shvatiti da niko drugi neće uraditi ništa za nas, do mi sami, i da moramo raditi i postizati još više”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, budžet Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja je trenutnog ekonomskog stanja. Volio bi da je ono drugačije, ali nije.

“Zato nam ne preostaje ništa drugo do da postignemo što više sa

Ukupan prihod od naplate taksi na SIM kartice, brojila, kablovski priključak i upotrebu duvanskih proizvoda, do 24. decembra iznosi oko 15,5 miliona eura, saopšteno je agenciji Mina-biznis iz Ministarstva finansija.

Takse su se naplaćivale na osnovu Zakona o taksama na pristup određenim uslugama od opšteg interesa i za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja, koji je usvojen krajem maja 2012. godine.

Novi porezi počeli su građanima da se obračunavaju u julu, a na naplatu su stigli u avgustu 2012. godine.

Zakonom je regulisano obračunavanje i plaćanje takse od jednog eura na kartice mobilne telefonije, tarifna brojila, priključke kablovske komunikacione mreže, kao i upotrebu duvanskih proizvoda u ugostiteljskim objektima i elektroakustičnih i akustičnih uređaja.

Naplata taksi je trebalo da bude privremena, do ove godine.

Izmjenama i dopunama Zakona, koje su usvojene 27. decembra, ove godine će se i dalje naplaćivati takse za upotrebu duvanskih proizvoda i elektroakustičnih i akustičnih uređaja, dok se

Petar Ivanović

Foto: Dejan Lopičić

Nisam zadovoljan, mogli smo uraditi mnogo više

sredstvima koja su nam na raspolaganju. Pored unapređenja poljoprivredne proizvodnje i ribarstva, ne smijemo zaboraviti potrebu da povećamo nivo bezbjednosti prehrambenih proizvoda, jer zdravlje naših građana ne smije biti potisnuto željama poljoprivrednih proizvođača da prodaju što više. Smatram da sam od prvih dana mandata pokazao posvećenost pitanju zdravlja građana Crne Gore i preduzimanju

svih potrebnih preventivnih i zaštitinih mjera”, kazao je Ivanović.

On je poručio da bi poljoprivredni proizvođači trebalo, kako bi mogli da izvoze svoje proizvode, stalno da rade na podizanju kvaliteta svojih proizvoda, prilagođavanju sortimenta, uvođenju međunarodnih standarda i razvoju tzv. politike kvaliteta (uvođenjem geografskih oznaka porijekla i dr). Dodatno, stalno treba provjeravati mogućnosti prelaska na organsku proizvodnju za koju Crna Gora ima odlične komperativne prednosti.

“Takođe, smatram da je podjednako važno formiranje i efikasno funkcionisanje udruženja poljoprivrednih proizvođača i kooperativa, jedinstven i organizovan nastup na inostranim tržištima, edukacija, uvođenje novih tehnologija u cilju smanjenja troškova proizvodnje, itd. Kao što vidite, posla ima veoma mnogo. To su sve izazovi i za Ministarstvo poljoprivrede i za poljoprivredne proizvođače. Borba za tržište, bez obzira što mislili o njemu, zajednička je borba”, zaključio je Ivanović.

Ministar poljoprivrede je još jednom poručio poljoprivrednim proizvođačima da rade više, stvaraju više i zarađuju više.

ukidaju one na SIM kartice, brojila i kablovsku televiziju. Vlada je bila predložila da se u ovoj godini sa sedam odsto oporezuju računi za mobilne telefone veći od pet eura, ali je povukla predlog jer nije imala podršku u Skupštini.

Vlada je prihvatila da se tog nameta odrekne i prihvati predlog poslanika Damira Šehovića iz Socijaldemokratske partije (SDP), koji je podržao poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović, da se sistemski uredi oporezivanje priređivača igara na sreću.

EKONOMIJA

PETAK, 3. 1. 2014.

7

Vjerujem da će KAP naći investitora

INTERVJU: MINISTAR EKONOMIJE VLADIMIR KAVARIĆ

Novak Uskoković

P

lan Vlade Crne Gore je da očuva industriju aluminijuma u Crnoj Gori i očekujemo da će Kombinat naći investitora koji će biti zainteresovan da održi proizvodnju, obezbijedi investicije, pokrene fabriku prerade, saopštio je u intervjuu Dnevnim novinama, ministar ekonomije Vladimir Kavarić. On dodaje da su radovi na gradnji podmorskog kabla šansa i za domaću operativu. Osim toga, značajni efekti su i u infrastrukturi koja prati ovako velike investicije…

DN: Vjerujete li da će proizvodnja u KAP-u opstati naredne godine? Na osnovu čega zasnivate optimizam odnosno pesimizam?

Uvijek sam oprezan u prognozama jer smatram da sve projekcije, koliko god da su zasnovane na realnim pretpostavkama, zavise od mnogo faktora na koje se objektivno ne može uticati. Ono što mogu da kažem jeste da je plan Vlade Crne Gore da očuva industriju aluminijuma u Crnoj Gori i očekujemo da će Kombinat naći investitora koji će biti zainteresovan da održi proizvodnju, obezbijedi investicije, pokrene fabriku prerade...

DN: Kako ste zadovoljni interesovanjem za istraživanje nafte i gasa u podmorju? Šta će biti naredne godine konkretno biti urađeno po pitanju učešća u projektu IAP (gasovod kroz Crnu Goru)?

Javni poziv za naftu i gas je pionirski projekat na Balkanu i smatram da je to samo po sebi uspjeh.

Ono što nam je bio inicijalni pokazatelj je zaista značajno interesovanje u predtenderskom postupku koje se nastavilo i tokom tendera, kao i odazivom kompanija na svečanosti koja je održana u Budvi. Sve to daje optimizam da ćemo imati uspješnu finaliza-

ciju postupka.

Takođe i u projektu Jadransko-jonskog gasovoda nas očekuju značajne aktivnosti, prije svega finalizacija studije izvodljivosti Sekretarijata energetske zajednice koja bi trebalo da bude gotova u februaru. Uporedo s tim, radimo i na master planu gasifikacije Crne Gore za koji su sredstva obezbijeđena iz grantova. I naravno, ono što je jako važno u ovom projektu, regionalno djelovanje, koje će, nakon ministarskog sastanka u Zagrebu u oktobru ove godine biti nastavljeno u Tirani gdje će, osim ministara, prisustvovati i predstavnici partnera i investitora i kada očekujemo da će, osim studije izvodljivosti, biti definisan i poslovni model.

DN: Radovi na podmorskom kablu počeće početkom naredne godine, a najavljuje se i investicija u drugi blok termoelektrane. Šta su konkretni efekti tih projekata u narednoj godini?

Prvo, efekti su same veličine investicija i jasno je šta to znači za finansije i većih ekonomija a ne naše. Da podsjetim da je Blok II investicija od 300 miliona, da je po pitanju kabla znatan dio investicije na našoj teritoriji, u infrastrukturi… Drugo, investicije te veličine povlače i povećanje zaposlenosti

u periodu izgradnje. Početak radova na terenu je šansa i za domaću operativu. Osim toga, značajni efekti su i u infrastrukturi koja prati ovako velike investicije…

DN: SDP često zamjera na Vladinoj politici u oblasti ekonomije, posebno u aluminijskom sektoru. Ima li nešto što Vi njima zamjerate?

Na nivou Vlade imamo dobru saradnju, prije svega sa resornim potpredsjednikom za ekonomiju i finansije iz redova SDP-a, Vujicom Lazovićem.

DN: Može li se privreda nadati boljim uslovima za privređivanje u narednoj godini?

Gdje su neophodna ta poboljšanja?

Vlada Crne Gore je definisala niz podsticajnih mjera za privredu.

U sklopu ukupnih mjera i mi u Ministarstvu ekonomije smo definisali projekat biznis zona, koji predviđa niz poreskih i administrativnih olakšica na lokalnom i republičkom nivou na određenom infrastrukturno opre-

mljenom zemljištu. Program je podržan i od Evropske komisije.

Biznis zone su proglašene u opštinama Berane, Kolašin, Cetinje, Nikšić, Ulcinj i Bijelo Polje. Opština Mojkovac je početkom 2013. godine izrazila interesovanje za učešće u projektu i u toku je analiza potencijalnih područja za proglašenje biznis zone. Ovak v i m projektima n a stal i m iz potrebe za unapređenjem poslovn o g ambi-

BINGULAC

Crnu Goru očekuju brojni projekti

AMCHAM

Foto: Mirko Savović

Najavljene investicije čine Crnu Goru privlačnom Najava velikih turističkih projekata duž obale i izgradnja auto-puta učiniće Crnu Goru privlačnom turističkom destinacijom i donijeće prijeko potrebni kapital crnogorskoj ekonomiji, ocijenio je izvršni direktor Američke privredne komore (AmCham) Edin Seferović.

On je u intervjuu agenciji Minabiznis kazao da je AmCham ohrabrena najavama o velikim investicijama, s obzirom da je trenutna ekonomska situacija u Crnoj Gori veoma izazovna.

“Ukoliko projekat izgradnje autoputa bude završen do Beograda, Luka Bar će postati privlačniji centar za transport robe iz i u region, što može biti veoma značajan ekonomski faktor”, ocijenio je Seferović.

Prema njegovim riječima, brojne grane privrede imaju poteškoća u održavanju svojih prihoda na istom nivou kao i prethodnih godina. Potražnja je smanjena zbog raznih poreza, a neefikasnost u sprovođenju politika je uticala na to da ekonomski uslovi budu manje povoljni za privrednike koji žele da posluju na određenom nivou.

Na pitanje šta najviše usporava ekonomski razvoj države, Seferović je odgovorio da se, pored pojedinih

jenta, očekujemo efekte u povećanju broja investicija, malih i srednjih preduzeća, zaposlenosti i supstituciju uvoza… Osluškujemo stalno informacije sa tržišta jer moramo da konkurišemo drugim investicionim destinacijama I uvijek smo spremni na dodatne olakšice za biznise. Takve pretpostavke su definisane i u bužetu.

DN: Prethodne tri godine mandata bile su za Vašu poziciju veoma turbulentne. Očekujete li da će naredne tri biti mirnije i jednostavnije?

Očekujem da će u narednom periodu sve počete i planirane investicije dati značajne i mjerljive rezultate. Naravno da ćemo i dalje biti vrlo osjetljivi na globalna dešavanja u ekonomiji, za koje sada postoje oprečni stavovi o tome da li će biti bolje ili ne. Ali ohrabruje činjenica da smo, uprkos neplanirano dugom trajanju krize, uspjeli da uđemo u realizaciju značajnih projekata u energetici, turizmu, saobraćaju… Naravno, očekujem i završetak procesa restrukturiranja velikih sistema, koji je u toku kao i da će velike investicije o kojima pričamo biti u punom zamajcu.

Edin Seferović

nedostataka u radu državne administracije i primjeni zakona, značajni izazovi odnose na nedostatak visokokvalifikovane radne snage.

“Taj problem, kao i restriktivna radna regulativa su dva pitanja sa kojima Crna Gora mora da se izbori ukoliko želi da poboljša poslovnu klimu za nove investitore”, poručio je Seferović.

AmCham smatra da radna regulativa treba da bude reformisana, a norme Zakona o radu i kolektivnih ugovora treba strogo sprovoditi

u cilju smanjenja zloupotreba radnika i sprečavanja privrednika koji ne poštuju zakone da podstiču nefer konkureciju.

AmCham će, prema riječima Seferovića, ove godine osnovati komitet koji će se baviti zakonodavstvom u zdravstvenoj industriji, a zajedno sa AmCham organizacijama iz regiona intenzivnije će raditi na promovisanju boljih uslova za poslovanje na svim njihovim tržištima, u cilju privlačenja što više američkih investicija u region.

Naredne godine Crnu Goru očekuju brojni projekti u oblasti infrastrukture, energetike, kao i rješavanje problema srpskih, turističkih preduzeća u vlasništvu Srbije na crnogorskom primorju, ocijenio je ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac.

On je nedavno prisustvovao sjednici Upravnog odbora Srpsko-crnogorskog poslovnog kluba. Ambasador Republike Srbije u Crnoj Gori, kako je saopšteno iz ovog kluba, zadovoljan je što već drugi put u kratkom roku prisustvuje sastanku sa najuglednijim crnogorskim privrednicima.

“Od strane kluba i prije svega predsjednika kluba inicirano je rješavanje brojnih problema zahvaljujući njegovom ličnom i profesionalnom autoritetu u komunikaciji sa poslovnim ljudima i državnim organima Srbije i Crne Gore”, ocijenio je Bingulac.

On je konstatovao da je ostvareni obim spoljnotrgovinske razmjene Srbije i Crne Gore je zasluga i poslovnog kluba u čijem sastavu su najugledniji privrednici koji sa Srbijom u spoljnotrgovinskoj razmjeni ostvaruju blizu milion dolara prometa. Naglasio je da će njegov prioritet biti unapređenje privredne saradnje kao i pomoć privrednim subjektima i razvojnim

projektima u Crnoj Gori, za šta postoje svi preduslovi.

Na sjednici poslovnog kluba predsjednik Radivoje Rašović upoznao je prisutne sa odlukom Privredne komore Srbije o prestanku rada predstavništva Privredne komore Srbije u Crnoj Gori i podnio izvještaj o radu za 2013. godinu, kao i plan rada za 2014. godinu. Ocijenjeno je da je poslovni klub intenzivno radio na stvaranju ambijenta za sigurniju, stabilniju i dugoročniju privrednu saradnju između Crne Gore i Srbije.

“Poslovni klub je okupio preko 120 članova i postao prepoznatljiva adresa na ovim prostorima za rješavanje brojnih i godinama nagomilanih problema, prije svega privrednih subjekata iz Srbije u državnom vlasništvu kao što su: Inex Zlatna obala, Recreatours, Epsturs, Galenika i mnogobrojni drugi problemi kao i rešavanje velikog broja sudskih sporova i naplata potraživanja”, navodi se u saopštenju ovog kluba.

U saopštenju se dodaje da je na sjednici ocijenjeno da klub treba maksimalno podržati i finansijski i kadrovski i osposobiti da preuzme i poslove predstavništva Privredne komore Srbije u Crnoj Gori.

I.C.

8 DRUŠTVO

pETAK, 3. 1. 2014.

GrIN hoUm

Drugi blok TE ubijao bi 16 ljudi godišnje Green Home i Greenpeace: Gradnja drugog bloka TE je potencijalna ekološka bomba

Novi blok Termoelekrane (TE) u Pljevljima mogao bi prouzrokovati i do 16 prijevremenih smrti godišnje, odnosno 622 za 40 godina rada, pokazalo je istraživanje koje je uradila nevladina organizacija Grin houm u saradnji sa globalnim ekološkim pokretom Grinpis.

Programski direktor Grin houma, Jelena Marojević-Galić, kazala je da su to alarmantni podaci i da je porazna činjenica da u Crnoj Gori do sada, po naučnoj metodologiji, nije urađena ni retrospektivna, ni prospektivna studija o uticaju zagađenja iz TE Pljevlja na zdravstveno stanje stanovnika Pljevalja.

“Iako Vlada planira nastavak korišćenja uglja u cilju proizvodnje energije narednih 40 godina”, kazala je Marojević-Galić agenciji MINA. Prema njenim riječima, da bi se jasno odgovorilo na pitanje šta Crna Gora dobija a šta rizikuje gradnjom drugog bloka TE, potrebno je uraditi ozbiljne i opsežne analize, ekonomske, ekološke, kao i one o uticaju na zdravlje.

Ona je rekla da su analizirali i pojavnost respiratornih oboljenja, pa bi tako izgradnja novog bloka u Pljevljima prouzrokovala 110 slu-

čajeva djece sa potrebom liječenja akutne astme godišnje, a zbog potreba za odsustvom sa posla zbog bolovanja izgubilo bi se 14 radnih godina.

“Pri ovim analizama nijesmo računali uticaje postojećeg bloka, čiji se nastavak rada do 2030. predviđa Strategijom energetike, tako da u slučaju paralelnog rada ovi podaci mogu biti i daleko drastičniji”, upozorila je Marojević-Galić.

U analizi su se, kako je kazala, bavili i ekonomskim parametrima, pa su eksterni troškove od realizacije tog projekta izračunati na 75 miliona eura godišnje.

U Grin houmu smatraju da bi se svaka ozbiljna i odgovorna Vlada morala pozabaviti tim pitanjima prije nego što donese odluku da nastavi sa ekspolatacijom uglja u svrhu proizvodnje energije.

“Kao naš doprinos, mi ćemo naše podatke i analize dostaviti na nadležne adrese, ali svakako sa njima upoznati i javnost Crne Gore i građane Pljevalja”, najavila je Marojević-Galić.

Ona je naglasila da je pitanje izgradnje novog bloka TE u Pljevljima je vrlo kompleksno, i da ga ne bi trebalo svesti samo na izbor investitora i njegove ponude. Bo.P.

Dežura pet domova zdravlja Dom zdravlja Podgorica, Nova Varoš, Konik, Tuzi i Zeta biće dežurni za vrijeme novogodišnjih i božićnih praznika, zaključno sa 8. januarom, saopšteno je iz Službe za odnose s javnošću Doma zdravlja Podgorica.

Oni su objasnili da će izabrani doktori za odrasle raditi u zdravstevnim objektima Nova Varoš i Konik, svih dana praznika od sedam do 21 sat.

Izabrani doktori za djecu radiće u zdravstvenom objektu Nova Varoš 24 sata dnevno.

Zdravstveni objekti Tuzi i Zeta tokom praznika radiće od sedam do 15 sati.

Bo.P.

Starosna granica za odlazak u penziju povećava se za muškarce za po dva mjeseca, a za žene tri mjeseca

PENZIJE

Tri bicikla LGBT Forumu Progres

Povećava se starosna granica

Biciklistički klub Nikbajk poklonio je tri bicikla LGBT Forumu Progres, koja će koristiti štićenici skloništa, koje djeluje u okviru te organizacije.

Prvakinja Crne Gore u biciklizmu Nikolina Despotović, u ime takmičara i članova nikšićkog kluba Nikbajk, predala je bicikla upravniku LGBT Skloništa Mirsadu Fejziću.

Iz Foruma Progres saopštili su da je BK Nikbajk prvi crnogorski sportski kolektiv koji otvoreno promoviše borbu protiv homofobije i inkluziju LGBT osoba u sportu.

“Takmičari BK Nikbajk na brojnim domaćim i reginalnim trkama nosili su vidljive oznake crnogorske LGBT zajednice. Taj klub je najtrofejniji i jedan od najuspješnijih biciklističkih klubova u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju. Bo.P.

Starosna granica za odlazak u penziju počinje da se povećava od ove godine, i to za muškarce za po dva mjeseca, a za žene tri mjeseca, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Iz Ministarstva su agenciji Mina-biznis kazali da je povećanje starosne granice predviđeno izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), koji je stupio na snagu 6. januara 2011. godine.

“U prelaznim odredbama je propisano da se svake godine povećava starosna granica osiguranika i to za muškarce za po dva mjeseca, a za žene tri mjeseca.

Tako će od danas uslov za sticanje prava na starosnu penziju za žene biti 60 godina i tri mjeseca života i 15 godina penzijskog staža, a za muškarce 65 godina i dva mjeseca života i 15 godina

penzijskog staža”, objasnili su iz Ministarstva.

Osiguranik žena u ovoj godini stiče pravo na starosnu penziju kad napuni 55 godina i tri mjeseca života i 35 godina i tri mjeseca staža osiguranja.

“Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju i kad navrši 40 godina staža osiguranja, bez obzira na godine života”, naveli su iz Ministarstva.

Zakon iz januara 2011. predviđa postepeno podizanje granice za sticanje prava na starosnu penziju sa 65 za muškarce, odnosno sa 60 za žene, na 67 godina.

Zbog postepene primjene izmjena Zakona o PIO, uslovi za sticanje ovog prava razlikuju se za svaku godinu do njene pune primjene, koja za muškarce stupa na snagu 2025. godine, a za žene 2041. godine.

I.C.

JUVENTAS

ISPoD ProSJEKA

svako deseto preduzeće u Pomogli 684 Crnoj Gori u vlasništvu žena narkomana i 215 zatvorenika

Vrijeme ženskog preduzetništva tek dolazi i to sa perspektivom rastućeg udjela u privatnom biznisu, a samim tim i ekonomskom rastu, ocijenili su iz Privredne komore Crne Gore (PKCG).

Sekretar Odbora za žensko preduzetništvo PKCG Nina Drakić rekla je agenciji Mina-biznis da aktivno uključivanje žena u privredni život i procese donošenja odluka, donosi privredni progres, a time i bolji život.

“Stvaranje preduzetničke atmosfere za žene, podstaći će rast malih i srednjih preduzeća, a samim tim i ukupan ekonomski rast”, smatra Drakić.

Prema njenim riječima, broj preduzetnica se na globalnom nivou svakodnevno povećava, što je rastući trend i u Crnoj Gori posljednjih godina.

“Ipak, podatak da je tek svako deseto preduzeće u Crnoj Gori u vlasništvu žena, što je znatno manje u odnosu na države regiona, a posebno EU, ukazuje na ogroman prostor za razvoj ženskog biznisa”, saopštila je Drakić.

Ona je navela da poslovni ambijent u Crnoj Gori pruža jednake uslove za otpočinjanje biznisa i ženama i muškarcima, ali da je za žene u biznisu ipak evidentan takozvani “stakleni plafon”, jer one slabije napreduju u poslu u odnosu na muškarce.

“Razlog tome leži u činjeni-

Vrijeme ženskog preduzetništva tek dolazi

ci da su žene opreznije i sklonije da realnije sagledaju zahtjeve koje neke pozicije nose i znatno im je otežano obavljanje pojedinih funkcija zbog usklađivanja brojnih obaveza i činjenica da nijesu u dovoljnoj mjeri politički ambiciozne i angažovane, što je neophodno za napredovanje i obavljanje pojedinih funkcija”, tvrdi Drakić.

Prema njenim riječima, biće potrebno puno napora da se “stakleni plafon” slomi.

Napori i na globalnom i na individualnom planu, kako smatra Drakić, moraju polaziti od toga da uvaže i afirmišu potencijal i kapacitet ženske radne snage.

Drakić je podsjetila da Vlada radi na kreiranju politika koje imaju za tendenciju unapređenje ženskog preduzetništva.

Ona je zaključila da ženski biznis ima veliku šansu da opstane i da se uspješno integriše u nove tržišne strukture koje su u nastajanju na putu Crne Gore ka EU. Bo.P.

Nevladina organizacija (NVO) Juventas prošle godine je kroz programe podrške pomogala 684 korisnika droga, 182 seksualna radnika i 215 zatvorenika.

Iz Juventasa su pojasnili da je Program smanjenja štete, pokrenut u Evropi osamdesetih godina tokom epidemija HIV-a, a cilj mu je bio da se ograniči kontaminacija virusima (HIV, Hepatitis B i C) među korisnicima droge.

Program se koncentriše na pružanje usluga korisnicima droga, zatvorenicima i osobama koje pružaju seksualne usluge.

“Tokom prethodne godine servisi su pruženi za 584 korisnika droga koji injektiraju, 100 korisnica droga koje injektiraju, 149 seksualne radnice, 33 seksualna radnika, 203 zatvorenika i 12 zatvorenica”, kazali su agenciji Mina iz te nevladine organizacije.

Prošle godine dato je 250 savjetovanja o testiranju, 429 savjetovanja o HIV-u, 703 savjetovanja o hepatitisima i 157 o drugim polno prenosivim infekcijama.

“O rizicima korišćenja droga pruženo je 675 savjetovanja, o liječenju bolesti zavisnosti 1.755. O bezbjednom korišćenju droga savjetovano je 345 puta. O metadonskom programu održavanja savjetovano je 566 puta, a o upotrebi kondoma 613

savjetovanja, za osobe koje intravenski koriste droge. O prevenciji predoziranja dato je 121 savjetovanje”, naveli su iz Juventasa.

Prema njihovim riječima, o ljudskih pravima korisnici su dobili 93 pojedinačne edukacije.

“Usluge socijalnog radnika u domenu obezbjeđivanja socijalne pomoći korišćene su 106 puta, dominantno od strane seksualnih radnica. Besplatna pravna pomoć pružena je 248 puta, a obezbijeđena je kroz partnerski odnos sa Centrom za monitoring i istraživanja”, kazali su iz Juventasa.

Kako su naveli, prošle godine ljekar je pružio usluge za 97 korisnika droga i 57 seksualnih radnica, dok je socijalni radnik pružio 268 usluga muškarcima koji injektiraju, 64 za žene koje injektiraju, 955 za seksualne radnice, 31 za seksualne radnike i 13 savjetovanja u ZIKS-u.

Psiholog/psihijatar je imao 154 sesije sa korisnicima droga, 44 sa korisnicama droga i 63 sa seksualnim radnicima.

Terenski radnici Juventasa pružili su usluge 1742 puta korisnicima droga, 313 puta korinicima droga, 148 puta za seksualne radnice, 42 puta za seksualne radnike i 63 puta za zatvorenike.

Ukupno je pruženo 930 zatvorskih savjetovanja.

Bo.P.

DRUŠTVO 9

PETAK, 3. 1. 2014.

ZDRAVSTVENI SISTEM

O korupciji se više priča nego što je stvarno ima Ministar zdravlja Miodrag Radunović ocijenio je u razgovoru za Dnevne novine da će u 2014. kvalitet zdravstvenih usluga biti podignut na viši nivo, procesuirane i sve pritužbe Milica Krgović

N

a adresu Ministarstva zdravlja tokom 2013. godine pristigle su 153 pritužbe građana Crne Gore, a podnijeta je i jedna prijava na sumnju u postojanje korupcije. Primjedbe koje je dobio resor Miodraga Radunovića uglavnom su se odnosile na neprimjerene postupke zdravstvenih radnika i saradnika, dužinu čekanja na preglede, nedostatak ljekova…

Komentarišući broj pristiglih pritužbi koje su se odnosile i na organizaciju rada zdravstvene službe, ministar Radunović je u razgovoru za Dnevne novine kazao da se su pritužbe, shodno ovlašćenjima i nadležostima Ministarstva procesuiranem, dok su stranke koje su ih podnijele obaviještene o preduzetim mjerama.

● KONKURENCIJA BI

PODIGLA KVALITET

Govoreći o tome koja je najslabija karika crnogorskog zdravstvenog sistema, Radunović je rekao da je to nedostatak kvalitetne konkurencije dijelu zdravstvenog sistema u državnom vlasništvu, koji ima monopol na pružanju medicinske zaštite.

“Zdrava konkurencija, posebno privatnih ustanova, sasvim sigurno doprinijela bi podizanju nivoa kvalitetne zdravstvene zaštite. Pojavom takve konkurencije može isplivati kvalitet i u javnom sistemu. Vjerujem da će 2014. godina dati određene rezultate po tom pitanju”, kazao je Radunović.

Na pitanje da li je zadovoljan radom direktora zdravstvenih ustanova, ministar je odgovorio da je proces koji je iza nas pokazao da jedan dio naših zdravstvenih ustanova ne ispunjava u potpunosti svoju ulogu.

“Ne može se jedna zdravstvena

2014.

godina bi trebalo da dâ rezultate kada je u pitanju zdrava konkurencija koja bi doprinijela unapređenju javne zdravstvene zaštite politika implementirati ako nema dobar prijem kod menadžera, a očigledno je da pojedini menadžeri ne prepoznaju svoju ulogu u punom i pravom smislu.

Smatram da je dosta toga vezano za usvajanje Zakona o zdravstvenoj zaštiti i formiranje zdravstvenih centara, gdje definitivno ulogu generalnog menadžmenta zdravstvenih centara trebalo bi da preuzme osam menadžera i njihovih timova. Oni će biti nosioci svih aktivnosti i očekivano primjeniti politike koju kreira Ministarstvo”, naglasio je Radunović.

Govoreći o postojanju korupcije u zdravstvu, Miodrag Radunović izjavio je da je pravo na zdravstvenu zaštitu jedno od osnovnih ljudskih prava zagarantovanih Ustavom, te da niko nema pravo da ugrozi pravo čovjeka na život.

“U pojedinim segmentima zdravstvene zaštite prepoznali smo mogućnost manipulacije pa-

Opravdane žalbe na neljubazno osoblje Komentarišući česte žalbe pacijenata na neljubazno medicinsko osoblje, Radunović smatra da kod građana postoji opravdano nezadovoljstvo pružanjem usluga u pojedinim segmentima zdravstvene zaštite i u nekim medicinskim ustanovama, gdje je dostupnost zdravstvene zaštite limitirana nekada i personalnim odnosom pojedinaca, ali nikako kompletnog sistema.

“Ubijeđen sam da najveći dio zdravstvenih radnika svoj posao radi časno, profesionalno i u skladu sa etičkim normama. Smatram da se boljom organizacijom službi na nivou zdravstvenih ustanova od strane direktora, pravilnim rasporedom radnog vremena, dvosmjenskim radom, maksimalnom iskorišćenošću posteljnog fonda, ambulanti i operacionih sala, sigurno mogu smanjiti liste čekanja za preglede, dijagnostičke procedure i operacije i time obezbijedi dostupnija zdravstvena zaštita”, naglasio je Radunović.

Dodao je da je u tom pravcu Ministarstvo u saradnji sa Fondom za zdravstveno osiguranje uključilo dio privatnih zdravstvenih ustanova za pružanje usluga, sa kojima je potpisan sporazum za pružanje usluga, a

sve u cilju da se smanje liste čekanja na specijalističke preglede, dijagnostiku i liječenje, a samim tim eliminiše opravdano nezadovoljstvo građana.

“Ipak, u tom dijelu treba imati i razumijevanja. Činjenica da liste čekanja postoje ne samo kod nas, već i u mnogo razvijenijim i bogati-

jim sistemima i zdravstvenim centrima, samo treba organizovati rad da to čekanje bude u razumnoj mjeri i transparentno”, kaže Radunović.

cijenata, kao na primjer odlaganje zakazanih operacija ili dijagnostičkih procedura, kao i upućivanje pacijenata na nezakonito `stimulisanje`zdravstvenih radnika”, rekao je Radunović.

Prema njegovim riječima, uređivanjem zdravstvenog sistema i reformom na sekundarnom nivou (opštih i specijalnih bolnica) i tercijarnom nivou (KCCG) stvorili su uslove za eliminisanje koruptivnih radnji, a time svoriti mogućnost ostvarivanje zakonskih prava pacijenata.

● NEĆE DOZVOLITI

KRŠENJE KODEKSA

“Kroz transparentnost listi čekanja, osnivanjem mreže zdravstvenih ustanova stvorila se mogućnost za dopunski rad ljekara, formiranjem Komisije za kontrolu kvaliteta i uvođenjem institucije zaštitnika prava pacijenata u svim zdravstvenim ustanovama, stvorili smo uslove za suzbijenje i eliminisanje ove neželjene pojave, koja stvara lošu sliku zdravstvenog sistema u očima javnosti”, istakao je Radunović.

Poručio je da zdravstveni resor podržava sve aktivnosti suzbijanja negativnih pojava u crnogorskom zdravstvenom sistemu u cilju obezbjeđiva-

nja kvalitetne zdravstvene zaštite građana i zaštite zaposlenih u zdravstvu koji podržavaju profesionalnu etiku, savjestan rad, odgovornost i principe moralnog ponašanja.

“Ministarstvo sigurno ne podržava i neće dozvoliti kršenje kodeksa profesionalne etike na uštrb pacijenata i onih zaposlenih koji predano, profesionalno i

odgovorno obavljaju svoj posao.

Iako se posljednjih nekoliko godina mnogo govorilo o korupciji u crnogorskom zdravstvu, moram da kažem da je to uglavnom bio utisak stvoren u javnosti. Ovo ističem, jer se Ministarstvu i pored naše iskazane namjere za potpunu otvorenost i saradnju za rasvjetljavanje ovog problema, javio zaista mali broj građana sa prijavljivanjem sumnje za postojanje koruptivnih radnji.

Svi takvi slučajevi su proslijeđeni nadležnim organima”, uvjerava Radunović.

On je podsjetio da su Predlogom zakonom o zdravstvenoj zaštiti koji je usvojila Vlada i koji će se početkom godine naći u skupštinskoj proceduri stvorene normativne pretpostavke za organizacione promjene, formiranjem nove ustanove-zdravstvenog centra.

“Takvo rješenje se temelji na potrebi racionalizacije postojeće mreže zdravstvenih ustanova, vertikalnom i horizontalnom integracijom primarnog i sekundarnog nivoa. Planirano je formiranje osam zdravstvenih centara u cilju kvalitetnije i efikasnije zdravstvene zaštite, veće mobilnosti ljekara, dostupnosti novih dijagnostičkih tehnologija, uz racionalnije korišćenje resursa”, rekao je Radunović.

10 HRONIKA OPTUŽNICA

Nikšićanin optužen da je pokušao da ubije fudbalera Više državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Nikšićanina Andrije Markovića (28) zbog sumnje da je pokušao da ubije fudbalera Sutjeske Milenka Nerića. Osim za pokušaj ubistva, Marković se tereti i za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je dodijeljen sudiji Višeg suda u Podgorici Vesni Pean, a optužnicu zastupa zamjenik Višeg državnog tužioca Željko Tomković.

Marković se tereti da je 28. septembra u Ulici Gojka Gačevića, ispred ugostiteljskog objekta

“Diamond”, iz pištolja ispalio dva metka u Nerića kojem je tako nanio teške tjelesne povrede. Fudbalera je pogodio jedan hitac u predjelu ručnog zgloba lijeve ruke, nakon čega je Marković pobjegao. U optužnici se navodi da je Nikšićanin ovo krivično djelo počinio iako je bio svjestan da može ubiti Nerića, pa je to, po mišljenju tužioca i htio, pri čemu je doveo u opasnost živote Andrije Spasojevića, Mitra Dakovića i Branka Mijuškovića koji su se nalazili u neposrednoj blizini Nerića.

M.V.P.

Uskoro suđenje trojici optuženih

Predmet protiv Ardijana Prenrekaja iz Đakovice i Ulcinjana Besarta Salijevikija i Đerđa Arbernodua optuženih za razbojništvo, dodijeljen je sudiji Višeg suda Vesni Pean. Oni se terete da su 27. avgusta na ušću Bojane u Ulcinju, ušli u lokal “SFRJ” kada su se gosti razišli. Prenrekaj je navodno Dražena Đakonovića, koji je radio kao čuvar kafića, metalnom šipkom udario u glavu, a Arberd pajserom. Đakonović je pao, a okrivljeni su, dok je on ležao na podu, nastavili da ga udaraju nogama i šipkama nanoseći mu teške povrede.

Poslije toga, navodno, Prenrekaj je iz šanka ukrao lap top i torbu sa 240 eura. Zatim su pošli do kuće Prenrekaja gdje su u dvorištu sakrili deplijen.

M.V.P.

Foto: Milovan Danilović

PETAK, 3. 1. 2014.

Kuća u kojoj je pronađeno beživotno tijelo starice

NIKŠIĆ

Starica brutalno ubijena u kući?

Starica Marija Mara Raičević (77) čije je beživotno tijelo pronađeno 1. januara u porodičnoj kući u naselju Rubeža, kako saznaju DN, ubijena je na svirep način.

Starica je najvjerovatnije ubijena u noći dočeka Nove godine, a niko od komšija nije čuo šta se dešavalo u njenoj kući. Raičević je živjela sama od kada je, prije nekoliko godina, umro njen suprug. Rođaci koji stanuju u istoj kući u kojoj i starica, primijetili su polomljen prozor nakon čega su obavjestili policiju. Na savjet policije ušli su u kuću i zatekli mrtvu staricu. Uviđaj je obavila policija, a beživotno tijelo stari-

ce prevezeno je u Forenzički centar na obdukciju.

Prema nezvaničnim saznanjima Dnevnih novina, u kući u kojoj je nađeno beživotno tijelo Nikšićanke, izvršena je premetačina, ali ništa nije ukradeno. Policija traga za počiniocima pokušaja krađe kako bi utvrdili da li imaju veze sa smrću starice. Rođaci i komšije zatečeni su ovim nemilim događajem.

Niko ne može ni da pretpostavi ko bi i zbog čega tako nešto moga da uradi. Raičević je živjela u dobrim odnosima sa svim komšijama i rođacima, a ćerka koju je ostavila za sobom živi na Cetinju.

M.R.

REVOLVERSKI OBRAČUN U LOKALU

Baranin osuđen na 10 godina zatvora Vijeće sudije Višeg suda u Podgorici Ratka Ćupića, osudilo je Baranina Budimira Peličića na 10 godina zatvora zbog obračuna u lokalu “Panter” u Baru u kojem je stradao Mitar Bošković. Istom odlukom, braća Željko i Goran Anđelić oslobođeni su krivice jer su se kritične prilike branili od Peličića koji je osuđen za teško djelo protiv opšte sigurnosti.

U presudi se navodi da je okrivljeni Baranin tokom obračuna u kafiću, koji se dogodio 25. novembra 1994. godine, ispalio hitac od kojeg je stradao Bošković. Peličić je, prema mišljenju suda, tada s umišljajem pokušao da ubije Željka Anđelića i s umišljajem doveo u opasnost goste u lokalu.

“On je prilikom ulaska u lokal, videći Željka Anđelića da sjedi za šankom sa svojim bratom Goranom, udario ga u glavu drškom revolvera. Zatim se izmakao nazad i iz revolvera ispalio više hitaca u prav-

cu Željka Anđelića koji ga nijesu pogodili, ali je jedan pogodio Mitra Boškovića u predjelu lijevog pazuha. Bošković je preminuo usljed iskrvavljenja iz aorte i pluća”, piše u presudi.

Sudija Ćupić, u obrazloženju presude, naveo je da je Peličić oslobođen optužbe da je pucajući u Željka Anđelića, kojeg je promašio, počinio krivično djelo “ubistvo u pokušaju”. Željko Anđelić teretio se je počinio krivična djela “teško djelo protiv opšte sigurnosti” i “ubistvo u pokušaju”, na način što je, kada je Peličić krenuo da puca, on uzvratio paljbu, ispalivši u njegovom pravcu nekoliko hitaca. Sud ga je oslobodio odgovornosti zaključujući da je kritične prilike odbijao protivpravni napad od sugrađanina.

Prethodnom presudom Peličić je bio osuđen na jedinstvenu kaznu od 11 godina i šest mjeseci zatvora zbog ubistva u pokušaju i teškog djela protiv opšte sigurnosti. M.V.P.

KRAĐA, PREVARA, PRINUDA

Podgoričaninu 38 mjeseci robije Podgoričanin Aleksandar Radulović (40) osuđen je na tri godine i dva mjeseca zatvora zbog krivičnih djela “teška krađa”, “prevara” i “prinuda”. Presudu je izrekao sudija Osnovnog suda u Bijelom Polju, Rahma Banda.

Radulović se teretio da je 3. juna prošle godine u jutarnim satima u naselju Tutići kod Mojkovca provalio u kuću Dušana Medojevića.

U optužnici zamjenice Osnovnog državnog tužioca Katarine Kljajević piše da je okrivljeni provalio u kuću pomoću ključa koji mu je iskopirao i predao Ajdin Ajdini.

“Sa stola u spavaćoj sobi uzeo je 400 eura, iz fioke od komode 8.000

i iz električnog šporeta još 46.750 švajcarskih franaka. U namjeri da pribavi protivpravnu imovinsku korist, okrivljeni je prikazao Dušanu Medojeviću da će prodati njegov poslovni prostor u Podgorici, kao i stan površine 60 kvadrata.

Medojević je u četiri navrata davao Raduloviću novac u ukupnom iznosu 80.000 eura, koje je obećao da će vratiti od prve rate od prodatih objekat”, navodi se u optužnici.

Raduloviću je takođe stavljeno na teret da je neutvrđenog dana u maju prošle godine u selu Tutići prinudio svog maloljetnog sestrića J.M. da Ajdiniju preda ključ od kuće svog strica Dušana Medojevića, kod kojeg je stanovao. B.Č.

HRONIKA 11

PETAK, 3. 1. 2014.

U ubistvo umiješana i crnogorska UDBA?

PERKOVIĆEV ADVOKAT O LIKVIDACIJI ĐUREKOVIĆA:

Stjepan Đureković

Svetlana Kumburović

B

ivši šef jugoslovenske tajne bezbjednosne službe Josip Perković, koji je prvog dana Nove godine u Hrvatskoj uhapšen zbog sumnje da je organizovao ubistvo emigranta Stjepana Đurekovića u Bavarskoj 1983. godine, kazao je za hrvatske medije da je to ubistvo isplanirala savezna UDBA, a da su ga ubili Crnogorci. Takve navode potvrdio je Dnevnim novinama njegov advokat Ante Nobilo, tvrdeći da za to ima dokaze.

Po teoriji Perkovića, ubistvo Đurekovića, direktora naftne kompanije INA, 1983 godine bilo je isplanirano u Beogradu, a akcijom je koordinisao Stane Dolanc, jedan od najbližih saradnika Josipa Broza i tada prvi policajac Jugoslavije. Kako je Perković ispričao hrvatskim medijima neposredno pred hapšenje, ubistvo Đurekovića je smišljeno u jugoslovenskoj tajnoj službi, a egzekucija je navodno prepuštena crnogorskoj Službi državne bezbjednosti. Niko u Hrvatskoj, kako tvrdi Perković, sa time nije imao veze. Ubistvo su počinili, navodno, ljudi iz kriminalnog podzemlja, a jedan od ubica je, kako je naveo, još živ. Među egzekutorima se pominje Željko Ražnatović Arkan, ubijeni vođa srpskih paravojnih formacija, često dovođen u vezu sa kriminalom.

Osim njega, na Perkovićem spisku su i petorica Crnogoraca. Neki od njih bili su do sada i uhapšeni, ispitani u Njemačkoj, pa pušteni na slobodu.

● KO JE ORGANIZOVAO I IZVEO UBISTVO

Perkovićev advokat Ante Nobilo u izjavi za DN kazao je da mu nije u interesu da optuži bilo koga. Ipak, kako je naveo, ako dođe do suđenja, dokazaće da nije hrvatska već crnogorska bezbjednosna služba sudjelovala u ubistvu Đurekovića.

“Ako, zlu ne trebalo, dođe do suđenja, mi ćemo upotrijebiti sve mjere i dokaze koje smo prikupili da dokažemo da hrvatska služba nije sudjelovala u toj akciji. Dakle, naša namjera nije da osuđujemo bilo koju osobu, već da dokažemo ono što je bilo, a to je da je Savezna služba bezbjednosti, uz potvrdu Saveznog Savjeta za zaštitu ustavnog poretka, i uz pomoć crnogorske službe, koja je stavljala na raspolaganje osobu koja se preziva Božović, koji je organizovao i izveo to ubistvo. Ja sam svjestan da je Giška (Đorđe Božović) mrtav, zato ga i spominjem. Naša ideja je samo da pokažemo da su te institucije sudjelovale u ovom ubistvu, odnosno, da hrvatska služba nije.

Dalje od toga nećemo ići, jer nije naš posao da radimo policijske i tužilačke djelatnosti”, kazao je Nobilo.

● TVRDE DA JE PREDMET ZASTARIO

Perković je uhapšen samo nekoliko sati od stupanja na snagu zakonske izmjene na osnovu kojih se evropski nalog za hapšenje primjenjuje i na krivična djela počinjena prije septembra 2002. godine. Njemu je nalog za hapšenje uručen već u prvim satima Nove godine, a na odluku o pritvoru koji treba da traje do eventualnog izručenja, Perkovićev advokat juče je uložio žalbu na takvo rješenje. Advokat vjeruje da do suđenja Perkoviću neće doći jer je predmet kako je objasnio, zastario po hrvatskom ali i evropskom pravu.

“Perković je uhapšen 1. januara i određen mu je pritvor do odluke o izručenju odnosno o neizvršenju. Ja ću za nekih sat vremena predati žalbu na takvu odluku, a zatim u roku od 8 dana Županijski sud u Zagrebu saziva sjednicu na kojoj će se raspraviti i donijeti odluka. Potom ostaje još tri dana roka za žalbu na takvu odluku, a Vrhovni sud Hrvatske u naredna tri dana treba odlučiti o toj žalbi”, po-

jasnio je juče proceduru Perkovićev advokat.

Prema pisanju hrvatskih medija, Njemci vjeruju da iza svega stajao predsjednik Predsjedništva SFRJ Mika Špiljak, čijeg sina Vanju je ugrozio Stjepan Đureković, jedan od direktora INE, koji je iz zemlje pobjegao zbog privrednih malverzacija. Navodno je Đureković otkrio niz malverzacija koje je počinio Špiljkov sin, zbog čega je i smišljena njegova likvidacija.

O s i m Perkovića, policija je uhapsila Perkovićevo g nekadašnjeg šefa

Josip Perković

u jugoslovenskoj tajnoj službi Zdravka Mustaća.

● HRVATSKA ŠTITILA PERKOVIĆA

Zagreb je nakon stupanja u EU u julu pokušao da zaštiti bivšeg funkconera jugoslovenske tajne službe zakonom poznatim kao “Lex Perković”. Izmjena Zakona

o pravosudnoj saradnji stupila je na snagu tri dana uoči pristupanja EU kako bi, prema ocjeni mnogih, onemogućila izručenje svih osumnjičenih za krivična djela počinjena prije 2002. godine. Zakon prozvan “Lex Perković”, pod pritiskom Evropske komisije, ponovo je izmijenjen, a rok za njegovu primjenu je bio 1. januar 2014. godine.

Nobilo: Ne pripremamo advokate u Njemačkoj Perkovićev advokat Ante vatskih medija koji su juče objavili da priprema tim Nobilo demantovao advokata u Njemačkoj koji će mu pomoći u odbraje navode ni Perkovića.

“Nije tačna informacija koja se pojavila u medijih r ma da smo kontaktirali njemačke odvjetnike. Čvrsto vjerujemo da će se poštovati evropski i hrvatski zakoni te da neće biti suđenja u Njemačkoj”, kazao je on.

Advokat je demantovao i informaciju da je njegov branjenik nakon hapšenja hitno prebačen u bolnicu. “Istina je da je on pregledan u bolnici, ali ne zbog cijele situacije već je to rutinska procedura kada je zaprimljen. Riječ je o pregledu na kojem se ustanovljava da li ima hroničnih bolesti, nakon čega je Anto Nobilo advokat Josipa Perkovića proslijeđen u pritvor”, naveo je Nobilo.

12 CRNA GORA doBro raSPoloŽEnJE

Novljani veselo u 2014.

HERCEG NOVI - U dobrom raspoloženju i veseloj atmosferi nekoliko hiljada Novljana i gostiju dočekalo je Novu godinu na Škveru uz grupe Valentino i Frajle.

U ponoć je tradicionalno predsjednk opštine Dejan Mandić čestitao građanima Novu godinu, poželjevši im sreću, zdravlje i uspjeh. Uslijedio je i veličanstven vatromet tačno u ponoć, a dobro raspoloženje na Škveru trajalo je do ranih jutarnjih sati. Preksinoć

PETAK, 3. 1. 2014.

Gotovo cijeli privatni i hotelski smještaj u Kolašinu je bio popunjen

su na istom mjestu poznate grupe Crvena jabuka i S.A.R.S. zabavljali Novljane i goste grada. I pored masovnog dočeka Nove godine i velikog broja ljudi nije zabilježen nijedan incident.

U opštoj bolnici u Meljinama nije bilo novogodišnjih beba. Tri sata prije ponoći u ovoj ustanovi rođena je Nevena koja je bila teška 3.800 grama. Inače, u ovoj ustanovi protekla godina je bila rekordna, a rođeno je čak 289 beba.

S.N.

Vino i GitarE

Doček na plaži, humanost na djelu Kolašin se tek zahuktava doČEK 2014

BAR - Barani su Novu 2014. godinu dočekali uglavnom u krugu svojih porodica uz tradicionalno bogatu trpezu sa rođacima i prijateljima. Ove godine izostalo je slavlje na trgu, ali je bilo je organizovano u nekim ugostiteljskim objektima, kafićima, restoranima, kao i u dva barska hotela u kojima su goste zabavljali lokalni muzičari.

Prema mišljenju mladih, najveselije je bilo u restoranu Savoja koji nije mogao da primi sve koji su željeli da dočekaju Novu godinu u ovom ugostiteljskom objektu, tako da se većina njih uputila ka Petrovcu i Budvi, ali

je bilo i onih koji su najluđu noć dočekali na barskoj plaži, uz gitaru i vino.

U Baru nije bilo ni novogodišnjeg koktela koji je Opština tradicionalno organizovala. Sredstva koja su za to namijenjena biće usmjerena onima kojima je to najpotrebnije: djeci sa posebnim potrebama i osobama koje se nalaze u stanju socijalne potrebe, istakao je gradonačelnik Bara Žarko Pavićević koji je čestitao Novu godinu svojim sugrađanima sa željom da ih posluži dobro zdravlje, da imaju puno radosti, sreće i uspjeha na porodičnom i poslovnom planu. A.LJ.

tradicionalno

Bez slavlja na otvorenom TIVAT - U Tivtu su doček i repriza novogodišnje noći, 1. januara, protekli bez problema, nije bilo remećenja javnog reda i mira, saopštili su iz tivatske policije. Ni u Hitnoj službi nije bilo većeg broja intervencija. “Tradicionalno”, dočeka Nove godine na otvorenom u Tivtu nije bilo. Tivćani su kao i prethodnih godina novogodišnju noć dočekali u krugu porodica i prijatelja. Mlađi Tivćani su

uglavnom staru godinu ispraćali u Herceg Novom i Budvi, jer ni Kotor nije imao organozovanog dočeka na otvorenom iako je to grad koji je prvi započeo organizaciju novogodišnjih dočeka na trgovima. Doček Nove godine u Tivtu je organizovan u hotelima „Splendido“ i „Magnolija“, kafićima i restoranima među kojima i „City hall“, a doček su organizovali i u klubu “My club”.

Z.K.

KOLAŠIN – Iako je Kolašin Novu godinu dočekao bez sniježnog pokrivača, nije izgubio svoju dugogodišnju titulu najboljeg zimskog turističkog centra za doček novogodišnjih praznika. Desetak kafića u glavnoj, odnosno popularnoj Sibirskoj ulici priuštili su i ove godine turistima dobar provod i zabavu do ranih jutarnjih časova. Ono po čemu se ove godine pored dobrog provoda Kolašin može pohvaliti je i podatak da nije prvi put bilo nijednog incidenta, a što je proteklih godina bila obavezna “poslastica” odnosno “šlag na tortu” negdje pred samu zoru.

U odnosu na prošlu godinu cijene alkoholnog i bezalkoholnog pića su bile nešto niže, ali i dalje paprena, dok vlasnici ugostiteljskih objekata grada na Tari “tješe” sugrađane da će se nakon 3. januara cijene vratiti na prvobitni nivo, odnosno biće kakve su bile prije praznika.

Ipak, za ljubitelje skijanja koji nijesu propustili da prvi dan Nove godine provedu u ski-centru Kolašin 1450, rukovodstvo ovog skijališta zahvaljujući sistemu za vještačko osnježavanje proizvelo je pola metra vještačkog snijega, te je to zapravo jedino mjesto za skijanje u Crnoj Gori. Kako je kazao direktor ski-centra Boban Šćepanović, ta činjenica je velikim dijelom uticala i na odabir ove destinacije za novogodišnje praznike, pa su smještajni kapaciteti Kolašina bili u potpunosti popunjeni.

“Naše skijalište prva dva dana nove godine posjetio je veliki broj gostiju, taj trend će se sigurno nastaviti i dalje. Na skijalištu radi ski-lift

Služba spasa

Kolašinska služba zaštite i spasavanja u Novu godinu je ušla i novom zaštitnom opremom koju su kao donaciju dobili od Kolašinaca koji žive u Danskoj.

Kako je kazao komandir te službe Željko Darmanović, ta oprema se sastoji od zaštinih čarapa, dukserica, pantalona, kapa, cipela i čizama, a što je veliki nedostatak pričinjavalo ovoj službi u prethodnom periodu.

“Svaka pomoć nam je dobrodošla, a ja bih apelovao na sve naše građane koji žive u inostranstvu da nam doniraju pomoć ovakve vrste jer smo zaista ugroženi nedostatkom zaštitne opreme”, kazao je Darmanović, uz veliku zahvalnost Kolašincima koji žive i rade u Danskoj.

Jezerine, a i dalje su na snazi promotivne cijene ski-pasova od 10 eura za odrasle i pet eura za djecu. Dakle, ski-centar radi već 20 dana, pa pozivam sve ljubitelje planine, skijanja i ostalih zimskih sportova da i naredne, božićne praznike provedu u Kolašinu”, poručio je Šćepanović.

Sa druge strane, direktor TO Nikola Medenica je kazao DN, da uprkos činjenici da je nedostatak sniježnog pokrivača poremetio pravu novogodišnju idilu grada na Tari, to ipak nije umanjilo broj gostiju, pa je konstatovao da su već pet dana pred novogodišnje praznike smještajni kapaciteti u potpunosti bili

popunjeni.

“Gotovo da je cijeli smještaj kako privatni tako i hotelski u Kolašinu popunjen. Bio je jedan mali broj otkazivanja smještaja pred samu Novu godinu, ali se može reći da je taj broj potpuno zanemarljiv. Atmosfera u gradu je više nego zadovoljavajuća, kolašinske ulice su prepune turista što preko dana, a što u večernjim satima”, kazao je Medenica, koji tvrdi da je ovo tek zahuktavanje pred pravu zimsku sezonu koja se očekuje sa prvim najavljenim padavinama koje se mogu očekivati pred Božić.

On je istakao da će te padavine omogućiti ski-centru da radi punim kapacitetom kako bi se sezona odvijala nesmetano.

“U svakom slučaju napominjem da smo se više nego dobro pripremili za ovu sezonu pogotovo u periodu februara kada će biti aktivirani veliki brojevi pripremljeinh popusta na sve usluge u Kolašinu, od skijanja, smještaja, usluge hrane i pića, tako da što duže potraje sniježni pokrivač toliko će se računati trajanje zimske turističke sezone”, napomenuo je Medenica ističući da je hotel “Bianca” već za januar u potpunosti rasprodat, te da konstantno drži 100 postotnu popunjenost. Prema njegovim riječima, trenutno dominiraju domaći gosti i gosti iz Rusije, dok se u sezoni očekuje da pedeset odsto gostiju u Kolašinu budu Albanci, ostalo Rusi i domaći gosti, a za kraj februara i početak marta očekuju najavljeni gosti iz Francuske, čiji broj će biti duplo veći nego što je bio prošle godine u isto vrijeme.

Z.B.

NOVA GODINA, BUDVA 2014

Monte Karlo na Balkanu

Nina Lajović

N

akon mnogih poređenja iz prošlosti sa Knjaževinom Monako, Budva je ove godine oborila sve rekorde posjećenosti za novogodišnje praznike i time postavila zadatak ostalim destinacijama koje budu odlučile da u budućnosti organizuju javni doček Nove godine.

BUDVA – Četvorodnevni program i šest novogodišnjih koncerata okupili su oko 25.000 posjetilaca, a ništa manje atraktivan program nije bio ni u budvanskim hotelima i diskotekama, kao i noćnim klubovima koji su takođe okupili sve same zvijezde eks jugoslovenske muzičke scene. TO Budve i Opština Budva uspjeli su da angažovanjem Dina Marlina, Jelene Rozge, Željka Joksimovića, Bajage i Instruktora, Perpera i Vanje Radovanovića, prevaziđu sve dosadašnje, u protekloj deceniji organizovane javne dočeke i obore posjećenost, ostvarujući i najoptimističnije ciljeve koje su zacrtali.

“Kada smo najavljivali novogodišnji program i malo prošireni, novi koncept koji podrazumijeva četiri dana programa, bili smo veoma ambiciozni i optimistični i obećavali smo da će to biti rekordna posjeta i da će jaka kampanja koja je pratila kvalitetan program, uroditi da nam Budva bude zaista centar regiona prepoznat po dobroj zabavi. I zaista, više nego intenzivnom turističkom prometu u ovom zimskom periodu. Ispostavilo se da nijesmo bili ni previše ambiciozni ni previše optimistični, već vrlo realni kada smo davali te prognoze”, kazala je direktorica TO Budve Jelena Rađenović.

Program je počeo 29. decembra dječijim programom, nastavio se koncertom 30. decembra i kulminacija je bila 31. decembar, kada su nastupali Dino Merlin i crnogorska grupa Perper.

“Više smo nego zadovoljni. Ono što je najvažnije je da je bezbjednosno sve prošlo na najvišem nivou, nije zabilježen nijedan ozbiljniji incident u Budvi. Imali smo sreće i naklonjeno nam je bilo i vrijeme, tako da su svi posjetioci kojih je bilo kao nikada do sada, uživali“, ističe zadovoljno Rađenović.

Prvi čovjek Budve Lazar Rađenović naveo je da puno stvari mora da se složi, kako bi doček bio proglašen najboljim u regionu.

“Raduje me da je Budva, svojim ljepotama prije svega, visokim imidžom atraktivne destinacije, ali i upornim radom, kvalitetnom promocijom i vrlo kvalitetnom postavkom svih ovih manifestacija, stekla jedan imidž, jer u Budvi svi veliki hoteli prate ono što mi radimo. Zaista je sve to učinilo da se možemo pohvaliti da je program dočeka, ambijent možda i najbolji u regionu”, kazao je predsjednik Opštine.

Kako kaže bosanska muzička legenda Dino Merlin, prezadovoljan je, te napominje kako je u Budvi bila publika iz cijelog regiona.

“Ljudi prvo dođu zbog ukupne atmosfere, zbog mora, zbog ovog prelijepog grada, svih ovih ljepota koje je Budva uvijek imala. Ja sam samo jedan mali kamenčić u tom pijesku ponude što nudi Budva. Moram reći da ova strategija koji ovi ljudi već godinama promovišu, Budvu kao glavnu regionalnu destinaciju za doček Nove godine, zbilja je došla na svoje. Koliko sam čuo, ovdje je krem de la krem svih onih koji se bave šou biznisom u bivšoj Jugoslaviji, od Zdravka Čolića,

Sve službe na terenu Komunalna policija je tokom četiri večeri zaplijenila veliku količinu alkoholnog pića i sokova koji su nelegalni prodavci prodavali na ulici u kontakt zoni Starog grada.Time je prekinuta višegodišnja praksa nelegalne prodaje u vrijeme novogodišnjih praznika po budvanskim ulicama. Intenzivno su radile i finansijska i poreska inspekcija, koje su kontrolisale ispravnost rada u ugostiteljskim lokalima.

Jedinu sjenku na kompletnu organizaciju bacilo je nekontrolisano povećanje cijena u lokalima, pa je espreso koštao čak i 2 eura, duplo više od uobičajene cijene. Limenke sokova su bile po tri eura, a kolači i ostale poslastice od 3 do 5 eura. Mnogo primjedbi je bilo i na uzdavanje računa - umjesto fiskalnih vlasnici lokala izdavali su blok listiće.

Željka Joksimovića, Severine, Vesne Zmijanac, Jelene Rozge. Nevjerovatno koliko je tu ljudi koje publika voli”, kazao je Dino.

I Nikola Radunović iz Perpera ne krio zadovoljstvo nastupom u Budvi i velikim brojem publike koja je pratila koncert.

“Uvijek je lijepo svirati pred ovoliko ljudi. Ljudi te inspirišu, nekako je ljepše, bar za mene, svirati pred desetinama hiljada. Ekipa koja radi sve ovo je odlično odradila posao”, kazao je Radunović.

Momčilo Bajagić Bajaga je rekao da odavno nije nastupao u Budvi, ali i naglasio da kada je god godinu krenuo iz Budve, bila je uspješna.

“Baš volim da sviram u Budvi. Nismo svirali skoro u Budvi, nijesmo svirali ovaj posljednji album sa kojim smo čitave godine radili turneju. Znači da će Budvani čuti i neke novije numere koje nijesmo ranije izvodili ovdje. Ovo nam je prvi koncert u ovoj godini i drago mi je da je u Budvi. Obično nam je uvijek bilo dobro kada smo polazili iz Budve i sa nekim spotovima i sa koncertima, pa se nadam da će tako biti i ove godine”, kazao je.

I Željko Joksimović nije krio zadovoljstvo što je dio novogodišnjeg spektakla u Budvi.

“Jako se radujem i uvijek se rado vraćam na ove prostore, odakle i potičem, majka mi je Crnogorka i volim da imam puno prijatelja ovdje. Ovo nekako smatram i poluprivatnom zabavom, sopstvenom zabavom”, kazao je.

Za Vanju Radovanovića, sve je super.

“Budva je puna, vrijeme kakvo se samo poželejeti može. Publika odlična, puno ljudi i nadam se da je i naša svirka dobro prošla i da je posjetiocima bilo lijepo makar koliko i nama“, kazao je on.

CRNA GORA 13

2,5 miliona eura iznosi ostvareni promet od dočeka Nove godine u Budvi, u kojoj je dnevno boravilo i do 25 hiljada gostiju, procjene su Turističke organizacije budvanske Opštine (TOB)

Foto: Miloš Ćetković

PETAK, 3. 1. 2014.

14 CRNA GORA

PETAK, 3. 1. 2013.

SJEDNICA SO BIJELO POLJE

Budžet od 10,5 miliona eura BIJELO POLJE - Na maratonskoj 22. sjednici lokalnog parlamenta koja je održana pretposljednjeg dana prošle godine, usvojen je budžet Opštine Bijelo Polje za 2014. godine u iznosu od 10.542.000eura. Za taj dokument glasalo je 20 odbornika, protiv je bilo 8 i uzdržanih 5.

Budžet bjelopoljske Opštine za 2014. godinu planiran je u istom iznosu, koliko je iznosio i lanjski. Sekretarka Sekretarijata za finansije Alida Nuhodžić, istakla je da je poštujući smjernice Ministarstva finasija i sveukupnu ekonomsku situaciuju budžet koncipiran na bazi realnih procesa ostvarenja prihoda i svođenja rashoda na najmanju mjeru, te je kao takav realan i održiv.

Lokalni prihodi planirani su u iznosu od 2.762.000 eura i učestvuju sa 26 odsto budžetskih prihoda. Planirani ustupljeni prihodi su 1.400.000 eura, odnosno 13 odsto budžetskih prihoda, dok se od dotacija i donacija Opštini planira prihodovati 5.100.000 eura. Od prodaje imovine namjerava se realizovati 1.280.000 eura. Operativni budžet iz kojeg se finansiraju bruto zarade, materijalni troškovi i ostale naknade i primanja zaposlenih i drugo planiran je na 8.232.ooo eura, ili skoro 80 odsto budžetskih rashoda.

Za otplatu kamata planirano je 400.000, subvencije za stambene kredite 108.000, transfer iz oblasti socijalne zaštite 142.500, dok je za transfer institucijama, pojedincima i javnom sektoru planirano 2.230.000 eura. U okviru tog transfera, najviše novca biće

izdvojeno za sport i to u iznosu 630.000 i kulturu 390.000 eura.

Kapitalni budžet iznosi 2.310.000 ili skoro 20 odsto planiranih rashoda budžeta i preko 90 odsto tog budžeta biće realizovano za lokalnu infrastrukturu.

Konstatovano je da budžet za narednu godinu planiran na nivou prošlogodišnjeg bez obzira što su znatno smanjeni najvažniji lokalni prihodi. Smanjen je porez na nepokretnosti prosječno za privredu od 10 do 30 odsto kao i naknade za korišćenje opštinskih puteva.

Komentarišući Predlog budžeta za 2014. godinu odbornik (DF) Avdo Gorčević upitao je predlagača da li je budžet razvojni, potrošački ili socijalni, a interesovala ga je i planirana realizacija kapitalnog budžeta po kvartalima.

Veršigoru Bulatovića (SNP) je interesovalo da li su obaveze Opštine po raznim osnovama proistekle iz prošle ili prethodnih godina.

“Budžet za 2014. godinu za mene je neostvariv, potrošački gdje je svega 23 odsto usmjereno u razvojne svrhe. Ponavlja se prošlogodišnja priča, da je budžet nerealno planiran jer je za pojedine stvari izdvojeno znatno više sredstava, a nepoznanica je odakle ih obezbijediti”, saopštio je Bulatović.

Predsjednik Opštine Aleksandar Žurić podržao je inicijativu koju je podnio nevladin sektor, da se obezbijede sredstva kako bi se sjednice lokalnog parlamenta u budućem sazivu, a nakon proljećnih lokalnih izbora, prenosile putem televizijskog prenosa.

Usvojen je predlog Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o budžetu Opštine Bijelo Polje za 2013. godinu te predlozi Programa rada skupštine za 2014. godinu i Prostorno-urbanističkog plana opštine Bijelo Polje, kao i Izvještaj o stanju uređenja prostora Opštine za 2013. godinu.

Sjednica će biti nastavljena nakon praznika, a ostalo je da odbornici razmotre predloge odluka o naknadama za korišćenje opštinskih i nekategorisanih puteva na teritoriji opštine Bijelo Polje i Akcionog plana za borbu protiv korupcije u opštini Bijelo Polje za period 2013-2014 godina. U nastavku sjednice, predviđeno je da na dnevnom redu bude i Izvještaj o realizaciji LAP za rodnu ravnopravnost, prijedlog LAP za rodnu ravnopravnost za period 2014-2017 godina, te Odluka o ravnopravnosti polova, kao i prijedlozi Odluka o davanju saglasnosti na izmjene Statuta JU Centar za djelatnosti kulture i odluke Upravnog odbora JU Dnevni centar “Tisa” o izboru direktora.

Sa bijelopoljske sjednice SO

Odbornici SDP bojkotovali sjednicu Na najznačajnijem godišnjem zasijedanju bjelopoljskog parlamenta nijesu prisustvovali odbornici SDP, manjeg koalicionog partnera vladajuće koalicije. Klub odbornika je proteklog vikenda na održanom sastanku odlučio da ne prisustvuju posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta u prošloj godini, uz obrazloženje da su na to bili primorani. Kako su nave-

li, insistiranje na zakonitosti i pravdi kao temelju države, glavna je programska odrednica te partije i oko toga, kako je navedeno, nikada neće praviti političke kompromise.

“Za nas će zakon, Statut, Poslovnik i odluke parlamenta uvijek biti ispred političke volje bilo koje partije ili volje pojedinaca. U tom smislu Klub odbornika SDP ne želi da

svojim prisustvom puni legitimitet takvom radu Skupštine. Smisao našeg postupka nije da najvažniji akti o kojima se raspravlja na sjednici ne budu izglasani, naprotiv. Naša partija kao konstituent vlasti nije i ne može biti opozicija, ali će uvijek biti za poštovanje pravila i procedura”, saopšteno je iz Kluba odbornika SDP. B.Č.

HUMANOST

Donacija za invalide BIJELO POLJE - Organizacija slijepih za Bijelo Polje i Mojkovac organizovala je uručivanje paketa suhomesnatih proizvoda i slatkiša, koje je donirala kompanija “Mesopromet”, vlasništvo Hilmije France.

“Donirano je 40 poklon-paketa. Proizvodi ‘Mesoprometa’ na ovaj način ponovo dolaze u ruke osoba koje u bjelopoljskoj opštini

žive u teškim uslovima zbog invalidnosti i senzornog oštećenja.

Problemi osoba sa oštećenim vidom su raznovrsni i javljaju se u svim segmentima života i rada, a zbog vrste i težine invaliditeta nijesu u mogućnosti da samostalno organizuju svoj život, već su upućeni na stalnu pomoć druge osobe”, kazao je sekretar organizacije Mirsad Dlakić.

B.Č.

DEMANTI

Za Zorana Mrdaka glasali iz Pozitivne Povodom teksta objavljenog u Dnevnim novinama od 30. decembra, pod naslovom “Ne važe zakoni za opštinsku vlast”, koji je zapravo predstavljao saopštenje Pozitivne Crne Gore iz Kotora, na adresu naše redakcije je stigao demanti iz Kabineta predsjednika Opštine Kotor. U prilog korektnog informisanja javnosti objavljujemo ključne dijelove ovog demantija.

“Zoran Mrdak, direktor JKP Kotor, nije direktor niti jedne privatne firme, o čemu postoje jasni dokazi koje prilažemo uz ovaj demanti”.

U prilogu su dostavljene fotokopije Rješenja Poreske uprave, te Izvoda iz centralnog registra privrednih subjekata Poreske uprave, kao i fotokopiju Zahtjeva za preispitivanje, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnih propisa.

U daljem demantiju iz Kabineta predsjednika predsjed-

nika Opštine Kotor, stoji i sljedeće: “Upravni odbor Javnog komunalnog preduzeća Kotor donio je Odluku o imenovanju direktora JKP Kotor. Skupština Opštine Kotor (zakonodavna vlast, dakle) dala je saglasnost sa zakonom, a odbornicimaPozitivne na Skupštini jasno je prezentovano da Mrdak nije direktor privatnih firmi koje pominju. Kada je o Pozitivnoj riječ, još jedan zanimljiv detalj: Skupštini su prisustvovali odbornici Pozitivne Ranko Proroković i Mladen Živković. Kako je saglasnost na imenovanje direktora JKP usvojena sa 22 glasa za i 1 protiv, očito je da je i jedan od pomenute dvojice odbornika dao svoj ‘pozitivni’ glas imenovanju Mrdaka. Opština Kotor nije relevantna adresa koju treba ‘prozivati’ u ovom i sličnim slučajevima jer je jasno da se davanje saglasnosti na imenovanje direktora javnih preduzeća nalazi isključivo u ingerenciji lokalnog parlamenta”.

Na osnovu člana 135. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11) i Rješenja Privrednog suda u Podgorici St. Br. 262/13 od 28.10.2013. godine, stečajni upravnik „DALIDEJ“ d.o.o. u stečaju - Nikšić,

OBAVJEŠTAVA

Stečajnog sudiju Privrednog suda u Podgorici, dužnika, sva lica koja imaju zalogu, pravo vlasništva ili interes u vezi sa predmetnom imovinom ili drugo pravo, o namjeri prodaje imovine „DALIDEJ“ d.o.o. u stečaju - Nikšić (matični broj 02195160) i istovremeno na osnovu člana 134. Zakona o stečaju („Sl.list CG, br.1/11), objavljuje OGLAS o prodaji imovine stečajnog dužnika

JAVNIM PRIKUPLJANJEM PONUDA

1) Predmet prodaje je imovina stečajnog dužnika i to (www.nekretnine.co.me): DIO I: Poslovni i skladišni prostor - Opština Nikšić, KO Kličevo, Br. Lista nepokretnosti 962, Ukupna površina posebnih djelova objekata: 643 m2 – procijenjena vrijednost 590.050,00 eur.

Poslovni prostor - Opština Nikšić, KO Nikšić, Br. Lista nepokretnosti 2755, Ukupna površina posebnih djelova objekata: 244 m2 – procijenjena vrijednost 272,461.20 eur.

Poslovni prostor - Opština Nikšić, KO Nikšić, Br. Lista nepokretnosti 2740, Ukupna površina posebnih djelova objekata: 99 m2 – procijenjena vrijednost 125,690.40 eur.

DIO II: Osnovna sredstva i sitan inventar – procijenjena vrijednost 55.762,00 eur.

DIO III: Roba (neprehrambena) – procijenjena vrijednost 396,26 eur.

Predmetna imovina pod DIO I je opterećena hipotekom od strane razlučnog povjerioca stečajnog dužnika – NLB Montenegrobanka a.d. Podgorica.

2) Postupak prodaje Prodaja imovine vrši se javnim prikupljanjem ponuda, koje ponuđači dostavljaju u zatvorenoj koverti na adresu: PRIVREDNI SUD U PODGORICI, ulica IV Proleterske br.2. neposredno na arhivi Suda ili putem pošte – preporučenom pošiljkom, sa naznakom „DALIDEJ“ d.o.o. u stečaju, Nikšić – JAVNO PRIKUPLJANJE PONUDA NE OTVARAJ St. Br. 262/13. Razmatraće se sve ponude koje prispiju na naznačenu adresu, najkasnije dana 03.02.2014. godine do 09.00 časova, odnosno koje se lično dostave najkasnije do početka otvaranja ponuda.

Otvaranje ponuda obaviće se dana 04.02.2013. godine, sa početkom u 12.00 časova u kancelariji broj 26. Privrednog suda u Podgorici. Otvaranju ponuda mogu prisustvovati svi ponuđači ili njihovi ovlašćeni predstavnici. Ponude će otvarati stečajni upravnik.

3) Pravo učešća na javnom prikupljanju ponuda imaju sva pravna i fizička lica koja blagovremeno dostave odgovarajuću ponudu u zatvorenoj koverti, koja mora da sadrži: Za pravna lica: Ponudu potpisanu od lica ovlašćenog za zastupanje, firmu i sjedište, broj računa, matični broj (PIB), PDV broj i ovjerenu fotokopiju registracije pravnog lica, garanciju ponude od 1,5% procijenjene vrijednosti. Za fizička lica: Potpisanu ponudu, ime i prezime, adresa stanovanja, JMBG, broj računa i ovjerenu fotokopiju lične karte ili punomoćje suda ako se radi o ovlašćenom licu, garanciju ponude od 1,5% procijenjene vrijednosti.

Ponuđač dostavlja bezuslovnu ponudu sa cijenom u eurima. Ponuđena cijena izražava se za cjelokupni predmet prodaje, ili za pojedine djelove (za DIO I i posebno - po objektima).

4) Predmetna imovina se prodaje u viđenom stanju. Stečajni upravnik ne odgovara za nedostatke koje kupci utvrde po izvršenoj prodaji.

5) Predmetna imovina će se prodati ponuđaču koji ponudi najveću kupoprodajnu cijenu.

6) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača donijeće stečajni upravnik u roku od 7 (sedam) dana od javnog otvaranja ponuda. Sa najpovoljnijim ponuđačem zaključiće se ugovor o kupoprodaji najkasnije u roku od 10 (deset) dana od dana donošenja odluke stečajnog upravnika o izboru najpovoljnijeg ponuđača, sa tim što je najpovoljiniji ponuđač dužan da prilikom zaključivanja ugovora priloži dokaz da je uplatio cjelokupnu kupoprodajnu cijenu, u protivnom stečajni upravnik će smatrati da je ponuđač odustao od ponude i aktivirati garanciju ponude, i imovinu dodijeliti drugom rangiranom ponuđaču.U suprotnom, stečajni upravnik će vratiti ponuđaču garanciju ponude, odmah nakon potpisivanja ugovora o kupoprodaji.

Stečajni upravnik će u roku od 15 (petnest) dana od dana otvaranja ponuda, svim ponuđačima dostaviti obavještenje o proglašenom najuspešnijem ponuđaču i visini prihvaćene ponude.

7) Poreze i troškove koji proizilaze iz zaključenog kupoprodajnog ugovora u cjelosti snosi kupac.

Sve potrebne informacije i specifikacije imovine mogu se dobiti na telefon: 067/508-603 ili e-mail: szejak@t-com.me Stečajni račun Društva je otvoren kod CKB a.d. br. 510-76813-73 Stečajni upravnik Dr Saša Zejak

CRNA GORA 15

PETAK, 3. 1. 2014.

Jedna od novih plaža biće u Sutorini, zapadnom dijelu prema Njivicama, dok će druga biti u Meljinama

PREMINULI Čedomir Dušanov Knežević (1937), 31. decembra 2013.

Sahrana je obavljena 1. januara 2014. na gradskom groblju Čepurci.

Anton Toni Dedivanović Sahrana je obavljena 1. januara na groblju u Tuzima.

Novka Radivoja Vujačić rođena Vujičić, 30. decembra 2013. u 73. godini. Sahrana je obavljena 31. decembra u 15 časova na Čepurcima.

Jelena Gavrila Krivokapić rođena Petrušić, 30. decembra 2013. u 70. godini. Sahrana je obavljena 31. decembra na groblju u selu Trepča u 14 časova.

Zoran Jovana Vračar

MORSKO DOBRO

Do ljeta u Novom dvije nove plaže

Sanja Milović

J

avno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore planira da izgradi tri ili četiri plaže u Herceg Novom tokom naredne godine. U tom preduzeću se nadaju da će do ljeta osposobiti i urediti dvije plaže u Sutorini i Meljinama i naglašavaju da su imali odličnu saradnju sa hercegnovskom opštinom.

HERCEG NOVI - Kako je DN rekao savjetnik direktora Morskog dobra Dragan Marković, na svečanosti u hotelu “Jadran” u Budvi, to su plaže za koje su dobili urbanističko-tehničke uslove, i za neke je urađen projekat. Biće date na tender kada im Vlada da saglasnost da mogu, po Odluci koju su pripremili, napraviti tender što se tiče zakupa i cijene.

“Nadamo se da već do ljeta mogu bar dvije plaže biti realizovane. Jedna je u Sutorini, na zapadnom dijelu

prema Njivicama, a druga u Meljinama”, kazao je Marković. Na optužbe iz gradske vlasti da su oni krivi što zakupci plaža nisu mogli tokom juna i jula dobiti dozvole za rad, Marković sa sigurnošću tvrdi da do kašnjenja nije došlo njihovom krivicom.

“Ono što se desilo pred sezonu je da je dugo trajao postupak usaglašavanja uslova pod kojima će biti objavljeni tenderi, odnosno date plaže pod zakup. Razgovaralo se o tome koje kriterijume treba postaviti i koje povoljnosti pružiti za sta-

re korisnike koji duže godina drže kupališta, te da li treba dozvoliti da neko samo zbog toga što ponudi višu cijenu može preuzeti taj ugovor, a kojeg je aktuelni korisnik obavljao na kvalitetan način”, naglasio je Marković.

Prema njegovim riječima, usaglašavanje svega pomenutog trajalo je nekoliko mjeseci, zato što se za problem interesovalo više udruženja, formalnih i zvaničnih, kao i više državnih institucija. Onda se dogodilo da sve to bude usaglašeno tokom aprila, da bi krajem tog mjeseca dobili saglasnost da mogu pustiti na tender ona kupališta i sve druge lokacije koje su pripremili za nove zakupe, napominjući da je Predlog napravljen još sredinom januara. To je bio razlog kašnjenja, koji je najviše koštao preduzeće.

“Bili smo u žestokim organizacionim problemima zbog toga što

smo morali angažovati apsolutno sve snage iz preduzeća”, naglasio je Marković. I pored “nesporazuma”, Marković je imao i riječi pohvale za hercegnovsku opštinu.

“Sa svim opštinama imamo odličnu saradnju, ali mogu da kažem, zahvaljujući i jednoj i drugoj strani, da je u posljednjih desetak godina saradnja sa Herceg Novim bila intenzivnija i bolja nego sa drugim opštinama, iz prostog razloga što je Herceg Novi imao pripremljene planove i projekte. Mi smo imali sredstva i ulagali smo sve ono što treba uložiti, po prioritetima i kako se zajedno dogovorimo”, rekao je Marković.

On je dodao i to da je Opština Herceg Novi od sredstava koje dijele sa Morskim dobrom na sebe preuzela investiciju, u vrijednosti od 150.000 eura, za sanaciju obalnog zida na Škveru, kao i za uređenje tog dijela Herceg Novog.

NAJBOLJA POSLOVNA GODINA

Za Morsko dobro prihod od šest miliona BUDVA – U 2013. godini, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom realizovalo je sve planirane aktivnosti u dijelu ostvarenih prihoda, izgradnje, infrastrukture, održivog razvoja i zaštite morskog dobra. Ocjenjujući 2013. kao najbolju poslovnu godinu od kada preduzeće postoji, direktor Rajko Barović navodi da je preduzeće prihodovalo šest miliona eura, što su prihodi veći od planiranih. Polovina prihoda, navodi Barović, uplaćena je na račune šest primorskih opština, odnosno tri miliona eura.

“Prihodom od šest miliona eura po osnovu naknade za korišćenje

morskog dobra, znatno smo doprinijeli punjenju državne i opštinskih kasa. Time je obezbijeđen i novac za ulaganje u obalu, u cilju održivog razvoja i poboljšanja turističkih kapaciteta crnogorske obale. Prihodi od naknade za korišćenje morskog dobra raspoređuju se tako da 50 odsto pripada opštinama, a 50 odsto javnom preduzeću, što znači da je lokalnim upravama pripalo tri miliona eura. Ovogodišnji više nego pozitivni rezultati javnog preduzeća, su važni u kontekstu opšteg finansijskog stanja u zemlji i negativnih rezultata poslovanja firmi”, kazao je Barović.

Navodi da upravljanje plažama i kupalištima kao bitnom segmentu turističke ponde Crne Gore, predstavlja jedan od prioriteta Javnog preduzeća, koji pored uređenja, opremanja i standardizacije postojećih prirodnih i izgrađenih plaža, obuhvata izgradnju i uređenje novih kupališta, saglasno planskim dokumentima.

“Služba za ustupanje tog javnog preduzeća, sprovela je 18 javnih nadmetanja za ustupanje slobodnih djelova obale, kupališta i prirodnih lokacija, te sprovela 683 javnih posptupaka. U prošloj godini, 17 kupališta dobilo je eko-priznanje Pla-

va zastavica, a šest plaža bilo je u pilot fazi programa. U dijelu zaštite, javno preduzeće ostavrilo je punu saradnju, posebno sa Upravom za isnpekcijske poslove, policijom i tužilaštvom. Sve planirane investciije u 2013. relaizovane su ili počete u skladu sa planom investicija u saradnju sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i primorskim opštinama”, navodi Barović.

Prošlu godinu, dodaje, obilježilo je i otvaranje Službe za pomorstvo, a sve u cilju upravljanja lukama od lokalnog značaja. U postupku je otvaranje novih kancelarija u Baru i Tivtu.

N.L.

30. decembra 2013. u 62. godini. Sahrana je obavljena 31. decembra u 15 časova na mjesnom groblju u selu Gornja Brezna.

Slobodanka Đorđija Sinđić rođena Mugoša, 30. decembra 2013. u 66. godini. Sahrana je obavljena 31. decembra na seoskom groblju Sreteška Gora u 15 časova. Kuća žalosti Vojislavljevića 16, Zabjelo.

Jovana R. Sekulić rođena Karadžić, 30. decembra 2013. Sahrana će se obaviti 31. decembra u 14 časova na groblju pod Trebjesom.

Milorad Milosava Jolović 29. decembra 2013. u 74. godini. Sahrana je obavljena 31. decembra u 15 časova na mjesnom groblju u Straševini.

Milika Spasojev Novosel 28. decembra 2013. u 85. godini u Beogradu. Sahrana je obavljena 31. decembra u 12.30 na gradskom groblju u Žabljaku.

Argon Paška Ljuljđuraj student, 28. decembra 2013. u 23. godini. Sahrana je obavljena 31. decembra na Cijevni, Selišta.

Fadil Fado Perić 21. decembra 2013. u 68. godini u Čikagu. Sahrana je obavljena 31. decembra na groblju Zaljevo.

Danica Medigović rođena Medin u 99. godini u San Francisku – SAD.

Obavijesti o smrti besplatno možete predati u prostorijama Dnevnih novina, PC „Nikić“, Kralja Nikole bb – 7. sprat u Podgorici i u svim pogrebnim preduzećima.

16 SVIJET

pETAK, 3. 1. 2014.

GRČKA PREUZELA PREDSJEDAVANJE

Sirotinja na čelu EU Budžet za grčko predsjedavanje EU iznosi 50 miliona eura, što predstavlja najmanju sumu koju je jedna članica do sada izdvojila

G

rčka, najsiromašnija i najnapaćenija članica EU, u srijedu je preuzela predsjedavanje Unijom u trenutku kada se cijela Evropa nalazi u periodu tranzicije, izlaska iz teške krize, kao i duboke podijeljenosti i skepticizma među građanima. Prioriteti grčkog predsjedavanja u narednih šest mjeseci biće ekonomski rast, zapošljavanje i kohezija, dalja integracija i stabilnost zone eura, migracije i zaštita granica, kao i pomorska politika.

Iako proširenje EU nije među prioritetima, Atina najavljuje da će raditi i na tom planu i planira preduzimanje konkretnih koraka u skladu sa specificnim potrebama svake zemlje ponaosob. “Činjenica da će naša zemlja, koja je prošla duboku krizu, a danas se nalazi veoma blizu izlaza iz te krize, poslati poruku optimizma cijeloj EU, jer će uspjeh grčkog predsjedavanja i uspjeh našeg izlaska iz krize biti uspjeh Evrope”, izjavio je zamjenik mini-

stra spoljnih poslova Grčke Dimitris Kourkoulas.

Budžet za predsjedavanje iznosi 50 miliona eura i to je najmanja suma koju je jedna članica izdvojila do sada. Skoro 15.000 zvaničnika i njihovih pomoćnika posjetiće Atinu, ali boravak će biti plaćen samo onim najbitnijima.

Da razbacivanju novcem nema mjesta pokazuje i činjenica da je jedan od službenika zadužen za predsjedavanje smijenjen, jer je naručio kravate i šalove u vrijed-

Uhapšeni zvaničnik vratio deset miliona dolara mita Bivši direktor državnog resora za nabavku naoružanja pri Ministarstvu odbrane Grčke Antonis Kantas vratio je jedan dio mita koje je ranije primio dok je obavljao tu funkciju, javila je agencija Anadolija. Ovaj grčki političar je priznao kako je tokom deset godina na zvaničnim funkcijama primio blizu 16 miliona dolara mita, a u utorak je državnim vlastima vratio skoro deset miliona dolara. On je taj novac, preko svog advokata, polonosti od 142.000 eura.

“Grčko predsjedavanje obilježiće još jedan veoma bitan događaj, a to su evropski izbori, zakazani za proljeće 2014. godine.

PORAST KRIMINALA U SRbIJI

Novi Sad najopasniji grad NOVI SAD - Novi Sad, sa najviše krivičnih djela po glavi stanovnika u 2013. godini ponio je “titulu” najnebezbjednijeg mjesta u Srbiji, prenio je Radio 021. Radio podsjeća da je godinama važio slogan “Novi Sad bezbjedan grad”. Statistika, međutim, kaže da je u godini za nama

u strukturi krivičnih djela najviše porastao broj krađa sa 4.440 u 2012. na 6.978 u 2013. i broj razbojništava sa 378 na 564 u odnosu na isti period. Dragana Ćorić, predsjednica Udruženja roditelja u Novom Sadu, kaže da problem leži u neadekvatnom kućnom vaspitanju. “U

žio na specijalni račun Banke Grčke, a Vlada je saopštila kako će vraćeni novac biti iskorišten u oblasti zdravstva i obrazovanja. Kantas se od 18. decembra nalazi u pritvoru do početka suđenja zbog uzimanja provizije po ugovorima sklopljenim u ime državnih vlasti. On je prvi grčki političar koji je priznao da je uzeo mito u vezi s velikim ugovorima o nabavci naoružanja sklopljenim sa stranim kompanijama.

Svaka zemlja članica biraće svoje predstavnike u Evropskom parlamentu, koji će potom izabrati i predsjednika Evropske komisije.”

Još jedan izazov za Grčku je ru-

pa od 11 milijardi eura. Novac koji će joj nedostajati do 2016. godine.

Zato opet slijede teški pregovori s “Trojkom” (Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka i EK).

Kako kažu u Ministarstvu razvoja i konkurentnosti, evropski partneri nakon izbora trebali bi da održe obećanje i oproste Grčkoj dio duga ili joj olakšaju plaćanje.

Paradoks je što će prije dolaska “Trojke” Grčka morati da ocijeni njen rad, jer evropski parlamentarci smatraju da je nezakonit. Međutim, Grčka, kao i bilo koja druga predsjedavajuća zemlja EU, ne može mnogo da učini, jer se sva moć nalazi u rukama Brisela.

Predsjedavanje, za Grčku peto po redu od kako je 1981. godine postala članica evropskog bloka, danas je samo jedna lijepa, politička tradicija.

Jedna od Tomaševićih fotografija iz Egipta

Novom Sadu se u ovoj godini desila eksplozija nasilja. Duboko potiskivano nezadovoljstvo i beznađe koje ljudi osjećaju moralo je negdje da se ispolji”, rekla je ona i dodala da je poražavajuća je činjenica i da je maloljetnička delinkvencija u porastu. “

STRAVIČAN UDES U VOJVODINI

Vođa ª Škorpionaº poginuo dok je bio na slobodnom vikendu BEOGRAD - Slobodan Medić, vođa paravojne formacije “Škorpioni” zajedno je sa sinom i suprugom 31. decembra poginuo u saobraćajnoj nesreći blizu Sremske Mitrovice. Nesreća se dogodila na lokalnom putu Sremska MitrovicaVeliki Radinci u utorak oko 17 časova, kada je vozilo marke “reno”, beogradskih registarskih tablica, udarilo u “tojotu”, novosadske registracije, u kojoj se nalazio Medić sa porodicom. Vozač renoa, koji je prošao sa lakšim povredama, bio je u alkoholisanom stanju, a Medić, njegova supruga i sin stradali su na licu mjesta.

Medić je bio osuđen na dvadesetogodišnju zatvorsku kaznu zbog ratnog zločina nad šestoricom Mu-

slimana u Trnovu u BiH 1995. godine. Vođa “Škorpiona”, prema pisanju beogradskog Blica, dobio je slobodan vikend iz zatvora zbog dobrog vladanja. Kaznu je izdržavao u Kazneno-popravnom zavodu Sremska Mitrovica, a na privremenoj slobodi se našao, objasnili su u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, koristeći zakonsko pravo na posjetu porodici i srodnicima za vrijeme vikenda i praznika.

“Pravo za odlazak na vikend i u vrijeme praznika Medić je stekao poslije osam godina provedenih u zatvoru, računajući i vrijeme provedeno u pritvoru. U tom periodu nije napravio nijedan disciplinski prekršaj i juna ove godine je iz zatvorenog dijela KPZ Srem-

ska Mitrovica prebačen u poluotvoreni dio”, kazali su u Upravi za izvršenje krivičnih sancija. Medić je uhapšen juna 2005. godine, dan pošto je Haško tužilaštvo na suđenju Slobodanu Miloševiću prikazalo video-snimak ubistva šestorice Bošnjaka koji su napravili sami pripadnici “Škorpiona”. Na osnovu tog snimka srpsko tužilaštvo za ratne zločine je podiglo optužnicu protiv Slobodana Medića, Pera Petraševića, Aleksandra Medića, Aleksandra Vukova i Branislava Medića. Kaznu od 20 godina zatvora koju je Slobodanu Mediću izreklo vijeće za ratne zločine nekadašnjeg beogradskog Okružnog suda potvrdio je i Vrhovni sud Srbije.

Fotoreporter Rojtersa Goran Tomašević proglašen je u izboru Gardijana za fotoreportera godine. Tomašević je, prema mišljenju britanskog lista, ovo priznanje zaslužio svojim fotografijama na kojima je zabilježio sukob u Siriji i napad na šoping centar u Keniji. Već više od dvije decenije, Tomašević, kojeg danas smatraju veteranom ratne fotografije, svojim objektivom pokrivao je mjesta sukoba širom svijeta, od Avganistana, preko Irana, Libije, Egipta, do Sirije.

Goran Tomašević

SVIJET 17

PETAK, 3. 1. 2014.

antarktik

Evakuisani svi putnici Na ledom okovanom brodu “Akademik Sokalski” ostala 22 člana posade koji će sačekati da ledolomci tokom narednih dana prokrče put KANBERA - Svi putnici sa ruskog broda “Akademik Šokalski” evakuisani su i od juče se nalaze na australijskom brodu Aurora Australis, objavila je australijska uprava za bezbjednost na moru (AMSA).

Uprava je objavila kako je primila obaviještenje sa broda Aurora Australis da je australijski ledolomac prihvatio svih 52. turista, naučnika i novinara sa ruskog broda, koji je 28. novembra krenuo na komemoratvino turističko-naučnu misiju trasom istorijske ekspedicije na Antarktik, koju je prije jednog vijeka (1911-1914.) počeo i predvodio australijski istraživač ser Daglas Moson. Turistički brod, sa 76 putnika i članova posade, ostao je od “katoličkog” Božića zarobljen u ledenim vodama Antarktika u blizini Komonvelt beja na

2700 kilometara južno od Hobarta, prijestonice ostrva Tasmanija kod Australije. Operacija spašavanja započela je juče kada je kineski helikopter s kineskog ledolomca Snježni zmaj uspješno sletio na ruski brod. Čitava akcija trajala je oko pet sati, a ranije je više puta odlagana zbog ledene kiše i vjetra. Do zarobljenog broda su pokušala da stignu i tri ledolomca, ali nisu uspjeli. Kako je prenio Bi-Bi-Si, na brodu su ostala 22 člana posade koji će, tokom narednih dana, sačekati da mu ledolomci prokrče put.

POPUlarni PaPa

Zbog Franja u Vatikan došlo 6,6 miliona ljudi

PiJanaC USMrtiO ŠESt PJEŠaka U POlJSkOJ

Tusk pooštrava propise nakon tragične nesreće VARŠAVA - Premijer poljske Donald Tusk sazvao je hitan sastanak sa ministrima nadležnim za pooštravanje propisa protiv pijanaca za volanom zbog tragedije u kojoj je u srijedu u mjestu Kamjenj Pomorski pijani vozač automobilom naletio na pješake na trotoaru, ubio šestoro ljudi, a dvoje djece teško povrijedio. Dvadesetšestogodišnji Poljak, koji je izazvao nesreću, već je jednom kažnjavan zbog vožnje u pijanom stanju. Njemu je 2006. na godinu dana bila oduzeta vozačka dozvola, a prekjuče je opet sjeo pijan za volan i na mjestu gdje je obavezna brzina do 50 kilometara na čas, u gradu na sjeverozapadu Poljske, uletio u grupu pješaka koji su šetali trotoarom. Na licu mjesta poginulo je petoro ljudi, a kasnije i jedno dijete u bolnici, dok je teško povrijeđena 10-godišnja devojči-

ca u stabilnom stanju. Tijela grupe pješaka, policajca, njegove supruge i troje djece i troje njihovih poznanika letjela su nekoliko metara od mjesta tragedije a automobil marke BMW pijanog vozača završio je na krovu. Vozač je prevezen u policiju na triježnjenje, a juče ga je saslušala policija pošto je u srijedu i tokom noći bio suviše pijan za razgovor. Policija poslije saslušanja njegove djevojke, koja je bila sa njim u kolima, ne isključuje ni varijantu da je u ljude uletio namjerno, pošto su se njih dvoje pred nesreću žestoko posvađali.

“Već godinama imamo probleme sa pijanim vozačima. Činjenica je da postoji društveno prihvatanje takvog ponašanja. Ljudi sijedaju u kola sa nekim ko je očigledno pijan, i nemaju problem sa tim”, kazao je ministar unutrašnjih poslova Bartlomjej Šenkijevič.

RIM - Papa Franjo je tokom prošle godine privukao više od 6,6 miliona vjernika na svojim misama i drugim skupovima, saopšteno je iz Vatikana. To je dvostruko više od njegovog prethodnika pape Benedikta XVI tokom njegove prve godine na toj funkciji, javio je AP. Statistike koje su juče objavljene obuhvatile su samo događaje održane od 13. marta prošle godine, kada je izabran za papu. U te podatke nijesu uključena putovanja pape Franja kao što je Svjetski dan mladih u Brazilu, gdje se finalnog dana događaja okupilo oko 3,7 miliona ljudi, procenjuje Vatikan. Franjo, koji je imenovan osobom godine po izboru Tajm magazina, ljude je u Vatikan privukao svojom jednostavnošću, pristupačnošću i otvorenošću, za razliku od Benedikta, koji je bio puno rezervisaniji i manje spontan, ocijenio je Frans pres.

L

judi čekaju u redu kako bi među prvima kupili marihuanu u prodavnici Bota Nega u gradiću Northglen u Koloradu, koja je od 1. januara zva-

Gradonačelnik koji je pušio krek ne odustaje

TORONTO - Gradonačelnik Toronta Rob Ford, koji je krajem prošle godine priznao da je konzumirao krek kokain i da se opijao tokom mandata, kandidovao se za još jedan mandat.

Ford je prvi kandidat koji se pojavio u Gradskoj skupštini kada je juče počela registracija za lokalne izbore u oktobru u Torontu.

Gradonačelnik najvećeg kanadskog grada rekao je da će se ponovo kandidovati za to mjesto, iako je prošle godine priznao da je pušio krek u pijanom stanju.

On je poslije priznanja bio pod velikim pritiskom da podnese ostavku, a Gradsko vijeće Toronta mu je oduzelo većinu ovlašćenja. Ford je priznao da je konzumirao drogu pošto je policija Toronta u oktobru prošle godine objavila da je došla u posjed kopije videa na kojem se vidi kako on puši krek. Pored ovog, za Forda su vezani brojni skandali, od opijanja i mobinga, do prijetnji smrću jednoj neidentifikovanoj osobi, koje su takođe zabilježene kamerom.

Lampeduza: Spašena 223 imigranta RIM - U blizini ostrva Lampeduza u Italiji vojna mornarica je sa jednog broda spasila 233 imigranta.

“Zbog nemirnog mora, velikog broja osoba na brodu i nesigurnih uslova na njemu, u srijedu veče oko 20 časova počela je hitna akcija spasavanja”, navela je u svom saopštenju italijanska vojna mornarica. Na brodu je bilo imigranata iz Eritreje, Nigerije, Somalije, Zambije i Pakistana, među kojima je bilo sedam žena, i oni su prebačeni u luku Augusta na Siciliji. U dva brodoloma u blizini Lampeduze u oktobru 2013. godine stradalo je oko 400 imigranata, među kojima je bilo mnogo žena i djece.

nično legalizovana u toj saveznoj američkoj državi. Vlasnici plantaža marihuane u Koloradu postali su pioniri novog poglavlja u američkoj kulturi droge, u okviru ko-

je će marihuana biti legalno uzgajana, prodavana i oporezovana po posebnom sistemu koji mnoge ostale države primjenjuju u prodaji alkohola.

18 KULTURA

PETAK, 3. 1. 2014.

NABAVKA

ª Nova knjigaº nezadovoljna tenderom biblioteke u Novom Favorizuju srpske na štetu domaćih izdavača, kažu iz izdavačke kuće

CNP

Božićni koncert Drugi Božićni koncert, na kojem će nastupiti Vokalni ansambl Sv. Arhangel Mihailo iz Beograda, biće priređen večeras na Velikoj sceni Crnogorskog narodnog pozorišta, sa početkom u 20 časova.

Pod dirigentskom upravom Olge Milićević, na koncertu u Podgorici biće, pored ostalog, izvedena djela Stevana St. Mokranjca, Maksimovića, Ivanova, Davidovskog, Hristova,

Stotinak umjetničkih predmeta, od kojih su neki iz vremena faraona, ukradeno je iz muzeja u gradu Asuanu u Egiptu, saopštilo je u srijedu Ministarstvo za arheologiju.Ministarstvo je navelo da je iz skladišta muzeja nestalo 96 predmeta, uglavnom figurica i perli.

To je prva krađa u muzeju u Asuanu. U posljednje tri godine, tokom nereda u Egiptu, mnogi muzeji širom zemlje su pokradeni.

Rahmanjinova...

Vokalni ansambl Sv. Arhangel Mihailo su 2012. godine osnovali pjevаči i solisti mješovitog horа Rаdio-televizije Srbije, sа ciljem njegovаnjа kamernog horskog zvukа i popularizacije djela pisаnih zа muški sаstаv.

CNP i Muzički centar Crne Gore organizovali su ovaj koncert u susret najradosnijem hrišćanskom prazniku Božiću.

Knjige za mozak Čitanje veoma zanimljive knjige utiče na moždane funkcije i to dobro dejstvo traje pet dana poslije završetka čitanja, prenijela je u četvrtak francuska štampa nedavno objavljene rezultate jedne psihološke studije. Naučnici su ispitivali grupu studenata koja je čitala njima zanimljivu knjigu tokom 19 dana poslije čega su im uradili skener mozga. Oni su utvrdili važne promene u području mozga za jezik i motoriku. Iako je čitanje pasivno, ono uključuje djelove mozga za fizičku aktivnost. “Promjene aktivnosti neurona u mozgu utiču na bavljenje fizičkim aktivnostima poslije čitanja nekog zanimljivog romana”, navodi se u studiji.

Izdavačka kuća “Nova knjiga” iz Podgorice reagovala je zbog poništenja tendera JU gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi, navodeći da je ova ustanova prekršila zakon favorizujući na tenderu strana izdanja i izdavače na štetu crnogorskih. “Javna ustanova gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi raspisala je tender za nabavku knjiga kojim je ostavljen rok od samo 3 dana od dana donošenja odluke o najboljem ponuđaču do roka isporuke knjiga, rok u kojem je valjalo, između ostalih, obezbijediti i one naslove čija prodaja i distribucija u Crnoj Gori predstavlja akt krivičnog djela. Samo za naručivanje, transport i uvoz tih knjiga trebalo bi bar petnaestak dana. Mi u Novoj knjizi, ulažući vanredne napore, sasvim u skladu sa vanrednim okolnostima u kojima je tender raspisan, uspjeli smo da obezbijedimo tražene knjige i da, očigledno mimo očekivanja onih koji su objavili tender, kompletiramo ponudu”, saopštili su iz Nove knjige.

U saopštenju Nove knjige navodi se da su prilikom sastavljanja ponude vodili računa da u nju budu

uključena isključivo regularna izdanja crnogorskih izdavača i tako pokušali da “zaštite Javnu ustanovu gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi kako ne bi ispalo da se ona bavi nedozvoljenom trgovinom”.

“Ponudili smo iste naslove istih autora i istih prevodilaca, sa istim cijenama i u istom kvalitetu tehničkog uređenja i opreme, ali smo dobili nedvosmislen odgovor da JU gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi hoće upravo knjige koje su objavili izdavači izvan Crne Gore, a čija distribucija prema zakonskim propisima nije dozvoljena u Crnoj Gori”, navode iz Nove knjige, ocjenjujući da je riječ o favorizovanju stranih izdavača i uvođenju monopola.

“Pozadina ovog sumnjivog posla sadržana je u činjenici da su tražene i knjige koje su tek u fazi pripreme, a da su ih izdavači tek najavili.

Krajnje je neubjedljivo i uvredljivo obrazloženje odluke u kojem se kaže da Nova knjiga nije ispunila uslove jer nije precizno navela nadimke autora ili prefiks upravo izdavača onih knjiga čija prodaja na teritoriji Crne Gore predstavlja krivično

djelo”, kažu iz Nove knjige, podsjećajući da oni imaju isključivo pravo da objavljuju i distribuiraju u Crnoj Gori nobelovce poput Gabrijela Garsije Markesa ili Maria Vargasa Ljose, a da je hercegnovska biblioteka u tenderu tražila da kupi ove knjige isključivo u izdanju srpskih izdavača Sezam booka ili Lagune.

TRADICIJA

Barenboim i Vestvud oduševili Bečlije na koncertu Uz paradu valcera, polki, i koračnica kompozitora iz slavne porodice Štraus, kao i uz poruke mira, tradicionalni Novogodišnji Bečki koncert obilježio je i ekstravagantan spoj baleta i panka u režiji legendarne britanske modne kraljice Vivijen Vestvud.

Dirigentsko vođstvo ovog najprestižnijeg muzičkog događaja na svijetu ponovo je pripalo argentinskoizraelskom pijanisti i dirigentu ruskih korijena poznatom po svom mirotvorskom angažmanu Danielu Barenboimu, koji se je tako drugi put nakon 2009. godine našao na dirigentskom postolju u Zlatnoj dvorani bečkog Muzikvareina. Bila je to ujedno i prilika da sa Bečkim filharmoničarima proslavi svoj “srebrni jubilej” odnosno 25 godina otkako je prvi put dirigovao ovim orkestrom.

Koncert je počeo “Heleninom kvadriljom” Eduarda Štrausa u čast Barenboimove supruge Elene Baškirove, nakon čega je uslijedio valcer “Friedenspalmen” Jozefa Štrausa,

TOP DESET

Blokbasteri koje očekujemo

a koji je odsviran kao opomena na Prvi Svjetski rat. Kao međunarodne poruke mira izvedeni su i “Egipatski marš” i “Budite zagrljeni milioni” Johana Štrausa mlađeg.

Koncert je završio poznatom brzom polkom “Bez briga” Jozefa Štrausa.

U znaku tradicije, na kraju su uz ovacije publike izvedeni Radecki marš i valcer Na lijepom plavom Dunavu Johana Štrausa Starijeg, koji je postao ne samo zaštitni znak

Bečkog novogodišnjeg koncerta, nego i brojnih novogodišnjih priredbi širom svijeta.

Uporedo s koncertom, kamere su prikazale i balet iz obnovljene bečke palate Lihtenštajn, koji je izveo baletski ansambl Državne opere u Beču po koreografiji Ešli Pejdž i kreacijama Vivijen Vestvud i njenog supruga Andreasa Kronthalera.

Jedinstvenim spojem baleta i panka ova kraljevski nagrađivana dizajnerka oduševila je brojnu bečku publiku koja je po prvi put imala priliku uživati u klasičnom škotskom karo printu otisnutom na baletskim kostimima.

Bečki novogodišnji koncert ove je godine prenosio rekordan broj televizijskih i radijskih stanica iz više od 90 zemalja širom svijeta, a slušalo ga je i gledalo oko 50 miliona ljudi na pet kontinenata.

Sljedećim Novogodišnjim koncertom Bečkih filharmoničara 1. januara 2015. godine dirigovaće po peti put indijski dirigent Zubin Mehta (77).

Džek Rajan: Regrut iz sjenke

Gardijan donosi listu deset filmova koji će obilježiti ovu godinu

Na prvom mjestu Gardijanove liste filmova koji će najvjerovatnije privući najveće gužve ispred bioskopskih blagajni u 2014. godini je biblijski ep Darena Aronofskog “Noje”. Naslovnu ulogu igra Rasel Krou, odlučan da zaštiti sprugu (Dženifer Koneli), usvojenu ćerku (Emu Votson) i sve životinje svijeta, za šta mu je potreban stvarno veliki brod. Britanski režiser Gared Edvards koji se probio 2010. filmom “Monsters” sada se prihvatio snimanja filma o još jednom čudovištu - Godzili. U istoimenom filmu igraju Aron Tejlor Džonson, Brajan Kranston, Elizabet Olsen, Seli Hokins i Žilijet Binoš. Još jedna biblijska tema biće fokus novog filma Ridlija Skota

“Exodus”. Slavni reditelj će uz pomoć glumaca među kojima su Kristijan Bejl, Džoel Edžerton, Aron Pol i Sigurni Viver ispričati priču o Mojsiju. Šekspirovac Kenet Brana režirao je triler “Džek Rajan: regrut iz sjenke”, u kojem Kris Pajn igra Džeka Rajana u novoj ekranizaciji romana Toma Klensija. Na veliko platno stiže i film “Pompei” gdje zvijezda serije “Igra Prestola” Kit Harington igra roba-gladijatora koji mora da preživi u areni ali i da se izbori sa bijesom majke prirode kako bi spasao svoju ljubav Kasiju koju igra Emili Brauning.

Mnogo mišićavih, golišavih tipova, gomila specijalnih efekata i Kifer Saterland kao zli senator garantuju dobru zabavu, piše list.

Kris Evans repriziraće svoju ulogu Kapetana Amerike u filmu “Captain America: Winter Soldier”, a iz Marvelovog univerzuma stiže još jedan film - “Guardians of the Galaxy” gde Kris Prat predvodi grupu neobičnih superheroja među kojima su rakun koji priča (glasom Bredlija Kupera) i drvo (Vin Dizel), a Džon Si Rajli i Glen Klouz igraju intergalaktične policajce. Franšiza “Transformersi” dobija nastavak “Transformers: Age of Extinction” u kojem Mark Valberg igra samohranog oca i pronalazača koji uz pomoć Optimus Prajma i kompanije mora da uništi Deseptikone. Stiže i novi “Spajdermen” gdje naš maskirani junak (Endr-

ju Garfild) mora da se izbori sa Rinom (Pol Ðamati) i Elektrom (Džejmi Foks). Posljednji na listi je nastavak još jedne franšize -

“X Men: Days of Future Past” gdje Dženifer Lorens, Hju Džekmen, Džejms Makavoj i Majkl Fasbender igraju mutante-heroje.

KULTURA 19

petak, 3. 1. 2014.

Dizni je dugo želio da od knjige “Where The Wild Things Are” napravi animirani filma, da bi na kraju Spajk Džonzi snimio igrano ostvarenje

preminuo Džejms averi

Američki glumac Džejms Averi, poznat po ulozi u serijalu “Princ sa Bel Era”, umro je u 68. godini u Kaliforniji. Publicista Averija, Sintija Snajder izjavila je agenciji AP da je glumac preminuo u utorak usljed komplikacija nastalih poslije operacije na srcu.

Averi je u seriji “Princ sa Bel Era” tumačio lik ujaka glavnog junaka Vila Smita, bogatog advokata Filipa Benksa. Averi je bio školovani glumac upečatljivog izgleda i glasa. Rođen je 27. novembra 1945. u Virdžiniji a odrastao u Atlantik Sitiju. Pozajmljivao je svoj glas u više animiranih tV serija, među kojima su “Nindža kornjače” (liku Šredera) i “Ajron men”. Šezdesetih godina prošlog vijeka služio je u Vijetnamu kada je počeo da piše tV scenarije i poeziju.

osam sati za miroslavljevo jevanđelje “Miroslavljevo jevanđelje”, najstariji i najvredniji sačuvani ćirilični rukopis, bio je izložen juče od 12 do 20 sati u Narodnom muzeju u Beogradu.

Jevanđelje je nastalo osamdesetih godina XII vijeka po narudžbini humskog kneza Miroslava, o čemu govori zapis na posljednjem listu knjige.

Knez Miroslav je bio brat raškog velikog župana Stefana Nemanje. osim originalnog primjerka, bilo je izloženo i prvo fototipsko izdanje “Miroslavljevog jevanđelja”, koje je priredio Ljubomir Stojanović i koje je 1897. godine štampano u Beču.

AnimirAni film

Nikada snimljena Diznijeva čuda Veliki broj ideja u studiju Dizni nikada nije realizovan Vuk Perović

V

elikom broju djece, ali i odraslih, novogodišnji praznici skoro da su nezamislivi bez animiranih filmova kuće Dizni. I tako već decenijama. Tako je i ove godine. Njihovo “Zaleđeno kraljevstvo”, ovogodišnja praznična produkcija, najgledaniji je animirani film na ovim prostorima još od 1986. S obzirom da je riječ o Dizniju, sa njhovim naslovima većina je odrasla, ali je zanimljiv i spisak projekata koji na kraju nikada nijesu stigli do realizacije. Tako se moglo desiti da gledamo “Žutu podmornicu” inspirisanu pjesmo velikih Bitlsa, animirane “Gremline” umjesto igranih i odraslog Hijavatu.

● Gremlini Moglo se lako dogoditi da danas mnogo više ljudi svoje novogodišnje filmske uspomene veže za neke druge karaktere, a ne za Mazu i Lunju, Damba, Mulan i tog jednog dalmatinca više od sto. Danas Dizni-Piksar, nekada smo Dizni, uz povremene potrese suvereni je vladar animiranog dugometražnog filma. Sa ovogodišnjim prazničnim adutom, “Zaleđenim kraljevstvom” adaptacijom djela Hansa Kristijana Andersena, to su i potvrdili. Ipak, veliki broj zanimljivih ideja nikada nije izašao iz prostorija te kompanije u kojima sjede ljudi koji odlučuju o svemu.

● Film Spajka Džonzija “Knjiga o džungli” nobelovca Rajdarda Kiplinga ima izuzetno uspješnu animiranu, uz nešto manje poznatu igranu verziju. Reditelj Zoltan Korda napravio je film za sve ge-

iZDAnJA

Princ Valijant “Čarobna knjiga” nastavila je objavljivanjem stripova iz legendarnog serijala “Princ Valijant” Harolda Fostera u obliku knjiga. Nedavno je iz štampe izišao drugi tom u kome su se našle sve strip epizode urađene tokom 1939. i 1940. godine.

Započet 1937. godine, serijal je ostao popularan do današnjih dana zahvaljujući vizuelnoj besprekornosti i pripovjedačkim standardima koji će decenijama kasnije dominirati avanturističkim stripovima u nastavcima. Strip serijal donosi linearnu priču o avanturama prebogatom životnom putu princa Valijanta, koji je rođen 433. godine, kao sin kralja Aguara u skandinavskoj Tuli, na krajnjem sjeveru tada poznatog svijeta. Sa 15 godina, što je po srednjovjekovnim mjerilima značilo punoljetstvo, odlazi od ku-

sekundi, ali je na tome sve ostalo. Početkom XXI vijeka studio Univerzal je kupio prava za to djelo, da bi ono na kraju završila u rukama jednog od najoriginalnijih reditelja i scenarista u Holivudu, Spajka Džonzija.

On je snimio igrani film daleko od glavnih struja, ali zato i mnogo manjeg komercijalnog kapaciteta nego što je to bilo očekivano od adaptacije takvog bestselera.

će u potrazi za pustolovinama. Ubrzo srijeće ser Gavena i ser Lanselota, vitezove kralja Artura, i s njima dolazi na dvor u Kamelot, gde postaje štitonoša. Sa 17 godina dobija čuveni mač koji pjeva – legendarni Flamberže koji će postati njegov vjerni pratilac, a ubrzo poslije toga kralj Artur ga proglašava vitezom okruglog stola. U narednim godinama Valijant se bori protiv Atile i njegovih Huna u Italiji, upoznaje ljubav svog života, princezu Aletu, a zatim ga pustolovine vode u Svetu zemlju, Grčku i Afriku. Za vrijeme dok su vandali opsjedali Rim, 455. godine, ženi se Aletom, a sljedeće godine odlaze u Ameriku gde im se rodio prvi sin, Arn. Iako je priča o princu Valijantu smještena u peti vijek nove ere, ona nije istorijski dosljedna.

neracije i sva vremena, a za uspjeh Monglija i njegovog druga Balua, bio je i te kako zaslužan muzičar Luis Pima koji je pozajmio glas majmunskom kralju. Oduševljen Piminim glasovnim mogućnostima, sam Volt Dizni zamislio je film o medvjedu koji je uz pomoć dva miša pobjegao iz zološkom vrta, a glas medvjedu trebalo je da da upravo Pima.

Ipak, zbog bolesti lsavnog swing muzičara od tog projekta se odustalo.

“Tamo gdje su divlje stvari” (Where The Wild Things Are) Morisa Sednaka, jedno je od najvažnijih dječjih ilustrovanih književnih djela. Prvi put je izašla 1963, a do danas je prodata u više od 19 miliona kopija. Dizni je u više navrata pokušao da napravi animirani film od Sednakove knjige za koju je dugo vremena imao prava. Najdalje se otišlo 1983. kada je danas oskarovac Džon Lasiter (“Priča o igračkama”), snimio test film od 30

● Foto priča

“Yellow Submarine”, kultna pjesma slavnih Bitlsa, dugo je bila opsesija reditelja Roberta Zemekisa (“Povratak u budućnost”, “Ko je smjestio Zeki Rodžeru”, “Polar Ekspres”).

Zemekis je poslije uspjeha sa animiranom “Božićnom pjesmom” 2009. već daleko bio zašao u pripremu projekta, ali je tada Dizni izuzetno loše prošao na blagajnama sa skupim “Mars Needs Moms” i “Žuta podmornica” je odložena na neodređeno vrijeme, a Zemekis se vratio igranim filmovima i snimio “Let” za Denzelom Vošingtonom.

Reditelj Džo Dante je nekoliko godina poslije uspjeha sa horor filmom “Pirane”, osvojio svijet sa igranim ostvarenjem o neodoljivim malim čupavcima. Ta 1984. sasvim je prošla u znaku “Gremlina”, a kasnije je to ostvarenje postalo i jedno od najemitovanijih filmova tokom praznika.

Veliki Volt Dizni je originalnu verzi-

Odrasli Hijavata

“Mali Hijavata” bio je jedan od omiljenih junaka u vremenu kada je Dizni sam vladao svijetom animiranog filma. Snimljen je davne 1937, po pjesmi Henrija Longfeloua. Odmah poslije uspjeha tog kratkog animiranog filma razmišljalo se o Hijavati u zrelim godinama. Ipak, izgubio je bitku sa Pepeljugom i Petrom Panom, pošto je studio zaključio da će sa tim junacima doći do mnogo šire publike nego sa Hijavatom. ju Gremlina planirao mnogo ranije. Danteova filmska čudovišta koje je osmislio scenarista i reditelj Kris Kolumbus (kasnije reditelja najprikazivanijeg prazničnog filma “Sam u kući”) samo su u naznakama bili oslonjeni na istomenu knjigu Roalda Dala (autora knjiga “Čarli i fabrika čokolade”, “Matilda”, “Fantastični gospodin Foks”) iz 1943. Toliko malo, da Dal čak nije ni potpisan na filmu. Zanimljivo je da je Dal “Gremline” usred Drugog svjetskog rata, napisao po narudžbi upravo za Dizni u svrhu promocije animiranog filma koji je trebalo da uslijedi. Do filma nikada nije došlo, a Kolumbus i Dante su decenijama kasnije postigli izuzetan uspjeh.

Stolovi i stolice na zidu Umjetničku instalaciju čiji su dio školeke stolice i klupe koje vise za zidova iskoristila je jedna žena da bi napravila upečatljivu fotografiju.

Instalacija se nalazi u mjestu Šah Alam u blizini Kuala Lumpura, glavnog grada Malezije.

20 REPORTAŽE NeobičNo

Države sa dva glavna grada

Na svijetu postoji 12 država koje imaju dva i više glavnih gradova

V

jerovali ili ne, na svijetu postoji čak dvanaest država koje imaju više od jednog glavnog grada. Većina tih država podijelilo je upravna, zakonodavna i sudska sjedišta između dva ili više gradova, u zavisnosti do volje diktatora, nemogućnosti dogovora, ili jednostavno - funkcionalnosti. Znamo da znate barem za tri, ali svih dvanaest...

Benin Porto-Novo je glavni grad ove države, no Cotonou je sjedište vlade.

Bolivija Administrativno sjedište Bolivije je La Paz, dok su sudska i zakonodavna sjedišta u Sucreu.

Zemlje s više glavnih gradova Obala slonovače Još 1983. godine, predsjednik Felix Houphouet-Boigni preselio je glavni grad države iz Abiđana u njegov rodni grad Jamousoukro. Tako je Jamousoukro postao glavni grad, dok su druge institucije ostale u Abiđanu.

Izrael Davne 1950. godine Izrael je proglasio Jerusalim za glavni grad, no većina država svoje je ambasade i dalje ostavila u Tel Avivu.

Malezija Ova je država preselila sve administrativne funkcije iz Kuala Lumpura u predgrađe Putrajaja, koje je smješteno 25 kilometara dalje.

Mianmar Od 2005. godine glavno vladino

sjedište preselilo je iz Rangona u Naj Pji Tav, a iako je službeni glavni grad ostao Rangon, većina administrativnih institucija – nije.

Holandija Glavni grad Holandije je Amsterdam, no sjedište vlade i monarhije je u Hagu.

Nigerija Glavni grad je službeno preseljen iz Lagosa u Abuju 1991. godine, a iako je od toga prošlo više od 20 godina, Lagos i danas ima dosta službenih institucija.

Južna Afrika Južna Afrika je država s tri glavna grada. Pretoria je administrativno sjedište, Kejptanun je sjedište zakonodavne vlasti, dok je Bloemfontein sudsko sjedište. Šri Lanka Kolombo više nije glavni grad Šri Lanke, već je to Sri Jajevardenepura, predgrađe Kolomba.

Svaziland Mbabane je administrativno sjedište, dok je Lobamba zakonodavno sjedište ove državice. (punkufer.hr)

petak, 3. 1. 2014.

Jerusalim

REPORTAŽE 21

petak, 3. 1. 2014.

Posebni Putnici

Nomadi koji inspirišu Do najpopularnijeg travelerskog bloga svijeta od Poljske preko Kine

O

vo je jedna od onih inspirativnih priča koje mogu imati snažan utjecaj na život onih koji je pročitaju. Nije ljubavna priča, ovo je priča o paru putnika koji pomjeraju granice pojmljivoga i žive nomadskim životom na tankoj liniji između posla i užitka.

Agnez i Cez dolaze iz Poljske, s obala baltičkog mora, iz zemlje koja je to dvoje zaljubljenika u putovanja i pisanje - naučila što znači stabilnost i sigurnost. Mantra ide nekako ovako: „Puno uči, još više radi, imaj djecu i stabilni život“. No za Agnez i Cez to jednostavno nije

Agnes i Cez kao inspiracija Iako se sada, vjerujemo, pitate - a gdje je ljubavna strana priče, nje nema. Agnez i Cez nisu muž i žena, a nisu čak ni u vezi.

Oni su na proputovanju postali najbolji prijatelji čije avanture prate milioni ljudi na svijetu, a nedavno su izdali i knjigu pod nazivom „Your brick to the Great Wall: Experience Based Advice For China from Expats”, koju možete kupiti na Amazonu.

U svakom slučaju, ova priča trebala bi vas podstaknuti na razmišljanje o tome što zapravo u životu s jako malo novaca, ali jako puno ambicija - možete postići. Je li ono što trenutno imate vrhunac vaših snova, ili samo stepenica k prekretnici vašeg života. I hoćete li se sada vratiti u krevet, ili proguglati nešto o ovim sjajnim Poljacima? Sretno sa svakom odlukom, mi svoju odavno znamo!

bilo dovoljno.

Odlučili su totalno promijeniti svoj život i 2011. godine započeli avanturu svog života. Odselili su se u Kinu, zemlju definitivno različitu od Poljske. Prije preseljenja Agnez i nije baš putovala, nego je doslovno uskočila u tu životnu avanturu. Pridružio joj se Cez, koji je ostavio svoju karijeru bankara i odlučio istražiti je li svijet zaista tako lijep kakvim ga prikazuje National Geografik.

Oko šest mjeseci nakon njihovog preseljenja u Kinu, odlučili su istražiti okolinu i tako su predali zahtjev za radnu dozvolou u Tibetu. Područje u koje nije bilo lako ući, no za koje se isplatilo potruditi se. Kako bi dobili radnu dozvolu

Agnez i Cez su pored ostalih bili i u Šri Lanki za Tibet bilo je potrebno organizovati grupu od pet osoba iste nacionalnosti. Kako je Cez za to čuo pu-

no prije putovanja, počeo je blogovati, i na njegovu radost, upravo je taj njegov blog uočio jedan od najvećih turističkih izdavača Lonli Planet, koji je retvetovao njegovov tvit i s time mu osigurao velik broj fanova.

● Blogovanje i putovanje

Agnes i Cez na jednom od svojih putovanja

Agnez i Cez započeli su svoj blog u Kini, no tek su ga u Tibetu odlučili malo intenzivnije pisati. Danas je njihova stranica jedna od najpopularnijih te vrste, a razlog za to je što ima zaista dobro obrađene teme o putovanjima ispod 25 dolara dnevno. Kada bi ih upitali koliko u prosjeku troše dnevno, odgovor bi iznenadio svakoga – i dan danas na svojim putovanjima dnevni budžet drže na oko 10 američkih dolara!

Ako se još niste začudili njihovoj ambicioznosti i hrabrosti, dovoljno je spomenuti kako je jedna od njihovih tura bila i biciklistička tura po Vijetnamu, duga ni više ni manje nego 2500 kilometara, a koja je trajala tačno 54 dana! Ova priča mogla bi sadržati puno nastavaka, no poenta svega je ta da su te dvije osobe ostavile sve iza sebe i krenule u nezamislivu životnu avanturu. Prošli su i dobre i loše trenutke, a kako sami kažu - nikad se nisu posvađali. Njihov stil života ubrzo je prerastao u izvor prihoda, jer upravo je njihov blog danas jedan od poznatijih izvora informacija za avanturistička putovanja, a njihova imena simbolizuju hrabrost i žudnju za nečim što im njihova domovina jednostavno nije mogla pružiti. (punkufer.hr)

Pravila

Nova godina donijela nove saobraćajne propise Vozači širom EU biće suočeni sa novinama u 2014. godini Novine sa kojima se susrijeću vozači u Eu od ove godine kreću se od uvođenja obaveznog korišćenja svijetla na vozilima u Švajcarskoj do naplate takse za ulazak u Berlin.

U Švajcarsjoj vozači će morati i tokom dana da koriste svijetla. Od 1. januara svi učesnici moraće da koriste takozvano dnevno svijetlo, a ako to ne posjeduju na vozilu onda “kratka svijetla”. Ko ne bude poštovao ova pravila moraće da računa sa kaznom u visini od 40 franaka.

Uz to, u Švajcarskoj stupaju na snagu i oštrija pravila u vezi sa vožnjom pod dejstvom alkohola. Tako novajlije za volanom, koje posjeduju takozvane probne vozačke dozvole, kao i instruktori vožnje i profesionalni vozači, neće smjeti da prekorače granicu od 0,1 promila.

Inače, za sve ostale, ostaje na snazi granica od 0,5 promilaKo u Švajcarskoj prekorači ovu granicu mora računati na kazne od 485 evra do zatvora.

U Sloveniji poskupljuje korišćenje autoputa. Vozači za godišnju vinjetu moraće da plate 110 eura umesto dosadašnjih 95. Cijena za sedmodnevnu, odnosno mjesečnu vinjetu, ostaju nepromijenjene - 15, odnosno 30 eura. Vozila čija visina prelazi 1,3 metra, mjereno od prednje osovine do gornjeg dijela haube, prelaze u višu “klasu” cjenovnika. Tako za “velike” automobile godišnja vinjeta košta 220, a mjesečna 80 i sedmodnevna 40 eura.

U Njemačkoj se od 1. maja 2014.

za saobraćajne prekršaje, koji nemaju uticaj na bezbjednost saobraćaja, odustaje od upisa u centralni registar, zapravo neće biti više kaznenih poena. Međutim, ti prekršaji će biti i dalje kažnjavani. Posljedica odustajanja od upisa poena je povećanje kazni za određene prekršaje.

Od 1. jula 2014. u Njemačkoj će svi vozači u svojim vozilima morati da imaju fluorescentne prsluke, koje će oblačiti u slučaju izlaska iz vozila prilikom nezgode ili kvara.

Od 1. januara turisti koji budu posjetili Berlin moraće da plate jednu taksu, koja se naziva i porezom

na krevet. Tako će cijena kreveta u hotelu skočiti za pet odsto. Taj porez će biti naplaćivan za noćenja u hotelima, pansionima, ali i vikendicama, kampovima. Poslovna posjeta Berlinu i dalje će biti oslobođena poreza.

U Poljskoj se proširuje mreža puteva na kojima će se naplaćivati korišćenje. Tako će biti naplaćivano

korišćenje A1 od Gdanjska do češke granice.

Ko putuje daleko od Evrope mora znati da Tajland uvodi porez na ulazak u zemlju za sve strane turiste. Ko avionom ulazi u zemlju plaća jednokratno 500 bahta (oko 12 eura), a ko kopnenim putem ulazi u zemlju plaća 30 bahti dnevno.

22 DRUGI MEDIJI

PETAK, 3. 1. 2014.

DNEVNI AVAZ

Skoro hiljadu oboljelih od šuge Zarazna bolest skabijes, u narodu poznatija kao sirotinjska bolest svrab ili šuga, iz mjeseca u mjesec se širi u Federaciji BiH, te se nalazi na trećem mjestu po vodećim zarazama u ovom dijelu naše zemlje.

●Mnoge sraMota Posljednji podaci Federalnog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da je u prošloj godini do decembra prijavljeno 963 oboljelih, što je za 189 više nego u istom periodu 2012, kada su bila evidentirana 774 slučaja.

Najviše oboljelih i dalje je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK), gdje je prijavljen 371 novi slučaj, potom slijede Tuzlanski, Srednjobosanski, Sarajevski, te Unsko-sanski kanton.

Ljekari smatraju da je taj broj u stvarnosti mnogo veći, jer pojedini oboljeli zbog sramote ne žele otići ljekaru. Šef Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo HNK dr Erdin Alajbegović ističe da je najveći broj zaraženih u HNK s područja Mostara.

●UpUte ljekara U Mostaru ukupno imamo 242 pacijenta iz svih dijelova grada.

Skabijes se kao bolest vrlo lako rješava ako se na vrijeme ode ljekaru, te adekvatno pridržava uputa. Nažalost, kod nas se na to gleda kao na neku sramotu, te se krije pa onda dolazi do širenja bolesti na cijelu familiju, komšiluk i tako dalje - kazao je dr Alajbegović.

Šumaher htio dijete iz Bosne

Sedmerostruki svjetski prvak u Formuli 1 Mihael Šumaher, koji je i dalje u induciranoj komi i koji danas slavi 45. rođendan, 1997. godine je zajedno sa suprugom Korinom planirao usvojiti dijete iz Bosne i Hercegovine, zemlje koja je tada tek izišla iz rata.

Naime, Šumaher je tada za njemački magazin “Bunte” izjavio kako sa suprugom ima namjeru usvojiti jedno dijete iz BiH. “Planiramo usvojiti dijete iz BiH. Možda ćemo usvojiti jedno ili čak dvoje djece”, kazao je nekadašnji njemački vozač Formule 1 u intervjuu za njemački magazin. Šumaher, koji je bio angažovan i kao ambasador dobre volje UNESCO-a od 1995. godine, tada je kazao kako on i njegova supruga ozbiljno razmišljaju o tome, ali kako još nisu donijeli konačnu odluku.

“Još nismo donijeli konačnu odluku o ovom pitanju i o tome ćemo poslije odlučiti”, kazao je tada Šumaher.

DRUGI MEDIJI 23

PETAK, 3. 1. 2014.

Razlike u regionu u integracijama EUROACTIV RS.

Maja Poznatov

P

roces integracija regiona u eu u 2013. protekao je u znaku ulaska Hrvatske u uniju, ali i sve većem zaostajanju pojedinih zemalja u tom procesu, pre svega bosne i Hercegovine. na kraju prošle godine u regionu su bile zastupljene sve faze integracija, od samog početka do kraja tog procesa: dok su sa kosovom tek pokrenuti pregovori o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (ssP), Hrvatska je ušla u eu.

Među pozitivnim koracima u evropskim integracijama koji su obeležili proteklu godinu, osim ulaska Hrvatske u EU 1. jula 2013, jesu i odluka o otvaranju pregovora o članstvu sa Srbijom, otvaranje prvih ključnih poglavlja u pregovorima sa Crnom Gorom i obnavljanje pregovora o članstvu sa Turskom.

Međutim, neke zemlje koje već godinama čekaju da se pomaknu “sa mrtve tačke”, poput Albanije zbog nedovoljnih reformi, Makedonije zbog spora oko imena sa Grčkom i BiH zbog unutrašnjih neslaganja, nisu ni tokom 2013. napravile odlučujuće korake.

Makedonija i dalje čeka na otvaranje pregovora, iako je Evropska komisija petu godinu zaredom preporučila otvaranje pregovora sa tom zemljom, Albanija čeka na status kandidata, dok je BiH najviše stagnirala jer nije preduzela korake koji bi joj otvorili put podnošenju zahteva za članstvo i primenu SSP. Brisel je, iako usmeren na borbu sa ekonomskom krizom, reforme i unutrašnju integraciju, u celini nastojao da potvrdi evropsku perspek-

tivu zemalja u regionu, insistirajući pritom na ispunjavanju kriterijuma i pokušavajući da kroz dijalog podstakne određene zemlje da prevaziđu svoje specifične teškoće i reše otvorena pitanja.

Na drugom kraju Evrope, Island je prošle godine odlučio da obustavi pregovore o članstvu s EU jer nova vlada desnog centra, posle naglog oporavka islandske ekonomije i zbog krize unutar EU, nije videla prednosti članstva u EU i namerava da o tome sazove referendum.

●Pokretanje Pregovora sa srbijom Srbija je napravila ključan pomak na planu ispunjavanja političkih kriterijuma upustivši se odlučnije u rešavanje odnosa sa Kosovom, što je rezultiralo potpisivanjem sporazuma sa Prištinom 19. aprila 2013. u Briselu o normalizaciji odnosa, a zatim i prvo načelnom odlukom u junu a zatim i konačnom odlukom u decembru da pregovori o članstvu počnu u januaru 2014.

Srbija je u junu dobila i “zeleno

svetlo” za početak priprema za pregovore, odnosno skrining ili analitički pregled zakonodavstva. Do sada je završila skrining za poglavlja 23, 24 i 32, a otvaranju tih ključnih pregovora 23 i 24 se nada krajem 2014. ili početkom 2015. godine.

Zahvaljujući napretku u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, Brisel je u oktobru prošle godine pokrenuo pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruzivanju (SSP) sa Kosovom - proces koji treba da dovede do prvog ugovornog odnosa Kosova sa Unijom. Plan Evropske komisije je da se pregovori okončaju na proleće 2014. i zatim sporazum dostavi članicama EU i Evropskom parlamentu na usvajanje.

EU traži od Srbije i Kosova da nastave da rade “na ostvarivanju vidljivog i održivog napretka u normalizaciji odnosa, ukljčujući primenu ranije postignutih sporazuma”, tako da mogu da nastave put ka EU a da se međusobno ne blokiraju.

●biH “najlošiji đak” Od zemalja regiona Crna Gora je naviše napredovala posle Hrvatske, pošto je krajem godine otvorila ključna poglavlja 23 i 24 o vladavini prava i prostoru slobode, pravde i bezbednost, koja će se prva otvarati i poslednja zatvarati u pregovorima.

Crna Gora je od zvaničnog otvaranja pregovora u junu 2012. otvorila i privremeno zatvorila dva poglavlja o nauci i istraživanju i o

obrazovanju i kulturi koja nisu zahtevala veća usklađivanja.u kojima nije bilo potrebno veće usklađivanje, a u decembru 2013. je pored dva ključna otvarila još tri poglavlja.

Bosna i Hercegovina je najmanje napredovala u integracijama od zemalja bivše Jugoslavije jer i pored posredovanja EU nije rešila ključna pitanja. U okviru dijaloga na visokom nivou EU je pokušala da pomogne političkim liderima u BiH da pronađu zajedničku osnovu za primenu presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci”, ali u tome nije uspela.

EU sada traži da se ta presuda primeni po hitnom postupku kako bi bile usvojene izmene Ustava i izbornog zakona najkasnije do aprila 2014, pre narednih opštih izbora u BiH i omogućilo i pripadnicima manjina da učestvuju na izborima za Predsednistvo BiH i Dom naroda državnog parlamenta.

Evropska komisija je u izveštaju za BiH ukazala da i dalje nema zajedničke vizije političkih predstavnika o sveukupnom pravcu i budućnosti zemlje. Napredak nije postignut ni u uspostavljanju efikasnog koordinacionog mehanizma o pitanjima vezanim za EU između različitih nivoa vlasti kako bi zemlja jednoglasno razgovarala sa EU. Zbog nesalganja i odsustva koordinacije, BiH je izgubila i deo sredstava iz pretprisutpnih fondova EU, a Komisija je morala da odloži razogovre o IPA II.

●makedonija i albanija na čekanju

Evropska komisija preporučila je na jesen 2013, petu godinu za redom, otvaranje pristupnih pregovora sa Makedonijom zato što je zemlja nastavila da u dovoljnoj meri ispunjava političke kriterijume za članstvo u EU. Savet EU je u decembru 2013. ocenio da je u slučaju Makedonije neophodno da se bez odlaganja postigne konačan dogovor u sporu oko imena te zemlje i dodao da će ponovo razmotriti pitanje otvaranje pregovora o članstvu sa tom zemljom u 2014.

Ministri EU su u decembru ponovo odložili odluku o dodeljivanju statusa kandidata Albaniji, za jun 2014.

EU je u novembru, otvaranjem novog poglavlja, obnovila pregovore o članstvu Turske u EU nakon tri godine zastoja. EU i Turska su potpisale u decembru sporazum o readmisiji koji treba da otvori put ka suspenziji viza za građane Turske, što je Brisel obećao da će učiniti u 2017.

Savet EU je u decembru potvrdio značaj koji EU pridaje Turskoj kao dinamičnoj privredi “koja daje vredan doprinos ekonomskom prosperitetu cele Evrope”, kao i zbog njene uloge u regionu, pre svega u vezi sa Sirijom.

Brisel je zatražio od Ankare da unapredi postovanje osnovnih prava i sloboda i naglasio da se pitanje upotrebe prekomerne sile protiv gradana koji su tokom leta demonstrirali protiv vlasti, mora istražiti i resiti.

24 ZABAVA

petak, 3. 1. 2014.

sa snimanja spota

Seksi modelsice protiv Marsovaca Atraktivne članice grupe “Models” u radnoj atmosferi dočekale su kraj 2013. godine. Nedavno su objavile novi album, a da bi zagolicale maštu publici seksepilne pjevačice nedavno su u Beogradu snimile spot za numeru “Zli Marsovac”. Sudeći prema promotivnim fotografijama, trenutne članice ove popularne grupe Dragana Rogoje-

vić, Ivana Žigić, Mila Kalađurđević i Anastasija Buđić potrudile su se da u spotu bude što manje odjeće, na radost svih muških fanova.

Prvi tiraž novog CD-a već je rasprodat, a modelsice će tokom januara naći vremena i za ekranizaciju numera “Adrenalin” i “Žmurke”, nakon čega će uslijediti promocija albuma.

D.B.

● x faktor

Finalisti večeras u Banja Luci Poslije novogodišnjeg poklon koncerta u Beogradu, finalisti najpopularnijeg pjevačkog šou programa “X faktor” posjetiće večeras svoje fanove i u Banja Luci.

“Zbog velikog interesovanja odlučili smo i da ljubiteljima ‘X Faktora’ u regionu pružimo nezaboravne trenutke. Naši kandidati nedjeljama unazad vrijedno vježbaju sa svojim metorima: Kikijem, Željkom, Kristinom i Emi-

nom, a ovaj koncert predstavlja i mali uvod u sve ono što nas čeka od 7. januara kada počinje prikazivanje emisija uživo”, istakla je Milena Popović, PR menadžer “X Faktora”.

Finalisti će u Banja Luci uživo pjevati popularne domaće i strane hitove, a domaćin novogodišnjeg poklon koncerta biće šarmantna voditeljka Una Senić.

D.B.

sEVERina

Nijesam ambiciozna kao glumica Popularna hrvatska pjevačica Severina Vučković zabavljala je crnogorsku publiku za najluđu noć u elitnom budvanskom hotelu “Splendid”. Splićanka je čest gost na crnogorskom primorju, a u njenom nastupu su mogli da uživaju samo oni sa “dubljim džepom”, jer je aranžman za tri noćenja u hotelu stajao čak 340 eura.

“Prvi put smo gostovali u Crnoj Gori za doček Nove godine u Petrovcu 2006. godine i nijesmo ni vjerovali da će neko ovdje znati moje pjesme, ali sam se tada razuvjerila. Od tada sam se nadala da će susreti sa crnogorskom publikom postati tradicionalni i česti, što se i ostvarilo. Sada sam čest gost na crnogorskom primorju, a u Splendidu su uvijek posebni koncerti i intimna atmosfera”, rekla je na početku razgovora Seve.

A po čemu će popularna Splićanka pamtiti godinu koja je već za nama: “Moj sin Aleksandar izgovorio je prve riječi i to je sigurno najljepši osjećaj za svaku majku. Sa-

da je već počeo sklapati rečenice, a druge iskusnije majke mi govore da je roditeljstvo iz godine u godinu sve ljepše. Druga stvar na koju sam ponosna je i turneja “Dobrodošao u klub”, koju je posjetilo preko 130 hiljada ljudi u svim većim gradovima regiona. Ipak, traljavo smo to isplanirali, jer smo preskočili Podgoricu, ali tokom sljedeće turneje, koju planiramo za 2015. godinu, sigurno je nećemo izostaviti”, priznala je pjevačica.

U 2014. prvo planira odmor od naporne turneje i nastupa, a potom se vraća u studio.

“Planiramo da snimimo pet pjesama za novi album, a moguće je da ćemo i raditi na predstavi, jer je turneju za nama radio proslavljeni slovenački pozorišni reditelj, Tomaž Pandur. Nadam se da ću sa istom ekipom među kojima su Tomaž, Marko Mitanovski i mnogi drugi nastaviti saradnju i na već pomenutoj turneji, koju planiram za 2014. godinu, jer takvu skupinu koja sa vama dijeli istu viziju ne treba lako ispustiti”,

otkrila je popularna pjevačica, koja se već tokom turneje pokazala kao uspješna kabare glumica.

Ipak, i pored najavljene predstave ne priznaje tu “titulu”.

“To je jako rijetko, ako me neko pozove ili prepozna da bih se mogla naći u određenoj ulozi, ali nijesam ambiciozna sa te strane”, iskrena je hrvatska pjevačica, za koju su i kritičari imali riječi hvale.

“Kritičari glume su rekli da sam dobra u tome što radim, a ja sam najponosnija na sebe bila upravo na posljednjoj turneji, gdje sam i pjevala i glumila”, istakla je Severina, čiji album “Dobrodošao u klub” i danas, nakon godinu dana od objave ne gubi na popularnosti, a većina pjesama se izdvojila kao radijski hit. Ipak, ona ne izdvaja nijednu.

“Toliko je pjesama na posljednjem albumu, u svaku sam uložila sebe stoprocentno, ne bih mogla da izdvojim nijednu posebno, teško je neku istaći zaključila je Vučković.

F. Jovanović

ZABAVA 25

petak, 3. 1. 2014.

Muzika

Ovo je moj 11.

CD i ne znam da li će ih više i biti

Dino Merlin u Budvi je otkrio detalje objavljivanja novog albuma, udijelio savjet za mlade talente koji se okreću muzici i otkrio da se njegova djeca neće baviti muzikom Zlatko Šebek, Foto: Miloš Ćetković

D

ino Merlin je obećao spektakularan koncert u novogodišnjoj noći, i obećanje održao. Popularni pjevač dao je publici sve ono što je ona od njega tražila, a to je dobra zabava, vrhunski odabir pjesama, i spektakl na sceni. Interakcija između njegove ekipe i publike bila na najvišem nivou, a po komentarima koje smo mogli čuti na kraju, saznali smo da niko nije otišao nezadovoljan. U duženju sa novinarima otkrio je da će novi album objaviti na proljeće, ne želeći da potvrdi da će to biti i njegovo posljednje studijsko izdanje.

Bosanki čarobnjak još jednom je začarao region, otkrivši da je šetajući Budvom dan prije nastupa srijetao ljude iz Maribora, Zagreba, Splita, Sarajeva, Beograda, Brčkog, te da je srećan što Budva ostaje “Monte Karlo ovog dijela Evrope”.

“Ovo je postalo mjesto dobrih susreta i razmjene pozitivne nenergije. Srećan sam što sam u prilici da radost podijelim sa ovdašnjom publikom, kao što sam to činio i prije 30 godina kada sam radio turneju “Nešto lijepo treba da se desi”, koju nikada neću zaboraviti” pričao je Merlin, koji je prvi put otkrio da novi album izlazi na proljeće 2014. godine. U pitanju je 11. studijsko izdanje, koje će objaviti nakon šet godina pauze.

“Najveći dar koji mogu dati od sebe su moje pjesme. Meni je to vrlo važan trenutak i imam najveću tremu i uzbuđenje kad znam da će biti godina promocije i koncerata. Ovo je moj 11. album, i ne znam da li će ih više i biti”, kazao je Merlin iznenadivši nas takvim komentarom.

Kada je od novinara zamoljen da prokomentariše da li to znači da se nakon promocije novog albuma povlači sa scene, pojasnio je da je ži-

vot satkan od dekada, te da ih je on ima dovoljno iza sebe.

“Nikad ne reci nikad, ali moram i ja jednom prestat pjevati.

Ali kad budem odlazio obećavam da ću otići dostojanstveno i kada budem na vrhu”.

Detalje koji bi otkrili kakav zvuk možemo očekivati u novim pjesmama, nije želio da otkriva, kazavši da će o tome pričati kada bude vrijeme. Pojasnio je da mu je bilo teško da stvara nove pjesme, te da nije više tako mlad, našalivši se da nema ni inspiraciju kao ranije.

“Kako čovjek stari sve teže piše pjesme, koje su usput i tehnološki zahtjevnije i morate biti u dodiru sa vremenom i mladim snagama koje dolaze a publici pokazati jednu vitalnost u svakom aspektu onoga što radite. Desi mi se da za godnu dana ne napišem ni dvije riječi, ali i da za dvije sedmice kompletno završim dvije pjesme”, iskreno priča Dino.

Perper na visini zadatka Crnogorski bend Perper, obilježio je koncertom doček na budvanskom trgu. Dobro poznat repertoar bio je recept za dobru atmosferu, a nakon što su sišli sa scene upitali smo glavnog vokala Nikolu Radunovića , da li su svjesni činjenice da su postali kultni bend domaće scene i na koji način su stekli taj epitet. „Nemam pojma, ali mislim da smo to postali zato što radimo toliko godina bez prestanka jer to nikome nije pošlo za rukom. To je jedina suština jer se ne vodimo očekivanjima publike u smislu stilova koji su aktuelni nego radimo ono što mislimo da treba. Postoji publika ko-

ja to prepoznaje i lijepo je dok ima ljudi koji vole naše pjesme. Ključno je to što trajemo toliko dugo – preko dvadeset godina, u Crnoj Gori u kojoj je to izuzetno teško“, iznio je mišljenje Nikola, dok smo glavnog „krivca“ za stvaranje pjesma Momčila Zekovića upitali, kada će izdati nešto novo. „Mislim da ćemo već u februaru izaći sa novom pjesmom i spotom.

Imamo pripremljene četiri pjesme, i nakon praznika ćemo krenuti sa uvježbavanjem svake pojedinačno, pa ćemo zajedničkim snagama izglasati koja je najbolja da je na taj način izdamo“, otkrio je Zeko.

Kada su u pitanju formati muzičkih takmičenja u kojima mladi ljudi traže svoju ulaznicu u svijet estrade i šou biznisa, Merlin smatra da većina ljudi smatra da je biti muzičar i pjevač lagan posao, prisjećajući se riječi svoje majke.

“Mama mi je stalno gogovrila: Kad ćeš početi da radiš?, jer je ovo posao koji je na marginama društvenih događanja. Veliki broj ljudi želi da dođe pod svjetlost reflektora kroz takve programe. Bojim se da je to malo više od toga jer nije dovoljno biti izabran od bilo kakvog žirija - ovo je cijeli jedan život koji morate posvetiti tome. Ovdje nemate radnog vremena pa godinama, odnosno decenijama radite 24 sata i ja bih rekao da je to u stvari jedno prokletstvo.

Moj savjet je: Dajte cijelog sebe ili ne ulazite u to”.

Kada su novogodišnje želje u pitanju, sarajevski pjevač kaže da mu je najvažnije zdravlje koje želi sebi , porodici i ljudima koji ga okružuju jer je kako kaže to jedini uslov “da budemo i rahatniji”.

“Svakako je važna i ljubav, jer mi se čini da u ovom trenutku ljudskom rodu ponestaju dvije stvari, a to su iskrenost i ljubav.

Ako bismo imali to dvoje sve bi se promijenilo jer mi se čini da su ljudi postali neiskreni te da se nedovoljno vole. Želim svima da ostvare svoje nade, ali da budu oprezni u očekivanjima jer volim da kažem da je nada kao brod koji ako se pretovari može da potone”.

Pjevač je demantovao medijske napise da se okreće biznisu te da planira otvaranje fabrike tijesta, izgradnju stambenog bloka itd...

“U nedostatku skandala oko mene pripisuju mi industrijske zone.

Ništa od toga nije istina, ono zbog čega živim i što me ispunjava je muzika i ne mislim se u životu baviti ničim drugim,” jasno je poručio Dino.

Iako je na muzičkoj seni prisutan preko 30 godina, u medijima se rijetko pojavljuje, a o privatnom životu skoro da ne govori. Ipak, ovog puta kratko je prokomentarisao životno opredjeljenje svoje djece.

“Zahvalan sam bogu što imam tako krasnu ženu koja je podnijela sav teret njihovog odrastanja jer ja nijesam uvijek bio tu. Moj sin studira menadžment i istoriju u Istanbulu, a kćerka je završila studije na Oksfordu i radi kao aistent na Sarajevskom univerzitetu. Nisu krenuli mojim putem, i sada su samostalni ljudi pa je najbolje da njih pitate zašto je to tako”, zaključio je on.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

26 SLOBODNO VRIJEME

petak, 3. 1. 2014.

Daily Sudoku puzzle No. 2283 sudoku 2013-01-12

Medium level

Teža

3

4

2

9

2

1

8

9

8 5

9

3

7

1

1

9 5

7

2

1

9

Play sudoku online at:

5

3

4

6

www.sudokukingdom.com

2

7 3

Daily Sudoku puzzle No. 2284

9

3

5

Lakša 2013-01-13

Medium level

8

4 7

7

3

6

2

9

6

4 9

3

4

5

6

9

2

8

Page 1/2

Play sudoku online at:

7

9

Play sudoku online at:

9

4

www.sudokukingdom.com www.sudokukingdom.com 1

6

9

glamur u vodi

jom jahti poput Sea Ray, Meridian, Formua, Sailfish, Pursuit i Malibu, na sajmu su mjesto našli i proizvođači motocikala i džet skija kao što su Yamaha i Mercury. Sajam se održava pod pokroviteljstvom osiguravajuće kuće Progressive, a na sajmu je predstavljeno 300 plovila

dužine između tri i 30 metara. Posjetioci sajma imaju priliku pregledati jahte koje koštaju više miliona dolara, a ujedno i privlače najveću pažnju nešto imućnijih posjetilaca tog sajma. Očekuje se da će 40.000 osoba posjetiti sajam koji će trajati do 5. januara.

(Klix)

1

Puzzle solution:

3 2

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1896 2011-12-22 Sudoku Rješenje iz prethodnog broja puzzle No. 1841 2011-10-28 8

1

6

5

7

3

4

2

9

1

4

9

8

5

3

6

7

2

3

5

7

9

2

4

8

6

1

6

8

2

4

1

7

9

3

5

4

9

2

1

6

8

3

7

5

7

3

5

2

9

6

4

1

8

5

8

3

2

9

6

1

4

7

3

6

8

9

2

5

1

4

7

7

2

4

8

5

1

9

3

6

9

2

4

6

7

1

8

5

3

1

6

9

4

3

7

5

8

2

5

7

1

3

4

8

2

9

6

6

7

1

3

4

9

2

5

8

8

5

3

1

6

9

7

2

4

9

3

5

6

8

2

7

1

4

2

9

6

7

3

4

5

8

1

2

4

8

7

1

5

6

9

3

4

1

7

5

8

2

3

6

9

vicevi

Sajam najluksuznijih jahti

U njujorškom Menhetnu otvoren je sajam nautike Progressive New York, a posjetioci imaju priliku vidjeti neke od najluksuznijih jahti i drugih manjih plovila na svijetu.

Pored svjetski poznatih firmi koje se bave proizvodnjom i proda-

5

Pita Perica oca: -Tata, šta bi htio da ti kupim za Page 1/2 rođendan?

- Ništa, sine, nemam para! - odgovori otac. *** Igrale dvije plavuše fudbal.

Jedna da gol i kaže: - Tooo! Koš!

A druga je opomene: - Glupačo, nije ti ovo tenis. *** Policajac juri čovjeka i kaže mu: - Stani!

A čovek odgovara: -Stani ti, tebe niko ne juri... *** Pita Piroćanac sina: -Sine, ako završiš fakultet, koji auto da ti tata kupi?

- “Stojadina”.

I završi sin fakultet, a ćale mu kupi “peglicu”.

- Ali, ćale, ja sam tražio “stojadina”!

- Će se razradi. ***

Dogovorili se Mujo i Haso da se u subotu malo zabave sami, pa izađu bez žena i odu u noćni bar.

Nakon što su se zarakijali, nađu prostitutku, podijele lovu i ona ih odvede do sobe i pita: - Dobro, koji će prvi?

Mujo uđe prvi, izađe za petnaestak minuta sav ponosan i kaže Hasu: - Nije loša, al’ moja je Fata bolja. Uđe Haso i izađe i on za petnaestak minuta, a Mujo ga pita: - I, jarane, kako je bilo? Haso slegne ramenima: - Im’o si pravo, jarane, tvoja je Fata bolja ... *** Učiteljica zadala temu za pismeni ‘Da sam direktor!’

Svi pišu osim Ivice.

Pita ga učiteljica: Zašto ne pišeš, Ivice?

Ivica odgovara: - Čekam sekretaricu!

SLOBODNO VRIJEME 27

PETAK, 3. 1. 2014.

NEZVANIČNO Samo da udulje dobre finansijske prilike i 2014. godine

DPS me košta živaca

Word Search Puzzle #G422OL

I u 2014. godinu sve će od nas zavisiti

U 2014. pada DPS, potpisujem.

OSMOSMJERKA

HOROSKOP

J

S

D

E

D

D

E

B

A

P

O

P

S

I

Q

T

E

A

P

N

M

S

I

L

A

U

D

W

D

O

E

R

O

V

I

V

R

U

S

P

N

M

E

R

M

O

S

J

L

M

S

N

I

S

A

B

T

E

E

M

T

D

K

E

E

B

S

R

R

L

R

S

D

A

C

E

M

S

A

R

K

O

T

U

E

I

E

T

A

K

E

F

F

O

R

T

S

E

X

D

S

I

R

I

N

C

G

K

E

I

E

S

E

E

R

C

D

H

T

L

A

E

W

N

I

K

C

N

U

W

S

L

R

A

L

N

E

O

T

S

R

T

O

N

N

E

I

S

L

C

N

M

N

A

A

R

C

A

D

E

V

H

S

I

N

R

U

B

F

E

L

L

O

W

S

I

C

I

O

T

A

S

T

C

E

E

L

B

B

O

W

M

T

R

G

S

Arcade

Dualism

Newer

Mi bez vas nijesmo mi, ostanite sa nama

ARCADE Aromatic AROMATIC Basins BASINS Basks BASKS Bedded BEDDED Blues BLUES Burnish BURNISH Child CHILD Clash CLASH COURSED Coursed CRAFT Craft

DEEMED Efforts DUALISM Elder EFFORTS Exerted ELDER Fellows EXERTED Galls FELLOWS Gaunt GALLS Hiked GAUNT Iotas HIKED IOTAS Milkmen MILKMEN Monitor

MONITOR Oasis MORNS Okras NEWER Papal OASIS Pause OKRAS Postcard PAPAL Remind PAUSE Resident POSTCARD Rowdies REMIND RESIDENT Scene ROWDIES Stores

Deemed

Morns

Strands

OVAN I dalje ste komunikativni, raspoloženi i kreativni. Ukoliko ste vozač, mogući su problemi u saobraćaju, pošto vam koncentracija ovih dana nije jača strana.

Kolega Blizanac može vas na izvjestan način izbaciti iz takta, pa budite oprezni.

BIK Osjećate bliskost sa svima sa kojima ste u kontaktu. Prija vam društvo osoba ženskog pola. Muški pripadnici znaka biće srećnije ruke, jer ostvaruju ono za čim potajno žude puno ljubavi i razumijevanja od voljene osobe.

BLIZANCI Plemeniti ste, puni razumijevanja za sve, a od mrzovolje ni traga. Pošto imate ljubavi na pretek, nesebično je dijelite. Voljena osoba je prva na tapetu. Sa njom pravite zajedničke planove. Olakšanje slijedi.

VAGA Povoljni aspekti utiču na to da se družite i pretresate probleme za koje sami ne možete da nađete rješenje. Pošto o svojim mogućnostima imate ljepše mišljenje nego što to činjenice pokazuju, potreban je neko ko će vas spustiti na zemlju i pravilno usmeriti.

ŠKORPIJA Spasavate ono što se spasti može.

Okrenuti ste prije svega ljubavi i želji da učvrstite vezu. Pošto ste uporni i tvrdoglavi, niko ne sumnja da ćete u tome uspjeti. Ova godina obećava puno lepih trenutaka i olakšanja.

STRIJELAC Promjenljivog ste raspoloženja, ali vas društvo i partner mogu oraspoložiti. Zato u kuću ulazite samo radi spavanja. Ispravno. Uživajte dok možete. Pokušajte da ovih dana sebi priuštite i odlazak na koncert.

Survivor

SCENE Tonne STORES Unbroken STRANDS Unties SURVIVOR Wealth TONNE Wives UNBROKEN Wobble UNTIES WEALTH WIVES WOBBLE

Vatromet za Ginisovu knjigu Dubai, grad u kom je sve u suCopyright © Puzzle Baron January 1, 2014 - Go to www.Printable-Puzzles.com for Hints and Solutions! perlativima, u 2014. godinu ušao je u tipično megalomanskoj atmosferi napravivši najveći vatromet spektakl u istoriji vrijedan šest miliona dolara. Predstavnici Ginisove knjige rekorda potvrdili su da je 500.000 ispaljenih raketa za vatromet, koje su se raspršile na nebu nekoliko desetina kilometara od obale, bio najveći u istoriji.

“Deset mjeseci priprema i više od 500.000 ispaljenih raketa za vatromet koji je trajao oko šest minuta”, stoji na internet stranici Ginisove knjige rekorda i ističe se da je riječ o novom svjetskom rekordu.

RAK Zbog čega ste potišteni? Ko je to pokušao da vas naljuti? Teško njemu! Glavni problem zapravo je nedostatak ljubavi. Mislili ste da ste ostvarili emotivni sklad sa voljenom osobom, ali ste se ipak prevarili.

LAV Dešavaju vam se fantastične stvari. Eto razloga za enormne količine ljubavi koju emitujete na okolinu.

Samo pazite da ne pretjerate sa dobročinstvima, jer partner lako može iskoristiti vašu dobrotu. I ne samo on... Zdravi ste.

DJEVICA Još uvijek ste pod utiskom prijatnih događaja. Uživate jer ste ostvarili neke davnašnje snove. Još ako imate odlučnosti da napravite važne rezove u privatnom životu? Vidjećete da ćete to morati da učinite.

JARAC Niste u vrhunskoj formi. Nailazite na nerazumijevanje okoline. Da li ste pokušali da je ignorišete i okrenete se stvarima koje Vam pričinjavaju zadovoljstvo i popravljaju raspoloženje?

VODOLIJA Što više susreta, to bolje. Komunikativnost, jedna od vaših glavnih osobina, u prvom je planu, pa ćete nastojati da je sprovedete u djelo.

Ako ništa drugo, kilometarski telefonski razgovori pomoći će vam da prevaziđete stanje usamljenosti.

RIBE Splasnuli ste kao balon. Osjećate se usamljeno. Šta vam nedostaje? Slavlje, društvo, ljubav. Trenutno mislite da vam je sudbina okrenula leđa. Jedan od uzroka mrzovolje je i pad imuniteta. Opustite se i manje razmišljajte.

28 SPORT

PETAK, 3. 1. 2014.

DA LI STE ZNALI SEDAM USPJEŠNIH GODINA

Sport je državni interes Vršilac dužnosti direktora Uprave za mlade i sport (UMS) Igor Vušurović o sportu kao najboljem crnogorskom proizvodu

C Da je fudbaler Liverpula Luis Suarez igrač kojem je trebalo najmanje mečeva da postigne 20 golova u jednoj sezoni Premijer lige - Urugvajcu je to pošlo za rukom nakon 15 utakmica.

Prije njega, rekord je držao Kevin Filips koji je 20 golova postigao na 21 meču. Suarez je takođe oborio još jedan rekord “El Pistolero” je najbrže postigao 20 golova u Premijer ligi - za tačno 96 dana.

TIKET DANA GILINGEM VULVS TIP 2

KVOTA 1.80

LOKOMOTIVA CSKA TIP 2

KVOTA 1.60

ŽALGIRIS BAJERN TIP 2

KVOTA 2.00

OLIMPIJAKOS FENERBAHČE TIP 2

KVOTA 2.50

ČILIĆ NIŠIKORI TIP 2

KVOTA 1.90

HAMPTON V. VILIJAMS TIP 2

KVOTA 1.50

rnogorski sport prepoznat je kao državni interes, ocijenio je vršilac dužnosti direktora Uprave za mlade i sport (UMS) Igor Vušurović i najavio da će se nastaviti sporovođenje strategije razvoja ne samo vrhunskog, nego i univerzitetskog, školskog i rekreativnog sporta.

Četrdesetak sportista imaće nacionalne penzije

Vušurović je u intervjuu agenciji MINA rekao da je sport definitivno najbolji crnogorski proizvod, konkurentan u Evropi i svijetu i da su potvrda tome i rezultati u prethodnih sedam vrlo uspješnih sportskih godina.

“Zato sport zaslužuje svoje ministrastvo, zajedno sa mladima/omladinom, što je čest primjer i logično rješenje. Takva odluka Vlade i definitivno bi potvrdila i unaprijedila potencijale mladih i sporta u Crnoj Gori”, istakao je Vušurović.

Vušurović je kazao da nije bilo suštinske razlike u vezi sa iznosom budžetskih sredstava za narednu u odnosu na prethodnu godinu.

“Povećanje koje se odnosi na budžet UMS, “posljedica” je prelaska Crnogorskog olimpijskog komiteta (COK) u sistem finansiranja njegovih programskih aktivnosti kroz Konkurs o sufinansiranju sporta koji raspisuje ovaj državni organ”, kazao je on.

Zakonom o sportu i Uredbom o kriterijumima za utvrđivanje visine premija i naknada za ostvarene sportske rezultate, prepoznata je, kaže on, izvrsnost u sportu, i to obezbjeđivanjem jednokratnih premija, ali i doživotnih naknada (nacionalnih penzija) za rezultate na Olimpijskim, Paraolimpijskim igrama, svjetskom ili evropskom prvenstvu.

●ODLIČNA SARADNJA SA COK OM Vušurović je podsjetio na planirane zajedničke aktivnosti sa COKom vezane za crnogorske sportiste koje očekuju kvalifikacioni turniri i takmičenja za OI 2016. godine.

“COK prepoznajemo kao partnera u svim sportskim aktivnostima, maksimalno uvažavajuću njihov uspješan rad. Došlo je i do povećanja sredstava na programu transfera pojedincima, naknade za vrhunske sportiste i sportske invalidnine, koje su proistekle iz zakonskih odredbi i rješenja koje su donesena u prethodnom periodu“, kazao je on.

Prema njegovim riječima, mali je broj sportskih radnika, koji su zadovoljni sredstvima namijenjenih za njihove programske aktivnosti.

“Siguran sam da će sport kao crnogorski brend bez premca, već naredne godine imati osjetnije povećanje. Logično je da je u vremenu

krize najvažnije racionalno trošenje novca, tako da će opredijeljena sredstva i njihov utrošak za ovu godinu biti pod pažnjom komisije UMS, koja će pratiti realizaciju programskih aktivnosti”, kazao je bivši odbojkaški reprenezentativac Crne Gore.

●I OPŠTINE DA ULAŽU U SPORT On je naglasio da je Zakonom o sportu predviđena obaveza i lokalnim samoupravama da prate sport preko svojih sekretarijata.“Kvalitetna komunikacija sa njima daće nam jasniju sliku o ulaganjima crnogorskih opština u sport, što je takođe budžet na koji sportski klubovi treba da računaju“.

Da li postoji model da država (poreskim olakšicama ili na drugi način) stimuliše firme da ulažu u sport, a posebno velike kompanije prisutne u Crnoj Gori sa kojima bi u poslovnim ugovorima moglo biti predviđeno i ulaganje u crnogorski sport?

“Ova tema je ranije otvorena i neke olakšice postoje. Mislim da je ovo pitanje vezano za više resora, a tu mislim na Ministarstvo finansija i Poresku upravu. Eventualno davanje takve zakonske mogućnosti moralo bi svakako da prati i dobra kontrola jer smo svjedoci da i u zemljama EU ima primjera zloupotreba i grubih kršenja tih propisa”, rekao je on.

●SAVEZE OSLOBODITI CARINE PRI KUPOVINI OPREME Prema riječima Vušurovića, imajući u vidu kompleksnost ekonomske situacije u Crnoj Gori, “a u komunikaciji sa savezima koji su nam se obratili, tražićemo mogućnost da se krovne sportske organizacije (savezi) oslobode carinskih name-

ta pri uvozu sportske ili opreme koja je predmet sponzorskih ugovora“.

On je, u vezi sa mogućnostima Crne Gore i njenog sporta da dopre do EU fondova, čija bi sredstva znatno mogla pomoći u realizaciji sportskih projekata, podsjetio da je Crna Gora kandidat za punopravno članstvo u EU, pa tako i crnogorske sportske organizacije, imaju mogućnost da kroz IPA program kandiduju planirane aktivnosti.

“Znam za nekoliko projekata prekogranične saradnje koji su uspješno realizovane iz ovih fondova aktivnošću naših ljudi i njihovih kolega iz Hrvatske. Sa druge strane, period 2014-20. otvara velike mogućnosti za podršku sportskim projektima programom Evropske komisije (EK) “ERASMUS+”. „U tom programu sport je prepoznat kao posebna oblast koju će EK podržavati projektima dobrog rukovođenja, borbe protiv svih vidova diskriminacija, edukacije kroz sport, antidoping i razvoj masovnog sporta.

Mislim da ovakve mogućnosti treba prezentovati sportskim organizacijama kako bi se i one dalje informisale o proceduri i programima koji se nude iz ovih fondova“, kazao je Vušurović.

●KONTROLA ZA SAVEZE I KLUBOVE On je podsjetio da je Vlada Crne Gore usvojila strateški dokument za period 2012-16, Nacionalni program razvoja sporta (NPRS).“Njegovu im-

“Trenutno u Crnoj Gori imamo četrdesetak vrhunskih sportista koji ispunjenjem starosne granice, a po osnovu rješenja o zvanju vrhunski sportista Crne Gore, primaju naknadu predviđenu Zakonom. U vezi sa pitanjem da li je sport prepoznat kao državni interes, ovakva i slične odluke govore da jeste”, ocijenio je Vušurović.

plementaciju sprovodi UMS preko, Zakonom o sportu, prepoznatih sportskih organizacija i njihovih programa“. „Predviđenim aktivnostima UMS za narednu godinu nastaviće se i sporovođenje strategije razvoja sporta u Crnoj Gori koja nije samo vezana za vrhunski, već i za univerzitetski, školski i rekreativni sport. Sprovođenju NPRS doprinosi i stručno tijelo - Savjet za sport, sastavljen od dugogodišnjih i uspješnih sportskih radnika u državi“, rekao je Vušurović.

On je, na pitanje da li bi trebalo usvojiti Zakon o sportskoj inspekciji kako bi se vidjelo kako se novac troši i uvesti naknade za izvrsnost kako bi zadržali stručnjake u sportu i nagradili vrhunski sportisti, odgovorio da na osnovu Zakona o sportu, UMS ima sistematizovano mjesto inspektora za sport. „Za prethodnih nekoliko mjeseci sproveli smo kontrolu rada nekoliko nacionalnih saveza i klubova konstituenata tih saveza, izvještaj o tome ćemo prezentovati i crnogorskoj javnosti početkom naredne godine”, rekao je Vušurović.

On smatra da je na osnovu dosadašnjeg iskustva i vremena provedenog na ovoj funkciji, sportska inspekcija vrlo bitan segment u radu Uprave i da bi trebalo da se brojčano pojača.

“Kontrola utroška sredstava je isto važna koliko i kontrola rada po statutu i pravilnicima jedne sportske organizacije i sprovođenja Zakona o sportu”, kazao je Vušurović.

SPORT 29

PETAK, 3. 1. 2014.

JOŠ 10 DANA DO EP

Skoplje otvara Kastru oči Turnir u Makedoniji - Rukometna reprezentacije Crne Gore večeras (18.30h) u Skoplju igra protiv motivisanog domaćina

Sada je jedan od najiskusnijih u crvenim redovima: Žarko Pejović, vjeruje da će lavovi imati šta da kažu i na turniru u Makedoniji i na EP u Danskoj

SPORTSKI EKRAN 10:15 10:30 12:00 13:00 14:00 14:00 14:30 15:00 17:00 17:45 18:45 20:30 20:30 20:45 01:00

Kros - kantri skijanje Češka - SAD, tenis Kros - kantri skijanje Ski skokovi (ž) Lokomotiva - CSKA, košarka Ski skokovi ATP Doha Bijatlon ATP Doha Bijatlon Žalgiris - Bajern, košarka MZT Skoplje - Solnok, košarka Olimpijakos - Fenerbahče, košarka Gilignem - Vulvs, fudbal Rendžers - Pitsburg, hokej

Eurosport SK 2 Eurosport Eurosport 2 SK 1 Eurosport Eurosport 2 Eurosport Eurosport 2 Eurosport SK 2 Arenasport 1 SK 1 SK 2 Arenasport 1

NE PROPUSTITE

Olimpijakos - Fenerbahče (SK1 20:30) Možda i najveći derbi Evrolige - aktuelni prvak će na svom parketu ugostiti sjajnu četu Željka Obradovića.

Iz Skoplja Miloš Pavićević Dva dana zasluženog odmora su iza naših najbojih rukometaša, novogodišnji praznici su završeni, slijedi druga faza priprema za odlazak na Evropsko prvenstvo. Trening u jutarnjim časovima, prvi ove godine u „Morači“ je odrađen, zatim su „lavovi“ imali zajednički ručak, a potom i krenuli za Skoplje, gdje će danas i sjutra snage odmjeriti sa Makedonijom i Srbijom.

Za ove mečeve u prijestonici Makedonije, gdje je rukomet sport “broj 1”, vlada ogromno interesovanje, rezultat je posebno za domaćina i te kako bitan, ne previše i za crnogorskog selektora Zorana Kastratovića, koji samo želi da vidi na čemu je deset dana uoči otvaranja Evropskog prvenstva protiv Švedske.

“Radili smo dosta dobro proteklih dana, uigravali se, vježbali odbranu, skenirali rivale i mislim da ćemo skockati tim do početka Evropskom prvenstva. Neće biti jednostavno, jer nijesmo ista ekipa iz kvalifikacija, nedostaje nam nekoliko iskusnih igrača, ali ćemo ipak nastojati da odigramo dobar rukomet i da probamo da nekog iznenadimo u Kopenhagenu”, bile su prve riječi Žarka Pejovića.

●PRAVE PROVJERE Bek slovačkog Tatran Prešova očekuje izuzetno jake utakmice u Skoplju, protiv jakih rivala.

“Imamo za protivnike dvije odlične selekcije, tačnije to će biti pravi test naše snage s obzirom da su Srbija i Makedonija rivali poput onih u grupi. Imamo zaista mlad sastav, možda i najmlađi na šampionatu, ali to ne znači da ćemo tu činjenicu kori-

Satnica turnira Petak 18.30h – Crna Gora – Makedonija Subota 18.30h – Crna Gora – Srbija Nedjelja 18.30h – Makedonija – Srbija stiti kao alibi na šampionatu, već ćemo uraditi sve da dostojno reprezentujemo naš rukomet“.

●ŠVEĐANI I BJELORUSI U MISLIMA Lavovi već duže vrijeme samo razmišljaju o protivnicima

u grupi Švedskoj, Hrvatskoj i Bjelorusiji.

“Već u prvom meču sa Švedskom moramo tražiti šansu.

Uglavnom nas i Bjelorusiju svi vide kao konkurente za treće mjesto, ali smatram da se kroz maksimalno odgovornu igru prije svega u odbrani možemo nositi i sa Švedskom, to smo do sada i dokazali, dok Hrvatska dolazi u mnogo jakom sastavu. Što se tiče Bjelorusije, dobili smo njihov materijal sa turnira u Švajcarskoj, gdje su poraženi od domaćina, zatim su dobili Egipat i prije četiri dana Rusiju (30:29). Ponovo je prednjačio Rutenka sa 14 golova i jednostavno moramo naći način da ga zaustavimo”.

Pejović je sada jedan od najiskusnijih u “crvenom” timu.

“Raduje činjenica da u timu ima dosta mladih igrača, koji su puni motiva i željni napredovanja. Nekako su unijeli živost i to prija, konkurencija je zdrava, a ono što je najvažnije jeste da je jasno da ova generacija ima budućnost. Igrali smo dva meča i sa juniorskom selekcijom i vidjeli da ti momci posjeduju veliki potencijal”, poručio je Pejović.

Lazarov: Sa Crnom Gorom su uvijek dobre utakmice As Barselone – Aleksandar Rutenka će “crvenima” muke zadavati u Kopenhagenu, a večeras će najopasniji po gol Rada Mijatovića biti njegov klupski kolega Kiril Lazarov.

“Radujemo se što igramo sa Crnom Gorom. Sa njima budu uvijek dobre utakmice i prave provjere. To su igrači koji igraju muški rukomet, bez foliranja”, riječi su ljevorukog bombardera Barselone.

Koliko mogu Crna Gora i Makedonija u Danskoj?

“Obje selekcije su oslabljene, ali sam siguran da ćemo imati šta da kažemo. Koliko sam čuo Crna Gora je podmladila ekipu i to zaista nije loše, smjena generacija je morala da se dogodi, pa zašto da ne i u ovom trenutku kada slijedi veliko takmičenje, jer će to biti ogromno iskustvo za te mlade momke”, poručio je Lazarov.

NBA

Strašni Pekmen Nova godina nije mogla bolje da počne za navijače “vukova” i najboljeg košarkaša Crne Gore - Minesota je u dvorištu Mineapolisa savladala Nju Orleans (124:112), stigla da učinka od 16 pobjeda i isto toliko poraza, a za veoma važan trijumf najzaslužniji je Nikola Peković!

Sjajni centar je iskoristio prostor koji mu je ostavljao Kevin Lav i fenomenalne asistencije Rikija Rubija pa je potpisao učinka od 22 poena i sedam skokova.

“U mečevima kao što je bio ovaj protivnici su željeli da zaustave Lava, ali smo imali još jednog raspoloženog momka - Peka. On je veoma snažan i svako ko ne uspije da ga zaustavi svojim snažnim tijelom, on će ga uništiti”, rekao je Rubio, španski plej koji je sa 14 poena, 9 asistencija i 8 skokova bi nadomak “tripl-dabl” učnika.

Poznavaoci košarke i mediji iz SAD-a rođenog Bjelopoljca su proglasili igračem utakmice - pogoto-

vo su bili iznenađeni fizičkom dominacijom Pekmena u odnosu na protivničke čuvare.

“Morate da iskoristite ono u čemu ste dobri. Pokušavam da koristim svoju snagu, pogotvo protiv ovako nezgodnih čuvara. Ovoga puta je bilo sve kako treba”, poručio je Peković.

Prvi meč u 2014. godini pamtiće i Toronto - odlični “reptorsi” su pred svojim navijačima skinuli skalp lideru Istočne konferencije - Toronto je (ne)očekivano savladao Indijanu 95:82 i tako joj nanio šesti ovosezonski poraz, odnosno prvi neuspjeh nakon pet vezanih trijumfa. Najvažniji čovjek za veliki uspjeh domaće ekipe je bio Demar Derozan koji je uspio da postigne 26 koševa i uhvati devet lopti.

SEMAFOR: Vašington - Dalas 78:87, Toronto - Indijana 95:82, Minesota - Nju Orleans 124:112, Denver - Filadelfija 102:114, LA Klipers - Šarlot 112:85.

U.R.

30 SPORT

pETAK, 3. 1. 2014.

Podrška na rođendan

Grenobl će biti obojen u crveno

Serijal: SPortSke legende (35)

Mihael Šumaher danas puni 45 godina, a Ferari će ispred bolnice u kojoj leži nakon pada na skijanju organizovati događaj u njegovu čast Podrška za legendu sa svih strana: Navijači Mihaela Šumahera sa zastavama Ferarija ispred bolnice u Grenoblu

Gospodar Turneje SVEN HANAVALD - ikona “Četiri skakaonice”, jedini ski skakač koji je slavio na sva četiri takmičenja Novogodišnje turneje Kosta Bošković

B

išofshofen, šesti dan 2002. godine. Kraj je jubilarne 50. Novogodišnje turneje “Četiri skakaonice” - ostao je samo on sa sada već epskim brojem 50 gore na vrhu skakaonice i istorija dolje. Mršavi mladić iz Istočne Njemačke “obrušio” se ka dolini bogova, ka mjestu gdje prije njega nije zakoračio nijedan smrtnik... Uspio je i do današnjeg dana ostao jedan i jedini kojem je to pošlo za rukom!

Bilo je kroz istoriju skijaških skokova boljih takmičara, mnogo trofejnijih, ali samo je on - Sven Hanavald - slavio na sva četiri takmičenja čuvene Novogodišnje turneje.

Mnogi su do tog 6. januara tvrdili - čak bili spremni i na najluđe opklade - da je nemoguće slaviti na četiri kraljevska takmičenja Novogodišnje turneje. Smatrali su da čak i kada imate savršenog takmičara, čovjeka za dvije klase ispred konkurencije, nešto drugo će ga omesti da slavi četiri puta zaredom na Turneji. Vjetar, psihološki momenat, snijeg, nadahnuće nekog od protivnika... Međutim, sve to nije važilo za Svena Hanavalda, od svega toga bio je jači jedinstveni Njemac. Čak se i famozni vjetar sklonio u stranu, ne želeći da kvari jedinstveni trenutak sportske istorije. ● Magija broja 50 Junak naše priče rođen je 9. novembra 1974. godine u Erlabrunu (Istočna Njemačka). Legenda kaže da je na rođenju imao tek 2,6 kilograma, u šta i nije teško povjerovati s obzirom da je u trenutku pisanja istorije na Novogodišnjoj turneji imao jedva oko šezdesetak kilograma. Sa visinom od 185 centimetara bio je izgleda predodređen da leti, da bude poput ptice.

Na Novogodišnju turneju u sezoni 2001/02. stigao je kao srebrni u timskim skokovima sa Olimpijskih igara u Naganu 1998. i sa činjenicom da su mnogi stručnjaci stidljivo prognozirali da bi

Izdavač: Media Nea d.o.o.

Prvi broj izašao 10. oktobra 2011.

Kralja Nikole bb - PC Nikić, Podgorica

tada vodeći u generalnom plasmanu, čuveni poljski brkica Adam Mališ, mogao postati prvi koji će slaviti na sve četiri skakaonice. Izgleda da su predvidjeli nešto veliko, ali nijesu ni sanjali od koga će čudo biti režirano.

Mršavi mladić iz Njemačke imao je čudnu odluku za ovo takmičenje, pa nije želio da skače u kvalifikacijama, zbog čega je u finalu uvijek nastupao pretposljednji, nosio je broj 50 (određen za najlošijeg u kvalifikacijama) i po pravilima takmičio se protiv najboljeg iz kvalifikacija. Ipak, već u Oberstdorfu je pokazao da je spreman za istoriju, prvog dana nove godine u kultnom Garmiš Partenkirhenu stigao do drugog trijumfa i zapalio domaću naciju, da bi se potom turneja tradicionalno preselila u obližnju Austriju. U Inzbruku je bukvalno doskočio na čuvenu uzbrdicu koja usporava takmičare nakon doskoka, a onda scene za istoriju iz Bišofshofena koje smo već opisali... Alpi su eksplodirali, njemački navijači bili u ekstazi, ali i njihovi vječiti (sportski) rivali Austrijanci - svi su znali da je vrijeme stalo, da je Hanavald ispisao nove stranice sportske Biblije. ● izgubljena legenda Iste godine Hanavald je stigao i do dvije olimpijske medalje (zla-

Lična karta

Ime i prezime: Sven Hanavald Datum rođenja: 09. 11. 1974. u Erlabrunu (Ist. Njemačka) Uspjesi: Šampion Novogodišnje turneje “Četiri skakaonice” 2001/2002 sa sva četiri trijumfa, Olimpijsko zlato sa timom Njemačke (Solt Lejk 2002), olimpijsko srebro sa timom (Nagano 1998), individualno olimpijsko srebro (Solt Lejk 2002). * Sportista godine (2002) u Njemačkoj.

Mihaela Šumahera ne zaboravljuju ljudi u Ferariju – oni će danas na 45. rođendan legendarnog Njemca u Grenoblu organizovati događaj u njegovu čast. Podsjetimo čuveni Šumi je u Francuskoj doživio nesreću na skijanju i trenutno je u bolnici u teškom stanju.

“U ovim teškim danima, povodom Mihaelovog rođendana, želimo da pokažemo svoju podršku tako što ćemu u bolnici u Grenoblu organizovati jedan umjeren i tih događaj. Sve će biti u crvenom”, piše na zvaničnoj Fejsbuk stranici Ferarija.

Na zvaničnom sajtu legendarnog Njemca njegova porodica zahvalila

se svima na podršci.

“Svi znamo da je on borac i da neće odsutati. Hvala vam svima”.

Inače, juče se niko od predstavnika bolnice u Grenoblu i prijatelja Mihaela Šumahera nije oglašavao povodom njegovog stanja što navodi da je bivši šampion Formule 1 i dalje u kritičnom stanju, ali bez promjena. S druge strane franuski mediji su javili da je jučerašnja konferencija za medije otkazana, a s obzirom da se niko ne oglašava sve to može biti dobra vijest. Za sada kao posljednje informacije ostaju riječi Sabine Kem (menadžer legendarnog vozača) od utorka koje kažu da je Šumijevo stanje stabilno.

to sa timom i individualno srebro) u Solt Lejku, kao i do samo još jedne pobjede u Svjetskom kupu. Narednu Novogodišnju turneju otvorio je šampionski u Oberstdorfu i onda nestao. Njegovo mršavo tijelo i glava dječaka nijesu uspjeli da izdrže ogroman pritisak i slavu “gospodara” skakaonica. Samo dvije godine nakon veličanstvenih letova na Turneji Sven Hanavald je obolio od Bernautovog sindroma “Sindrom izgaranja” najčešče se javlja kod profesionalnih sportista koji su zbog izrazito napornog rada i stresnih situacija često frustrirani ili osjećaju apatiju i bijes. Poslije godinu dana provedenih na sedativima i liječenju po klinikama, Sven Hanavald je i zvanično završio karijeru. Igrao je nakon toga i fudbal u najnižim njemačkim ligama (za klub Burgau), a danas vozi i auto trke ADAC GT Mastersa. Gore u nebesima bio je i ostao veličanstven, problemi su nastajali kada bi se prizemljio. Sven Hanavald legenda i više od toga! * Sljedećeg petka: brajan klaf

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Glavni urednik: Boris DARMANOVIĆ (boris.darmanovic@dnovine.me) Zamjenik i politika: Mili PRELEVIĆ (mili.prelevic@dnovine.me) Zamjenica i hronika: Jasmina MUMINOVIĆ (jasmina.muminovic@dnovine.me)

ekonomija: Novak USKOKOVIĆ (novak.uskokovic@dnovine.me), društvo: Bojana Brajović (bojana.brajovic@dnovine.me) Crna gora: Vasilj Karadžić kultura: Vuk pEROVIĆ (vuk.perovic@dnovine.me), reportaže: Ivanka FATIĆ RASTODER (ivanka.rastoder@dnovine.me) Svijet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me zabava: Filip JOVANOVIĆ (filip.jovanovic@ dnovine.me) Sport: Miloš ANTIĆ (milos.antic@dnovine.me) foto: Vedran Ilić(redakcija@dnovine.me)

SPORT 31

PETAK, 3. 1. 2014.

Sasuolo želi Simića

Kapiten nikako ne pronalazi zajednički jezik sa Junajtedom: Nemanja Vidić bi besplatno mogao da ode u Milan, Juve ili Barsu

PRIJATELJSKI MEČ

Hese zasjenio zvijezde

Italijanska Serija A liga bi u januarskom prelaznom roku mogla da dobije još jednog Crnogorca - reprezentativni defanzivac Marko Simić se nalazi na oku Sasuola!

Prema pisanju italijanskih medija štoper (po potrebi lijevi bek) bi trebao da obuče “zeleno-crni” dres, jer će Sausolo tokom zime pokušati što više da ojača igrački kadar, a prevashodni cilj je odbrana. Simić, koji je za Crnu Goru odigrao jednu utakmicu, je trenutno član turskog Kajserispora, a mediji sa “čizme” pišu da je 26-godišnji Marko najbolji defanzivac u klubu, te da bi dobro došao timu iz Ređo Emilije koji će se do kraja sezone grčevito boriti za opstanak u eliti.

Simić je karijeru počeo u Spartak Varni, a onda je nosio dresove Černomoretsa, Radničkog iz Kragujevca, Mladenovca, Honveda, Bežanije, Jagodine i BATE Borisova iz kojeg je prošlog ljeta otišao u Tursku.

U.R.

Budućnost u Gabeli Kao i prošle godine najpopularniji klub u državi će odigrati jedan turnir u sklopu zimskih priprema - Budućnost će po svemu sudeći opet igrati turnir u Gabeli, hercegovačkom gradu iz kojeg dolazi organizator takmičenja ekipa GOŠK-a.

Zvanično, ovo će biti 24. turnir u Gabeli, a na prošlogodišnjem “plavi” su stigli do finala gdje su posustali protiv Hajduka iz Splita koji je sada otkazao učešće zbog promjena u kalendaru hrvatskog takmičenja.

Turnir će se igrati 14. i 15. februara, a pored Budućnosti i GOŠK-a učestvovaće Zrinjski iz Mostara i ekipa Čapljine.

U.R.

SLOBODNI IGRAČI

Lov na krupne ribe

Pored teniskog turnira, Doha je juče bilo mjesto najvećih fubalskih zvijezda - u egzibicionom meču Real Madrid je sa minimalnih 1:0 savladao PSŽ u okršaju koji su svi fudbalski sladokusci gledali kao novi duel Kristijana Ronalda i Zlatana Ibrahimovića, kao prvi veliki duel u 2014. godini...

Ipak, ni jedan, ni drugi nijesu napravili nešto značajno već je u junaka utakmice izrastao mladi Hese Rodrigez koji

Trka za potpisom počinje sad - od juče klubovi mogu da pregovaraju sa igračima kojima u junu 2014. ističu ugovori Januar uvijek sa sobom vuče neizvjesnost - fudbalsku neizvjesnost - a čini se da nikada neće biti zanimljivije nego sada! Prelazni rok je počeo, okretaće se novac (ne veliki), ali većina će pohrliti ka krupnim ribama kojima u junu 2014. godine ističe ugovor...

Pravila su jasna: fudbaler kome na ljeto ističe ugovor od juče može da se dogovori sa bilo kojim klubom na planeti, a tamo će biti predstavljen u julu, kada se otvori ljetnja pijaca, kao igrač koji je doveden bez obeštećenja.

Zbog toga su timovi širom Evrope već ažurni, jer znaju da ovog januara 2014. ima sjajnih igrača na raspolaganju...

Definitivno najtraženija roba biće - Robert Levandovski: Levangolski (25 godina) neće da produži ugovor sa Borusijom Dortmund, priča se da ga je Bajern Minhen već kaparisao, ali Bavarci će imati opoziciju u Arsenalu, Čelziju, Barseloni... Ko god potpiše Poljaka, uštedjeće 39 miliona eura.

Uprkos tome što je stariji skoro deceniju od Roberta, kapiten Mančester junajteda je zanimljiv velikanima - Nemanja Vidić je u posljednje vrijeme sve češće na

klupi, pregovori o ugovoru su spori, pa bi Milan, Juventus i Barselona mogli da iskoriste tu situaciju.

Gotovo ista situacija je sa kvartetom iz Čelzija - Džonu Teriju, Frenku Lampardu, Ešliju Kolu i Samjuelu Etou ističu ugovori u junu, “plavci” zatežu oko produžetka saradnje, pa bi iskusna četvorka mogla napustiti London.

Juventus je u problemu, jer na sve načine pokušava da sačuva Andreu Pirla - veteran ima 34 godine, ali nije se još izjasnio da li želi da ostane u Torinu. Zainteresovanih strana ima, jer je Andrea sve bolji kako godine odmiču...

Najveće besplatno pojačanje na golu mogu da budu Viktor Valdes (Barselona) i Igor Akinfejev (CSKA Moskva), defanzivu od igrača kojima ističu ugovori predvode Bakari Sanja (Arsenal), Patris Evra (Mančester junajted) i Johan Kabul (Totenhem)...

Od vezista slobodni su Dijego (Volfzburg), Žusilei (Anži), Ćabi Alonso (Real Madrid), Raul Garsija (Atletiko Madrid), Emanuel Fernadeš (Bešiktaš), Matuidi (PSŽ), Fernando (Porto), dok napad pored Levandovskog predvode Žeremi Menez (PSŽ) i Batefimbi Gomis (Lion).

B.T.

POVRATAK KVAREŽME U PORTO - Više od deset hiljada navijača šampiona Portugala, Porta, ispratilo je prvi otvoreni trening u 2014. godini... I to samo zbog Rikarda Kvarežme!

Nekadašnji igrač “zmajeva” se vratio u klub gdje je doživio najveću “fudbalsku eksploziju”, ali kasnije, u karijeri, nije do kraja uspio da ispolji nespornu nadarenost.

Kvarežma koji sada ima 30 godina je na Dragau igrao četiri godine (20042008), a prije i poslije toga je nosio dresove Sportinga, Barselone, Intera, Čelzija, Bešiktaša i Al Ahlija iz Dubajia.

U.R.

je u 18. minutu pogodio mrežu “svetaca”, a samim tim postavio i konačan rezultat.

Startnu postavu Reala su činili Lopez, Kasado, Ramos, Haime, Arbeloa, Hose Rodrigez, Ćabi Alonso, Iljaramendi, Morata, Hese i Kristijano Ronaldo, a za PSŽ su meč otpočeli Sirigu, Van der Vil, Tijago Silva, Aleks, Dinje, Verati, Tijago Mota, Matuidi, Laveci, Kavani i Ibrahimović.

U.R.

Flert El Maga i Bešiktaša Transfer bomba zimskog prelaznog roka mogao bi da bude Ronaldinjo - postoji mogućnost da slavni brazilski fudbaler i svojevremno najbolji igrač svijeta karijeru nastavi u Bešiktašu!

Svi svjetski mediji, a pogotovo turski spekulišu kako je 33-godišnji “mađioničar” navodno sve dogovorio oko dolaska, te da će među “crno-bijele” doći besplatno iz Atletiko Mineira, a primati oko 6 miliona godišnje.

Ipak, ima i onih koji negiraju mogući angažmana - pojedini listovi u Istanbulu pišu kako Bešiktaš uopšte nije zainteresovan da u sopstvenim redovima vidi “El Maga” koji je dva puta osvojio “zlatnu loptu” za najboljeg igrača planete.

U.R.

ZVANIČNO

Solskjer na klupi Kardifa: Sjajan izazov Nagađanja više nema, fudbalska priča koja je kružila Ostrvom je dobila na težini Ole Gunar Solsjker je zvanično postao novi trener Kardifa!

Najveća legenda norveškog fudbala i proslavljeni fudbaler Mančester junajteda preuzeo je užarenu klupu tima iz Velsa nakon loših rezultata dojučerašnjeg kormilara Malkija Makaja.

Britanski mediji su dugo spekulisali o 40-godišnjem Norvežaninu, a potvrda za dolazak je bila očigledna kada je na gostovanju Kardifa protiv Arsenala viđen u svečanoj loži Emirejtsa sa prvim čovjekom “plavih ptica” Vinsentom Tanom.

“Ovo je fantastičan izazov za mene. Kardif je spreman na korak više i nadam se da mu u tome mogu pomoći. Uvijek sam sanjao da postanem trener u Premier ligi i srećan sam što sam dobio tu mogućnost”, rekao je Solskjer koji je dosadašnjoj karijeri trenirao rezer-

vni tim Mančester junajteda i Molde.

Poslije 20 odigranih kola u Engleskoj Kardif se nalazi jedno mjesto ispod opasne zone, sa bodom prednosti u odnosu na Kristal Palas - Solskjer koji će kroz karijeru biti upamćen kao zlatna izmjena sera Aleksa Fergusona će svoju prvu priliku za dokazivanjem imati u subotu kada Velšani u okviru trećeg kola FA Kupa gostuju Njukaslu.

U.R.

EVROLIGA, TOP 16

Šetnja Real Madrida Kraljevski klub upisao laganu pobjedu u krcatoj Kombank areni - Partizan vs Real Madrid 64:80 Dominacija Madriđana: Nikola Mirotić u duelu sa Bogdanović Bogdanovićem

Bojan Topalović

S

koro 22.000 navijača (tačno 21.374, to je zvanično druga najveća posjeta u Evroligi, a rekord je postavljen u Beogradu 2009. godine, kada je na utakmici Partizan - Panatinaikos bilo 22.567 tifoza) je nagrnulo crno-bijele šalove i(li) dresove, zauzelo svoju poziciju. Imali su ideju da guraju svoj tim do velikog podviga protiv Real Madrida koji ruši sve rekorde pred sobom, ali... To “ali” je najvažnije - “kraljevski klub” je u jednosmjernoj utakmici odradio “crno-bijele”: Partizan - Real Madrid 64:80 (17:29, 22:18, 10:11, 15:22).

Družina Pabla Lasa, koja je trijumfom došla do skora 26:0, od kada je počela sezona 2013/14. znala je da je TOP 16 faza ozbiljna stvar, tako da nijednog trenutka nijesu dozvolili da se Partizan, na čijoj klupi nije sjedio Duško Vujošević (problemi sa bubrezima), ponada...

“Prvo, želim Vujoševiću da se što prije vrati na treninge. Dule je odličan trener, a kao osoba trenutno mnogo nedostaje Evroligi”, rekao je poslije utakmice Laso, koji se osvrnuo na partiju Felipea Rejesa i drugara... “Čestitam momcima, jer nije lako slaviti na gostovanju na otvaranju TOP 16 faze, pogotovo nije to lako uraditi u Beogradu. Igrali smo čudan napad, jer neke otvorene šuteve nijesmo pogodili, a neke teške jesmo.

Sve u svemu, kontrolisali smo utakmicu, to je važno, jer nijesmo dali povoda Partizanu da se ponada”, riječi su trenera Madriđana, koji sanja pehar Evrolige, ali zna da je ekipa tek na startu tog “teškog puta”.

Realno, “crno-bijeli” su možda mogli da uhvate priključak početkom treće četvrtine, ali ruke ih nijesu slu-

19 utakmica odigrao je Partizan protiv Real Madrida u Kupu šampiona, Kupu pobjednika kupova i Evroligi. I kraljevski klub dominira sa rezultatima - slavili su na 17 mečeva, a “crno-bijeli” su bili bolji u evroligaškoj sezoni 2008/09. (81:77), dok su za pola koša bili uspješniji u sezoni 2011/12. (80:79).

šale, dok je Real sve kažnjavao - 36 poena postigli su van linije 6,75 (šutnuli 34 puta, dok su za dva pucali “sa-

mo” 28 puta), kada bi osjetili da im ne ide, Serhio Rodrigez bi izmislio neku trojku sa osam metara ili bi taj “bradati maestro” spojio teškaše sa tablom...

Slične stvari su nedostajale Beograđanima (imali su približan broj skokova, približno asistencija, ali Partizan je postigao mizerne četiri trojke)...

“Ko god je gledao utakmicu mogao je da vidi vrhunski Real. Svima je jasno kako su stigli da upišu 26 pobjeda od starta sezone. Da biste izdržali sa njima trku na duge staze, treba u svakom trenutku da imate maksimalnu koncentraciju”, rekao je posli-

SEMAFOR Galatasaraj - Makabi Partizan - Real Madrid Unikaha - Laboral K.

84:90 64:80 79:93

DANAS 14.00 - Lokomotiva - CSKA 18.45 - Žalgiris - Bajern M. 20.30 - olimpijakos - Fenerbahče je poraza Velimir Gašić, prvi Duletov pomoćnik...

“Imali smo nekoliko dobrih si-

tuacija, ali smo i griješili, a Realova spoljna linija je bila perfektna.

Nemam šta da zamjerim igračima što se tiče borbe i želje, postoje neke greške, ali to ćemo vremenom ispraviti”, dodao je Gašić.

Kraljevski klub su do trijumfa vodili Rudi Fernandez i Rodrigez (po 16 poena), te Jonas Burusis (15 poena), dok je Podgoričanin Nikola Mirotić, koji se još nije odlučio da li će igrati za Crnu Goru i Španiju, potpisao sedam koševa.

Bolji od ostalih u crno-bijelom taboru bili su Terens Kinzi (17 poena), Bogdan Bogdanović (15) i Žofri Lovernj (13)...

● FoTo priča

Bajka na ledu pred 105.000 ljudi Engleska 1. januara uživa u novogodišnjem fudbalu, a Sjedinjene Američke Države u - hokeju! Prvog dana 2014.

godine ni vjetar, ni snijeg, ni opasno hladno vrijeme, ni smanjena vidljivost, ni bilo kakav posao nije mogao da spri-

ječi 105.000 navijača da u srijedu gledaju utakmicu Detroit Red vings - Toronto Mejpls livs. Termometar je pokazivao

“debeli minus”, organizatori su morali da prije meča čiste snijeg sa leda, ali tifozi su čekali i viđen je planetarni spek-

takl - tamo u Mičigenu pred 100.000 i kusur fanatika posvećenih hokeju slavio je Toronto rezultatom 3:2.

PETAK, 3. 1. 2014. broj 729 GoDINA III

33 žENA PAZITE

Neophodne stvari u torbici za izlazak Rijetko koja djevojka zaboravlja da nalakira nokte ili stavi parfem prije odlaska na neku žurku ili proslavu, ali zato mnoge žene redovno zaboravljaju na važne stvari koje bi trebalo da se nađu u njihovim torbicama pa tako same sebe dovode u nezgodne situacije.

Donosimo vam popis stvari koje bi kod svakog izlaska trebalo da se nađu u vašoj torbici: 1. Ključevi 2. Maramice 3. Mini gel za dezinfekciju ruku

4. Novac za taksi 5. Punjač za mobilni (ukoliko vam baterija kratko traje) 6. Štapić za uši (za popravljanje šminke) 7. Mini dezodorans 8. Mini verzija vašeg parfema 9. Flaster 10. Karmin ili sjaj 11. Puder u kamenu 12. Gumica za kosu i nekoliko ukosnica 13. Lična karta 14. Novac koji ste odredili da potrošite za to veče. (Super žena)

POPULARNO

Novi parfem s potpisom Bijonse

NJEGA

Brzi tretmani za ljepšu kožu Priredila: E.Z.

P

ostoje tretmani sa brzim efektom, koji ekspresno otklanjaju umor i kožu čine blistavom i zdravom. Ako nijeste stigli da odete kod kozmetičara, možete to da nadoknadite. Da biste u novogodišnjoj noći izgledali apsolutno savršeno, neophodno je da počnete da se njegujete na vrijeme.

Međutim, tu su i tretmani sa brzim efektom, koji ekspresno otklanjaju umor i kožu čine blistavom i zdravom. Neke možete da primijenite i kod kuće i to u večernjim časovima, kada koža bolje upija sastojke iz proizvoda za njegu. Ako nijeste stigli da odete do kozmetičara prije praznika, nekoliko savjeta pomoći će vam da to nadoknadite. * Lica prvo detaljno očistite pilingom. Napravite ga od dvije kašike mljevenog badema, 2 kašike slatke pavlake i kašike meda. Pomiješajte sastojke i utrljajte na kožu blagim kružnim pokretima, pa isperite mlakom vodom. * Zatim nanesite kvalitetnu masku, najbolje su na bazi prirodnih sastojaka, vitamina i minerala. U blenderu izmiksajte mandarinu, dodajte tri kašičice slatke pavlake i kašičicu meda. Gustinu maske možete da regulišete zobenim brašnom. Kada se masa sjedini, namažite je na lice, vrat i dekolte, držite oko 30 minuta, pa isperite mlakom vodom. Maska od krompira savršeno osvježa-

va, izbjeljuje i zateže kožu, vraća joj zdrav izgled. U dvije kašike pirea od krompira dodajte umućeno žumance, kašičicu meda i slatke pavlake.

Sve promiješajte i nanesite na lice, vrat i dekolte, postupak je isti kao sa prethodnom maskom, s tim da se poslije tople, ispira i hladnom vodom, a potom namaže krema. * Tamnih i otečenih podočnjaka možete da se oslobodite pomoću maske za oči, koja odmah otklanja tragove umora. Najbrže djeluju proizvodi na bazi hijaluronske kisjeline, retinola, marelice, ekstrakta divlje ruže, krastavca, vitamina A i E, aloje. Efektne su i hladne obloge od čaja kamilice i nane, dovoljno je da ih držite desetak minuta. * Za mladolik i svjež izgled preporučuju se serumi za lifting lica. Nanose se ujutro i uveče pred spavanje laganom masažom, prije nego što na lice stavite podlogu, šminku ili noćnu kremu.

NJEŽNA STOPALA Najvažniji korak je dobar piling.

Pomiješajte 50 grama morske soli

sa nekoliko kapi eteričnog ulja pomorandže ili limuna, utrljajte na stopala blagom masažom, pa isperite mlakom vodom. Za umorne i natečene noge preporučuje se okrepljujuća kupka od morske soli i nane. Poslije nje namažite hranljivu kremu.

U KOZMETIČKOM SALONU Mnogi saloni za ljepotu imaju brze i efikasne metode za svježiji izgled. * Tretman na bazi kolagena dubinski njeguje kožu. Radi se u više faza specijalnim preparatima, obavezna je i ručna masaža koja pospješuje efekat kolagena. Nakon toga, koža je svježija i čvršća. * Za suvu i opuštenu kožu tijela preporučuju se metode kakao prahom ili kokosom, koji odlično hidriraju, vraćaju elastičnost i podmlađuju, a zbog mirisa okrepljuju i dušu. * Odlične rezultate daju i tretmani na bazi voćnih kiselina koji štite kožu od slobodnih radikala i starenja. Kombinacija kisjelina određuje se prema tipu kože. Prije nanošenja radi se piling kako bi preparati imali bolji efekat. Ovaj metod čuva prirodnu pH vrijednost kože, ona postaje meka, zategnuta, blistava i elastična. * Veoma dobar efekat dobija se i aromaterapijom na bazi egzotičnih i domaćih ulja u različitim kombinacijama. Posebno se preporučuje za izrazito suvu kožu.

Nakon što je iznenadila sve svoje fanove s izlaskom novog albuma na “iTunesu”, pjevačica Bijonse je najavila da će u februaru lansirati svoj najnoviji parfem “Rise” u kom će dominantna nota biti zavodljiv miris orhideje.

Pjevačica čija pjesma “Drunk in love”, polako postaje glavni hit sa najnovijeg albuma, izjavila je da se nada kako će parfem svakoj ženi koja se odluči za njega, biti jedna vrsta moćnog “ogrtača”.

“Rise je osmišljen u duhu koji podstiče žene da budu najbolja verzija sebe.”

Marša Bruk, ispred internacionalne marketing agencije “Coty Beauty” je za sajt WWD naglasila da je “Rise” napravljen u želji da pruži samopouzdanje svakoj ženi i pomogne joj da pronađe svoju unutrašnju snagu koja pripadnici ljepšeg pola daje auru.

“Rise je cvjetan, jak parfem.

To je jedna citrusna, cvjetna

bomba! Testirali smo ga u nekoliko zemalja do sada i dobili smo samo sjajne, pozitivne reakcije!” rekla je Marša.

Pjevačica je ovaj parfem napravila uz pomoć Loka Donga, čovjeka koji se proslavio u osmišljavanju očaravjućih parfema u “International Flavors & Fragrances”. Parfem će se prodavati u tri različite militraže, a ispratiće ga luskuzno pakovanje (zlatna bočica), dizajnirana od strane Kena Hirsta. (elle.rs)

MANIKIR

Čipka na noktima

Nokte prvo namažite osnovnom bojom, birajte jaču nijansu koja će da bude lijep kontrast sa nijansom čipke. Stavite čipku na svaki nokat pomoću pincete i isijecite je prema obliku nokta. Ovaj metod oslikavanja je pravi izbor za doček Nove godine, jer čipka odiše ženstvenošću i djeluje svečano. Potrebni su vam: uska traka na kalemu, osnovna boja laka, zaštitni lak, malo voštanog papira, nepostojan lijepak, bezbojni lak i čačkalica. Nokte prvo namažite osnovnom bojom, birajte jaču nijansu koja će da bude lijep kontrast sa nijansom čipke. Stavite čipku na svaki nokat pomoću pincete i isijecite je prema

obliku nokta. Zatim stavite parče isječene čipke na voštani papir. Uz pomoć čačkalice nanesite lijepak na poleđinu svakog parčeta tkanine, pa zalijepite na nokat i ivice pritisnite čačkalicom. Ukrasite sve nokte. Ovaj umjetnički rad završite premazujući nokte zaštitnim lakom, i to dva puta, da bi se čipka bolje učvrstila i nokti bili sjajniji. Postoji još jedan način da postignete isti efekat, iscrtajte dezen čipke na noktima, za to je potrebno mnogo strpljenja i talenta.

Ipak, najjednostavnije je da pronađete stikere za nokte sa motivom čipke i da zalijepite na vrhove ili na cio nokat.

E.Z.

34 ŽENA

petak, 3. 1. 2014.

Nekoliko tipova roditelja Radoholičar Na dječjim zabavama vas satjeraju u ćošak i pričaju o posljednjem poslovnom projektu i još uz to svako malo pregledavaju na svom telefonu mejlove.

Ljubitelj pića Na zabave donosi vino i s užitkom priča o ispijanja alkohola. Ili u parkiću napominje kako bi vam dobro došla čašica. Malo ste zabrinuti za njega.

Hipster Odijeva djecu u uske farmerke, prevelike naočare i majice sa Seks Pistolsima.

Roditelj - stručnjak Pitaju vas kako i čime hranite dijete, kako ga odvikavate od pelena, uspavljujete, a onda vam naširoko objašnjavaju zašto oni rade drugačije i zašto smatraju da je njihov način bolji.

Zavisnik o društvenim mrežama Ne prođe ni dan a da ne stave neku fotografiju s djetetom na Fejsbuk i Instagram. A oni malo veći zavisnici čak stavljaju snimke na Jutjub.

Opsjednuti pečenjem kolača i kuvanjem Ni na kakvo događanje ne dolaze bez bar dvije tacne prepune pečenih domaćih kolačića.

Oni koji vas zastrašuju i pomalo su luckasti Plaše vas svojim čudnim ponašanjem, ali njihova i vaša djeca se slažu pa morate da se družite s njima.

Opsjednuti izležavanjem Ovi tipovi roditelja nekako uspijevaju da vaspitaju djecu bez ustajanja iz omiljene fotelje ili kauča.

Prerano ostarjeli Odsjekli su kosu, nose duboke farmerke, pulovere i udobne cipele.

Nemarni Nikada ne vide kada im djeci curi nos. Nikad ne primjećuju kada dijete pada sa bogana, klackalice i ljuljaške.

Zapovjednici Tretiraju djecu kao vojnike, očekuju potpunu disciplinu i poslušnost. Djeca ih se plaše, a pomalo i vi.

Velika djeca Hrane svoj kompleks Petra Pana pentrajući se satima u igraonici, gledajući crtaće ili igrajući se nekih drugih igara sa svojom djecom. (sxc.hu)

PSIHOLOGIJA

Da li vjerujete u svoje misli?

B

ajron Kejti je autorka bestselera ‘Voljeti ono što jeste’, širom svijeta poznata po metodi oslobađanja od patnje i stresa koju je nazvala ‘The Work’. Prije 28 godina, nakon desetogodišnje borbe sa depresijom i opsesivno-kompulzivnim poremećajem, u stanju potpunog očaja, iscrpljenosti i mržnje prema sebi, Kejti se jednog jutra probudila sa sviješću da pati zato što vjeruje u svoje misli i da je izlaz iz patnje u preispitivanju vlastitih misli.

Sedamdesetogodišnjakinja Bajron Kejti još putuje po svijetu držeći radionice, seminare i obuke za one koji žele da nauče kako da koriste njen program. U isto vrijeme, ona i njen tim rade na obezbjeđivanju potpune dostupnosti ovog metoda svima koji, iz različitih razloga, ne mogu da pohađaju program uživo. Na njenom sajtu postoje svi potrebni materijali da bi se program razumio i primjenjivao u praksi, na 28 jezika, a nadamo se da će ih uskoro biti i na srpskom. Bajron Kejti svakako nije ni prva ni jedina oso-

ba koja tvrdi da naše misli kreiraju našu realnost. Ali ono što jeste njen ogroman dar svima koji žele da se oslobode stresa i patnje jeste jedan vrlo jasan, strukturiran i jednostavan proces preispitivanja misli koje izazivaju stres. Najveći broj naših misli zapravo nijesu naše, već su to misli i vjerovanja koja smo “pokupili” u svom procesu odrastanja. Neke misli koje smo preuzeli su nam možda pomogle u životu, dale nam vjetar u leđa, ali je svakako dosta i onih koje nosimo kao jaram, koje nam crpe životnu energiju i koje nam

izazivaju stres. Misli koje imamo, u nama izazivaju tjelesne reakcije, utiču na naše emocije, na naše zdravlje, na odnose koje uspostavljamo sa drugim ljudima. Ako utiču na pozitivan način - divno!

Ako utiču na negativan način, onda ih moramo preispitati.

Proces preispitivanja misli koji Bajron Kejti podučava je zapravo jedan meditativan proces ili kontemplacija. Do odgovora na pitanja pokušavamo da dođemo tako što se okrenemo sebi, povežemo se sa svojom intuicijom i osluškujemo. Kao da istražujemo neki unutrašnji prostor. Predlaže se da zatvorimo oči, primirimo se i damo sebi vremena da bez žurbe, strpljivo, bez očekivanja primimo slike ili osjećaje koje nam naša intuicija šalje. Proces se sastoji od postavljanja četiri pitanja i pravljenja “preokreta” te misli.

Pitanja su sljedeća: 1. Da li je to tačno?

2. Da li si sasvim sigurna da je to tačno?

3. Kako reaguješ kada vjeruješ u tu misao?

4. Ko bi ti bila da nemaš tu misao?

Prije svega, potrebno je da identifikujemo misao koju želimo da preispitamo, obično je to misao koja nam izaziva stres i da zamislimo situaciju u kojoj imamo tu misao. Među mislima koje nam izazivaju stres, često su misli koje počinju sa “On/ona/oni bi trebalo da...”, Tu se onda nađu razne stvari koje nam smetaju: manje da radi, da prestane da puši, da više vremena provodi sa mnom, sporije vozi, ponaša se drugačije. Zapravo, misli koje izazivaju stres su sve misli koje se suprotstavljaju realnosti, sve misli u kojima je sadržano neprihvatanje neke situacije ili osobe.

Hajde da izaberemo jednu misao i preispitamo je. (nastaviće se)

PROBLEM

SUMIRANJE

Šta smo naučili o Nemate želju za seksom odnosima u 2013.

Tantrični seks Stiv Džobs je prosto obožavao tantrički seks, a on je bio prilično uspješan, inteligentan i bogat. Zato, ako želite da krenete stopama jednog od najvažnijih ljudi u modernom društvu, potražite nešto o tantričkom seksu i uživajte, čak i ako to ne da za rezultat uspjeh i povećanje koeficijenta inteligencije.

Ne morate da svuda idete zajedno Jedno istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u avgustu 2013. godine, pokazalo je da povremena odvojenost partnera može rezultovati učestalijim seksom.

Zaštita i užitak idu zajedno Seks s kondomom je podjednako dobar kao i nezaštićen seks, čak i za muškarce. Ovo

je rezultat istraživanja čiji su rezultati objavljeni u januaru 2013, a koji će svakako obradovati mnoge parove.

Ozbiljan veza ključ dobrog seksa Parovi koji su u pravim i ozbiljnim vezama češće su nestašni među čaršavima nego oni koji su u takozvanim kombinacijama. Zato, ako ste u višegodišnjoj vezi i zavidite svojoj single drugarici koja uskače iz kreveta u krevet, nema potrebe za ljubomorom. Vi se vjerovatno provodite daleko bolje.

Zrelije žene više uživaju u seksu A sada vijesti za zrelije čitateljke – da, i četrdesetogodišnjakinje vode ljubav i to vjerovatno bolje i više nego mlađe djevojke. (Cosmopolitan.rs)

Seksualna želja vam je na niskom nivou? Otkrijte šta izaziva takvo stanje i promijenite stvari nabolje.

Kontracepcijske pilule Nekoliko je istraživanja pokazalo da kontracepcijske pilule mogu negativno da utiču na ženski libido. Takav rezultat nemaju kod svih žena, ali kod nekih utiču na smanjenje seksualne želje. Libido može biti slab čak i godinama nakon uzimanja pilula. Žene koje uzimaju pilulu mogu same da primijete kako se pilule odražavaju na njima.

Ako uvide da imaju smanjeni libido, treba da porazgovaraju sa svojim ginekologom kako bi pronašle alternativno rješenje.

Bolest Žene katkada i ne znaju da su bolesne, a kao simptom zna da se pojavi smanjena želja za seksom. Vrlo često se tako odražava, na primjer, bolest štitne žlezde. Ako imate smanjen libido, a ne pronalazite se u prethodno navedenim uzrocima, svakako posjetite ljekara i pro-

vjerite stanje organizma. Kada se izliječi eventualna bolest i libido će se vratiti u normalno stanje.

Sampouzdanje Samopouzdanje je ključno za mnoge stvari u životu, a presudnu ulogu ima i u polnom životu žene.

Ona koja se osjeća sigurno i dobro

u svojoj koži ima i snažniji libido te bolji seksualni život. Ona koju muče kilogrami i drugi umišljeni ili stvarni problemi ne uživa toliko u blagodetima seks. Rješenje je očigledno: poraditi na samopouzdanju, a koristi će se osjetiti na mnogim životnim područjima.

ŽENA 35

PETAK, 3. 1. 2014.

SAVJETI

Očistite organizam od pića

N

JE

ZA DO K

ganizmu. Pored vode, zeleni čaj je efikasan u borbi protiv toksina, pa popijte barem šoljicu ovog čaja dnevno.

2. Unos vitamina C od izuzetne je važnosti kada je riječ od detoksikaciji organizma. Ovaj vitamin nalazi se, između ostalog u limunu, a stručnjaci preporuču-

ju da dan započnete čašom svježe iscijeđenog limuna, razblaženog mlakom vodom, bez šećera.

Ova “čudotvorna” čaša pospiješiće varenje i svakako dobro uticati na jetru i cio organizam.

3. Naravno, nije dovoljno da samo želimo da očistimo tijelo od toksina, već i da budemo fizički aktivni. Nakon nekoliko dana odmora, napravite sebi raspored i isplanirajte kada ćete da počnete da vježbate. Kako ne biste u nedogled odlagali početak fizičkih aktivnosti, postavite sebi izazov – probajte neke nove vježbe ili sport kojim se do sada nijeste bavili. Tako će vam biti zabavnije i veća je vjerovatnoća da fizička aktivnost neće ostati samo isplanirana na papiru. Ukoliko inače trenirate, postavljajte sebi nove izazove i ciljeve - da morate da trčite duže nego inače, da uradite više određenih vježbi nego što to inače radite... Znojenje je odličan način da iz organizma izbacite višak kalorija, ali i toksina koji su se zadržali od praznika.

4. Možda joga kod nas nije toliko popularna kao neki drugi vid fizičke aktivnosti, ali svakako je dobra za detoksikaciju organizma. Pored toga što će vam pomoći da se preznojite i iz svog tijela eliminišete toksine, joga pomaže i da umirite svoj um, što će vam dobro doći poslije sve ove praznične vreve.

(Mondo)

SIMPTOMI BOLESTI

TO RA

P I TA

Doček Nove godine je prošao, ali naš organizam i dalje trpi posljedice nastale zbog velike količine hrane i pića koje smo unijeli u njega. Pročitajte nekoliko savjeta kako da očistite organizam.

1. Pijte dosta vode jer će ona pomoći da brže izbacite iz tijela sve toksine koji su se zadržali u or-

Poštovani, Moj otac se u posljednje vrijeme žali na bolove u ramenima. On je 1938. godište, sad nije pušač već osam godina ali je prije toga pušio bar 45 godina. Odlaskom kod ljekara i raznim ispitivanjem dobio je nalaz za ct koji glasi: mekotkivna masa donjeg lobusa desnog plućnog krila (odgovarala bi t2a stadijumu). Dvije sitnomrljaste lezije i dva mikronodulusa u donjem lobusu desnog plućnog krila.

Blag vezikulobulozni emfizem pluća. Predloženo mu je da ide na bronhoskopiju, no on ne pristaje na to, vjerovatno iz straha jer su u našoj porodici u posljednjih par godina umrli deda, stric i brat od raka pluća.

Poštovani, S obzirom na to da opis skenera pluća zvuči ozbiljno (plus porodična predispozicija za malignu bolest pluća) najvažnije je otići na bronhoskopiju jer dijagnoza postavljena na vrijeme omogućava adekvatnu terapiju koja sačuva glavu. Niko nije umro zbog bronhoskopije već samo zbog odlaska kod ljekara kad bolest bude u odmakloj fazi. Danas većina karcinoma pluća otkrivena na vreme i liječena po savremenim protokolima predstavlja praktično izlječivu bolest. (stetoskop) NAPOMENA: Pitanja za rubriku Pitajte doktora moćete postavljati putem e-maila filip.jovanovic@dnovine.me ili telefonom 077/ 300- 112 svakog radnog dana od 12 do 14 časova.

Tijelo poručuje da se loše hranite

DAN POSLIJE

Izliječite jak mamurluk

Ako ste popili koju više, jutro poslije može biti teško - kako za vašu glavu, tako i za vaš stomak. Evo šta treba da jedete kako biste olakšali simptome mamurluka.

1. Počnite sa vodom. Veliku čašu napunite do vrha i ispijte do dna. Vaše tijelo je dehidriralo i zato vas boli glava. Ako ne pomogne voda, uzmite sok, jer vam je i šećer sigurno pao. Ali nemojte piti sok od pomorandže, limuna ili neki drugi koji je kiseo. Jabuka, kruška, borovnica, jagoda, su bolje rješenje.

2. Odličan izvor kalijuma su i banane, a s obzirom na to da se lako i brzo jedu, odlične su protiv mamurluka, ali nemojte baš da navalite. Jedna do dvije, ne više od toga, biće vam dovoljne da ublažite simptome mamurluka. Ako ste glad-

ni, pojedite veće parče hljeba, a prijaće vam i orasi, bademi, lješnik.

3. Oni koji ne mogu da počnu dan bez kafe, treba da znaju da će šolja jake crne kafe ublažiti osjećaj umora i glavobolju, ali to olakšanje je samo trenutno i simptomi mamurluka ubrzo će se vratiti u punoj snazi. Što je još gore, kafa je diuretik, pojačava dehidraciju tijela što znači da će vam donijeti više štete nego koristi.

4. Aspirin i lijekovi na bazi ibuprofena ublažiće ili potpuno otkloniti glavobolju i bolove u mišićima, ali ne bi trebalo da ih pijete ako vas uz to boli stomak ili povraćate. Vrijeme liječi sve, pa i mamurluk. Najbolje bi bilo da se poslije doručka i unošenja dovoljno tečnosti lijepo vratite u krevet.

OPUSTITE SE

Umanjite stres nakon praznika Evo nekih načina koji će vam pomoći da umanjite praznični stres.

1. Završite sve na vrijeme Malo je stvari koje su stresne kao jurcanje po tržnom centru radi kupovine poklona u posljednjem trenutku. Poštedite sebe nepotrebnog stresa i obavite prazničnu kupovinu poklona ranije.

2. Neka neko drugi kuva Sve žene žele da budu elegantne i graciozne za praznike, ali je to teško postići ukoliko treba i da spreme cijelu prazničnu trpezu.

Prepustite spremanje hrane nekom drugom, a vi se dotjerajte i uživajte u praznicima.

3. Smanjite unos kofeina Dokazano je da kofein neke lju-

de čini nervoznim i samim tim povećava stres.

4. Napravite prazničnu muzičku listu Dokazano je da muzika umanjuje nivo stresa, krvnog pritiska i srčanog ritma. Napravite svoju muzičku listu uz koju ćete se opustiti.

5. Kvalitetno vrijeme sa porodicom Praznici su vrijeme kada je cijela porodica na okupu. To treba da iskoristite i maksimalno uživate.

6. Naspavajte se Ljepota prazničnog odmora je ta što konačno možete da se naspavate. Umjesto da svako veče kasno liježete, lezite ranije, a ranije se i probudite. Bićete mnogo odmorniji i raspoloženiji. (B92)

LJEKOVITI ZAČIN

Haos svakodnevnog života otežava nam da primijetimo suptilne promjene koje se događaju na našem tijelu. Ljudsko tijelo, kažu stručnjaci, vrlo rano počinje da pokazuje simptome da nešto nije u redu te da nijesmo dovoljno brižni prema sebi. Najčešće škodimo zdravlju lošom ishranom, nedovoljnim kretanjem, ali i stresom. Donosimo vam pregled znakova koji su upozorenje da morate da zastanete i neke stvari u životu da promijenite.

Loš kvalitet kose Ispucali vrhovi, opadanje kose, pretjerano masno tjeme i perut, znakovi su da se loše hranite te da vam u organizmu nedostaju proteini, zdrave masti, gvožđe i cink kao i vitamin C. Kosa među prvima počinje da šalje poruke da nijeste u ravnoteži.

Prerano starenje Starenje niko ne može da izbjegne, ali možete da izbjegnete prerano starenje. Isušivanje kože i pojava bora katkada se događa ranije zato što ne jedete dovoljno voća i

povrća, a vašem organizmu nedostaju vitamini A, C, D i E kao i karotenoidi i flavonoidi. Ako želite to da izbjegnete, svaki dan konzumirajte mnogo voća i povrća.

Loše stanje usne duplje Upala desni, krvarenje desni, često kvarenje zuba, ispadanje zuba i promjene na jeziku ukazuju da u hrani imate previše nezdravog šećera. Možda ne jedete svaki dan slatkiše, ali konzumirate sokove i ostalu hranu za koju i ne znate da sadrži šećer. Takav način ishrane neminovno dovodi najprije do problema u usnoj duplji, a potom i do ozbiljnijih poteškoća.

Umor i iscrpljenost Većina ljudi najprije će se požaliti na simptome umora i iscrpljenosti, a upravo to i jesu prvi znakovi da se loše hranite te da štetite svom organizmu. Problem je moguće riješiti samo na jedan način – promjenom ishrane u smislu što više zdravih namirnica, redovnim vježbanjem i kvalitetnim snom.

(Haber)

Cimet za bolje zdravlje Cimet često koristimo samo kao dodatak jelima iako uveliko može doprinijeti našem zdravlju. Nova istraživanja dovode do saznanja da ovaj mirisni začin isto tako može pomoći ženama sa neredovnom menstruacijom ili ako imaju problema sa začećem. Mala studija, sprovedena na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, uspostavila je zaključak da su žene s policističnim jajnicima koje su uzimale ovaj začin svaki dan, uravnotežile menstrualni ciklus u roku od šest mjeseci, za razliku od onih koje su uzimale placebo. Neke od njih su i ostale trudne u ovom periodu. Naučnici već duže vreme pokušavaju da otkriju homeopatski ili prirodni lijek za sindrom policističnih jajnika, izjavio je profesor istraživanja, dr Daniel Kort.

“Ovim istraživanjem smo otkrili da jedan, naizgled običan

začin, može biti spas za žene koje pate od sindroma policističnih jajnika”, kaže Kort.

Procjenjuje se da u svijetu pet do deset posto žena ima sindrom policističnih jajnika. U Americi se procjenjuje da ih je pet miliona. Simptomi ovog sindroma su neredovna menstruacija, neplodnost, akne i rast dlaka po licu. Naučnici smatraju da cimet, osim na policistične jajnike, može uticati na organizam tako što će poboljšati sposobnost tijela za procesuiranje glukoze i insulina.

(Prva)

36 ŽENA

PETAK, 3. 1. 2014.

NA DVA NAČINA

RECEPTI Predjelo

Glavno jelo

Desert

Posni kolač

SASTOJCI:

pakovanje smrz nutog povrća 2 šolje pirinča 4 šolje supe od povrća čen bijelog luka crni luk maslinovo ulje kurkuma

Napravite salatu

Pomiješajte brašno, šećer, griz i podijelite na tri dijela (po 250 g).

Okrugli pleh (24 cm) dobro namažite margarinom i staviti prvi dio suve smjese, izravnajte po plehu, pa po njoj stavite izrendane jabuke koje ste ocijedili od soka. Pospite po jabukama vanilu i cimet, dodajte i drugi dio suve smjese, pa crveno voće i vanilu, pa ponovo suvu smjesu. Na vrh isjecite margarin na listiće. Pecite na 200 stepeni 50 minuta.

Skuša sa blitvom SASTOJCI:

Rižoto s povrćem Izdinstajte luk i u vrelo ulje dodajte pirinač. Promiješajte, kada promijeni boju sipajte malo supe i smanjite vatru. Dolivajte supu dok pirinač ne uvri. U posebnoj posudi skuvajte povrćni miks i začinite. Kada je pirinač gotov, pomiješajte ga sa povrćem i poslužite.

2 smrznute skuš e 400-500 g cijelih svježih šampinjon a maslinovo ulje 4-5 režnjeva bi jelog luka veza blitve so

SASTOJCI:

Skušu isjecite na odreske i stavite u odgovarajuću vatrostalnu posudu koju ste pouljili maslinovim uljem. Šampinjone očistite i isjecite ih, pa rasporedite preko skuša. Preko svega pospite usitnjenu blitvu. Sve zajedno posolite, pospite sitno sjeckanim bijelim lukom i još jednom prelijte maslinovim uljem. Pecite u zagrijanoj rerni 30 minuta na 180 stepeni.

250 g brašna 250 g šećera 250 g griza 150 g margarin a 1/2 kg rendanih jabuka 300 g smrznuto g crvenog voća 2 vanile cimet

Poslije bogate novogodišnje trpeze, teške i masne hrane, opredijelite se za obrok salate. Ovo su nove ideje.

PIKANTNA SALATA POTREBNO JE: 500 g svinjskog mesa 1/2 krastavca 1 glavica crnog luka 2 paradajza zelena salata 30 g sitno sjeckanog lišća celera 20 g mladog luka 2 kašike soja sosa 3 kašike limunovog soka 1 kašika šećera 2 crvene ljute papričice 2 ka š i ke s i t n o s j e c ka n o g korijandera PRIPREMA: Meso ispecite na roštilju ili u rerni. Malo ohladite i isjecite na sitne parčiće. Dodajte sitno sječeno povrće, soja sos, limunov sok i šećer, i dobro promiješajte. Garnirajte sjeckanim korijanderom i grožđem. Servirajte toplo sa zelenom salatom.

CEZAR SALATA POTREBNO JE:

500 g pilećeg filea 5 kašika ulja 4 kriške tost-hljeba šargarepa veza mladog crnog luka 250 g punomasnog jogurta 150 g majoneza 1 kašičica senfa šećer nekoliko kapi limunovog soka 50 g rendanog parmezana PRIPREMA: Natrljajte piletinu solju i biberom i pržite na dvije kašike ulja na srednjoj temperaturi oko 10 minuta.

Izvadite meso. Isjecite tost na kockice, dodajte tri kašike ulja u masnoću u kojoj se pržilo meso, pa propržite hljeb da porumeni. Iscjepkajte salatu na sitnije komade, a šargarepu krupno izrendajte. Mladi crni luk isjecite na kolutove. Pomiješajte jogurt, majonez i senf, a zatim posolite, pobiberite, dodajte šećer i limunov sok. Isjecite meso na tanke šnite, pomiješajte sastojke za salatu i hljeb, servirajte na tanjirima i pospite prelivom, biberom i izrendanim parmezanom.

UKUSNO

Slani zalogaji sa feta sirom

ZA GURMANE

Jagnjeće pečenje Za ljubitelje mesa danas nudimo recept za jagnjeće pečenje.

POTREBNO JE: 2,5 kg jagnjetine krupna morska so maslinovo ulje malo bijelog vina ruzmarin, bosiljak majčina dušica majoran origano 1,5 kg krompira PRIPREMA: Kad kupujete jagnjetinu, pazite da nije premasna i da nije preveli-

ki komad. Meso operite vodom, ali ne skidajte maramicu s njega. So i sve začine dobro utrljajte u meso sa svih strana, pa premažite maslinovim uljem i zalijte bijelim vinom. Ostavite da odstoji oko satdva. U sud za pečenje stavite meso, nalijte 1 l vode i pecite na najjačoj temperaturi, sa poklopcem, oko sat i po, a onda izvadite, ubacite krompir koji ste prethodno očistili, posolili i nasjekli na komade, ponovo poklopite i pecite još 40 minuta, dok krompir ne dobije lijepu boju.

POHOVANA FETA POTREBNO JE: 400 g feta sira, 1 jaje, brašno prezle, so, biber suvi biljni začin ulje za prženje PRIPREMA: Sir pažljivo isjecite na kriške od po 50 grama. Jaje pjenasto ulupajte i začinite ga suvim biljnim začinom i biberom. Komade sira uvaljajte u brašno, zatim u jaja, a na kraju u prezle. Na dobro zagrijanom ulju pržite sir dok ne dobije zlatnožutu boju. Pohovani sir servirajte uz sos od paradajza i krompir salatu.

SLANI RAFAELO POTREBNO JE: 250 g fete. 500 g pilećeg bijelog mesa, 4 jajeta, 50 g šunke, 100 g rendane gaude PRIPREMA: Pileće meso skuvajte u slanoj vodi, ohladite ga i sameljite, a feta sir izgnječite viljuškom. Jaja tvrdo skuvajte, ohladite ih i sitno isjeckajte, pa dodajte masi od bijelog mesa i sira. Sve dobro izmiješajte da se dobije kompaktna masa. Šunku isjecite na krupnije kocke, a tvrdi sir izrendajte. Od pripremljene mase pravite kuglice, a u sredinu svake stavite kockicu šunke. Kuglice uvaljajte u rendanu gaudu.

MUSAKA SA TJESTENINOM POTREBNO JE: 250 g makarona 500 g mljevene junetine 80 g feta sira 3 belanceta 2-3 kašike maslinovog ulja 0,5 dl maslinovog ulja glavica crnog luka šargarepa kašika peršunovog lista 2,5 dl soka od paradajza, so biber, origano PRIPREMA: Kuvane i ocijeđene makarone pomiješati sa razdobljenim feta sirom, šlagom od ulupanih bjelanaca

i maslinovim uljem. U šerpi zagrijati maslinovo ulje i propržiti sitno sjeckan crni luk. Dodati mljeveno meso, isjeckanu šargarepu i sitno sjeckan peršunov list, sok od paradajza i začine. Prodinstati pa ravnomjerno preliti preko rezanaca i sira.

U drugoj šerpi na zagrijanom ulju kratko propržiti brašno pa uz stalno miješanje kuvati desetak munuta na laganoj vatri. Zatim skloniti šerpu sa vatre i u sos umiješati razmućena žumanca. Pripremljen bešamel sos preliti preko mljevenog mesa, posuti nastruganim kačkavaljem i u rerni zagrijanoj na 220 stepeni peći 25 minuta.

37

PETAK, 3. 1. 2014.

MALI OGLASI

INekretnine ”Vektra”- Rimski Trg 44

KUĆE/STANOVI

P Na Draču (200m od Hotela “Crna Gora”), prodajem na 400m2 kuću sa garažom, pomoćnim objektom, dvorištem. 150.000 eura.

Tel.067/532-106 Nikšić - prodajem dobar trosoban stan 100m2+2 podruma, preko puta bolnice. Ugrađena PVC, klimatizovan, sunčan, na 1. spratu.

55.000 eura. Tel.067/272-015 Prodajem kuću u Podgorici - Donjoj Gorici 140 m2, na placu od 500 m2, povoljno. Tel.067/311-600 Prodajem kuću, 84m2, na placu od 1.000m2 sa vinogradom i voćnjakom u naselju Murtovina.

Tel.069/883-220 Sutomore - Zagrađe, kuća u izgradnji 120m2 prizemlje i sprat, useljive 3 sobe i kupatilo. Cijena povoljna! Tel.069/069-148 Prodajem - mijenjam za stan poluzavršenu kuću 6km od grada na placu 3.000m2. Mjesto Drezga kod Rogama. Kuća je na 2 nivoa, 9 soba, 4 kupatila, američki stil.

Tel.067/744-430 Prodaje se započeta stambena zgrada sa više stanova, useljive 2 etaže, gradnja jos 2 etaže.

Herceg Novi. Ddobra investicija.

Tel.069/042-227 Bar - Prodajem stanove u novoj stambenoj zgradi na atraktivnoj lokaciji. Cijena 1.250e/m2.

Tel.068/317-210

I Izdajem apartman na Žabljaku.

Tel.069/598-077 Izdajem dvosoban stan, 60m2, 1. sprat, kod Hotela “Kostas”, istočna strana, terasa 7m2, sa parkingom. Novogradnja. Privatna kuća.

Tel.067/355-709 Izdajem namještenu klimatizovanu garsonjeru P-30m2. Ima sve za domaćinstvo. Ulica Mitra Bakića, do autobuske i željezničke stanice u Podgorici. Tel.067/552-179

Tel:fax: 382 20 235-651/235-631; Mob:069-024-904; 069-611-332

PRODAJA

Prodaja 1864: St.Aerodr, 48/I 1810: Zabjelo, 76/IV 85: P.Morace, 64/v.pr.

1689: Centar I, 63/pr 1859: Blok IX, 38/v.pr.

2064: St.Aerodr, 59/I 243: St.Aerodr, 58/I 703: Blok IX, 78/VI 2127:St.Aerodr, 52/I 1896: St.Aerod, 80/V 1607: Momisici, 70/II

1138: Blok V, 75/VI 850: P.Morace,56/I 2181:V.pijaca 74/III 346: Ljubovic, 55/I 709: P.Morace, 88/I 2075: St.Aerodr, 59/I 1646: St.Aerodr, 45/V 62: Zabjelo, 47/IV 1756: Ljubovic, 81/pr n 1898: Zabjelo, 83/III 76: Blok V, 41/VI

RENTIRANJE 1814: P.Morace, 40/I n 1913: St.Aerod, 56/II n 2063: Gorica C, 65/pr. n 2089: Tuski, 55/I n 1515: Delta, 74/V n 2090: Blok V, 40/IX n 2128:P.Morace, 57/IV n 2035: St.Aerod,43/II n 494: Zabjelo, 58/I n 1868: Ljubovic, 43/III n

2104: Centar I, 82/III n 1809: Momisici,80/IV n 1249: Gorica C, 130/I nn 2005: P.Morace, 70/I n 2079: P.Morace,50/II n 1911:St.Aerod,54/IV n 1906: Zabjelo, 76/II nn 2034: Tuski, 40/I n 150: Centar I, 80/III n 2130: Delta, 56/V n

IZDAVANJE

33m2/2- Centar; 27m2/P; Blok IX; 30m2/6- Sity kvatr 50m2/2- Gorica C; 57m2/4- Blok VI; 55m2/3- Trg Vektre; 74m2/P- S.Aerodrom; 85m2/7- Zabjelo; 81m2/5-P.Morače; 92m2/2- Blok VI; 118m2/5- Momišići; 194m2/6-Pobrežje 140m2/- Vezirov most; 281m2/6-»Vektra«; 198m2/5- P.Morač ( »Kroling«); Kuća 250m2, plac 460m2- Momišići; Kuća 280m2, plac 550m2- Zabjelo; Plac: 373m2-G.Gorica; 4.000m2-D.Gorica; 1.200m2-Gorica C;

Poslovni p. 105m2 (su+pr)-P.Morače; 60m2(su+pr)-P. Morače Nam. stan: 59m2/3-»Trg Vektre«; 74m2/1- Tološka šuma Nam.stan: 90m2/3-Momišići-novog.; 130m2/1-pod Goricom Nenamj.stan: 60m2/3- centar; 86m2/1-P.Morače.

Nenamj.stan: 100m2/1- Gorica »C«; 100m2/2-Centar Nam. kuća: 320m2, plac 2.250m2-Tološi Nenamj. kuća 509m2, plac 2.500m2- Donji Kokoti

Provjerite zašto smo IN

E-mail:inekretnine@t-com.me; www.inekretnine.me; www.bokaprojekt.me

Izdajem namještenu garsonjeru na Starom aerodromu.

Tel.069/255-206 Izdajem luksuzno namještenu garsonjeru, 32m2, Ulica mainski put, iznad autobuske stanice, Budva. Tel.069/566-716 Izdajem jednosoban nenamješten stan. Ulica 4. jula, Podgorica.

Tel.067/567-624, 067/381-071

Prodajem 2.000m2 zemlje, Donji Crnci, nedaleko od željezničke stanice u Spužu. Voda, struja, put.

Tel.069/204-051 Prodajem plac u Zagoriču, 100 m od magistrale, 1.679m2, sa ucrtanim objektom od 1.016m2. Može zamjena za stanove ili dogovor sa investitorom. Tel.067-249-299

VOZILA/AUTO DJELOVI

Izdajem veći namješten jednosoban stan, Zlatica, blizu škole: centralno, total, internet, klima, parking... Povoljno. Tel.067/563-811

Izdajem luks sređen stan na Starom aerodromu, zgrada “Zetagradnje”, plaćanje mjesečno.

Tel.067/220-257

Prodajem ladu 112, 2003. godište, benzinac, prešla 100.000km, ili mijenjam za dizela uz moju doplatu. Tel. 069/370-629

Prodajem reno clio 1.9D, 99. godište, četvoro vrata, registrovan godinu. Cijena 2.100 fikslno.

Tel.067/530-303

Izdajem nenamješten jednosoban stan kod Gintaša. 180 eura mjesečno ili po dogovoru.

Tel.067/185-743

POSLOVNI PROSTOR

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odličan.

Tel.067/265-605

Prodajem BMW 118D, kraj 2006.

Prešao 161.000 kilometara. Cijena 9.000 eura. Moguća kompenzacija. Tel.067/758-708

Izdajem dvosoban stan na Starom aerodromu preko puta škole “Pavle Rovinski” ili mijenjam za Preko Morače. Tel.069/370-629

Na teritoriji opštine Podgorica potreban magacin do 150m2. Registrovan, da ima prilaz za kombi ili kamion. Poželjno da se u sklopu magacinskog prostora može formirati kancelarija. Tel.067/450720

Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija.

Tel. 069/993-992

Prodajem poslovni prostor u Herceg Novom, povoljna prilika.

Tel.069/042-227

Izdajem jednosoban namješten stan u Ulici kralja Nikole.

Tel.069/607-537

PLACEVI

Izdajem namješten stan u centru Podgorice. Cijena 350 eura.

Tel.067/244-616 Izdajem manji jednosoban stan, bez balkona, 6. sprat, pogodan za studente, 28m2, iza Maše, 250 eura. Tel.067/666-966 Izdajem namještenu garsonjeru ženskoj osobi, sve zasebno, klimatizovana, Masline. Tel.067/675909, 020/612-291

Prodaje se (može kompenzacija za stan) 13.000m2 zemlje, selo Orašje i 1.600m2, selo Grlić-Danilovgrad. Tel.069/073-331 Prodajem plac na Veruši, 400m2, ili mijenjam za automobil. Cijena 6.500 eura. Tel.067/390-767 Prodajem plac u Donjim Crncima, 800m2, kilometar i po od željezničke stanice u Spužu.

Put, voda, struja, m2/4 eura.

Tel.067/390-767

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Kupujem fiću u bilo kakvom stanju.

Tel.067/833-411 Prodajem opel vektru, 97. godište, 1.6 16V, karavan, registrovan godinu. 1.300 eura. Tel.067/652-972

Fiat bravo, 96, oprema, servisiran, metalik, malolitražan, registrovan do jula, ekstra stanje, Bar. Tel.068/166-405, 069/600-363

OBAVJEŠTENJE

Poštovani korisnici oglasnog prostora, obavještavamo vas da ste prilikom predaje oglasa dužni da na uvid pokažete ličnu kartu.

Dnevne novine

38

PETAK, 3. 1. 2014.

MALI OGLASI Električar, popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, radijatora, usisivača. Izrada i popravka instalacija, rasvjete, tabli sa osiguračima. Tel.069/541-103 Tepih servis “Orkan”. Mašinsko pranje, obostrano ribanje, ispiranje u bazenu. Dobijete čist i suv tepih za dva-tri dana.

Tel.067/389-585

..

USLUGE

. .

RAČUNOVODSTVO REGISTRACIJA PREDUZEĆA USTUPANJE ZAPOSLENIH SUDSKI PREVODIOCI

IAS, IFRS Certified

Ivana Đurašević +382 68 222 188

Moleraj-gletovanje-tapeti (krečenje ΄jupolom΄, povoljno).

Tel.069/459-110

Klime - obične, inverter, multi, kasete, parapetne, kanalne... Prodaja, ugradnja, servis, dezinfekcija . Najpovoljniji!

Tel.067/501-209, 068/501209. www.klimescepanovic. com

GRAĐEVINSKE USLUGE

RAZNO

Malim bagerima kopanje kanala, temelja, septičkih jama, ravnanje placeva-čišćenje, proboj puteva, miniranje, rezanje-bušenje betona, pikamer, vibro žaba, prevoz.

Tel.069/297-222

www.ekonomik.me

NASTAVA

Top Service - First choice - Best price guarantee

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Boravak i radna dozvola stranaca.

Upotrebne dozvole za prostore.

Povoljno i brzo. Tel.069/020-102

Prodajem 11 metalnih baštenskih garnitura i 15 metalnih barskih stolica Tel.067/351-111

Vodoinstalateri, iskusni majstori, obavljaju sve vrste adaptacija kupatila, sitnih popravki, otčepljavanja, polaganja novih cijevi za kanalizaciju. Brzo, kvalitetno, povoljno. Tel.067/644-494

Prodajem majstorske violine.

Tel.069/617-231 POSAO

Otčepljenje kanalizacije električnom sajlom wc šolja, sudopera, šahti, umivaonika i ostalog. Dolazim odmah po pozivu. Povoljno!!! Vukčević. Tel.069/655-444, 067/589-073, 068/654-474

Vip star taxi Kotor, potrebni iskusni vozači i dispečerke.

Tel.069/855-511

Vršimo sve vrste otčepljenja kanalizacije električnom sajlom, vodoinstalaterske sitne popravke. Dolazim po pozivu, Begović.

Tel.067/473-367, 069/424-150, 069/747-204

LIČNO

PO NAJJEFTINIJOJ CIJENI (PUTNIČKO I TERETNO)

Potreban serviser za mobilne telefone. Tel.067/912-0490

Prodajem novo sobno biciklo.

Povoljno. Tel.067/269-777 Lijek za polipe, čvoriće i zadebljanja glasnih žica proizveden na bazi bilja i meda. Sto posto provjereno. Tel.067/237-563

Mlađi momak želeo bi da upozna stariju damu za prijateljstvo i druženje iz Herceg Novog. Tel.069/740-885 SMS diskretno

APARATI/OPREMA

Penzionerima na rate (3, 6 ili 12 mjeseci)

Tel. 068 326 549

Klime - obične, inverteri, multi.

Fujitsu, midea, vivax. Prodaja, montaža, čišćenje, dezinfekcija, popravke. Garancija do 5 godina. Tel.069/020-023, 067/342-392

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET 22+8 GRATIS

za pravna lica 77 € Dimenzije 50x45mm

Kupujem dinare, lire, perpere, medalje, ordenje, sablje, bajonete, ćemere, umjetničke slike, knjige, razglednice, poštanske marke, gramofonske ploče, srebrne predmete, od porculana i kristala. Tel.069/019-698, 067/455-713 Kupujem stare ćemere, srebrne predmete, satove, medalje, ordenje, stari novac, značke (prije II svjetskog rata), grbove, toke, zastave, umjetničke slike (poznatih crnogorskih slikara), jatagane, sablje, razne starinske predmete.

Tel.067/532-106

Registracija preduzeća, likvidacije i knjigovodstvene usluge najje inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

REGISTRUJTE VAŠE VOZILO

Klime fujitsu, midea, vivax, aux, obične, inverteri, multi. Prodaja, montaža, servis, dopuna freona, dezinfekcija. Garancija do 5 godina.

Povoljno.

Tel.069/020-997, 067/911-2598

za fizička lica 55 € Dimenzije 50x45mm

Mali oglasi POPUST ZA MJESEČNI PAKET

22+ 8 GRATIS

za pravna lica 154 € za fizička lica 110 €

Dimenzije 102x45mm DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

39

petak, 3. 1. 2014.

MALI OGLASI VAŽNI TELEfONI DEŽURNE SLUŽBE Policija ................................................................ 122 Vatrogasna ......................................................... 123 Hitna pomoć ....................................................... 124 Tačno vrijeme ..................................................... 125 Telegrami ........................................................... 126 Jedinstveni evropski broj za pozive u nevolji .......................................................112 Univerzalna služba sa davanje informacija o telefonskim brojevima pretplatnika ........................................... 1180 Informacije ....................................................... 1181 Crnogorski telekom .........................................1500 Telenor..............................................................1188 M:tel ..................................................................1600 Elektrodistribucija .....................................633-979 Vodovod ...................................................... 440-388 Stambeno ...................................................623-493 Komunalno ................................................. 231-191 JP “Čistoća” ................................................ 625-349 Kanalizacije ................................................620-598 Pogrebno ....................................................662-480 Meteo ..................................................094-800-200 Centar za zaštitu potrošača 020/244-170 Šlep služba ......................................... 069-019-611 Žalbe na postupke policije ...................................... .............................................067 449-000, fax 9820 Carinska otvorena linija..................... 080-081-333 Montenegro Call centar ..................................1300 Tel. linija za podršku i savjetovanje LGBT osoba u Crnoj Gori ............................ 020/230-474 SOS broj za žrtve trafikinga .......................116 666 Sigurna ženska kuća .......................... 069-013-321 Povjerljivi telefon ..............................080-081-550 Kancelarija za prevenciju narkomanije ............................................... 611-534 Narcotics Anonymous ...........................067495250 NVO 4 LIFE.................. 067-337-798, 068-818-181 CAZAS AIDS ........................................ 020-290-414 Samohrane majke ..............................069-077-023 INSPEKCIJE Ekološka...................................................... 618-395 Inspekcija zaštite prostora ........................281-055 Inspekcija rada ........................................... 230-374 Inspekcija Uprave za igre na sreću ............................265-438 Komunalna policija ............................ 080-081-222 Metrološka inspekcija ............................... 601-360, ...............................................................fax 634-651 Sanitarna ....................................................608-015 Tržišna ........................................................230-921 Turistička ....................................................647-562 Veterinarska ...............................................234-106

VozoVi/trAins Zimski red vožnje važi od 15. decembra 2013. godine do 07. juna 2014. godine.

POLASCI IZ PODGORICE ZA: Beograd: 10.00 (brzi), 20.05 (brzi), Subotica: 20.05 (brzi), Novi Sad: 20.05 (brzi), Bijelo Polje: 6.25 (lokal), 10.00 (brzi), 15.50 (lokal), 18.20 (lokal), 20.05 (brzi), Bar: 5.15 (lokal), 6.27 (brzi), 9.05 (lokal), 10.10 (lokal), 11.30 (lokal), 12.50 (lokal), 15.20 (lokal), 16.50 (lokal), 18.00 (lokal), 19.29 (brzi), 21.10 (lokal), Nikšić: 07.00 (lokal), 8.05 (lokal), 11.20 (lokal), 14.00 (lokal), 16.10 (lokal),19.35 (lokal), 20.30 (lokal). POLASCI IZ BARA ZA: Beograd: 09.00 (brzi), 19.00 (brzi), Subotica: 19.00 (brzi), Novi Sad: 19.00 (brzi), Podgorica: 5.25 (lokal), 6.35 (lokal), 09.00 (brzi), 10.20 (lokal), 11.35 (lokal), 14.05 (lokal), 14.50 (lokal), 16.40 (lokal), 18.30 (lokal), 19.00 (brzi), 20.30 (lokal), Bijelo Polje:

Autobusi/bus

Andrijevica: 08:25, 09:00, 13:27, 15:30, 17:13.

Aranđelovac: 21:35. Banjaluka: 20:25, 20:30 (subota i nedjelja), 21:20 (petak i ponedjeljak). Bar: 03:00, 05:00, 07:00, 07:34, 07:35, 07:50, 09:15, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:40, 19:50, 21:00. Beč: 00:30 subotom. Beograd: 00:40, 08:30, 09:45, 11:00 (svaki drugi dan), 19:00, 20:00, 20:45, 22:30, 23:00. Berane: 08:25, 09:00, 10:00, 11:45, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 15:30, 15:45, 15:55, 16:30, 17:13m 17:30, 18:00, 19:55, 20:05, 22:27, 23:00. Bijeljina: 20:25. Bijelo Polje: 00:30, 00:40, 06:58, 12:30, 13:09, 14:15, 19:00, 21:35. Bremen: 00:30 subotom. Budva: 00:30, 04:00, 05:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45, 20:20, 22:25. Cetinje: 00:30, 05:00, 05:30, 05:45, 06:15, 06:20, 07:00, 07:05, 07:25, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:08, 11:45, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 13:25, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45,20:20, 22:25. Danilovgrad: 05:45, 06:14, 06:20, 06:29, 06:35, 06:54, 07:00, 07:00, 07:10, 07:15, 07:25, 07:30, 07:30, 07:30, 07:40, 07:45, 07:55, 08:00, 08:00, 08:16, 08:20, 08:25, 08:25, 08:29, 08:30, 08:59, 09:00, 09:00, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:30, 09:35, 09:50, 09:55, 10:00, 10:00, 10:16, 10:29, 10:29, 10:30, 10:45, 10:57, 11:00, 11:00, 11:20, 11:30, 11:30, 11:30, 11:37, 11:55, 12:00, 12:00, 12:05, 12:08, 12:16, 12:23, 12:29, 12:30, 12:50, 12:54, 13:,00, 13:00, 13:15, 13:30, 13:30, 13:30, 13:34, 13:35, 13:49, 13:50, 13:55, 13:55, 14:00, 14:00, 14:16, 14:20, 14:29, 14:30, 14:45, 14:53, 15:00, 15:00, 15:00, 15:07, 15:13, 15:15, 15:30, 15:30, 15:30, 15:45, 15:55, 15:57, 16:00, 16:00, 16:16, 16:29, 16:29, 16,30, 16:45, 16:50, 16:57, 17:00, 17:00, 17:00, 17:25, 17:30, 17:30, 17:45, 17:55, 18:00, 18:00, 18:16, 18:19, 18:29, 18:30, 18:57, 19:00, 19:00, 19:,10, 19:25, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 19:55, 20:00, 20:00, 20:16, 20:29, 20:30, 20:40, 20:55, 20:55, 20:57, 21:00, 21:00, 21:30, 21:55, 21:55, 22:00, 22:00, 22:10, 22:27,

5.25 (lokal), 09.00 (brzi), 14.50 (lokal), 19.00 (brzi), Nikšić: 18.30(lokal). POLASCI IZ BIJELOG POLJA ZA: Beograd: 12.27 (brzi), 22.35 (brzi), Subotica: 22.35 (brzi), Novi Sad: 22.35 (brzi), Podgorica: 4.15 (brzi), 06.30 (lokal), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal), Bar: 4.15 (brzi), 9.02 (lokal), 17.21 (brzi), 18.35 (lokal). POLASCI IZ NIKŠIĆA ZA: Podgorica: 06.25 (lokal), 08.40 (lokal), 09.50 (lokal), 12.40 (lokal),15.35 (lokal), 18.05 (lokal), 21.00 (lokal), Bar: 08.40 (lokal), 15.35 (lokal).

INFORMACIJE NA TELEFONE PODGORICA: 020-441-211; 020-441-212 BAR: 030-301-622; 030-301-615 SUTOMORE: 030-441-692; NIKŠIĆ: 040-211-912; BIJELO POLJE: 050-478-560:

22:32, 23:40. Dizeldorf: 00:30 subotom. Dortmund: 00:30 subotom. Dubrovnik: 06:00. Frankfurt: 00:30 subotom.

Gacko: 08:30, 10:50, 16:45. Glava Zete: 07:10, 15:07.

Gusinje: 08:25, 13:27, 17:13. Herceg Novi: 00:30, 04:00, 05:00, 05:30, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 08:15, 08:30, 09:13, 09:55, 10:00, 10:15, 10:29, 10:53, 11:55, 12:24, 12:55, 13:07, 14:23, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 19:45, 20:20. Kolašin: 00:40, 06:58, 07:00, 07:30, 08:25, 09:00, 10:00, 11:30, 12:30, 13:09, 13:27, 14:15, 14:39, 14:50, 15:30, 15:45, 17:13, 18:00, 19:55, 20:05, 20:25, 21:35, 22:27. Kotor: 00:30, 06:00, 07:05, 07:10, 07:25, 07:35, 07:50, 07:55, 08:09, 09:13, 09:38, 09:55, 10:00, 10:15, 10:53, 11:08, 11:55, 12:24, 13:07, 13:25, 14:23, 15:25, 15:45, 15:59, 16:25, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 20:20, 22:25, 00:30. Kragujevac: 08:30, 09:45, 11:00, 21:35, 22:27, 23:00. Kraljevo: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 22:27, 23:00. Kruševac: 16:30. Leskovac: 16:30.

Luksemburg: 05:30 subotom. Nevesinje: 08:30, 10:50, 16:45. Nikšić: 05:45, 07:02, 06:35, 07:25, 07:40, 07:45, 08:05, 08:25, 08:30, 09:00, 09:15, 09:30, 09:30, 09:35, 10:50, 10:29, 10:45, 10:50, 11:20, 11:37, 12:05, 12:08, 12:23, 12:50, 13:15, 13:34, 13:35, 13:55, 14:30, 14:45, 15:13, 15:45, 15:57, 16:00, 16:08, 16:29, 16:45, 16:50, 17:00, 17:45, 18:19, 18:30, 19:10, 19:30, 19:30, 19:45, 19:50, 20:28, 20:40, 20:55, 20:55, 21:35, 21:55, 22:10, 23:40. Niš: 10:00, 16:30, 20:15.

Novi Pazar: 08:30, 09:45, 11:00, 16:30, 23:00. Novi Sad: 20:45, 22:30, 23:00. Peć: 07:45, 21:30. Petrovac: 06:00, 07:00, 11:45. Plav: 08:25, 13:27, 15:30, 17:13. Pljevlja: 05:45, 07:00, 07:30, 10:00, 11:30, 12:00, 14:38, 14:39, 14:50, 15:57. Plužine: 07:40, 09:30, 13:3 , 23:40. Priština: 21:30. Prizren: 07:45. Sarajevo: 07:40, 09:30, 13:35, 23:40. Skoplje: 20:05 osim ponedjeljkom. Subotica: 20:45, 22:30. Šavnik: 05:45, 13:55, 12:00, 14:38, 15:57. Tivat: 00:30, 05:00, 05:45, 06:00, 06:15, 06:20, 07:50, 08:15, 08:30, 10:29, 11:55, 12:55, 14:55, 15:25, 15:45, 15:50, 15:59, 17:14, 17:44, 17:54, 18:20, 18:30, 18:45, 19:45.

Trebinje: 10:50, 16:45. Ulcinj: 03:00, 07:34, 09:50, 10:58, 11:45, 11:48, 12:49, 14:13, 15:15, 16:01, 16:55, 18:00, 19:50,21:00. Žabljak: 05:45, 13:55, 14:38, 15:57.

Podgorica 020/620-430, Herceg Novi 031/321-225, Kotor 032/325-809, Tivat 032/672-620, Budva 041/456-000, Bar 030/346-141, Ulcinj 030/412-225, Berane 051/234-828, Bijelo Polje 050432-219, Pljevlja 052/323-144, Nikšic 040/213-018, Cetinje 041/21-052

AVioni/AirplAnes

BOLNICE Klinički centar ............................................ 412-412 DOMOVI ZDRAVLJA Pobrežje ......................................................648-823 Konik ........................................................... 607-120 Tuzi ..............................................................603-940 Stari aerodrom ...........................................481-940 Dječja ..........................................................603-941 Golubovci .................................................... 603-310 Radio-stanica .............................................230-410 Blok 5 ..........................................481-911, 481-925 LABORATORIJE I AMBULANTE Ordinacija za kožne i polne bolesti “dr” .......................................664-648 Ambulanta i labaratorija Malbaški......................................................248-888 PZU “Life” klinika za IVF ............................ 623-212 VETERINARSKE AMBULANTE “Animavet” .........................................020-641-651 Montvet.......................................................662-578 APOTEKE Ribnica ........................................................ 627-739 Kruševac, Montefarmova dežurna apoteka Bul. Sv. Petra Cetinjskog ........................... 241-441 ICN Crna Gora .............................................245-019 Sahat kula ................................................... 620-273 Biofarm .......................................................244-634 HOTELI Ambiente ....................................................235-535 Best Western Premier Hotel Montenegro .....................................406-500 Bojatours .................................................... 621-240 City ..............................................................441-500 Crna Gora ...................................634-271, 443-443 Evropa ........................................ 621-889, 623-444 Eminent ......................................................664-646 Keto............................................................. 611-221 Kosta’s ........................................656-588, 656-702 Lovćen ........................................................ 669-201 Pejović ........................................................ 810-165 Premier .......................................................409-900 Podgorica ...................................................402-500 TAKSI Alo taksi .........................................................19-700 SMS ........................................................069019700 Boom taksi.....................................................19-703 Bel taxi .......................................................... 19-800 City taksi ........................................................19-711 besplatan broj ....................................... 080081711 De lux taksi ....................................................19-706 Exclusive taksi ...............................................19-721 Hit taksi..........................................................19-725 Red line taksi .................................................19-714 SMS ........................................................068019714 Royal taksi .....................................................19-702 Oranž 19”.......................................................19-709 PG taksi ..........................................................19-704 Queen taksi....................................................19-750

DNEVNE NOVINE ● 077/300-104 ● 077/300-100 ● Poslovni centar Nikić ● Kralja Nikole bb, 7 sprat

Informacije sadržane u redu letjenja predstavljaju letove planirane na dan 25.10. 2013. godine.

Promjene su moguce bez prethodne najave. Montenegro Airlines preporucuju putnicima da se za dodatne informacije obrate službi za rezervacije na tel: 9804, poslovnicama ili prodajnim agentima. Poslovnice: 020/664-411; 664-433; 033/454-900; 011/3036-535

Podgorica-Beograd: svim danima 07:30 i 18:00. Beograd-Podgorica: svim danima 08:50 i 19:20. TivatBeograd: svim danima 08:15,petkom i nedjeljom 14:00. Beograd-Tivat: svim danima 15:20, petkom i nedjeljom 09:35. Podgorica-Beč: ponedjeljak, srijeda i subota 08:05, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 15:00. Beč-Podgorica: ponedjeljak, srijeda i subota 10:50, ponedjeljak, utorak, četvrtak, petak i nedjelja 12:50. Podgorica-Ljubljana: petak i nedjelja 15:50, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 15:45. Ljubljana-Podgorica: petak i nedjelja 17:30, ponedjeljak, srijeda i četvrtak 14:00. PodgoricaFrankfurt: srijeda, petak i nedjelja 11:35. Frankfurt-Podgorica: srijeda, petak i nedjelja 14:40. Podgorica-Cirih: srijeda, petak i nedjelja 10:30. CirihPodgorica: srijeda, petak i nedjelja 13:30. Podgorica-Rim: utorak 10:50, petak 10:45, nedjelja 17:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 12:20. Rim-Podgorica: utorak 15:00, petak 14:00, nedjelja 19:00, ponedjeljak, četvrtak i subota 10:00. Podgorica-Moskva: četvrtkom i nedjeljom 10:10. Moskva-Podgorica: četvrtkom i nedjeljom 17:10. TivatMoskva: utorkom i subotom 08:50.

Moskva-Tivat: utorkom i subotom 15:50. Podgorica-Pariz: utorkom i subotom 10:20. Pariz-Podgorica: utorkom i subotom 14:00. PodgoricaBari-Podgorica i Podgorica-NapuljPodgorica (svakog drugog petka i nedjelje naizmjenično, u popodnevnim časovima).

Podgorica - Ljubljana : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Ljubljana - Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 14:25, petkom i nedjeljom u 17:30. Letovi sa konekcijom preko Ljubljane: Podgorica – Amsterdam: srijeda u 16:10 i nedjelja u 15:50. Amsterdam - Podgorica : ponedjeljak i petak u 10:15. Podgorica - Beč: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Beč – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:55, petkom i nedjeljom u 9.55. Podgorica – Brisel: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Brisel – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 9:20, nedjeljom u 10:10. Podgorica – Cirih: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Cirih – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak, petak i nedjelja u 10:00. Podgorica – Frankfurt: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Frankfurt – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 12:35, srijeda, četvrtak i nedjelja u 9:10. Podgorica – Minhen: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50. Minhen – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 8:55, petkom i nedjeljom u 8:55 i 13:45. Podgorica - Istanbul : ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 16:10, petkom i nedjeljom u 15:50.

Podgorica-Beograd: ponedjeljak, utorak, četvrtak 08:50, 15:40,20:50, ostalim danima 15:40, 20:50.

Beograd-Podgorica: ponedjeljak, utorak, četvrtak 07:20, 14:10, 18:50, ostalim danima 14:10, 18:50.

Tivat-Beograd: svim danima 09:40 ,15:40. BeogradTivat: svim danima 08:00, 14:10. Beograd-FrankfurtBeograd: svim danima polazak u 12:00, povratak 14:50. Beograd-Amsterdam-Beograd: svim danima polazak 08:20, povratk 11:50. Beograd-DizeldorfBeograd: svim danima polazak 08:05, povratak,11:05.

Beograd-Beč-Beograd: svim danima polazak 07:55, povratk 10:45. Beograd-Moskva-Beograd: svim danima polazak 13:50, povratak 19:35. BeogradSarajevo-Beograd: svim danima polazak 14:10, povratak 06:30. Beograd-Skoplje-Beograd: svim danima polazak 21:40, 14:00, povratak 06:00, 15:30.

Beograd-Atina-Beograd: svim danima tri leta dnevno. Beograd-London-Beograd: svim danima polazak 10:35, povratak 13:40. Beograd-CirihBeograd: svim danima polazak 07:20, 18:40, povratak 09:55, 21:20. Beograd-Rim-Beograd: svim danima polazak 07:45, 17:50, povratak 10:20, 20:40. BeogradPariz-Beograd: svim danima polazak 07:25, 17:25, povratak 10:55, 21:05. Beograd-Brisel-Beograd: ponedjeljak, srijeda 07:20, petak 15:00, povratak 10:25 i 18:10. Beograd-Kopenhagen-Beograd: četiri puta sedmično sa tri leta dnevno. BeogradBerlin-Beograd: pet puta nedjeljno sa tri leta dnevno.

Beograd-Štutgart-Beograd: tri puta nedjeljno sa dva leta dnevno. Beograd-Solun-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Varšava-Beograd: tri puta sedmično. Beograd-Milano-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Stokholm-Beograd: pet puta nedjeljno. Beograd-Geteborg-Beograd: subotom polazak 13:25, povratak 16:45. Beograd-Sabina Gocken-Beograd: četiri puta nedjeljno. Beograd-Tel Aviv-Beograd: četiri puta nedjeljno. BeogradPrag-Beograd: od 01. decembra. Beograd-Abu Dabi-Beograd: pet puta sedmično. Beograd-Banja Luka-Beograd: od 10. decembra. Beograd-BukureštBeograd: od 10. decembra.

Sve informacije i rezervacije putnici mogu dobiti u poslovnici –Vuka Karadžića telefoni 020/664-740, 664750/664-730,callcentar020/290-240,fax665-330.Radno vrijeme poslovnice 09:00 do 17:00. Mail adresa podgoricato@jat.com Rado vrijeme poslovnice na aerodromu 2 sata prije leta. Telefoni 020/653 051/653-050. Cargo sluzba JAT airwaysa od 07:00-14:00. Tel. 020-653-051 Moskva – Tivat: utorak, četvrtak, subota 13.10 Tivat – Moskva: utorak, četvrtak, subota 15.30 Kontakt telefoni Predstavnistva kompanije S7 airlines u Crnoj Gori su: +382/67/23-07-78; +382/67/67-65-66 Istanbul – Podgorica: ponedjeljak, srijeda i četvrtak u 12:25, petkom i nedjeljom u 12:25. Podgorica – Pariz: nedjeljom u 15:50. Pariz – Podgorica: ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak u 11:10. Podgorica – Kopenhagen: nedjeljom u 15:50.

Kopenhagen - Podgorica : četvrtak i petak u 9:50.

Generalni zastupnik za Crnu Goru, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu OKI AIR INTERNATIONAL. Informacije i rezervacije na telefone: 020/201-201, 241-154, mob. 067/241-154

Podgorica – Rim (FCO): ponedjeljak 12.00, utorak 10.30, četvrtak i subota 11.50, petak 08.30, nedjelja 17.00. Rim (FCO) – Podgorica: ponedjeljak, četvrtak i subota 09.40, utorak 12.40, petak 10.30, nedjelja 19.00.

Informacije: OKI AIR MONTENEGRO, generalni zastupnik za Crnu Goru Podgorica, 020/201201, 201202

40

TV PROGRAM Film

08:10 08:55 09:00 09:45 10:30 11:15 13:15 14:45 14:50 15:00 15:45 16:15 17:00 17:45 18:55 19:00 19:23 21:15 23:15 00:45 01:00

Serija: Nadrealna TV Mozgalica TaÄ?no 9 Serija: OdbaÄ?ena Serija: Ponor ljubavi Film: Nova policijska priÄ?a Film: Osveta Crtana serija: Musti Crtana serija: Hapeti Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Emisija: Exploziv Serija: Ponor ljubavi Serija: OdbaÄ?ena Serija: Okrug OranĹž Mozgalica Vijesti Prve Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni VeÄ?e sa Ivanom Ivanovićem Film: Policijska akademija 6 Exkluziv Exploziv

PRVA Ponor ljubavi 16.15

07.00 08.30 10.00 10.15 11.00 12.00 12.25 14.00 14.10 15.30 16.10 16.55 19.25 19.30 19.55 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00

Film: Knjiga o DĹžungli 2 Muzika Vijesti Serija: Monk /r Koncert Vijesti Serija: Plesna akademija Vijesti Koncert Dnevnik 1 Serija: Monk Serija: Ĺ˝ozefina Siva zona Dnevnik 2 Sport Serija: Sulejman VeliÄ?anstveni Lokalni vampir, serija Dnevnik 3 Serija: Office Serija: Odjeljenje za specijalne Ĺžrtve 00.00 Koncert 01.05 Serija: Zakon i red

RTCG1 Serija: Office 22.30

08:00 Film: Idi mi, doÄ‘i mi 10:00 Film: Ĺ ta se zgodi kad se ljubav rodi 12:00 Grandovo narodno veselje 15:00 Serija: Sila 16:00 Magazin in – sa Sanjom Marinković 18:00 Info monte – informativni program 18:30 Emisija: Paparazzo lov 19:30 Serija: Mala nevesta 20:00 Serija: Sila 21:00 Grand show – muziÄ?ki program 00:00 Film: NadziraÄ?i 03:00 Film: Blagoslovena 05:00 Film

07:00 08:30 12:00 13:20 14:00 14:05 14:07 15:00 15:40 16:30 16:35 16:40 17:45 18:30 19:00 19:05 19:55 21:00 22:00 22:10 22:15 00:00 02:20

Aladin, djeÄ?iji film Lego ÄŒima Vijesti u 12 Bandini Vijesti Meteo centar Suze: Bosfora Serija :Asi Serija : RuĹža vjetrova Vijesti u pola 5 Meteo centar Serija :Prija Lud, zbunjen, normalan Vijesti u pola 7 Meteo centar Serija :Zora dubrovaÄ?ka Kako vrijeme prolazi Serija : Tihi svjedok Vijesti Meteo centar Film: Znaci Film: Zastava Film: Zgodna Ĺžena/r

PINK M Grand Show 21.00

VIJESTI Film: Znaci 22.15

11:45 Humanitarna akcija Lutrije 12:00 Toto vijesti 14:00 Grad koji Volim - best of 2013 15:15 Novogodiťnja Smijeťna Top Lista 16:45 Žestoko 17:45 Humanitarna akcija Lutrije Crne Gore – Bijelo Polje 18:45 Žestoko 19:00 Na domaćem terenu 19:30 Loto 20:00 Najbolji sportski potezi u 2013.

21:00 Ĺ ok Ĺ ou - prvi dio 22:00 Istorija Ljubavnica 23:00 Nova godina intervju

13:10 14:30 16:00 16:30 17:30

Sport

Informativa

07:00 Crtani film 08:30 Top Shop 09:00 5 do 5/r 11:00 Kuhinjica 11:30 Divlja ljepota 12:00 Film 14:00 Znakovi pored puta/r 15:00 Top Shop 15:30 Kuhinjica 16:00 Radio u boji 16:30 Divlja ljepota 16:55 5 do 5 18:00 Forum 18:15 Film 20:00 Forum 21:15 Film 23:00 Forum 23:15 5 do 5/r 00:15 Živa istina/r

ATLAS Film 21.00

TV PREPORUKA RTCG 1 21.00 Lokalni vampir

PriÄ?a se odigrava u malom mjestu na obali jezera. Glavni junak, mladi biznismen prevarom zapada u velike dugove. Njegova majka prijavljuje laĹžnu smrt. On noću izlazi iz tavanskog skroviĹĄta i kao vampir sveti se protivnicima.

Pojava vampira privlaÄ?i turiste i bjelosvjetske biznismene. Tako u malo mjesto stiĹže tranzicija, mijenjajući uspavanu atmosferu. Tokom priÄ?e naĹĄ junak sazrijeva, vraća se svojoj Ĺženi i poÄ?inje novi Ĺživot.

Da biste bolje razumjeli svijet u kojem Şivimo, osjetili njegovu punoću – dobro je ponekad, makar nakratko, biti vampir.

08.30 10.00 11.00 12.05 13.00 14.00 16.00 17.00 18.00 19.00 19.30 20.15 21.00 21.30 22.25 23.10 23.40 00.10

Serija: Plesna akademija/r Serija: Hejven /r Program za djecu:Mali ljudi Serija:Univerzum/ r Serija: Žozefina /r Film: Cijena rubina Serija: Rani buntovnica/r Serija: Univerzum Serija: NCIS-LA r Muzika Dnevnik 2 Perast-grad zatvorenih ťkura /r StiŞu bebe Serija: Rani buntovnica Serija: Hejven Serija: Lokalni vampir /r VOA – glas Amerike Film:Sjaj

RTCG 2 Perast 20.15

777 Najbolji sportski potezi 20.00

19:10 19:20 19:30 20:00 20:10 20:30 21:00 21:30 22:10 22:20 23:05 00.00

Plodovi zemlje Na toÄ?kovima Bez recepta Mbc muzika Hrana i vino, emisija za gurmane Oglasi Video katalog Loto Video katalog Oglasi Farma Motorsport magazin Aljazeera Oglasi Na toÄ?kovima Aljazeera Astro num caffe

MBC Motorsport magazin 21.00

KABLOVSKE TELEVIZIJE RTS 1 06.05 -Jutarnji program -08.00 -Jutarnji dnevnik -08.15 -Jutarnji program -09.00 -Vesti -09.05 -Serija: “SalaĹĄ u malom rituâ€? -09.55 -Vesti -10.05 -Lov i ribolov -11.05 -Divlji konji kraj plavog Dunava -12.00 -Dnevnik -12.15 -Sport plus -12.30 -Film: “Mala lediâ€? -14.10 -Zlatna ploÄ?a: NovogodiĹĄnji koktel -15.10 -Ovo je Srbija -15.55 -Serija: “Bela laÄ‘aâ€? -16.50 -TV zabavnik -17.00 -Dnevnik -17.20 -Ĺ ta radite, bre -17.45 -Beogradska hronika -18.25 -Oko magazin -19.00 -Kviz: Slagalica -19.18 -Vreme -19.30 -Dnevnik -20.05 -Serija: “Bela laÄ‘aâ€? -21.05 -Film: “GolupÄ?ićiâ€?

-22.50 -Dnevnik -23.05 -Film: “PlavuĹĄa i joĹĄ veća plavuĹĄaâ€? -00.40 -Serija: “SalaĹĄ u malom rituâ€?

RTS 2 08.10 -Bio jednom Ä?ovek, animirana serija -08.38 -Bili jednom istraĹživaÄ?i, animirana serija -09.05 -DruĹĄtvena i politiÄ?ka misao Vuka KaradĹžića -09.36 -Ars praktika -09.52 -Verski kalendar -09.59 -Zelene Ä?arolije -10.30 -Trezor -11.30 -Koncert BeÄ?ke filharmonije u Pekingu -12.55 -Odbojka (Ĺž): Srbija -Estonija -14.30 -Drama: Niko nije savrĹĄen -15.15 -Mladi talenti Srbije

-15.45 -Nauka 2013. -16.15 -Legenda o Deda Mrazu -16.45 -Ĺ˝ivotna sredina i zdravlje -17.15 -Sportska budućnost Srbije -17.55 -Odbojka: Srbija - Makedonija -20.00 -Dosije o... -20.30 -Lov i ribolov -21.00 -TV teatar: Put oko sveta HRT 1 07.00 Dobro jutro 09.01 Serija 10.11 Dokumentarni film 11.00 Ni da ni ne 12.00 Dnevnik 12.35 Serija: “Naslednica s Vendavalaâ€? 13.15 Reporteri 14.10 Abeceda zdravlja 14.45 ReÄ? i Ĺživot 16.15 Serija: “Kuća puna Ra eraâ€? 17.15 Hrvatska uĹživo 18.20 NauÄ?ni program 18.55 Iza ekrana 19.30 Dnevnik 20.05 HruĹĄÄ?ov osvaja Ameriku 21.05 Film: “Sedamdeset dva danaâ€? 22.40 Dnevnik 23.15 Filmski maraton HRT 2 07.00 Mala TV 10.40 Pozitivno 12.00 Serija: “Hotel dvorac Ortâ€?

12.45 Slatki svet ÄŒarlijevih anÄ‘ela 13.10 Film: “PriÄ?a o Maksuâ€? 14.45 Serija: “Degrasiâ€? 15.15 Serija: “Nebesko plavetniloâ€? 18.40 Skijanje 20.05 NaĹĄi dani, priÄ?a o hrvatskom roku 21.00 Film: “Profesionalacâ€? 23.10 Serija: “Ubistva u

07:25 08:25 10:10 11:37 13:30 14:12 14:15 16:30 18:02 18:15 18:25 20:23 21:15 23:40 01:35

Crtani filmovi Film: Pajper 3. dio Anegdota iz Ĺživota Film: Soko i golubica 3. dio MuziÄ?ki program NovogodiĹĄnje cestitke Film: Pajper 4. dio Anegdota iz Ĺživota Novogodisnje cestitke Mali oglasi / Hit dana Film: Soko i golubica 4. dio Anegdota iz zivota Film: Pajper 5. dio Film: Soko i golubica 5. dio Film: Kaponeovi momci

MONTENA Soko i golubica 23.40

DANAS U GRADU Midsameruâ€? 00.45 Serija: “IstraĹžiteljiâ€? 01.30 Noćni muziÄ?ki program HBO -12.15 -Dodela nagrada Evropske akademije za film 2013. -13.45 -Film: “Osam ludih noćiâ€? -15.00 -Film: “Putovanje 2â€? -16.30 -Film: “Hrabra Meridaâ€?

-18.30 -Film: “Devojka� -20.05 -Serija: “Zdravo, dame� -20.35 -Serija: “Devojke� -21.05 -Serija: “Uzvratni udarac�

-22.00 -Film: “Propovednik sa maĹĄinkomâ€? -00.05 -Film: “Tatin sinâ€?

FOX LIFE 09.35 Serija: “Seks i gradâ€? 10.35 DĹžejmi Oliver 11.25 Sudije za stil 12.15 Zatrpani Ä‘ubretom 13.05 Kako izgledam 13.55 Sve ĹĄto niste znali o ljubavi 14.45 DĹžejmi Oliver 15.35 Serija: “Seks i gradâ€? 16.35 Serija: “Ludnica u Klivlenduâ€? 18.15 Serija: “Uvod u anatomijuâ€? 20.00 Serija: “BogobojaĹžljive namiguĹĄeâ€?

20.55 Film: “Najzad BoĹžićâ€? 22.45 Serija: “Seks i gradâ€? 23.40 Film: “Sireneâ€? 01.20 Serija: “Gimnazijske traumeâ€?

FOX CRIME -12.45 -Serija: “SluÄ?ajni partneriâ€?

-13.40 -Serija: “MornariÄ?ki istraĹžiteljiâ€?

-14.30 -Serija: “VajtÄ?epelâ€? -15.25 -Se-

rija: “SluÄ?ajni partneriâ€? -16.22 -Serija: â€œĹ pijuniâ€? -19.55 -Serija: “Smrt u rajuâ€?

-20.55 -Serija: “MornariÄ?ki istraĹžiteljiâ€? -21.50 -Serija: “Ubrzana istragaâ€?

-22.45 -Serija: “King� -23.40 -Serija: “Vojni advokati�

ARENA SPORT 1 09.00 -KoĹĄarka: Cedevita - Partizan -11.00 -Fudbal: PSĹ˝ - Lil -13.00 -Fudbal: Bolonja - Ä?enova -15.00 -Fudbal: Sporting KC - Real Solt Lejk -18.00 -Fudbal, Arsenal TV -20.00 -Fudbal Footballs Greatest Club Teams - Juventus -20.30 -Fudbal Footballs Greatest Club Teams - Bayern -21.00 -KoĹĄarka: Huventud - Real Madrid, prenos -23.00 -NFL Game Day -23.30 -NFL Extra -00.00 –Poker SPORT KLUB 11.00 -NBA Action -11.30 -Na danaĹĄnji dan -11.45 -Premijer liga -12.00 -Tenis: Abu Dabi, polufinale -16.00 -Magazin Premijer lige -16.45 -Fudbal mondijal magazin -17.30 -Hokej: MedveĹĄÄ?ak - Dinamo, prenos -20.00 -Fudbal: Kortrijk - Standard, prenos -22.00 -Magazin ĹĄpanske lige -22.30 -Premijer liga kroz brojke -23.00 -Vesti -23.30 -Najava Premijer lige

BIOSKOP CINEPLEXX

47 Ronin 3D 19:45 21:15 ; 47 Ronin Digital 17:20; Grozan ja 2 3D sinh.

15:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja 3D 16:45, 19:30, 15:00, 21:30 ; Hobit: Šmaugova pustoťenja Digital 22:15; Niko 2 sinh. Digital 11:30, 20:15, 22:30 ,17:45; Putovanje na boŞićnu zvijezdu 11:00, 12:45 , 14:30 ; Šetnja sa dinosaurusima 3D sinh. 11:45, 13:45 , 15:45, 13:00 ; Štrumpfovi 2 3D sinhr.13:30 ; Vuk sa Vol Strita Digital 22:00, 18:15, 20:00 Zaleđeno kraljevstvo 3D sinh. 11:15, 13:15, 15:15, 17:10, 19:15 ; Zaleđeno kraljevstvo sinh. Digital 12:00, 14:00, 16:00, 18:00